utorak, 31.03.2015.

Izgubljena




Izvor:


Izgubljena

zametnuta u bespućima bivanja
nakon dugog traženja
konačno sam bila nađena

poput kose morske vile
isplutala na površinu života
a zatim opet potonula
u plavetnilo tvojih zjenica

razigrane moje misli
ugnijezdile se poput ptica
u tvojim pjesmama zauvijek

a tada su naišle morske struje
i otplavile te na nove obale
daleko od mene

pod težinom biserja tvojih pjesma
tonula sam u tamne dubine
da nikada više ne izronim
na uzburkanu površinu

prevarena plavetnilom mora
da oči su tvoje
prevarena šumorom valova
da ime moje sneno dozivaš

trajalo je svega tren
poput bljeska u prolaznosti vremena

u dubinama izgubljena
hoću li ikada ponovo biti nađena


Lion Queen Copyright ©


*******************************************
If I close my eyes
And fell asleep in this layby

*******************************************



- 23:53 - Reci nešto lijepo (22) - Isprintaj - #


srijeda, 25.03.2015.

Deklaracija o pravima živih bića



Godine 1948., dakle prije 67 godina, na zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda, donesena je Opća deklaracija o pravima čovjeka, kao instrument zaštite ljudskih prava.

Člankom 1. Deklaracije, propisano je:

»Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i savješću pa jedna prema drugima trebaju postupati u duhu bratstva.«

Budući da je prije 67 godina svijet bio na nižem stupnju razvoja nego danas, to je i predmetna deklaracija odgovarala tom primitivnom nivou svijesti tipa „JA pa JA“. Gle, zamisli, sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. A što je sa životinjskim bićima, koja su isto tako obdarena razumom i savješću, još većom nego što je ljudska? Koja ne ubijaju zbog hira. Nikada nisam čula da je neka životinja iščupala svoje čedo iz utrobe, kao što to čini ljudska vrsta. No ova tema zaslužuje posebnu pozornost, pa ću se vratiti na samu Deklaraciju.

Dakle, danas je konačno sazrijelo vrijeme u kojem je potrebno izmijeniti tu sramotnu i diskriminatorsku deklaraciju, koja potpuno besmisleno diskriminira ostala živa bića na planeti Zemlji.

Stoga predlažem izmjene i dopune samog naziva deklaracije te prvih nekoliko članaka, kako slijedi:

Izmjene i dopune Deklaracije o pravima čovjeka

Članak 1.

Naziv deklaracije mijenja se i glasi: Opća deklaracija o pravima živih bića.

Članak 2.

U članku 1. Deklaracije, riječ „ljudska“ zamjenjuje se riječju „živa“.

Članak 3.

U članku 2. stavku 1. Deklaracije, iza riječi glede dodaje se riječ „vrste“.

U članku 2. stavku 2. Deklaracije, riječ „osoba“ zamjenjuje se riječima „živo biće“.

Članak 4.

U članku 6. Deklaracije, riječ „osobu“ zamjenjuje se riječima „živo biće“.

Članak 5.

U članku 10. dodaje se stavak drugi, koji glasi:

Živim bićima vrste različite od ljudske, sud će postaviti zakonskog zastupnika, sve dok takva potreba traje.

Članak 6.

Dodaje se članak 31. Deklaracije, koji glasi:

„Članak 31.
Svaka vrsta živih bića, koja je različita od ljudske, ima pravo na jednog izaslanika iz redova vrste ljudi, u Skupštini UN, koji će zastupati interese te vrste pred Skupštinom.

U nastavku slijedi pročišćeni tekst Deklaracije:

Opća deklaracija o pravima živih bića

Članak 1.

Sva živa bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću pa jedna prema drugima trebaju postupati u duhu bratstva.

Članak 2.

Svakome pripadaju sva prava i slobode utvrđene u ovoj Deklaraciji bez ikakve razlike glede vrste, rase, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovine, rođenja ili neke druge okolnosti.

