ponedjeljak, 29.06.2015.

Kiks koji nije bio kiks

Danas sam opet bila biljojed. Opet nisam mogla kupiti šarana. Pomislila sam, ako ja ne kupim pripravljene odreske šarana, onda će oni u kavezu dulje živjeti. I tako sam opet prošla kraj akvarija.

Odustavši od ribe, jela sam mišung od povrća: mrkvice, kelja, kupusa, paprike, rajčice, tikvice, krumpira i lanenih sjemenki i ne znam što još sve od začina nisam ubacila unutra, od lovora do ružmarina. I bilo je fino. Ali poslasticu sam ostavila za poslije treninga... pohani patlidžan.



Jako volim patlidžane i oni su mi nekad, uz gljive, biljna zamjena za meso. Obično ih spremam punjene ili pohane. Uglavnom, naumila sam ih večeras pohati. Prije treninga, narezala sam na fete jedan patlidžan, posolila i pustila da se ocijedi. Vratim se s treninga, i krenem u akciju. Iscijedim fete patlidžana od tekućine, umutim jaje s malo mlijeka i malo čili paprike u prahu, stavim na jedan tanjur brašno, a na drugi su trebale ići mrvice. Pogledam u posudu za mrvice, a ona prazna. Kiks! Nema mrvica od kruha.

I što sad?! Ajde, snađi se druže! Umjesto mrvica, na tanjur stavim zobene pahuljice. Uvaljam patlidžane u brašno, pa jaja, pa zobene pahuljice i na vrelo ulje. Pec s jedne strane, pec s druge, po nekoliko minuta, nešto ipak dulje nego ostalo povrće, a zatim na kuhinjski papir na cijeđenje. Pa jedva dočekah da se malo prohladi da isprobam je li fino?

Cijela kuhinja je stvarno mirisala drukčije, nego kod običnog pohanja... nekako finije. A kako je tek bilo fino za papati, onako hrskavo!!! Mljaccc...




********************************************************************
Foto:

I can feel you more than you really know
I will love you more than I'll ever show

********************************************************************


- 23:36 - Reci nešto lijepo (33) - Isprintaj - #


nedjelja, 28.06.2015.

Nova prijateljica

Tu i tamo volim otići u kino i pogledati neki dobar film. Poseban gušt su mi 3D filmovi. Predzadnji je bio neki crtani film, koji sam odgledala sa svojim dječačićem kiss u sklopu obiteljskog druženja. Ali kad ideš s djecom u kino, tada je to sve, samo ne gledanje filma: kokice, kikiriki, bomboni, žvakaće gumeeee (Riječani će znati o čemu govorim pjeva).

No ovih dana se davao film samo za one iznad 15 smokin i to još francuski film. Kada je riječ o francuskoj kinematografiji, volim pogledati njihove filmove, jer su gotovo uvijek bazirani na toplim ljudskim pričama. Tako je bilo i ovaj put.



Film: Nova prijateljica (Une nouvelle amie)
Na temelju priče Ruth Rendell „Une amie qui vous veut du bien“, objavljene 1985.
Žanr: Drama
Trajanje: 105 min
Godina: 2014
Redatelj: François Ozon
Glavne uloge: Romain Duris, Anaďs Demoustier, Raphaël Personnaz
Nagrade i nominacije:
San Sebastián International Film Festival 2014 – nagrada Sebastiane za najbolji film
César Awards 2015 – nominacija za najboljeg glumca i najbolju kostimografiju
Lumiere Awards 2015 – nominacija za najboljeg glumca

Film se temelji na priči Ruth Rendell „Une amie qui vous veut du bien“, objavljenoj 1985. godine. Riječ je o zanimljivoj i toploj priči o gubitku identiteta, ljubavi i razumijevanju različitosti, s ponekim elementom psihološkog trilera. Priča govori o udanoj ženi koja se teško nosi sa smrću nerazdvojne prijateljice iz djetinjstva, kojoj je na samrti obećala da će se brinuti o njenom djetetu i suprugu. No nakon nekog vremena, ona otkriva neobičnu tajnu supruga svoje prijateljice. To iznenadno otkriće pruža joj sasvim nov pogled na život.

Neću dalje o sadržaju filma, jer se tek počeo prikazivati, pa da ne pokvarim doživljaj gledanja onima koji će ga pogledati. No evo trailera:



Moram reći da me se posebno dojmila tišina nakon projekcije. Neko vrijeme gotovo nitko nije ustao sa stolice niti krenuo prema izlazu iz dvorane. Svi su ostali sjediti u tišini i ta tišina govorila je više od riječi, više od samog filma. No nije to film za svačiji ukus, prije bi se moglo reći da je za naše uobičajene pojmove pomalo kontroverzan. Da sam znala o čemu će biti riječi u filmu, možda ga ne bih ni išla gledati, jer ljeti baš i ne volim teške teme, a ovo je upravo priča o marginaliziranoj skupini ljudi. Međutim, nije mi žao, jer je to film koji na jednostavan i lepršav način objašnjava jedan tabu, o ljudima koji neprimjetno žive među nama.





***************************************************
why don't you dream of me -
dream like I'm dreaming of you?
and still I rise,
and still I dream,
and still I feel,
and I wait.

Foto:
***************************************************



- 09:09 - Reci nešto lijepo (26) - Isprintaj - #


četvrtak, 25.06.2015.

Danas


Izvor:
Jakov Gotovac: Himna slobodi
Ravenna Festival, Le vie dell'amicizia, greek subtitles
Orchestra Giovanile "Luigi Cherubini"
Orchestra Giovanile Italiana
four choirs
Dirigent: Riccardo Muti


O liepa, o draga, o slatka slobodo,
dar u kôm sva blaga višnji nam Bog je dô,
uzroče istini od naše sve slave,
uresu jedini od ove Dubrave,
sva srebra, sva zlata, svi ljudski životi
ne mogu bit plata tvôj čistoj lipoti!


