subota, 30.08.2014.

Opustošena

tiho, najtiše došao si
tiho, najtiše bivao si tu, gotovo nevidljiv
tiho, najtiše utiskivao si svoj trag u mojoj duši
tiho, najtiše činio me sretnom
tiho, najtiše polako si postajao moj lajt motiv
tiho, najtiše ispunjavao moje noći
tiho, najtiše i moje dane
tiho, najtiše upijala sam tvoje note
tiho, najtiše osluškivala tvoj nebeski glas
tiho, najtiše nisam bila spremna za više od toga
tiho, najtiše ti si bio spreman na trenutak
tiho, najtiše koji propustih nepovratno
tiho, najtiše nasmijavao si me svojim šalama
tiho, najtiše ljutio me svojim sarkazmom
tiho, najtiše slamala sam tvoje predrasude
tiho, najtiše gradila mostove od svjetlosti
tiho, najtiše dok ti si zapisivao nove stihove i nove note
tiho, najtiše bio si moja glazba i moja svijest
tiho, najtiše uvukao si se u moje srce i misli
tiho, najtiše uvukla sam se u tvoje srce i misli
tiho, najtiše pružio si mi oslonac kad je trebalo
tiho, najtiše oslanjala sam se na tvoje rame

tiho, najtiše skupio si snage otići
tiho, najtiše skupila sam snage ostati

tiho, najtiše bez tebe ja ne postojim više

tiho, najtiše

tišina
tišin
tiši
tiš
ti
i

tišina
išina
šina
ina
na
a

muk
uk
k

muk
mu
m

praznina
praznin
prazni
prazn
praz
pra
pr
p

praznina
raznina
aznina
znina
nina
ina
na
a

opustošena
pustošena
ustošena
stošena
tošena
ošena
šena
ena
na
a

boli
boli
boli

Podnosiš li ti moju tugu, kao što ja podnosim tvoju tišinu?

Lion Queen Copyright ©


Izvor:

- 09:45 - Reci nešto lijepo (34) - Isprintaj - #


petak, 29.08.2014.

Štetočine!

Odstupite više! Prestanite nanositi daljnju štetu! Shvatite konačno da je dosta! Nemate pojma! Ne znate! Uništavate sve pred sobom! Odstupite!!!


Foto:

- 17:32 - Reci nešto lijepo (14) - Isprintaj - #


srijeda, 27.08.2014.

Stijena



Ti si Petar-Stijena i na toj stijeni sagradit ću Crkvu svoju i vrata paklena neće je nadvladati...
(Matej 16:18)


Petar Stijena simbolizira Katoličku crkvu.

Petar je bio ribar, vjernik židovske vjere, rodom iz gradića Betsaide, sjeverno od Galilejskog jezera, a živio je u kući u blizini jezera u Kafarnaumu. Prema evanđeljima, Petra je Isus zapazio dok je lovio ribu i rekao mu: »Pođi za mnom…učinit ću te ribarem ljudi.« Petar je ipak ostao nagle naravi te se znao i suprotstaviti Isusu, osobito kada nije bio spreman prihvatiti Isusov kraj na križu. Zvao se Šimun, dok ga Isus nije prozvao Petar, što na grčkom znači Stijena, kako bi označio njegovu vodeću ulogu u Crkvi. To se dogodilo nakon što je Isus upitao apostole: »A vi, što vi kažete, tko sam ja?«, a Petar mu je rekao: »Ti si Krist-Pomazanik, Sin Boga Živoga.« Petar je kasnije i postao rimski biskup i prvi papa. Postao je jedan od dvanaest apostola, kao i njegov brat Sveti Andrija. Petar je bio i jedan od prvih svjedoka praznoga Isusovog groba nakon uskrsnuća, te jedan od onih kojima se uskrsli Krist najprije ukazao.

Djela apostolska izvješćuju da je Petar bio prisutan kod silaska Duha Svetoga o prvim Duhovima te je počeo držati govore koji su obraćali tisuće ljudi. U toj se knjizi također čita kako je liječio bolesnike, pa su ih ljudi iznosili na trgove da Petrova sjena padne na njih i budu izliječeni.

Zbog svoga je propovijedanja bio bačen u tamnicu. Herod Antipa htio ga je drugi dan pogubiti te tako pridobiti narod za sebe, no Petra je anđeo između četiri stražara izveo kroz vrata, odveo do Markove kuće, gdje je prva Crkva cijelu noć molila za njega. Petar je potom otišao iz Jeruzalema i tako se spasio.