Nadalje, ne smije se praviti nikakva razlika zbog političkog, pravnog ili međunarodnog statusa zemlje ili područja kojemu neko živo biće pripada, bilo da je to područje neovisno, pod starateljstvom, nesamoupravno, ili mu je na neki drugi način ograničen suverenitet.

Članak 3.

Svatko ima pravo na život, slobodu i osobnu sigurnost.

Članak 4.

Nitko se ne smije držati u ropstvu ili odnosu sličnom ropstvu; ropstvo i trgovina robljem zabranjuju se u svim njihovim oblicima.

Članak 5.

Nitko ne smije biti podvrgnut mučenju ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupku ili kazni.

Članak 6.

Svatko ima pravo da ga se svugdje pred zakonom priznaje kao živo biće.

Članak 7.

Svi su pred zakonom jednaki i svi imaju pravo na jednaku pravnu zaštitu, bez ikakve diskriminacije.

Svi imaju pravo na jednaku zaštitu od bilo kojeg oblika diskriminacije kojim se krši ova Deklaracija, kao i od svakog poticanja na takvu diskriminaciju.

Čanak 8.

Svatko ima pravo na djelotvornu odštetu putem nadležnih domaćih sudova zbog djela kojima su povrijeđena njegova temeljna prava zajamčena ustavom ili zakonom.

Članak 9.

Nitko ne smije biti podvrgnut samovoljnom uhićenju, zatvoru ili izgonu.

Članak 10.

Svatko ima potpuno isto pravo na pravično i javno saslušanje od strane neovisnog i nepristranog suda radi utvrđivanja njegovih prava i obveza, i bilo koje kaznene optužbe protiv njega.

Živim bićima vrste različite od ljudske, sud će postaviti zakonskog zastupnika, sve dok takva potreba traje.

Članak 11.

1. Svatko optužen za kazneno djelo ima pravo da ga se smatra nevinim dok se njegova krivnja zakonski ne utvrdi u javnom postupku u kojemu su mu pružena sva jamstva za obranu.
2. Nitko ne smije biti proglašen krivim za kazneno djelo počinjeno činom ili propustom koji, po domaćem ili međunarodnom pravu u času počinjenja nije bio predviđen kao kazneno djelo.
Ne smije se odrediti ni teža kazna od one koja je bila primjenjiva u času kad je kazneno djelo počinjeno.

Članak 12.

Nitko ne smije biti podvrgnut samovoljnom miješanju u njegov privatni život, obitelj, dom ili dopisivanje, niti napadima na njegovu čast i ugled. Svatko ima pravo na pravnu zaštitu protiv takvog miješanja ili napada.

Članak 13.

1. Svatko ima pravo na slobodu kretanja i boravka u granicama bilo koje države.
2. Svatko ima pravo napustiti svoju i bilo koju drugu zemlju i vratiti se u svoju zemlju.

Članak 14.

1. Svatko pred progonom ima pravo tražiti i dobiti utočište u drugim zemljama.
2. Na to se pravo ne može pozivati u slučaju progona koji su izravna posljedica nepolitičkih zločina ili djela protivnih ciljevima i načelima Ujedinjenih naroda.

Članak 15.

1. Svatko ima pravo na državljanstvo.
2. Nitko ne smije biti samovoljno lišen svoga državljanstva niti mu se smije odreći pravo na promjenu državljanstva.

Članak 16.

1. Punoljetni muškarci i žene imaju pravo na sklapanje braka i osnivanje obitelji bez ikakvih ograničenja glede rase, nacionalnosti ili vjere. Oni imaju ista prava prilikom sklapanja braka, u braku i tijekom razvoda.
2. Brak se može sklopiti samo uz slobodan i potpun pristanak osoba koje stupaju u brak.
3. Obitelj je prirodna i temeljna društvena jedinica, i ima pravo na zaštitu društva i države.