Ivan Gundulić (1589 – 1638): Dubravka – Himna slobodi


Fair liberty, beloved liberty, liberty sweetly avowed,
thou are the treasured gift that God to us endowed,
all our glory is thy true creation,
to our Home thou are all the decoration,
no silver nor gold, not life itself could replace
the reward of thy pure and sublime grace.


Sretan Dan državnosti Republike Hrvatske!

Dan državnosti, 25. lipnja, u Republici Hrvatskoj državni je blagdan kojim se obilježava povijesna odluka Sabora donesena istoga datuma 1991. godine.

Povijesnoj odluci Hrvatskoga sabora o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih jugoslavenskih republika donesenoj 25. lipnja 1991. prethodila je takva odluka građana Republike Hrvatske iskazana na referendumu održanom 19. svibnja 1991. godine.

Građani su donijeli sljedeće odluke:

"1. Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama. ("za" 93,24% glasača)

2. Republika Hrvatska ne ostaje u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi.“ ("za" 92,18% glasača).

Na temelju takvog očitovanja volje građana, a nakon neuspjeha pregovora s ostalim bivšim jugoslavenskim republikama o izlasku iz državnopolitičke krize, Sabor Republike Hrvatske, na zajedničkoj sjednici sva tri saborska vijeća 25. lipnja 1991. godine donosi Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, kojom se utvrđuje da "ovim činom Republika Hrvatska pokreće postupak razdruživanja od drugih republika i SFRJ. Republika Hrvatska pokreće postupak za međunarodno priznavanje". Na istoj je sjednici Sabor donio i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske.

Posredstvom međunarodne zajednice, radi lakših pregovora o razdruživanju među bivšim jugoslavenskim republikama, Brijunskom je deklaracijom utvrđen tromjesečni rok odgode primjene Ustavne odluke od 25. lipnja 1991. godine. No, istekom moratorija na tu povijesnu odluku, 8. listopada 1991. godine Republika Hrvatska raskida državno-pravne sveze sa ostalim republikama i postaje slobodna, samostalna i neovisna država.

Izvor:


Ove godine prvi put proslavljamo Dan državnosti uz ženu predsjednicu:

Foto:
Kolinda Grabar Kitarović, prva hrvatska predsjednica

Njenu prekrasnu i inspirativnu, te optimističnu blagdansku poslanicu hrvatskom narodu u zemlji i inozemstvu možete pročitati kod blogera Nema raja na zemlji.

Nema raja na zemlji, ali ima njegovog odsjaja na Plitvicama, jednom od najljepših dijelova Hrvatske, tako lijepe naše!




****************************************************
Waiting to be born again
Wanting the saddest kind of pain


****************************************************


- 13:37 - Reci nešto lijepo (26) - Isprintaj - #


srijeda, 24.06.2015.

Dogodilo se na današnji dan

Rođenje sv. Ivana Krstitelja

Rođenje sv. Ivana Krstitelja blagdan je koji je nastao u ranim stoljećima kršćanstva. Nadahnuće je evanđelje sv. Luke (Lk 1, 5-80).
U srednjem vijeku je blagdan Rođenja sv. Ivana shvaćen kao "ljetni Božić". Njemu su posvećene mnoge bazilike, katedrale i crkve, npr. Lateranska bazilika u Rimu.
I u hrvatskom narodu je sv. Ivan osobito čašćen; najveće je njegovo svetište u Podmilačju kod Jajca.
Tako su se kroz povijest crkve potvrdile Isusove riječi o sv. Ivanu Krstitelju: "Velim vam, nije nitko između rođenih od žene veći od Ivana!" (Lk 7, 28).

Rajko Gelemanović
Izvor: Glas koncila

Moje prvo veće hodočašće u životu bilo je hodočašće u svetište svetog Ive u Podmilačju, u Bosni i Hercegovini. Imala sam tada možda nekih sedam - osam godina.

Foto:

Crkva Sv. Ive u Podmilačju

Podmilačje se, koliko se do sada zna, spominje prvi put 1461. u povelji posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića, koja se sačuvala u Fojničkoj kronici iz 17.stoljeća.

Svetište sv. Ive u Podmilačju bez sumnje je jedno od najstarijih svetišta u Bosni i Hercegovini. Ono datira, koliko se zna, iz 15.stoljeća. Podmilačka crkva sv. Ive ujedno je i jedina od kamena građena katolička crkva u Bosni i Hercegovini koju Turci nikada nisu srušili i u kojoj su se katolici sakupljali čitavo vrijeme turske vladavine u BiH. Srušila ju je tek u zadnjem ratu vojska tzv. Republike Srpske.
Izvor:

Ogromna je predaja o iscjeliteljskim moćima sv. Ive Podmilačkoga. Ona je još krajem prošloga stoljeća kod nekih pisaca pribavila ovomu svetištu i epitet “bosanskoga Lourdesa”. Samo u razdoblju od 1959. do 1973. zabilježena su 42 slučaja ozdravljenja. Ipak, mnoga izlječenja nisu zabilježena iako se o njima u narodu govori.
Izvor:

Za ovo svetište veže se legenda o prelasku crkve preko Vrbasa.

I danas se u narodu priča kako je crkva sv. Ive prešla noću iz sela Pšenika, koji se nalazi na lijevoj obali Vrbasa u selo Podmilačje, na desnu stranu preko rijeke, zbog toga što su Turci u nju stjerivali koze. Tom prilikom ostao je u Vrbasu jedan direk koji se, navodno, i sada vidi u vrijeme niskog vodostaja. Ovu narodnu predaju nalazimo zapisanu u Šematizmu Bosne Srebrene od 1864. i ponovljen gotovo u svim slijedećim Šematizmima. Nju prepoznaje i fra Antun Knežević, koji navodi da se o tome sačuvao od Theinera izvještaj upućen papi na latinskom jeziku, koji u hrvatskom prijevodu glasi: O čudesnom prijelazu crkve sv. Ivana Krstitelja iz sela Pšenika u selo Podmilačje. Mada nije lako odrediti stvarni sadržaj ove narodne predaje zapisane prije 115 godina a stare sigurno još više, ona svakako ima svoje određeno povijesno značenje. Možda se tim potvrđuje vezanost ove crkve uz grebenski franjevački samostan, koji je postojao negdje u blizini sela Pšenik sve do 1495. godine.
Izvor:

Nakon rata izgrađena je prekrasna nova crkva u Podmilačju, prema idejnom projektu poznatog slovenskog arhitekta Marka Mušiča iz Ljubljane.