Izvor: Wiki

Orkestrirani napadi na Katoličku crkvu u Hrvata ne jenjavaju! No ima Netko tko je jači od sveg tog zla!






- 22:04 - Reci nešto lijepo (13) - Isprintaj - #


ponedjeljak, 25.08.2014.

Pismo - Nedostaješ mi

Nedostaješ mi, psiću moj! Uvukao si mi se pod kožu i tamo spavaš. Niti jedan pasonja nije kao ti.
Satima šetam gradom i promatram psiće, male, velike, vesele, šarene, ovakve, onakve... a tebe nema!

Voli te tvoja bivša gazdarica!

p.s. Pozdravi svog novog gazdu :)


I večeras sam šetala. Na uglu jedne gradske ulice naletjela sam na mladog psa, koji je išao naprijed, dok je gazda - lutalica još uvijek prelazio zebru. Pas se sam zaletio iza ugla i prestrašen se u skoku vratio natrag. Iza ugla naišao je jedan dečko, koji ga je svojom visinom i vjerojatno nenadanim nailaskom prestrašio. Pas je već krenuo natrag k gazdi, kad je taj dečko prolazio kraj njega. A pas se onda domislio da je sasvim neprimjereno da je, kao jedan pas, pokazao takav strah i zbrisao, pa je samo tren oklijevao i dok je dečko prolazio, zagrizao je u zrak kraj njegove noge..čuo se sasvim jasan škljocaj psećih zubiju :) Ajme, za dlaku ga je promašio, a još sav onako prestrašen. Na svu sreću, dečko nije ni shvatio u kakvoj se neprilici našao, pa je produžio svojim putem. U tom je stigao i gazda - lutalica i on i pasonja su otišli svojim putem. Samo sam ja stajala na mjestu i smijala se i smijala!!! O, kako mi je taj pas uljepšao dan :))

Za razliku od riječkih pasa, koji su zainteresirani za sve oko sebe i vrlo jednostavno im možeš prići i malo se pomaziti, zagrebački psi nisu takvi. Oni hodaju ulicom, držeći se zidova kuća i uopće ne gledaju prolaznike. Nema apsolutno nikakve mogućnosti kontakta i maženja :) Navikli su ugibati se prolaznicima. Ono što me posebno rastužilo su njihove gazde. Kad bih ja šetala sa svojim psom, pustila bih ga da njuška, istražuje, obilježava teritorij, da uživa u svojim malim radostima. Posvetila bih mu sat vremena, uživajući u njegovom veselju. U gradu to nije tako. Nitko izgleda nema strpljenja za svojeg psića, pa samo protutnje po vani i nema njuškanja, nema lickanja, nema ništa. Meni, kao jednoj divljoj lavici, pogled na takvo što je jednostavno nepodnošljiv. Ako nemaš vremena za psa, nemoj imati psa! Ne može pasonja biti cijeli dan u kućnom pritvoru, a kad se konačno dokopa slobode, onda mu ne daju ni da malo skrene u travicu i pronjuška. Apeliram na vlasnike pasa da razmisle o svom kućnom ljubimcu, kao o živom biću, koje treba svoju slobodu...barem sat vremena na dan!

Ilustracija

A ne volim ja samo pse.

Ilustracija


Izvor:


- 23:47 - Reci nešto lijepo (26) - Isprintaj - #


nedjelja, 17.08.2014.

Quercus pubescens


Izvor:

SIN SAM ZLATNIH ŽITNIH POLJA & Slavonski Dukati

Imam pismu da vam pivam
Imam srce da vas volim
Imam krila k'o u ptice
Da poletim iz ravnice

Sin sam zlatni žitni polja
Rodni njiva šuma hrasta
Volim majku oca svoga
i bojim se samo Boga.

Tu su moje stare staze
Tu su moji časni ljudi
Odranila me je ravnica
Rodila me Hrvatica

Sin sam zlatni žitni polja
Rodni njiva šuma hrasta
Volim majku oca svoga
i bojim se samo Boga.
I virujen ja u Boga!