Članak 17.

1. Svatko ima pravo posjedovati imovinu samostalno ili u zajednici s drugima.
2. Nitko ne smije biti samovoljno lišen svoje imovine.

Članak 18.

Svatko ima pravo na slobodu mišljenja, savjesti i vjere; to pravo uključuje slobodu da se mijenja vjera ili uvjerenje i slobodu da se, bilo pojedinačno ili u zajednici s drugima, javno ili privatno, iskazuje svoja vjera ili uvjerenje poučavanjem, praktičnim vršenjem, bogoslužjem i obredima.

Članak 19.

Svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja. To pravo obuhvaća slobodu zadržavanja mišljenja bez vanjskih pritisaka te slobodu traženja, primanja i širenja informacija i ideja putem bilo kojeg sredstva javnog priopćavanja i bez obzira na granice.

Članak 20.

1. Svatko ima pravo na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja.
2. Nitko se ne smije prisiljavati na pripadanje nekoj udruzi.

Članak 21.

1. Svatko ima pravo sudjelovati u upravljanju svojom zemljom neposredno ili preko slobodno izabranih predstavnika.
2. Svatko ima pravo na jednak pristup javnim službama u svojoj zemlji.
3. Volja naroda je temelj državne vlasti; ta se volja mora izražavati na povremenim i poštenim izborima, koji se provode uz opće i jednako pravo glasa, tajnim glasovanjem ili nekim drugim jednako slobodnim glasačkim postupkom.

Članak 22.

Svatko kao pripadnik društva ima, putem državnih programa i međunarodne suradnje, a u skladu s organizacijom i mogućnostima svake pojedine države, pravo na socijalnu sigurnost i ostvarenje gospodarskih, socijalnih i kulturnih prava koja su uvjet njegova dostojanstva i neometanog razvoja njegove osobnosti.

Članak 23.

1. Svatko ima pravo na rad, slobodan izbor zaposlenja, pravedne i primjerene uvjete za rad i zaštitu od nezaposlenosti.
2. Svatko bez ikakve razlike ima pravo na jednaku naknadu za isti rad.
3. Svatko tko radi ima pravo na pravednu i primjerenu naknadu koja njemu i njegovoj obitelji osigurava život dostojan čovjeka i koja se prema potrebi dopunjuje drugim sredstvima socijalne zaštite.
4. Svatko ima pravo osnivati sindikate i njima pristupati kako bi zaštitio svoje interese.

Članak 24.

Svatko ima pravo na odmor i slobodno vrijeme, uključujući razumno smanjenje radnih sati i povremene plaćene neradne dane.

Članak 25.

1. Svatko ima pravo na životni standard koji odgovara zdravlju i dobrobiti njega samoga i njegove obitelji, uključujući prehranu, odjeću, stanovanje, liječničku njegu i potrebne socijalne usluge, kao i pravo na zaštitu u slučaju nezaposlenosti, bolesti, nesposobnosti, udovištva, starosti ili nekog drugog životnog nedostatka u uvjetima koji su izvan njegova nadzora.
2. Materinstvu i djetinjstvu pripada posebna skrb i pomoć. Sva djeca, ona rođena u braku kao i ona koja su rođena izvan njega, moraju uživati istu socijalnu zaštitu.

Članak 26.

l. Svatko ima pravo na odgoj i obrazovanje. Odgoj i obrazovanje mora biti besplatno, barem na osnovnom i općeobrazovnom stupnju. Osnovno obrazovanje mora biti obvezno. Tehničko i strukovno obrazovanje mora biti dostupno svima; više i visoko obrazovanje mora biti dostupno svima prema sposobnostima.
2. Odgoj i obrazovanje mora biti usmjereno punom razvoju ljudske osobe i jačati poštivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda. On mora promicati razumijevanje, snošljivost i prijateljstvo medu svim narodima, rasnim ili vjerskim grupama te podupirati djelatnost Ujedinjenih naroda na održanju mira.
3. Roditelji imaju pravo prvenstva u izboru obrazovanja za svoju djecu.