Foto:

Ivan mi je jedno od najljepših muških imena. No kako smo već imali jednog Ivana u obitelji, tako svom djetetu dadoh drugo ime. Ipak pridržavam si pravo na Ivanacerek

Ivane, sretan ti imendan!







***********************************************************************
23.06.2015.
Foto:

When the world doesn't want you
It will never tell you why
You can shut the door, but you can't ignore
The crawl of your decline

Come back if you want to
Come back if you want to

***********************************************************************


- 08:21 - Reci nešto lijepo (20) - Isprintaj - #


ponedjeljak, 22.06.2015.

Gdje je moja ljubav

Edmonton


Izvor:

Blackfield
glazba i stihovi: Aviv Geffen
vokali: Aviv Geffen i Steven Wilson


Where is my love?

Endless fields of emptiness in my dark and wounded heart
Where is my love?

The freezing moment when you turned your head and waved goodbye
Where is my love?

Even all the deepest thoughts can't take my pain away
Where is my love?
Noisy happy people crossing streets from side to side
Where is my love?

I gave you everything I could but you want the stars
Where is my love?
Endless fields of emptiness in my dark and wounded heart
Where is my love?

Even all the deepest thoughts can't take my pain away
Where is my love?
Noisy happy people crossing streets from side to side
Where is my love?

U slobodnom prijevodu:

Beskrajna polja praznine u mom tamnom i ranjenom srcu
Gdje je moja ljubav?

Trenutak smrzavanja kada si okrenuo glavu i mahnuo za zbogom
Gdje je moja ljubav?

Čak sve najdublje misli ne mogu odnijeti moju bol daleko
Gdje je moja ljubav?
Bučni sretni ljudi prelaze ulice s jedne na drugu stranu
Gdje je moja ljubav?

Dala sam ti sve što sam mogla, ali ti želiš zvijezde
Gdje je moja ljubav?
Beskrajna polja praznine u mom tamnom i ranjenom srcu
Gdje je moja ljubav?

Čak sve najdublje misli ne mogu odnijeti moju bol daleko
Gdje je moja ljubav?
Bučni sretni ljudi prelaze ulice s jedne na drugu stranu
Gdje je moja ljubav?




- 23:59 - Reci nešto lijepo (17) - Isprintaj - #


nedjelja, 21.06.2015.

Strukturne reforme (1)

Ilustracija:

Ovih dana, kako vladajućima, tako oporbi, ali i europskim bjelosvjetskim hohštaplerima, puna su usta strukturnih reformi, a da ni sami ne znaju što bi to moglo biti. Pa jedino što im pada na pamet da bi se moglo strukturirati, to je smanjenje prava na zdravstveno osiguranje, socijalnih prava, državne uprave i dodatno ugnjetavanje radničke klase, povećanjem fleksibilnosti rada, produljenjem radnog vremena, produljenjem mirovinskog staža i ukidanjem apsolutno svih sitnica, koje su mogle uveseliti iscrpljene ljude, poput dodatka za godišnji odmor i Božićnice. Svi obećavaju bolne rezove, ali pod jednim jedinim uvjetom, da te rezove ne provedu na sebi i svojoj obitelji. Ali magarca možeš tući dok ne crkne. Onda više nemaš magarca.

Nitko od tih nesposobnjakovića ne zna, ili je možda bolje rečeno da ga uopće nije briga, što bi to uopće mogle biti strukturne reforme?!

Kako ne mogu otrpjeti srozavanje države u svakom pogledu, svojevremeno sam pisala na neka važna mjesta, ako sami ne znaju kako iz krize, da pozovu struku u pomoć, odnosno profesore s ekonomskih fakulteta. Pa se tako dogodilo da jesu. Uostalom, i sami znate njihove glavne ekonomske "stratege".

E, kakva je to kardinalna greška bila! Ne možeš s profesorima ekonomskog fakulteta, koji nemaju dodira s praksom, koji su obični teoretičari ili bolje rečeno, ekonomski filozofi, provoditi strukturnu reformu.

Kako sam od prvog razreda osnovne škole u neprekidnom procesu cjeloživotnog obrazovanja, što formalnog, što neformalnog i informalnog, odgovorno tvrdim da su, obzirom na ničim opravdanu autonomiju sveučilišta, profesori zaštićeni kao svete krave. Obveza im je održavati desetak sati predavanja mjesečno, jedan sat tjedno primati studente na razgovor, dok ostatak radnog vremena provode u "znanstvenom" radu prepisujući citate i kompilirajući udžbenike ili studentske seminarske radove, te slažući članke za stručne časopise, ili su pak na kavicama u kantinama. To su ljudi, kojima sučelice stoje studenti na početku života, bez dana prakse, koji im ne mogu kvalitetno parirati.

No jedno je stati pred djecu na početku života i pričati im priče o ekonomiji, a drugo je stati pred ljude iz prakse i njima podastirati teorije, koje nemaju dodira sa životom i sadašnjošću.

I tako jedan profesor meni pokušava filozofirati o monetarnoj politici i makroekonomiji, dok ja njemu pokušavam objasniti što bi to moglo biti strukturna reforma. Kakve teorije o makroekonomiji, u državi u kojoj ne funkcionira ni mikroekonomija. Da bi mogao filozofirati o makroekonomiji, trebaš najprije znati sve, baš sve o situaciji na terenu. Ja to znam, ali oni ne znaju, niti žele znati. Jednostavno, ne žele saslušati onog tko zna, jer im to smeta filozofiranju i prikrivanju izgubljene veze s praksom.