Hrast medunac (Quercus pubescens) je bjelogorično drvo iz roda hrastova, porodice Fagaceae. To je submediteranska vrsta, a raste od obala Mediterana duboko u kontinent. U Hrvatskoj je autohtona vrsta. Raste u priobalnom jadranskom području iznad šume hrasta crnike te u toplim predjelima kontinentalnog dijela, tj. na južnim padinama s vapnenastom geološkom podlogom.
Hrast medunac je do 20 m visoko drvo. Promjer debla u prsnoj visini je i preko 2 m. Kod hrasta medunca postoji velik broj formi.

Za uspijevanje treba više vode od hrasta crnike i manje je osjetljiv na mrazeve i zimske studeni. Hrast medunac, koji raste na Medvednici razlikuje se od onih u Hrvatskom primorju. Hrast medunac iz Medvednice treba više vode i podnosi niže temperature zraka i tla. Kod pošumljavanja, treba paziti na porijeklo sjemena. Tla u kojima uspijeva su plitka i suha. Ako raste u dubokim i dobrim tlima postiže značajne dimenzije, no rijetko raste u takvim tlima. Raste na krševitim, vapnenastim i prisojnim terenima. Za uspijevanje treba puno svjetla i topline. Njegov korijenski sustav je vro prilagodljiv uvjetima u tlu. Korijenska mreža je široka i duboko se pruža izvan žilišta stabla. Jako je malo gospodarskih šuma hrasta medunca. Šume hrasta medunca imaju turističku vrijednost te popravljaju hidrološke prilike i povećavaju količine pitke vode.
Izvor: Wiki

Najsvetije stablo je hrast, simbol snage i mudrosti koji povezuje nebo i zemlju. Hrastove šume još se nazivaju dubravama jer se hrast još naziva i dub. Tako je po hrastu (dubu) i grad Dubrovnik dobio ime.
Hrast se spominje i u našoj himni "...dok mu bura hrašće vije...".
Izvor: Lukin portal za djecu i obitelj

Foto:

Ja najviše volim u šumi šumiti,
Volim gusta hladovina biti,
Volim vjeverice kriti,
Volim ljuljati ptice i gnijezda
I noću brojati jata zvijezda.
Izvor: Grigor Vitez: Što mi se tužio hrast

Kada padne hrast, ječi cijela šuma! Zato hrastovi ne padaju tako lako, kako se nekima čini:

STALA GRADNJA
Hrast od 600 godina se ispriječio autocesti
Izvor:

No svaki hrast ima i svoju zaštitnicu, jaču od svakog zla:

Gospa od Hrasta na Priljevu



GRADNJA KAPELICE GOSPE OD HRASTA

Osnovan odbor za izgradnju, 28 osoba, među kojima je i otac Lavoslava Ružičke – Stjepan Ružička po zanimanju bačvar. Predsjednik odbora je gvardijan R. P. Kalsancij Zoltner, a perovođa: Ilija Mitrović. Među uglednim članovima odbora su Feliks Streim, općinski načelnik i Dr. Josip Senedenbach, odvjetnik i umirovljeni pučki učitelj Josip Brandecker.
AD I. : 1. Gospodin predsjednik izvješćuje da sakupljeni za gradnju novac iznosi ukupno 1491 f. i 74 n. i da je taj novac uložen u ovomjestnu štendionicu.
2. Gospodin predsjednik predlaže nacrte i detalje, te troškovnik gradit se imajuće kapelice koje je nacrte i troškovnik dao izraditi po svojem Architektu Stjepanu Mölleru (živi u Budimpešti) gosp. grof Dragutin Eltz i izvješćuje da je posao besplatno izveden. Predlaže taj nacrt na raspravu i usvojenje.
AD II.: 1. Nakon svestranog pregledanja predloženih nacrta i troškovnika bude jednoglasno zaključeno i da gosp. grofu na pruženih besplatnih nacrtih i troškovniku izriče zahvalnost.
2. Da se predloženi troškovnici i nacrti u načelu prihvaćaju i da se kapelica prema tim nacrtima graditi imade, i to uz sljedeće preinake koje će predložoti gosp. vještak Srečko (Feliks) Streim, kojemu se izdaju nacrti i troškovnik sa molbom da ih podrobno pregleda i eventualne preinake obzorom na raspoloživa sredstva i na shodnije izvođenje pojednih radnja ovomu odboru što skorije predloži.
3. Na temelju tog predloga odnosno preinake razpisati će se jeftinba glede gradnje te kapelice postaviti građevni odbor zatim vještak za nadziranje i izvođenje doličnih radnja, a vještaku opredjeliti za posao taj primjerena nagrada.
Iz Kronike Franjevačkog samostana u Vukovaru (Zaključeno i potpisano: O. Kalasancij Zoltner, predsjednik; I. Mitrović, perovodja; 21. lipnja 1891.)
Izvor:

Prirodno stanište hrasta medunca: Medvednica



I kao što Colonia kaže: "Na tronu može biti samo jed(a)na"finocerekpjeva

Medvedgrad - prijestolnica Lion Queen:

Foto:



- 11:18 - Reci nešto lijepo (55) - Isprintaj - #


subota, 16.08.2014.


Izvor:


Izvor:


Izvor:


Izvor:

- 11:57 - Reci nešto lijepo (31) - Isprintaj - #


četvrtak, 14.08.2014.

Priprava



Marija, Kristova mati, najvažnija je žena u srcima mnogih vjernika. Sutra slavimo najvažniji marijanski blagdan – blagdan Uznesenje Blažene djevice Marije!

Marija majka:

„Sin Božji nije se u blaženoj djevici Mariji utjelovio bez njezina pristanka. Svaki puta kada Gospodin želi s nama ići još jedan korak dalje u „obećanu zemlju“, On kuca prvo na naša srca. On takoreći čeka na naš DA u malim kao i u važnim odukama.“ (Papa Benedikt XVI. „Istinski razlog za vjeru čovječanstva“)


Marija snaga:

Ivan u Otkrivenju opisuje da je

„Marija zaogrnuta suncem, mjesec joj pod nogama, a na glavi vijenac od dvanaest zvijezda" (Otk 12, 1).


Marija zahvalna:

Hvalospjev Marijin

Hvali duša moja Gospodina;
duh moj kliče od radosti Bogu, spasitelju mojem.
Jer milostivo pogleda na neznatnu službenici svoju.
Gle! Odsad će me blaženom zvati svi naraštaji,
jer velike mi stvari učini Silni,
čije je Ime sveto,
U sve naraštaje on se smiluje onima koji ga se boje
i čije se milosrđe proteže od koljena do koljena
nad onima koji ga štuju.
Junačko djelo izvede mišicom svojom:
rasprši one koji su oholi u srcu svojem;
zbaci s prijestolja silne, a uzvisi neznatne;
gladna nasiti dobrima, a bogataše otpusti praznih ruku;
Priskoči u pomoć Izraelu,sluzi svome,
sjećajući se milosrđa svojega, kako obeća ocima našim
Abrahamu i potomstvu njegovu dovijeka.


Marija pomoćnica:

Ovaj blagdan provlači se kroz moj život nekad s najljepšim, nekad s najtragičnijim događajima, tako da ga svaki put iščekujem s nadom i sa strijepnjom istovremeno. No uvijek je tu Ona, Marija, da pomogne u tim trenucima, kad je dobro, da joj se mogu zahvaliti, kad je loše, da me utješi.



I nije Marija samo moja pomoćnica, moja utješiteljica. Kolikim je ona hrvatskim braniteljima bila u mislima i zazivana onda kad im je bilo najteže, kad su ni krivi, ni dužni, gurnuti u opaki i bjesomučni rati, branili svoju Domovinu s krunicom u ruci. Kolike li su se žene i majke molile toj istoj Mariji da im vrati kući žive sinove i muževe… Majka Marija, kojoj smo se svi utjecali u najtežim vremenima…



Marija pomoćnica, Marija tješiteljica, Marija suza žalosnica i suza radosnica…

Vrijeme je ovo za molitvu i mir, kao pripravu za taj veliki sutrašnji blagdan. Svatko od nas ima puno toga za zahvaliti Mariji, kao i za moliti pomoć od nje. To ćemo sutra činiti u tišini samih sebe, po raznim marijanskim svetištima. Zato ovdje predajem majci Mariji molitvu za svećenike.

Molitva Mariji za svećenike

Marijo, Majko svećenika, kao što si pratila svoga sina na Kalvariju, gdje je Ocu sebe prikazao kao živu Žrtvu, za grijehe svijeta, do posljednjeg daha čuvaj one koji se Bogu posvetiše, osobito ovogodišnje mladomisnike. Tebe, zvijezdo nove evangelizacije, koja si svome Sinu bila najveća potpora u ostvarenju Očeve volje, molimo za današnje obitelji, da u svojoj djeci njeguju i podržavaju klicu duhovnih zvanja, koja će u ohladnjelim srcima zapaliti novi žar za Krista, po uzoru na svetog Franju.