Članak 27.

1. Svatko ima pravo slobodno sudjelovati u kulturnom životu svoje zajednice, uživati u umjetnosti, pridonositi znanstvenom razvoju i koristiti njegove prednosti.
2. Svatko ima pravo na zaštitu moralnih i materijalnih interesa od bilo kojeg znanstvenog, književnog ili umjetničkog djela kojemu je autor.

Članak 28.

Svatko ima pravo na društveni i međunarodni poredak u kojemu se prava i slobode utvrđene ovom Deklaracijom mogu u punoj mjeri ostvariti.

Članak 29.

1. Svatko ima obveze prema onoj zajednici u kojoj je jedino moguć neovisan i cjelovit razvoj njegove osobnosti.
2. U korištenju svojih prava i sloboda svatko može biti podvrgnut samo onim ograničenjima koja su utvrđena zakonom, isključivo radi osiguranja potrebnog priznanja i poštivanja prava i sloboda drugih te radi ispunjenja pravednih zahtjeva morala, javnog reda i općeg blagostanja
u demokratskom društvu.
3. Ta prava i slobode se ni u kojem slučaju ne smiju koristiti protivno ciljevima i načelima Ujedinjenih naroda.

Članak 30.

Ništa se u ovoj Deklaraciji ne može tumačiti tako da podrazumijeva pravo neke države, grupe ili pojedinca da poduzmu bilo koju akciju ili izvrše bilo koji čin kojim se poništava neko od ovdje utvrđenih prava i sloboda.

Članak 31.

Svaka vrsta živih bića, koja je različita od ljudske, ima pravo na jednog izaslanika iz redova vrste ljudi, u Skupštini UN, koji će zastupati interese te vrste pred Skupštinom.


Ako netko ne razumije o čemu sam pisala, najprije neka usvoji pasonju iz azila. Onda će razumjeti. Nerazumijevanje nije opravdanje za nedjelovanje.

Vjerujem da ovaj film nikoga neće ostaviti ravnodušnim.

(potrebno je kliknuti na prihvat sadržaja, jer postoje dobna ograničenja)





(Hvala ti što postojiš!)

**************************************************************
Heal my soul
Make me whole

(the raven sings in a dream)

**************************************************************


- 22:12 - Reci nešto lijepo (35) - Isprintaj - #


petak, 20.03.2015.

Očarana začaranom šumom

Potaknuta jednim postom s današnje naslovnice, najprije sam napisala komentar, ali budući da je bio predugačak i nekako više moj, odlučila sam ga ipak staviti u svoj post.


Da bi mogao koliko toliko normalno živjeti, bez većih razočaranja ili osjećaja promašenosti i neispunjenih očekivanja, najprije moraš shvatiti da život nije Freecel game ili Spider solitaire, odnosno igra u kojoj dobiješ razbacane karte, pa ih sam slažeš i, ovisno o svom pamćenju i sposobnosti kombinatorike, imaš prilike dobiti skoro svaku partiju, pa igraš koliko želiš i kako želiš, vraćaš se i poništavaš poteze, pa vučeš nove, do konačne pobjede. U toj igri čak možeš birati levele, pa ako si neiskusniji igrač, biraš prvi level, a ako si iskusniji, izazov ti je dobiti igru na trećem levelu.

Ilustracija:


Život je partija šaha u kojoj ti sjediš s jedne strane ploče, a nevidljivi igrač s druge. Kada ti povučeš jedan potez, ne znaš ni kada ni koji potez će potegnuti taj nevidljivi igrač. Kada on iznenada povuče svoj potez, tek tada možeš razmisliti što ćeš sljedeće učiniti, pa misliš i misliš, predviđaš njegove poteze, kombiniraš....ali nikad, baš nikad ne znaš u kojem trenutku će ta partija šaha završiti.