Meni je dovoljno čuti bilo kojeg od njih, kad spomene rezove u državnom aparatu, pa da mi je jasno, da taj nema veze sa stvarnošću. Državni aparat je najmanji, apsolutno najmanji problem, u obilju problema ove zemlje.

A kako provesti strukturne reforme, ako nisi sposoban čak ni shvatiti u čemu je problem ove zemlje?!

Profesori ne mogu imati pojma s kakvom se problematikom susreću poduzetnici, s kakvom radništvo. To mogu znati samo ljudi iz prakse. Pri tome ne mislim na same poduzetnike, koji i kad znaju, imaju intresa šutjeti, jer im je jedini bog profit. Suvisla rješenja mogu dati samo neutralne osobe iz prakse i to one koje su socijalno osviještene da bi mogle razumjeti i poslodavca i radnika.

Zašto se osvrćem na radnika? Pa zato što radnik jeste Hrvatska. Hrvatska nije teritorij, to su ljudi, koji u njoj žive. A ti ljudi su u većini radnici. I Hrvatska treba biti po mjeri radnika. Poslodavci su u manjini, ali ta manjina ne može bez većine. Dakle, poslodavci ne mogu bez svoje Hrvatske, niti Hrvatska bez svojih poslodavaca. To je nužna simbioza i provoditi strukturne reforme po mjeri samo jednih ili drugih, nemoguće je. To je ono prvo što treba shvatiti, a što naši političari, željni donacija za provođenje novih izbora, uporno guraju pod tepih, zaboravljajući da donacije daju poslodavci, ali da glasove, sasvim anonimno i iza paravana daju upravo radnici!

(nastavlja se)


p.s. Uguglajte "strukturne reforme" na opciju "fotke" pa pogledajte face, koje će Google izbaciti i sve će vam biti jasno!

*************************************************************************
Love more than you can know
Have more than you'll ever need from me
Get all that you deserve in this world

Ilustracija
*************************************************************************


- 08:26 - Reci nešto lijepo (31) - Isprintaj - #


subota, 20.06.2015.

Moj si

moj si

da, da, ti,
ne okreći se iza sebe, kad si to ti..
ti samo misliš da možeš otići,
a svaki put kada se vratiš,
ti za korak si mi bliže…

zapravo..
ti niti ne odeš..
jer između tebe i mene
ne postoji vrijeme
ne postoji prostor..

ti uvijek si ovdje…

dovoljno je samo otvoriti srce…

da, da, srce

ne gledaj okolo,
tvoje je srce
ti samo misliš da je tuđe srce
a svaki put kada se vratiš
ti vratiš se u moje srce

zapravo,
ti niti ne odeš
jer između tebe i mene
ne postoji vrijeme
ne postoji prostor

ti uvijek si ovdje...

jer moj si...

Lion Queen Copyright ©

*************************************************************
You can try if you want to
You can try...


Foto:

*************************************************************


- 23:59 - Reci nešto lijepo (11) - Isprintaj - #


nedjelja, 14.06.2015.

Zbrčkane misli



Razbacane misli u ovo pospano, nedjeljno poslijepodne...

Nekad mi se čini da hodam po oblacima, dok mi stopala obavija meki pamuk … to je obično onda kada imam slušalice u ušima i slušam…

Ne znam trenutak kada sam postala projekt, niti kada sam to prestala biti.

Mi ljubujemo .. nekad ljubujemo i riječima… nekad i mislima… uvijek strastveno…

Jutro bez tebe… i automobili … i gužva… i ptice… i ljudi…. i Sava … i drvo …

U busu, sa slušalicama u ušima, slušam Lekcije iz glasovira.. dečko prekoputa mene, sa svojim slušalicama u ušima, cupka u taktu Lekcija iz glasovira. Čini se da mi čita misli..tj. pjesme...dok Sava protiče...

Kroz zid se nekad može, kroz žice ne može.

Ja sam jedna obična privrženica, koja ne odustaje… nikad... samo se malo primiri … tek toliko…

Zagrebačko drveće je lijepo i moćno, kao tvoji stihovi…




*********************************************************
She waits for me
And how much she missed me
Home waits for me

Foto:

*********************************************************


- 18:02 - Reci nešto lijepo (41) - Isprintaj - #


subota, 13.06.2015.

Svjedočanstvo


Danas je blagdan Svetog Antuna.

Sveti Antun (1195-1231), kršteno ime Fernando de Bulhoes, rođen u Lisabonu, Portugal pridružio se Reguli sv. Augustina no, ubrzo pošto je zaređen za svećenika prelazi u Manju braću. Ovim se želio posvetiti širenju vjere među narodima Afrike. Ipak, najveći uspjeh imao je propovijedajući u Francuskoj i Italiji i obraćajući heretike. Bio je prvi član svoga Reda koji je svoju braću učio teologiji. Umro je u Padovi, kanoniziran je (proglašen svetim) za manje od godinu dana! Čudesa odmah nakon njegove smrti postala su veoma brojna. Ona su dokumentirana, a 53 ih je opisan u knjizi "Život sv. Antuna - Assidua", što je pročitano i pred Papom Grgurom IX. On je poznavao, volio i propovijedao Riječ Božju izvanredno. Proglašen je Doktorom Crkve 1946. kao DOKTOR EVANGELICUS od strane pape Pija XII. Samo je 33 sveca počašćeno ovom titulom. Crkva ga je proglasila naučiteljem zbog njegove jake čežnje i oduševljenja za širenjem Evanđelja i života po poruci Božje riječi. Antun je posjedovao briljantan talenat naučavanja i propovijedanja. Svojim životom, naporima, molitvom postao je bez sumnje sličan Isusu. Bio je sjajan u tome da ljubeći Božju riječ i razumijevajući je, donese je i prilagodi svakodnevnim situacijama života. Upravo tu Crkva naročito želi nasljedovati svetoga Antuna. Naučimo od sv. Antuna značenje prave mudrosti. "Kada Duh Sveti zahvati dušu, On je ispunjava svojim plamenom i daje da zahvata i druge" - sv. Antun.