- 17:42 - Reci nešto lijepo (29) - Isprintaj - #


ponedjeljak, 11.08.2014.

Nova fitness sprava



Danas sam cijelo poslijepodne, do kasno navečer bila na fitnessu :)

Pumpaj vodu u kante, nosi do vrta, prelij u kantu za zalijevanje, zalij, vrati se do pumpe, pumpaj u kante....

S prvim mrakom su me i komarci napali. Ufff

I još sam se na kraju izgubila na putu do kuće, pa promijenila dva autobusa da bih stigla doma.

Baš me zanima kako ću se sutra ustati? Sad samo trebam odličnu masažu i spavanac :)

Je li netko rekao kad će kiša?

- 23:12 - Reci nešto lijepo (28) - Isprintaj - #


nedjelja, 10.08.2014.

Vječna ljubav

Vječna je ljubav Njegova, vječna je ljubav Njegova!



Hvalite Gospodina, jer vječna je ljubav njegova.

Hvalite Gospodina, jer je dobar:
vječna je ljubav njegova!
Hvalite Boga nad bogovima:
vječna je ljubav njegova!
Hvalite Gospodara nad Gospodarima
vječna je ljubav njegova!

Jedini on učini čuda velika:
vječna je ljubav njegova!
Mudro sazda on nebesa:
vječna je ljubav njegova!
On utvrdi zemlju nad vodama:
vječna je ljubav njegova!
On načini svjetlila velika:
vječna je ljubav njegova!
Sunce da vlada danom:
vječna je ljubav njegova!
Mjesec i zvijezde da vladaju noću:
vječna je ljubav njegova!

Hvalite Gospodina, jer vječna je ljubav njegova.


Izvor:

Zahvaljujte Gospodinu jer je dobar,
Zahvaljujte Gospodinu jer je dobar,
jer je vječna ljubav njegova!

Neka rekne dom Izraelov:
Vječna je ljubav njegova!
Neka rekne dom Aronov:
Vječna je ljubav njegova!
Svi koji se Gospodina boje neka reknu:
Vječna je ljubav njegova!

Gurahu me, gurahu da me obore,
ali mi Gospodin pomože.
Gospodin je moja snaga i pjesma,
on mi je spasitelj.
Čuj! Radost i spasenje odzvanja šatorima pravednika:
Gospodnja se proslavi desnica!

Kamen koji odbaciše graditelji,
postade kamen zaglavni.
Gospodnje to je djelo:
kakvo čudo u očima našim!
Ovo je dan što ga učini Gospodin:
kličimo i radujmo se njemu!



Nedjelja, 10.8.2014. DEVETNAESTA NEDJELJA KROZ GODINU

ČITANJA: 1Kr 19,9a.11-13a; Ps 85,9ab.10-14; Rim 9,1-5; Mt 14,22-33

Vjera je pokretač čovjeka. Po vjeri, koja mu ulijeva dozu hrabrosti, čovjek može nadvladati i pobijediti različite nevolje i poteškoće. Imati vjeru znači biti na putu prema cilju, biti bez vjere dovodi do stanja izgubljenosti. Današnja zgoda između Isusa i Petra na Genezaretskom jezeru to jasno otkriva. Isus hoda po vodi u susret učenicima u lađici. Nakon prvotnog šoka i straha, Petar vjeruje da i on može hoditi po vodi uz Učiteljevu pomoć. Isusov "dođi" jest izazov Petrovoj vjeri. Zapravo to je poziv da Petar zaboravi na sebe i ono što jest, u potpunosti se odvratiti od sebe i usredotočiti se na Isusa. Vjera u sebi jest potpuna okrenutost, bez rezervna, prema Bogu. Potpuno povjerenje u Gospodina i njegovu riječ. Onaj tko istinski vjeruje otkriva i stječe iskustvo istinitosti Isusovih riječi: "Vjerujte u Boga i u mene".