Ilustracija:


Tek kada toga postaneš svjestan, nećeš se uvijek ispočetka razočaravati u sebi, jer ćeš znati da ovisiš o tom nevidljivom igraču i njegovoj igri, pa ćeš mu nastojati parirati, svaki put kad pred tebe stavi novi izazov, neki novi problematični potez.

To je ujedno i čar života, uspješno rješavati naizgled nerješive pozicije, koje ti je nametnuo velemajstor. Isto tako, smisao životne partije šaha je što dulje ostati u igri, jer tog velemajstora je nemoguće pobijediti.

Možemo to reći i drugim, sportskim riječima, život je triatlon. Na mirnoj vodi moraš znati plivati, na uzburkanoj plutati, kad život pred tebe stavi livadu, trčati, kad stavi brdo ispred tebe, penjati se.

Ponekad tako život ispred tebe postavi šumu stabala, i tada se moraš znati provlačiti između njih, da ne budeš izgreban.

A u šumi vrebaju različita iznenađenja.





Malo dalje ima još prekrasne bjeline.







Pomalo se uljuljkavaš u bjelinu…







I taman se opustiš i uživaš, kad gle, život ti bijelo iznenada promijeni u prekrasno plavo.





Zadivljeno se zagledaš u to plavo i otkriješ novu životnu zagonetku. Zašto je tu 8, a trebalo bi biti 6?





Podigneš zbunjeno pogled i krajičkom oka, među drvećem, ugledaš velemajstora.





Poželiš ga upitati da ti riješi zagonetku… kadli i on tebe ugleda i, kao pravi šumski duh, nestade u velebnom skoku.






Zaključak: velemajstora je nemoguće pobijediti ili sustići…

Možda jednom, na kraju šumskog puta…




*****************************************************
I can feel you more than you really know
I will love you more than I’ll ever show

*****************************************************




- 09:42 - Reci nešto lijepo (54) - Isprintaj - #


četvrtak, 12.03.2015.

Zamršena

uletjela sam u tanke žice mreže
poput lepršavih nota u žicama gitare
i nepovratno se zamrsila u stihove i snove

raščešljaj me ako možeš
ispleti od mene urednu pletenicu
pokori je sjajnom kopčom
i zakopčaj me za sebe njome
da se nikada više ne zamrsim

počešljaj moje nemire
i utišaj vjetrove koji mi haraju dušom
želeći pomesti tebe u meni i mene u tebi

raščešljaj moje zlaćane snove
i učini ih budnom stvarnošću
da počešljana snivam u naručju tvome
nakon probdjevenih crnih noćiju
u zaspalim rujnim zorama


Lion Queen Copyright ©




****************************************************************
And a love like this makes us strong
We laugh it off if things go wrong
Hand cannot erase this love


****************************************************************





- 19:01 - Reci nešto lijepo (48) - Isprintaj - #


nedjelja, 08.03.2015.

Žena nad ženama

Žena nad ženama: Blažena djevica Marija



„Navještenje“, Philippe de Champaigne, 1644.

U šestome mjesecu posla Bog anđela Gabriela u galilejski grad imenom Nazaret k djevici zaručenoj s mužem koji se zvao Josip iz doma Davidova; a djevica se zvala Marija.

Anđeo uđe k njoj i reče: "Zdravo, milosti puna! Gospodin s tobom!"

Na tu se riječ ona smete i stade razmišljati kakav bi to bio pozdrav.

No anđeo joj reče: "Ne boj se, Marijo! Ta našla si milost u Boga. Evo, začet ćeš i roditi sina i nadjenut ćeš mu ime Isus. On će biti velik i zvat će se Sin Svevišnjega. Njemu će Gospodin Bog dati prijestolje Davida, oca njegova, i kraljevat će nad domom Jakovljevim uvijeke i njegovu kraljevstvu neće biti kraja."