"Evo Križa Gospodnjega, bježite stranke protivnikove! Pobijedi lav od plemena Judina, korijen Davidov, Aleluja, Aleluja."

Original ovog pisma čuva se s kraljevskim blagom Portugala. Sam sv. Antun iskusio je borbu s vragom koji ga je pokušao zadaviti. Stari fratarski zapis kaže da ga je Antun otjerao prizivajući Marijinu pomoć i čineći znak križa. Riječi ovog sv. Antunovog zaziva, Papa Siksto V. uklesao je u obelisk koji je postavio na sredinu trga pred Bazilikom sv. Petra u Rimu.

Izvor:


Prigoda je ovo za molitvu svetom Anti. Svi nosimo neke svoje neriješene probleme, imamo neke svoje nakane. Netko se moli za posao, netko za zdravlje sebe ili svojih bližnjih. Mislim da postoji malo tko, tko se nema za što pomoliti. Molitva svetom Anti je čudotvorna. Ako otvorite um i svoje srce prikažete svetom Anti, vjerujem da će i vama pomoći…. baš kao što je pomogao meni.

Kad sam u pretvorbi i privatizaciji ostala bez posla i bilo kakvog prihoda, s dvoje male djece o kojima sam brinula, bila sam očajna. Bez posla su tada ostajali deseci tisuća ljudi i nije bilo nikakve šanse da ću si naći posao, jer nigdje nisam imala veze ni poznanstva. Svi moji prijatelji i poznanici bili su vezani za firmu u kojoj sam do tada radila i svi su dijelili istu sudbinu. Nitko od drugih prijatelja nije mi mogao pomoći i kome god sam se obraćala, nailazila sam na zid.

U očaju sam odlučila postiti utorkom i moliti se svetom Anti za pomoć. Naime, sveti Ante je, prema narodnom predanju, svetac - nalaznik izgubljenih stvari. Uvijek do tada, kad bih nešto izgubila, pomolila bih se svetom Anti da to nađem i našla bih. Ne pamtim da se ikada dogodilo da ne bih našla to za što sam molila. Pomislila sam i tada, kada sam izgubila posao, da ako se budem molila svetom Anti, da ću naći izgubljeni posao. Odlučila sam moliti i postiti utorkom, obzirom da je to dan posvećen ovom svecu, dan kada je umro i kada su se počela događati čudesa. Utorkom nisam ništa jela, već samo pila vodu.

Trajalo je to nekoliko utoraka, ne sjećam se više koliko…. dok jednog dana nije zazvonio telefon. Nazvao me neki čovjek, dalji znanac, i rekao: Čuo sam da si ostala bez posla, bi li mi htjela doći voditi knjigovodstvo?! Radosno sam rekla da hoću, a onda me on pitao nešto još nevjerojatnije: Koliku bi plaću htjela? Rekla sam mu, šokirana, da bih istu, kakvu sam prethodno imala i on je rekao „dobro, dođi raditi!“

Trebam li reći kako se taj čovjek zvao?

Bio je to čovjek po imenu Ante!

Od tada štujem svetog Antu, kao svog sveca zaštitnika i znam da će mi i opet pomoći, kad ga od srca zamolim. I danas mu se molim i nadam se da će uslišati moje molitve, kao uvijek do sada.

Ovo ne bih ispričala na Blogu, da me naša draga Emica nije zamolila da podijelim s vama svoje svjedočanstvo. Dakle, životom svojim svjedočim istinu. Tko ima uši neka čuje, ili bolje rečeno, tko ima oči neka pročita. A još uvijek stignete na večernju yes Na svetom Duhu, u svetištu Svetog Antuna u 19.00 sati svetu misu predvodi monsinjor Ivica Petanjak, biskup krčki.

Sveti Ante je moj svetac zaštitnik. Neka bude i vaš.




**********************************************************
Sing for me
Sing for me
You can come with me
You can live with me
Heal my soul
Make me whole



Foto:

**********************************************************




- 12:43 - Reci nešto lijepo (24) - Isprintaj - #


ponedjeljak, 08.06.2015.

Kardinalna greška

KARDINALNA GREŠKA - teška, neoprostiva pogreška, greška koja se ne da ispraviti, najveća moguća

KARDINALNE VRLINE (kreposti) - teol. kreposti koje se postižu snagom ljudske naravi bez intervencije Božje milosti (pravednost, razboritost, umjerenost i hrabrost/jakost)


Na ovaj post potaknuo me naš dragi bloger Euro, svojim komentarom na mom prethodnom postu o posjetu Pape Franje Sarajevu:

• Euro
jos ako ukine Medjugorje...
08.06.2015. (08:47)


Dakle, ovih dana se govori o tome da su vatikanski kardinali proglasili Međugorje lažnim, te da su zabranili propovijedanje vjere „vidiocu“ Ivanu.

No prisjetimo se malo što je to Međugorje?! Svatko tko je bio u Međugorju posvjedočit će svoj susret s Bogom na tom mjestu! To što se događa u Međugorju više nema veze s vidiocima. Oni su samo poslužili svrsi, odnosno stvarnom Božjem planu, da u Međugorju okuplja milijune vjernika u molitvi i nadi!


Bila sam u Međugorju samo jednom i o tome sam napisala ovaj post. I naravno da sam išla sa spoznajom da su možda vidioci i vidjelice izmanipulirani. Nisam neuka pa da ne znam razmišljati svojom glavom. Ne treba mi nitko govoriti da vidi ovo ili ono, a da ću mu ja apriori povjerovati. U Međugorje sam otišla iz sasvim drugog razloga, a taj je upravo savršeni Božji plan. Htjela sam doživjeti to Božje djelo, u kojem dragi Bog okuplja na molitvu mase ljudi iz cijelog svijeta u malom selu, tamo negdje "bogu iza nogu". Bez Božjeg plana to bi bilo nemoguće i vidioci bi odavno bili zaboravljeni. Ono što je Međugorje postalo u srcima vjernika širom svijeta, to nikakve odluke vatikanskih kardinala, ne mogu poništiti. Zašto ne mogu?

