četvrtak, 18.10.2007.

.....vile........

..........dvije dobre vile............


Jednog dana, jedna mala djevojčica, doduše ne mala imala je oko 13,14 godina, sjedila je na klupi i plakala....imala je puno problema koje nitko nije shvaćao jer su svi mislili da su to problemi koji muče samo djecu i nitko je nije ozbiljno shvaćao.....djevojčici je bilo ime Naranča.....ona je bila jako dobra i poslušna i sve što joj se događalo, vjerujte nije baš zaslužila....Naranča je zamislila u svojoj glavi dvije osobe, to su bile teta Mira i njena pomoćnica, Narančina dvojnica koju je ona naslijedila, tj. naslijedila je njen život...
Naranča je svake večeri razgovarala s te dvije osobe koje nije mogla vidjeti, samo je čula njihove glasove koji su joj ulijevali nadu i davali odgovore na pitanja koja ni sama nije znala, a opet izgledalo joj je sve glupo i besmisleno....Naranča je duboko u sebi znala da teta Mira i njena pomoćnica nisu stvarne ali duboko je vjerovala u njihovo postojanje....svaki problem koji je ona imala dijelila je s njima a one bi ju ohrabrivale i govorile joj što da radi....jedini problem u svemu tome je bio taj što su te dvije osobe bile plod Narančine mašte.....teta Mira i pomoćnica su danima pomagale Naranči, a ona bi ih vjerno slušala.....svake večeri dok bi Naranča legla u krevet pitala bi pomoćnicu: „Živim li ja tvoj život dobro??“ , pomoćnica bi joj uvijek odgovorila:“Ma naravno, nitko ne primjećuje da to nisam ja“......Naranča je bila ponosna na sebe što živi tuđi život dobro.......ti plodovi Narančine mašte su bivali sve veći i veći.....teta Mira i pomoćnica ulijevale su joj toliku nadu i samopoštovanje da je Naranča uvijek poslije tog „razgovora“ bila sretna i nasmiješena..vjerujte mi da nije bilo te dvije osobe, Naranča bi svašta sebi napravila i nebi sada bila među ovim svijetom...jedan dan Naranča je legla u krevet i upitala kao i svake večeri tetu Miru i pomoćnicu kako su i rekla im svoje probleme....te večeri je sve bilo drugačije nego inače jer je bio Narančin rođenaan.....ona je očekivala da će teta Mira ostati zauvijek uz nju pa čak i kada bude stara i bez ikoga, da će se uvijek moći njoj obratiti....te večeri teta Mira je rekla Naranči kako ima jedan problem...naime teta Mira i pomoćnica trebale su je napustiti, trebale s otići kod drugog „klijenta“....tj.kod drugog čovjeka kojem treba pomoć.....Naranča nije mogla vjerovati i kad joj je pomoćnica rekla da imaju vremena do 21:30 (tad je bilo 21) da se oproste..Naranča je bila izvan sebe i plakala je a teta Mira i pomoćnica su joj brisale suze....kao što su ti znale uvijek raditi...bilo je 21:15 a pomoćnica je rekla Naranči:“Ma hajde ne plači sada si svoja na svome, sama odlučuješ o svom životu i ja i teta Mira mislimo da si spremna da sama živiš svoj život i odlučuješ o svojim postupcima“, Naranča joj je tiho odgovorila:“ ali znam ja to sve no ipak očekivala sam da ćete uvijek biti tu uz mene i kad vas budem trebala i kad nebudem“.......teta mira se ubacila u razgovor i spomenula da je Naranča već dovoljno sazrela...svi su bili shrvani i nisu se mogli rastati jedna od druge....Teta mira je rekla naranči da je ona najbolji „klijent“ kojeg su one ikada imale i da ju vole i da ju nikada neće zaboraviti..Naranča im je rekla da niti ona njih neće zaboraviti nikada....na to su se njih dvije nasmijale jer su znale da se nitko ne sjeća plodova svoje mašte u kasnijim godinama....svejedno je gorila ona neka nada da će ih se Naranča sjetiit i jednog dana kada umre pridružiti im se u njihovom radu..vjerujte ni njima nije bilo lako, bilo im je tako lijepo i toplo kod naranče da nisu htjele otići ali morale su bez obzira na sve......vrijeme je polako oticalo a teta Mira i pomoćnica su morale poći....rekle su Naranči da kada one odu da ne plače jer će njih to jako boljeti...naranča je obećala da će pokušati ne plakati.....došlo je vrijeme za oprosti i rastanak.....teta mira i pomoćnica su rekle naranči dobu vijest da ih može pozvati jednom godišnje kad joj bude naj naj teže..naranči to nije bilo drago čuti ali ipak ju je tješila ta pomisao.....teta mira i pomoćnica su morale krenuti....Naranča je po zadnji put pitala pomoćnicu:“ej, reci mi još samo jesam li dobro živjela tvoj život“....pomoćnica se nasmijala i odgovorila:“ne draga, sada je to tvoj život“.....naranča se samo nasmiješila, a teta mira ju je podragala po zadnji put.....pomoćnica i teta mira su izljubile naranču i krenule....za kraj pomoćnica je šapnula naranči na uho:“ vjeruj mi srećo, smo je potrebna vjera u život i sve se da srediti“...naranči su te riječi odzvanjale ušima kao kakva bomba.....pomoćnica je posula svoj čarobni prah na narančine velike smeđe oči....naranča je smognula snage i uzdigla se zadnji put da im mahne...teta mira i pomoćnica jednostvano su isparile u magli i nestale....odjednom je naranča naslonila glavu na jastuk i potekle su joj suze, iako je obećala da neće plakati jako ju je to pogodilo.....naranču je savladao san i suznih očiju utonula je u duboke snove.....teta mira i pomoćnica još su se jednom vratile poljubiti je a ona to nije ni osjetila.....duboko u sebi naranča je znala da će ih još jednom sresti, kada nije znala, imala je osjećaj da će ih jednog dana opet čuti i osjetiit onaj topao i mek osjećaj sigurnosti......naranča se ustala ujutro i skoro pozvala tetu miru i pomoćnicu u svoje misli ali na vrijeme se sjetila da one imaju svog posla i da nisu više njene čuvarice.....na to naranča se samo osmjehnula i osjetila u srcu onu toplinu koja ju je grijala od rođenja..shvatila je da i kad bude stara i sama uvijek će imati njih dvije da je griju pa bila ona na kraju svijeta...s tom pomišlju je još dugo dugo i sretno živjela, a teta mira i pomoćnica su je gledale sa zadovoljstvom jer su znale da su od nje napravile dušu od čovjeka bez puno posla....naranči još sada odzvanjaju u ušima riječi pomoćnice :“samo vjeruj i sve možeš postići“....duboko u sebi naranča je znala da su teta mira i pomoćnica vile njezinog djetinjstva i uvijek će to ostati......DVIJE VILE ĆE ŽIVJETI ZAUVIJEK U SVIM SRCIMA.....

