Halloween iliti, po naški Noć Vještica, potječe iz vremena drevnih keltskih festivala Vrata Samhaina (izgovara se sou-in).

Kelti, koji su živjeli prije 2000 godina u područjima današnje Irske, Ujedinjenog Kraljevstva i sjeverne Francuske, slavili su novu godinu 1. studenog. Taj dan je obilježen kao kraj ljeta i žetve i početak mračne, hladne zime, vrijeme godine koje se često vezalo uza smrt ljudi. Kelti su vjerovali da na noć prije nove godine, granica između svjetova živih i mrtvih postaje mutna i izmiješana.. Na noć 31. listopada, slavili su Samhain, večer kada duše mrtvih dolaze na zemlju. Kao dodatak uzrocima problema i oštećenim usjevima, Keltsi su mislili kako prisutnost onosvjetovnih duša olakšavaju Druidima, ili Keltskim svećenicima, da proriču budućnost. Za ljude koji su potpuno ovisni o svijetu prirode, ova proročanstva su bila važan izvor utjehe i usmjeravanja tijekom duge, mračne zime.

U slavu događaja, Druidi su gradili velike svete lomače gdje su se ljud okupljali da pale usjeve i životinje kao žrtve Keltskim bogovima.

Tijekom proslave, Kelti su nosili kostime, obično sastavljeni od životinjskih glava i koža, i pokušavali su jedni drugima proricati budućnost. Kada je proslava bila gotova, ponovno zapale vatre, koje su ugasili prethodno te večeri, svetih lomača da im pruže zaštitu tijekom nadolazeće zime.

Do 43. god. p.n.e. Rimljani su zauzeli većinu keltskog teritorija. U vremenu od 400 godina kojih su vladali Keltskim zemljama, 2 rimska izvorna festivala su bivala spojena sa tradicionalnom Keltskom proslavom Samhaina.

Prvi je bio Feralio, dan u kasnom dijelu listopada kada su Rimljani tradicionalno slavili prolaz mrtvih. Drugi je bio dan kada su slavili Pomonu, Rimsku božicu voća i drveća. Simbol Pomone je bila jabuka, a danas su jabuke jedno od slatkiša koje djeca dobivaju kada idu u "Trick or Treat".

Do 800tih, utjecaj krščanstva se raširio u Keltske zemlje. U 7. st., Papa Boniface IV proglasio je 1.11. dan Svih Svetih, vrijeme kada se slave sveci i martiri. Danas se široko vjeruje da ke papa namjeravao zamijeniti Keltski festival mrtvih sa povezanim, ali crkvenim praznikom. Proslava se zvala također All-hallows ili All-hallowmas (u srednjo engleskom narječju Alholowmesse znači Dan svih Svetih) i noć prije toga, noć Samhaina, počeo se nazivati All-hallows Eve i, s vremenom, Halloween. Čak i kasnije, u 1000. god. p.n.e., crkva je znala 2.11. napraviti Dan Svih Duša, dan kada se poštuju mrtvi. Slavio se slično kao Samhain, sa velikim lomačama, paradama, i odijevanjem u kostime kao sveci, anđeli i vragovi. Zajedno, sve tri proslave, the eve of All Saints', All Saints', i All Souls', su nazvane Hallowmas.