Ništa Vam se neče dogoditi

16.09.2005., petak

Ukida li se obvezni VOJNI ROK ??!!!



DVIJE TISUĆE ROČNIKA Prema novom modelu, godišnji kontingent ročnika na koje Ministarstvo računa da bi se dobrovoljno odazvali služenju vojnoga roka ne bi trebao biti veći od dvije tisuće. Naime, Ministarstvo je procijenilo da je ta brojka sasvim dovoljna da bi se njome kvalitetno popunile profesionalne snage i pričuva

piše Snježana DUKIĆ

ZAGREB - Prema novom prijedlogu Strategijskog pregleda obrane hrvatske oružane snage ulaze u postupnu profesionalizaciju. Obvezno služenje vojnoga roka se ukida, uvodi model dragovoljnog služenja vojnog roka koji će biti jedan od najvažnijih izvora popune oružanih postrojba kako djelatnih tako i pričuvnih, a novost je i to da će služenje vojnoga roka, ako Vlada i Sabor usvoje taj prijedlog, biti omogućeno i ženama.
Kako neslužbeno doznajemo iz Ministarstva obrane RH, riječ je o prijedlogu Strategijskog pregleda obrane koji još može doživjeti neke promjene. No, najavljeni prijedlozi ipak se čine vrlo realnim i izvjesnim.
Riječ je o strateškom dokumentu, koji predstavlja temelj za nastavak reforme obrambenog sustava i prilagodbe budućem članstvu u NATO-u, koji bi se uskoro trebao naći na Vladi i koji, da bi stupio na snagu, treba potvrditi Hrvatski sabor.

Prema novom modelu na kojem radi skupina stručnjaka MORH-a i Glavnog stožera, godišnji kontingent ročnika na koje Ministarstvo računa da bi se dobrovoljno odazvali služenju vojnoga roka ne bi trebao biti veći od dvije tisuće. Naime, Ministarstvo je procijenilo da je brojka od dvije tisuće ročnika sasvim dovoljna da bi se njome na godišnjoj razini kvalitetno popunile profesionalne snage i pričuva. Dobrovoljno služenje vojnoga roka, kao i sada obvezno, trajalo bi šest mjeseci, ali bi obuka ročnika, kako se najavljuje, bila kvalitetnija.
O modelu potpune profesionalizacije vojske već se duže vrijeme razmišlja. Osim što je posljednjih godina drastično porastao interes za civilno služenje vojnoga roka, u MORH-u ističu kako su od stupanja na snagu Zakona o obrani iz 2002. godine uočili probleme s regulacijom služenja vojnog roka. Probleme je na površinu izbacio i nedavni slučaj kada su uredi za obranu skupini policajaca uputili pozive za obvezno služenje vojnoga roka. U MORH-u su tada priznali da im problem predstavlja i reguliranje vojne obveze za svećenike, vojne obveznike koji imaju prebivalište izvan RH, te građane koji zbog odlaska u vojsku moraju prekinuti radni odnos, pa se intenzivno počelo razmišljati o suspenziji obveznog služenja vojnoga roka.
Jedan od velikih zagovornika ukidanja obveznog služenja vojnoga roka bivši je ministar obrane Jozo Radoš. On smatra da Hrvatska već pet godina kasni s ukidanjem vojnoga roka i prelaskom na potpunu profesionalizaciju.
Suvremene promjene sigurnosnih uvjeta i zahtjeva kojima može udovoljiti samo profesionalna vojska, promjene sigurnosnih ugroza, težnje većine zamalja pa tako i Hrvatske za jedinstvenim sigurnosnim sustavom, ali i trend civilnog služenja koji je, kako kaže, bitno otežao i snizio kvalitetu služenja vojnog roka, samo su neki od argumenata kojima Radoš opravdava potpuno ukidanje služenja vojnog roka. Uz to bitnim smatra i financijski efekt koji bi ukidanje služenja vojnog roka mogao imati MORH.
Naime, sredstvima koja se troše za obuku ročnih vojnika, a koja godišnje sežu i do pola milijarde kuna, mogla bi se kvalitetno utrošiti na opremanje, obuku i modernizaciju profesionalne vojske.
Njegov prethodnik Pavao Miljavac načelno je protiv ukidanja vojnoga roka ad hoc.
- To je u prvom redu pitanje sigurnosne procjene, ali i konzekvenci koje bi napuštanje dosadašnjeg modela moglo imati na obrambeni potencijal zemlje - ističe Miljavac. Do ukidanja bi moglo doći kada bi se našao, kaže Miljavac, kvalitetan model popunjavanja pričuve koja uz profesionalnu vojsku čini stup obrambenog sustava neke države. Također dovodi u pitanje i niz poslova koji danas obavljaju ročnici jer, kako kaže, nije stvar profesionalne vojske da budu vozači, intendanti i stražari.


Prošle godine 12.340 zahtjeva za civilno služenje

Kao jedan od mogućih razloga ukidanja obveznog služenja vojnoga roka spominje se sve veći broj zahtjeva za civilnim služenjem, koje je posljednjih godina doživjelo pravu ekspanziju. Hrvatska je omogućila prigovor savjesti Ustavom iz 1991. godine, što ju čini jedinstvenom u svijetu jer je prigovor savjesti dopustila u vrijeme kada je praktički vodila bitku za opstanak. Te je godine evidentiran samo jedan zahtjev za civilnim služenjem, a prigovor savjesti bio je vjerske naravi. Deset godina poslije, 2001. godine, broj prigovarača savjesti narastao je na četiri tisuće da bi se samo tri godine kasnije gotovo utrostručio.
Naime, 2004. godine evidentirano je čak 12.340 zahtjeva za civilnim služenjem. Ove godine broj zahtjeva nešto je smanjen. Do sredine rujna Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi, pod čijom je nadležnošću civilno služenje vojnoga roka, pristiglo je 6,5 tisuća zahtjeva.

- 23:13 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

< rujan, 2005 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30    


Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga
Za sada experimentalno

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se