Nato će Marija anđelu: "Kako će to biti kad ja muža ne poznajem?"

Anđeo joj odgovori: "Duh Sveti sići će na te i sila će te Svevišnjega osjeniti. Zato će to čedo i biti sveto, Sin Božji. A evo tvoje rođakinje Elizabete: i ona u starosti svojoj zače sina. I njoj, nerotkinjom prozvanoj, ovo je već šesti mjesec. Ta Bogu ništa nije nemoguće!"

Nato Marija reče: "Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!"
I anđeo otiđe od nje.


Izvor: Navještenje Isusova rođenja po Luki (1,26 do1,38)



Žena uzor: Majka Tereza


Ilustracija:

“Ja vidim Boga u svakom ljudskom biću. Kada perem rane gubavcima, imam osjećaj da njegujem samog Gospodina. Nije li to prekrasno iskustvo?" – 1974

“Ja pokušavam siromasima za ljubav dati ono što bogati dobivaju za novac. Ne, ja ne bih dodirnula gubavca ni za tisuću funti; ali za ljubav Božju ja ga radosno liječim.”

“Kada vidim ovu pustoš, osjećam ljutnju u sebi. Inače sebi ne dozvoljavam ljutnju , ali nakon što sam vidjela Etiopiju ne mogu si pomoći." -- Washington 1984.

„Pobačaj je ubojstvo u majčinoj utrobi ... Dijete je dar Božji. Ako ga ne želite, dajte ga meni. Pobačaj je najveći neprijatelj mira, jer ako majka može ubiti svoje vlastito dijete, što onda sprečava mene da ubijem tebe ili tebe da ubiješ mene? Zaista ništa. Donijeti odluku da dijete mora umrijeti da bismo mi živjeli po svojim željama, to je bijeda.“

"Svaki puta kada se nekome nasmiješite, to je čin ljubavi, poklon toj osobi, to je nešto prekrasno."

“Znam da mi Bog neće povjeriti ništa što ne mogu izvršiti. Kad bar On ne bi imao toliko povjerenja u mene.”

“Nemojmo se zadovoljiti samo davanjem novca. Novac nije dovoljan, novac može biti primljen, ali oni trebaju vaša srca da ih ljubite. Zato, širite ljubav kamo god išli.”



O ravnopravnosti žena i muškaraca

Nema tu više ni Židova, ni Grka; nema tu više ni roba, ni slobodnog čovjeka, nema tu više ni čovjeka ni žene; jer, svi, vi ste samo jedan u Isusu Kristu.

Pavlova poslanica Galaćanima (3.28)


A Isus će im: "Zbog okorjelosti srca vašega napisa vam on tu zapovijed. Od početka stvorenja muško i žensko stvori ih. Stoga će čovjek ostaviti oca i majku da prione uza svoju ženu; i dvoje njih bit će jedno tijelo. Tako više nisu dvoje, nego jedno tijelo. Što dakle Bog združi, čovjek neka ne rastavlja!"

Evanđelje po Marku (10.5 do 10.9.)



Žene stihovima opjevane

Žene pod orahom

U predvečerje pred kućom krošnje mirišu
I toplo se mlijeko puši iz punih muzlica.

Pod orahom sa lišćem širokim
Mlade žene vezu marame.

Ja prolazim pokraj njih, zbunjen i neveseo,
I pozdravljam.
Njihove se kose kao žitno klasje zatalasaju.
One spuste vez na koljena.

I slatko mi se smiješe, bezbrižno:
I ona s crnim očima, i baršunastim,
I ona s očima zelenim
Kao trava proljetna poslije kiše.

Odlazeći od njih, zanesen,
Mene muče vrele žudnje.

Mene more misli uzaludne
Na te mlade žene pod orahom.

Dragutin Tadijanović, 1929.