Zbog toga vjera u sebi jest i znanje (iskustvo) i povjerenje. Vjernik ne traži dodatne jamce za svoju sigurnost, njemu je dovoljna Božja blizina ili prisutnost i obećanje. I to dovodi do usredotočenosti i predanja Bogu. Samo onda kada je naše biće kompletno usmjereno na Boga, kao i naše misli, želje, kada ne mislimo a ništa drugo, ničemu se drugome nadamo niti očekujemo, tek tada možemo reći da istinski vjerujemo. Zato jedan od najvećih prepreka na putu vjere je strah na krilima sumnje. Petar kada je spazio da se vjetar podigao i malo jače zapuhao, uplašio se i posumnjao, te počeo tonuti, što je Isus popratio pitanjem: "malovjerni, zašto si posumnjao". Na putu vjere je nužno susresti se i suočiti sa vlastitim strahovima i sumnjama. Imajući na pameti da je vjera čisto Božji dar, za koji je nužno svakodnevno moliti, ne smijemo se obeshrabriti svojim slabostima i manjkavostima. Ono što je za vjeru važno jest naše povjerenje i pouzdanje u Gospodina, čija ljubav je veća od naših slabosti i grijeha, i koji nas može spasiti, kao što je učinio s Petrom, prije svega od naše ljudske samodostatnosti.

Marko Bijelić, OP

Izvor:

- 21:49 - Reci nešto lijepo (19) - Isprintaj - #


subota, 09.08.2014.

Prijateljici u tuđini

Čujemo Tvoj vapaj, draga!


Krik

Čitavog dana bol mi buja,
Zamjetljiv tek u glasu tihom,
Al dođe noć, i razlije se –
I najedanput kriknem stihom.

Zavrisnuvši svoj vrisak u svijet
Da uokolo traži jeku,
Razdijelio sam svoje srce
Med braću neznanu, daleku.

I krik moj luta, luta, luta,
A kada srodno srce prene,
Da l' ono sluti da je pušten
Iz noći mučne, probdivene?

(Dobriša Cesarić)











Moj dom

Ja domovinu imam; tek u srcu je nosim,
I brda joj i dol;
Gdje raj da ovaj prostrem, uzalud svijet prosim,
I... gutam svoju bol!

I sve što po njoj gazi, po mojem srcu pleše,
Njen rug je i moj rug;
Mom otkinuše biću sve njojzi što uzeše,
I ne vraćaju dug.

Ja nosim boštvo ovo - ko zapis čudotvorni,
Ko žića zadnji dah;
I da mi ono pane pod nokat sverazorni,
Ja past ću utoma.

Ah, ništa više nemam; to sve je što sam spaso,
A spasoh u tom sve,
U čemu vijek mi negda vas srećan sve je glaso
Kroz čarne, mlade sne!

Kroz požar, koji suklja da oprži mi krila,
Ja obraz pronijeh njen;
Na svojem srcu grijem već klonula joj bila
I ljubim njenu sjen.

I kralje iznijeh njene i velike joj bane,
Svih pradjedova prah,
Nepogažene gore i šaren-đulistane
I morske vile dah.

... Ja domovinu imam; tek u grud sam je skrio
I bježat moram svijet;
U vijencu mojih sanja već sve je pogazio,
Al' ovaj nije cvijet.

On vreba, vreba, vreba... a ja je grlim műkom
Na javi i u snu,
I preplašen se trzam i skrbno pipam rukom:
O, je li jošte tu?!

Slobode koji nema taj o slobodi sanja,
Ah, ponajljepši san;
I moja žedna duša tim sankom joj se klanja
I pozdravlja joj dan.

U osamničkom kutu ja slušam trubu njenu
I krunidbeni pir,
I jedro gdje joj bojno nad šumnu strmi pjenu
U pola mora šir!

Sve cvjetno kopno ovo i veliko joj more
Posvećuje mi grud;
Ko zvijezda sam na kojoj tek njeni dusi zbore,
I... lutam kojekud.

Te kad mi jednom s dušom po svemiru se krene,
Zaorit ću ko grom:
O, gledajte ju divnu, vi zvijezde udivljene,
To moj je, moj je dom!

(Silvije Strahimir Kranjčević)


- 09:41 - Reci nešto lijepo (26) - Isprintaj - #


petak, 08.08.2014.

Internetski kriminal



Što o internetskom kriminalu kaže Kazneni zakon?

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske
Kazneni zakon, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 21. listopada 2011. godine.

Klasa: 011-01/11-01/186, Urbroj: 71-05-03/1-11-2, od 26. listopada 2011.