Zato što je sam Isus poručio, a evanđelista Matej prenio:

Nadalje, kažem vam, ako dvojica od vas na zemlji jednodušno zaištu što mu drago, dat će im Otac moj, koji je na nebesima. Jer gdje su dvojica ili trojica sabrana u moje ime, tu sam i ja među njima. (Mt 18,15-20)


Vatikanski kardinali po pitanju valorizacije međugorskog čuda čine kardinalnu grešku. Nije međugorsko čudo ono što su vidjeli ili nisu vidjeli vidioci iz Međugorja, međugorsko čudo je okupljanje vjernika iz cijelog svijeta, s jednim, jedinim ciljem: moliti se i izmoliti.

Da mogu, pitala bih vatikanske kardinale, koliko se ljudi iz cijelog svijeta svakodnevno sastaje na molitvi u Međugorju? Jedan? Dvojica ili trojica?

A kad ih je više od dvoje ili troje, tada je Isus s njima. Tako govori evanđelje po Mateju.

Tko su vatikanski kardinali da poništavaju Isusova obećanja? Kojim pravom? Kojim pravom odriču ljudima pravo na utjehu?!

Početna priča Međugorja, svih ovih desetljeća, nadmašena je onime što Međugorje danas jeste. Jer u Međugorju se događaju čuda. Ljudi dobivaju snagu za mukotrpni život. To je čudo!
Trebam li uopće spominjati mušku i žensku zajednicu Cenakolo, kojoj je upravo Međugorje zadnje utočište u kojem se rješava pitanje ili – ili!

Ne dolaze ljudi u Međugorje iz hira, niti dolaze zbog Vicke ili Ivana. Oni tamo dolaze moliti se. I sasvim su sigurni da će se tamo pronaći, ne dvoje-troje u molitvi, već dvjesto-tristo tisuća ljudi u molitvi. Koliko dragog Boga i Isusa ima među dvoje-troje ljudi, a koliko ga onda ima među dvjesto-tristo tisuća? Mogu li kardinali odgovoriti na to pitanje? Kada na njega odgovore, tada neka zabrane odlazak u Međugorje.

Moja pokojna sestrica je pohodila Međugorje, u zadnjoj fazi razarajućeg raka, pod visokom temeperaturom i u smrtnim mukama. Kasnije mi je rekla: „Te večeri kad sam stigla u Međugorje mislila sam da neću izdržati. No ujutro sam dobila nadnaravnu snagu i popela sam se na brdo Križevac! Noge su mi bile lake i gore nisam hodala, već lebdjela.“

Svi znaju koliko je udaljena Slavonija od Međugorja i koliko je visoko brdo Križevac. Trebalo je doputovati, a trebalo se i popeti. Ona je uspjela. Napunila se snagom za izdržati zadnje bolne životne trenutke.

To je samo jedna tužna međugorska priča. A takvih priča ima na tisuće, milijune!



When I was 13 I had a sister for 6 months
She arrived one February morning, pale and shellshocked, from past lives I could not imagine
She was 5 years older than me, but in no time we became friends
We'd listen to her mix tapes; Dead Can Dance, Felt, This Mortal Coil...
She introduced me to her favourite books, gave me clothes, and my first cigarette
Sometimes we would head down to Blackbirds moor to watch the barges on Grand Union in the twilight
She said "The water has no memory"
For a few months everything about our lives was perfect
It was only us, we were inseparable
But gradually she passed into another distant part of my memory
Until I could no longer remember her face, her voice, even her name
We have got, we have got the perfect life

Steven Wilson


Vratimo se na početak. Što su ono kardinalne vrline?

Kardinalne vrline (kreposti) teol. kreposti koje se postižu snagom ljudske naravi bez intervencije Božje milosti (pravednost, razboritost, umjerenost i hrabrost/jakost).

Očigledno vatikanski kardinali nisu uspjeli steći kreposti, koje se postižu snagom ljudske naravi bez intervencije Božje milosti. Možda im onda dragi Bog pomogne i rasvijetli pamet da spoznaju koliko griješe.

Međugorje možda nije mjesto ukazanja, ali Međugorje jeste mjesto molitve! A tamo gdje se na molitvu skupe dvojica ili trojica, tamo je Isus s njima! To je Međugorje. Mjesto susreta vjernika s Isusom! A to je i moj odgovor Euru.




*****************************************************************************
Draga seko,

sretan ti rođendan!





- 19:11 - Reci nešto lijepo (33) - Isprintaj - #


subota, 06.06.2015.

Naš Francek

Foto:

Sveti Otac Papa Franjo pohodio je danas u Sarajevu najvjerniji dio hrvatskog naroda, vjernike u Bosni i Hercegovini.



Ps 72 (71)

Mesijino kraljevstvo


Bože, sud svoj daj kralju
i svoju pravdu sinu kraljevu.
Nek puku tvojem sudi pravedno,
siromasima po pravici!

Nek bregovi narodu urode mirom,
a brežuljci pravdom.
Dosudit će pravo ubogim pučanima,
djeci siromaha donijet će spasenje,
a tlačitelja on će smrviti.

I živjet će dugo kao sunce
i kao mjesec u sva pokoljenja.

Sići će kao dažd na travu,
kao kiša što natapa zemlju!
U danima njegovim cvjetat će pravda
i mir velik - sve dok bude mjeseca.
I vladat će od mora do mora,
i od Rijeke do granica svijeta.

Dušmani će njegovi preda nj kleknuti,
i protivnici lizati prašinu.
Kraljevi Taršiša i otokâ nosit će dare,
vladari Šabe i Sebe danak donositi.
Klanjat će mu se svi vladari,
svi će mu narodi služiti.

Slava Ocu i Sinu
i Duhu Svetomu.
Kako bijaše na početku,
tako i sada i vazda
i u vijeke vjekova.

Amen.



Propovijed Svetog Oca:

Draga braćo i sestre!