Žene kao glazbena inspiracija

Upravo žena je bila inspiracija mom najdražem glazbeniku, Stevenu Wilsonu, za njegov najnoviji album Hand.Cannot.Erase., objavljen u veljači ove godine. O svojoj inspiraciji on govori:








***************************************
World's in your eyes
Sway in the cloud blur
And light up the sky

***************************************


- 10:58 - Reci nešto lijepo (34) - Isprintaj - #


subota, 07.03.2015.

Fanatik samoće

Foto

Njena publika bio je Orfej, kojem je ruka drhtala, koji nije mogao izreći ni jedne riječi, pun ljubavne omame, ukočen od obožavanja. Za Margheritu je bila nova, uzbudljiva kazališna večer. ..

…zatvorenih je očiju Euridika hodala pred Orfejem. Zvijezdama protkani brokat spuznuo joj je s ramena. Stajala je, visoka, odjevena u kostim, u svojim pozlaćenim sandalama. Srebrom protkani uzao njene kose visio je duboko na vratu. Italo jedva da je disao. Euridika, opojena, što nije morala biti Margherita, zaneseno se branila pred buđenjem, branila se zemaljskog svijeta, pipala je sa smiješkom bez sjaja, kao da je slijepa i lagano je, slabih ruku, privukla zadahtanog mladića k sebi, u svoj lagodni miris. Lako je taknula njegova usta:

„A sada moj prijatelju, idi!“

„Ići???“ Italo uzdahnu.

Ona još uvijek nije otvarala očiju.

„Da, vrati se gore u svijet!“

„Ja, Margherita, ja, ja sada ne mogu ići.“

Kao kreda na ploči škripali su zubi muškarca. Euridika se uplaši:

„Ti moraš ići! Govorio si mi o onoj ženi koju ljubiš, a koja i tebe ljubi…Kako se ono zove? Mi, ovdje brzo zaboravljamo.“

„Bianca ne živi nigdje.“

„Vjeruješ li ti, da tvoja Bianca već odavno nije saznala za tvoju prijevaru? Bila je veoma glupa, veoma nespretna ta tvoja laž!“

„Znam to! Ja bih joj tisuću puta nespretnije i gluplje lagao, samo da smijem biti uza te…“

„Sigurno je večeras bila na Piazzi, u prvom redu, ta žena…“

„Zašto me tako mučiš?“

„Da ti omogućim da se slobodno uzmogneš povući, moj prijatelju! Još se ništa nije dogodilo. Ti si joj lagao, ali uistinu je još nisi prevario. Laž će ti oprostiti. Budi muškarac, nadvladaj kukavičluk, priznaj sve, žuri k njoj! Idi!“

„Ja sam je odavno zaboravio. Sve sam zaboravio. Dišem tebe!“

„Ti ljubiš mene? Mene? Ona je žena, čovjek, ona osjeća, ona može trpjeti.. Mene se ne može ljubiti, jer ja nisam takva, kakva je ta žena. Mene se ne može ljubiti.“

„Umrijeti ću ako tako govoriš!“

„Ja sam sjena, moj Orfeju!“

„Ne glumi dulje, ne glumi!“

„Ja glumim manje, no što ti misliš. Ja jesam Euridika… Danas nije sutra, sutra nije danas…To moraš znati, moj prijatelju!“

„Sutra, kada je to?“
………….

Italo je osjećao da još nikada nije ljubio, da još nikada nije bio ljubljen. Što su bile spram tih potresa one jednostavne strasti jedne seljakinje, koje su se uvijek činile samo kao akt oplodnje. Ali sada mu je njegova sreća otkrila i tajnu njegova rodnog grada, ljubavnu tajnu Venecije. Nije li ova kuća, nisu li sve kuće bile poput lađa, što ih ljuljaju beskrajne, tihe noćne struje? Nije li ljubav u svojim posljednjim nasladama u tom istom taktu nalazila sazrijevanje prelazeći u san? A i taj san nije smrt, već rasplinjavanje svijesti u polaganim mjerama jedne monotone euritmije: dugo, kratko! Dugo, kratko! Lelujava umornost!....