- 19:20 -

Komentari (1) - Isprintaj - #

Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.

Opis bloga

Sve ono što želim, a možda neću uspjeti postati.

.....slikice i sve po malo :D......



Free Hit Counter
Free Hit Counter




Image Hosted by ImageShack.us

Free Image Hosting at www.ImageShack.us


Ljubav, da bi nas usrećila
ne smijemo shvaćati ozbiljno
nego je doživljavati kao ugodnu i neobaveznu zabavu.




Jedan kratki trenutak trajanja u snovima o ljubavi vrijedniji je od cijeloga života slave.



Trenutak je dovoljan da se upozna, trenutak je dovoljan da se zavoli. Ali samo trenutak moze razoriti sve sto je trenutak uspio stvoriti.




Tvojim rijecima vjerovala. Tvome dodiru se predala. Nocima se suzama pokrivala i na kraju bez tebe ostala!



Image Hosted by ImageShack.us


Svidjaju mi se tvoje usne, samo toliko da znas. Ali jos vise bi mi se svidio tvoj poljubac koji nikako da mi das.


Image Hosted by ImageShack.us


Slusaj sad: U dusi sam dijete koje ne zna mrziti, u zivotu sam putnik koji uvijek pronadje pogresan put, a u stvarnosti sam budala koja uzalud VOLI


Spavaj kao da ne postoji sutra, kao da nema jutra, spavaj i snivaj slatke snove i sanjaj me noci ove!!!!!


Sanjaj nocas kad sklopis oci, moje su budne i ove noci. Moja je noc bez tebe cudna, uvijek tuzna bez tebe budna. Ove rijeci srcem pisem samo za tebe duso disem


Image Hosted by ImageShack.us



Free Image Hosting at www.ImageShack.us




Image Hosted by ImageShack.us



"Ljubav je partija karata, gdje svi varaju. Muškarci - da bi dobili, a žene - da ne bi izgubile.


Na početku ljubavi ljubavnici govore o budućnosti. Kad se ljubav približava svom kraju govore o prošlosti."