Više puta na ovoj svetoj Misi čuli smo riječ MIR, mir je Božji dar. To je plan koji uvijek nailazi na protivljenje čovjeka i zloga. Vodi se treći svjetski rat u dijelovima. Postoje neki koji bi namjerno htjeli stvarati ovakvu klimu, oni izazivaju sukobe među različitim kulturama i civilizacijama, kako bi prodavali oružje. Rat podrazumijeva djecu, žene i starce u kampovima, razrušene kuće, ulice, tolike razorene živote. Vi to vrlo dobro znate, jer ste sve ovo doživjeli upravo ovdje. Kolika patnja, razaranja, bol! Danas, braćo i sestre, uzdiže se iz ovog grada vapaj svih žena i muškaraca dobre volje: Nikada više rata!

Usred ove ratne klime, poput sunčeve zrake, koja prodire kroz oblake, Isusova je riječ: Blago mirotvorcima. Ne kaže Isus, blaženi propovjednici mira. Svatko je sposoban govoriti. Ne! Kaže: Blago mirotvorcima, tj onima koji ga tvore, stvaraju. Stvarati mir to je svojevrsno umijeće, zahtijeva strast, strpljivost, iskustvo i postojanost, svojim svagdanjim radom i gestama služenja, bratstva, milosrđa. Bog sije mir uvijek i posvuda. U punini vremena poslao je svojega Sina da imamo mir. Stvarati mir, posao je svakoga dana, korak po korak.

Ma kako se stvara, kako se ostvaruje taj mir? Na to nas je podsjetio prorok Izaija, mir će biti djelo pravde: Opus justitiae pax. To je slavno geslo koje je preuzeo Papa Pio XII. Mir je djelo primijenjene i življene pravde. Novi zavjet nas uči kako je ispunjenje pravde - ljubiti bližnjega svoga kao samoga sebe. To je zato jer se tada sami mijenjamo. Ona osoba, onaj narod kojeg sam doživljavao kao neprijatelja ima zapravo isto lice kao ja, moje srce, moju dušu, imamo istog Oca na nebesima, dakle, tom narodu treba činiti sve ono što bih želio da se čini meni i mom narodu.

U drugom čitanju Sveti Pavao je rekao: Zaodjenite se u milosrdno srce, blagost, pravednost, praštajte si, kao što je Gospodin vama oprostio, tako praštajte i vi drugima.

Ondje gdje živimo postanimo umjetnici u stvaranju mira. No apostol nam govori kako je mir dar Božji jer je plod njegove pomirbe s nama. Samo ako se pomiri s Bogom, čovjek postaje pravi mirotvorac.

Molimo zato Boga da budemo milosrdni, da stvaramo mir, a ne rat i neslogu. To je jedini put koji nas čini sretnima i blaženima.








„Operi me, Gospodine, od moga bezakonja.“





***************************************************************
Stare at the light
Eclipse the sun
Am I, am I the chosen one?
I feel naught but emptiness
Are you the father?
Am I your son?
Stare at the light
Praises I sang
Are they undone?


Foto:

***************************************************************



- 12:40 - Reci nešto lijepo (22) - Isprintaj - #


četvrtak, 04.06.2015.

Referendum o referendumu


USTAV o referendumu




Članak 45.

Hrvatski državljani s navršenih 18 godina (birači) imaju opće i jednako biračko pravo u izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu, u skladu sa zakonom.

Članak 87.

Hrvatski sabor može raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava, o prijedlogu zakona ili o drugom pitanju iz svog djelokruga.
Predsjednik Republike može na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade raspisati referendum o prijedlogu promjene Ustava ili o drugom pitanju za koje drži da je važno za neovisnost, jedinstvenost i opstojnost Republike.
O pitanjima iz stavka 1. i 2. ovoga članka Hrvatski sabor će raspisati referendum u skladu sa zakonom ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.
Na referendumu se odlučuje većinom birača koji su pristupili referendumu.
Odluka donesena na referendumu obvezatna je.
O referendumu se donosi zakon. Zakonom se mogu propisati i uvjeti za održavanje savjetodavnog referenduma.

2. Udruživanje i razdruživanje

Članak 135.

Pravo da pokrenu postupak udruživanja Republike Hrvatske u saveze s drugim državama ima najmanje jedna trećina zastupnika u Hrvatskom saboru, predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske.
..
O udruživanju Republike Hrvatske prethodno odlučuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika.
Odluka o udruživanju Republike Hrvatske donosi se na referendumu većinom glasova birača koji su pristupili referendumu.


Pitanja oko načina održavanja referenduma određuju se posebnim Zakonom.

Ovih dana vlast želi promijeniti taj zakon, na način da oteža građanima referendumsku inicijativu. Žele natjerati građane da za potpisivanje inicijative moraju za vrijeme radnog vremena izlaziti s posla i odlaziti u urede državne uprave, te čekati u redovima. Na taj način žele dovesti građane u poziciju da ne mogu, u zakonom ograničenom vremenu, skupiti dovoljan broj potpisa za referendumsku inicijativu. Naime, jako dobro je poznato da u ovo kapitalističko vrijeme nitko ne može izostajati s posla za obavljanje privatnih poslova, a uredi državne uprave rade najdulje do 16.00 sati. Na taj način se apsolutno onemogućava bilo kakva građanska inicijativa. Naime, štandovi za referendume bili su pristupačni širem broju građana, jer se nalaze na autobusnim stanicama, prometnim gradskim trgovima i na svim drugim pristupačnim mjestima, na kojima uobičajeno nema gužve, nema čekanja u redovima, pa možeš potpisati u jednoj minuti.