Sve do tog sata vjerovala je Italova savjest, da joj je povratak Bianci slobodan. Sada je sve bilo odlučeno: za Biancu je morao nestati sa svijeta.
Bilo je tek važno, da ni jednog trenutka ne bude sam, da iz sadašnjice istisne i posljednju kap sreće, da slijepo čeka što će doći.

Pošto je Euridika odložila svoj kostim, Italo je Margheritu jedva viđao. Bila je tako ukočena, kao da se ništa nije dogodilo, ravnodušno se povukla, da, kako se Italu činilo, bude nanovo osvojena. Bio je izvan sebe, nije spavao, ni bdio nije, čekao je.

Izvor: Franz Werfel: „Verdi, roman o operi“, Adamić, Rijeka, 2005., str. 242 – 244



Još od djetinjstva, ljubio je Verdi, fanatik samoće, gužvu i eksplozivno prezasićenu muziku gomile. Običavao je u Parizu satima tulumariti mjestima kojima se kreto puk, išao je najživljim bulevarima, bio pred kazalištima, trgovačkim kućama i prodavaonicama. Bez misli je uranjao u bujicu, koja je zadovoljavala neke tajne nagone. Biti jedan gotovo bezlični glas u koru, bila je sreća.


Foto: Yen Baet Photography

.. Ako su posljednji dani siječnja bili puni magle i sjete, posljednji dani karnevala pokazivali su opasno, preuranjeno , proljetno lice. Iza leđa Rive, koja je bila preplavljena ljudima, iza leđa šareno uzrujanog grada, stajalo je duboko nagnuto sunce, puno i crvenkasto, golo, iznad terre ferme, iznad ledenog masiva Alpa. Purpurom ovita Laguna, pružala je svoje vedro plavetnilo, takva je inače bila samo u travnju. Oštro, teatralno, kao od svjetlosti profilirana, stajala je ukočeno, zlatom okupana fasada San Giorgia. Nizovi kuća Giudecca, s onu stranu kanala i lagune San Marco, vodili su sunčanu bitku s pucketavim salvama iz tisuću bljeskova prozorskih stakala.

Po cijeloj širini Rive, u svim zamršenim pravcima ljudske rijeke, u virovima, zapletima i brzacima prave struje, hučala je gomila. Na oba mosta, kako onom iznad kanala zatvora, tako i onom iznad kanala palače, propinjala se uznemirujući, tako da se, gledajući odozdo, činilo nerazumljivo, kako se zastoj uvijek ponovo mogao razmrsiti. U tim danima Venecija nije bila grad stranaca.

Izvor: Franz Werfel: „Verdi, roman o operi“, Adamić, Rijeka, 2005., str. 210 i 211


********************************************************************
“We are not lonely, because we chose to be alone.”
“We are not lost, because we chose to disappear.”

Hand.Cannot.Erase.
********************************************************************



- 11:01 - Reci nešto lijepo (17) - Isprintaj - #


četvrtak, 05.03.2015.

Nastavi niz




dobrota

suosjećanje

milosrđe

blagost

strpljivost

empatija

optimizam

blagostanje

uspjeh

pomaganje

obilje

duhovnost

dobroćudnost

usmjerenost

usredotočenost

ponos

uzoritost

čestitost

plemenitost

domoljublje

vjera

nada

stabilnost

ljubav

povjerenje

......


nastavite niz.... i

budite takvi uvijek!

i ja se trudim biti...



*************************************************
hand. cannot. erase. this. love.

*************************************************



- 21:11 - Reci nešto lijepo (25) - Isprintaj - #


utorak, 03.03.2015.



- 22:31 - Reci nešto lijepo (18) - Isprintaj - #


<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se