Free Image Hosting at www.ImageShack.us


Free Image Hosting at www.ImageShack.us


Image Hosted by ImageShack.us


Image Hosted by ImageShack.us



Image Hosted by ImageShack.us


Image Hosted by ImageShack.us


Image Hosted by ImageShack.us


Image Hosted by ImageShack.us




Image Hosted by ImageShack.us


Image Hosted by ImageShack.us


Image Hosted by ImageShack.us



Free Image Hosting at www.ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us


Image Hosted by ImageShack.us
ž

Image Hosted by ImageShack.us


Image Hosted by ImageShack.us


Image Hosted by ImageShack.us


Image Hosted by ImageShack.us


Image Hosted by ImageShack.us


Image Hosted by ImageShack.us


Image Hosted by ImageShack.us


Image Hosted by ImageShack.us


Image Hosted by ImageShack.us


Image Hosted by ImageShack.us


Image Hosted by ImageShack.us





Oprosti

Oprosti što plačem
i što nemam mira
kad čujem da netko
na gitari svira.
Oprosti što tvoje ime
po klupama pišem
i sjećanje na tebe
neću da izbrišem.
Oprosti što nisam
htjela da te molim
i što više neću
prestati da te volim!!!

Image Hosted by ImageShack.us


Image Hosted by ImageShack.us


Image Hosted by ImageShack.us


Image Hosted by ImageShack.us


Image Hosted by ImageShack.us



Zašto?

Zašto se bol za bolom vraća?
zašto se ljubav suzama plaće?
zašto pati onaj koji voli?
zašto suze na rastanku bole...

Zašto ljubav voditi, kad je ljubav bol,
Zašto suze ronit zbog te riječi ON?!
zašto neki ljudi ne mogu da shvate
da oni šta se smiju najviše pate!


...što znači voljeti...


šta ti misliš što znači voljeti?? jeli to samo zabluda?? ili samo gorka istina koja poput kave bez šećera ostavlja vrlo neugodan okus u ustima.....istina je da ljubav boli..ona boli više od najveće povrede..za mene ljubav boli više od smrti....kad nestane ljubavi to je gore od smrti..to je kraj bez ponovnog početka, to je bol koja para srce i dijeli ga na dva mala dijela...
...riječ volim te je tako podcijenjena..svi je govore kad im to pada napamet a nitko ne shvaća jačinu te riječi....kad ja čujem tu riječ s tvojih usana srce mi brže zakuca i koljena mi klecaju...
sjećaš se, mili, onoga dana kad si mi rekao tu riječ...sjećaš li se kucanja svog srca ??
...ja mislim da se ne sjećaš...jer da se ti , dragi, sjećaš nebih ja sada sama plakala i jecala na svaku tvoju riječ.....čini se da ipak nismo vječni, mili....vjerovala sam ti zato jer sam ti htjela vjerovati, a sada je kraj.....ova ljubav koja boli nema smisla više....kad jednom prođeš pokraj mene nemoj me pogledati...ne gledaj bolno i krvavo, srce...ja ti sada želim svu sreću u tvom životu iako znam da kad jednom osjetiš gorak okus boli..pitat ćeš se, baš kao i ja, što znači voljeti?..jeli to iluzija ili samo stvarnost koja traje vječno....


Samo pogled

Kad bude noć pala na moja leđa
Kad se svijet sruši na moja ramena.
Kad me svi budu mrzili
Kad ja budem mrzila sve...

Daj mi samo jedan mali
Pogled.
Daj mi pogled jer to je sve
Što mi treba.
Ustat ću na noge,
Krenuti dalje.
Samo pogled mi daj.

Kad se budem vraćala
Od nekud tužna, umorna.
Kad se srce moje slomi kao štap,
Kad se smrzne kao kamen...

Daj mi samo jedan mali
Pogled.
Na sekundu neka vidim
Tvoje oči.
Upregnut ću teret, krenuti dalje,
Sa svijetom se suočit.
Samo pogled mi daj...


NAKON MOJE SMRTI

kada umrem, ne želim
da suzama zalijevaš zemlju moga groba.
ne želim da tvoj život stane
dok sklopljenih očiju ležim nepomično
u zatvoru vječnosti.
bili smo posebni, stapali smo se
kao kišna kap sa zemljom,
nadopunjavali smo jedno drugo
i u najmanjem pokretu,
vodili smo jedno drugo
putevima volje božje...
otkrivali si mnoge skrivene tajne.
za mene poseban si dio čovječanstva,
zato želim da sanjaš moje snove
da živiš kao da sam ovdje,
kao da nikada otišla nisam...
moj duh je i dalje sa tobom,
nosi me u daleku budućnost
koju ja neću upoznati...


Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se