Hrvatska je po pitanju demokracije daleko ispod drugih europskih zemalja. U Hrvatskoj je potrebno skupiti u samo dva tjedna čak 10% potpisa registriranih birača, kako bi se mogao raspisati referendum, a to je trenutno 400.000 potpisa, iako vlast manipulira čak i brojem potrebnih potpisa, kako bi eventualno mogla osporiti građanskoj inicijativi njene rezultate. Prisjetimo se malo kako nisu htjeli izreći koji je broj potpisa bilo potrebno skupiti za prethodne referendume, samo zato da bi proglasili referendumsku inicijativu neuspjelom, pa su volonteri za svaki slučaj morali prikupljati dvostruki broj potpisa u odnosu na pretpostavljeni, kako bi bili sigurni u uspjeh inicijative. Sramotno je takvo ponašanje države. Broj potrebnih potpisa morao bi biti javno dostupan građanima na portalu državne uprave i bez bilo kakvog pitanja! Temeljno pravo građana moralo bi biti znati na koji način mogu ostvariti svoja ustavna prava! Na žalost, u ovoj bijednoj državici Europske unije ništa se nije promijenilo ulaskom u tu Europsku uniju. Vlast se i dalje ponaša kao da je na Balkanu, što god to značilo.


Dakle, u Hrvatskoj je za referendum potrebno prikupiti 10% potpisa u 2 TJEDNA.
U Italiji je dovoljno prikupiti 1,06% potpisa i to u 3 MJESECA.
U Mađarskoj je dovoljno prikupiti 2,63% potpisa i to u 4 MJESECA.
U Švicarskoj je dovoljno prikupiti 1,95% potpisa i to u 18 MJESECI, odnosno 1,5 GODINU!!!

Iz ovih podataka možemo vidjeti na kojem smo mi zapravo niskom stupnju demokracije! Gotovo da nismo niti izašli iz Jugoslavije. No ono što boli hrvatsku vlast, je što građanske inicijative uz silne napore ipak skupe potrebne potpise, pa su smislili ideju kako to potpuno onemogućiti. Zato pristupaju izmjenama zakona, tako da se budućim zakonom:

1. zabranjuje prikupljanje potpisa na javnim mjestima
2. smanjuje broj potpisnih mjesta na broj ureda državne uprave
3. sprječava građane da daju svoje potpise za referendum izvan radnog vremena ili neradnim danom
4. izlaže potpisnike potencijalnom pritisku državnih službenika
5. tjera državne službenike da prikupljaju potpise, umjesto da rješavaju nagomilane predmete građana

Svakome je jasno da na ovaj način neće proći niti jedna građanska inicijativa i da time ustavno pravo građana na referendum postaje nemoguće konzumirati. Ovo je dakle udar na demokraciju.

Demokratska prava građana morala bi se samo povećavati, a ne nikako smanjivati. Niti jedna vlast koja dođe, neće više nikad vratiti stara prava, već još više ograničavati postojeća. Zato iskoristite ovu priliku i potpišite se za najvažniji referendum u povijesti hrvatske države, MATIČNI referendum, REFERENDUM O REFERENDUMU.

Zašto?

Jučer je bilo:




Sutra će to biti pitanje voda ili prava na zrak. A građani možda više neće imati mogućnost referendumskog odlučivanja.

Ilustracija:




********************************************************
So see how long I can last
You can pretend that I don't exist for you
And I can laugh about it now
But I hated every minute

I was waiting for you
(S.W.)

Foto:

********************************************************


- 09:34 - Reci nešto lijepo (21) - Isprintaj - #


utorak, 02.06.2015.

Ono što mene ljuti

U zadnji tren ulazim u prepun tramvaj. Upeklo, vruće. Jedna beba, tamo negdje u gužvi, cijelim putem nervozno plače. Kome smeta plač?!

Doma sam. Vani, na stubištu čuju se baba od smeća i njen pas. Pas laje na sav glas, a ona ga stišava svaki put kad zalaje. Kome smeta lavež psa?!

Istina, manje – više su svi nervozni, ali kakvi to ljudi moraju biti da im smeta plač bebača, oko kojeg se mota stotinu nepoznatih i „prijetećih“ lica, ili lavež pasonje, koji prosvjeduje što ga se vraća iz prirode u zatvoren prostor? Meni takvo što ne može smetati.

Meni smeta nešto drugo.

Mene jako ljuti, baš jako, jako, kada dođem u lokalni supermarket i tamo moram gledati životinje koje se muče! Zamislite, oni su akvarij s ribama – šaranima i drugim ribama, stavili s pogledom na pult na kojem se kupcima zamataju raskomadani leševi tih istih ribica. I ne samo da se zamataju, već se pred njihovim očima leševi njihove rodbine i prijatelja rasijecaju i stavljaju na led.



Meni nije jasno kakav gad mora biti taj čovjek, kojem je prvom palo na pamet postaviti akvarij ispred pulta, ružni akvarij u kojem te tužne ribe provode posljednje trenutke svog života, vjerojatno gladne, a i žedne, jer je pitanje mijenja li se ta njihova muljava voda uopće?!

Izgovor im je, vjerojatno, da će tako kupcima dokazati da je njihova riba svježa i na taj način povećati prodaju. Ali to nije točno. Ja npr. u širokom luku zaobilazim taj dio marketa! Uopće me ne zanima što se sve tamo nalazi za prodaju. Meni od tuda neće prodati ništa. I mnogima poput mene.
Ok, kužim, čovjek mora jesti meso, jer je svejed, ali ne kužim da mora biti toliko beskrupulozan pa se nepotrebno iživljavati nad nemoćnim živim bićima.

Gdje je tu ljudska etika?! Postoji li etika u svima nama, koji bespomoćno stojimo i gledamo da se nešto takvo događa, a ništa ne poduzimamo?
Mislim da Zakon o zaštiti životinja izuzima ribe i njihovu patnju iz zaštite, zbog gluposti onih koji su ga pisali. Demantirajte me slobodno ako nisam u pravu. A zašto bi ribe bile izuzete?! Kao da one nisu živa bića s jednakim pravom na život, poput ostalih živih bića!

Pogledajmo malo ovu ribu primjerice:

Moray Eel + lady. What happens next?

Posted by Nova 937 on 3. kolovoz 2014



*******************************************************************
Another day on Earth has passed me by.
But I have lost all faith in what's outside.
They only is the star across the sky
And the wreckage of the night.
S.W.



*********************************************************************


- 17:54 - Reci nešto lijepo (24) - Isprintaj - #


<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se