KAZNENI ZAKON
GLAVA DVADESET PETA (XXV.)
KAZNENA DJELA PROTIV RAČUNALNIH SUSTAVA, PROGRAMA I PODATAKA

Neovlašteni pristup

Članak 266.

(1) Tko neovlašteno pristupi računalnom sustavu ili računalnim podacima,

kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počini u odnosu na računalni sustav ili računalne podatke tijela državne vlasti, tijela jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, javne ustanove ili trgovačkog društva od posebnog javnog interesa,

kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

(3) Za pokušaj kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka počinitelj će se kazniti.

(4) Kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka progoni se po prijedlogu.

Ometanje rada računalnog sustava

Članak 267.

(1) Tko onemogući ili oteža rad ili korištenje računalnog sustava, računalnih podataka ili programa ili računalnu komunikaciju,

kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

(2) Za pokušaj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka počinitelj će se kazniti.

Oštećenje računalnih podataka

Članak 268.

(1) Tko neovlašteno u cijelosti ili djelomično ošteti, izmijeni, izbriše, uništi, učini neuporabljivim ili nedostupnim ili prikaže nedostupnim tuđe računalne podatke ili programe,

kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

(2) Za pokušaj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka počinitelj će se kazniti.

Neovlašteno presretanje računalnih podataka

Članak 269.

(1) Tko neovlašteno presretne ili snimi nejavni prijenos računalnih podataka, uključujući i elektromagnetsku emisiju računalnog sustava, ili drugome učini dostupnim tako pribavljene podatke,

kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

(2) Za pokušaj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka počinitelj će se kazniti.

(3) Podaci koji su nastali počinjenjem kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka će se uništiti.

Računalno krivotvorenje

Članak 270.

(1) Tko neovlašteno izradi, unese, izmijeni, izbriše ili učini neuporabljivim ili nedostupnim računalne podatke koji imaju vrijednost za pravne odnose, u namjeri da se oni uporabe kao vjerodostojni, ili tko takve podatke uporabi ili nabavi radi uporabe,

kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

(2) Za pokušaj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka počinitelj će se kazniti.

(3) Podaci koji su nastali počinjenjem kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka će se uništiti.

Računalna prijevara

Članak 271.

(1) Tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist unese, izmijeni, izbriše, ošteti, učini neuporabljivim ili nedostupnim računalne podatke ili ometa rad računalnog sustava i na taj način prouzroči štetu drugome,

kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka pribavljena znatna imovinska korist ili prouzročena znatna šteta,

počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.

(3) Podaci koji su nastali počinjenjem kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka će se uništiti.

Zloporaba naprava

Članak 272.

(1) Tko izradi, nabavi, proda, posjeduje ili čini drugome dostupne uređaje ili računalne programe ili računalne podatke stvorene ili prilagođene za počinjenje kaznenih djela iz članka 266., članka 267., članka 268., članka 269., članka 270. i članka 271. ovoga Zakona s ciljem da ih se uporabi za počinjenje nekog od tih djela,

kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

(2) Tko izradi, nabavi, proda, posjeduje ili čini drugome dostupne računalne lozinke, pristupne šifre ili druge podatke kojima se može pristupiti računalnom sustavu s ciljem da ih se uporabi za počinjenje kaznenih djela iz članka 266., članka 267., članka 268., članka 269., članka 270. i članka 271. ovoga Zakona,

kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.

(3) Počinitelj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka neće se kazniti kaznom strožom od one koja je propisana za kazneno djelo koje je počinitelj imao za cilj.

(4) Posebne naprave, programi iz stavka 1. ovoga članka će se oduzeti, a podaci iz stavka 1. i 2. ovoga članka će se uništiti.

Teška kaznena djela protiv računalnih sustava, programa i podataka

Članak 273.

(1) Tko kazneno djelo iz članka 267. do članka 270. ovoga Zakona počini u odnosu na računalni sustav ili računalne podatke tijela državne vlasti, tijela jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, javne ustanove ili trgovačkog društva od posebnog javnog interesa,

kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Kaznom iz stavka 1. kaznit će se tko kazneno djelo iz članka 266. do članka 269. ovoga Zakona počini prikrivajući stvarni identitet i uzrokujući zabludu o ovlaštenom nositelju identiteta.

(3) Tko kazneno djelo iz članka 267. do članka 269. ovoga Zakona počini sredstvom namijenjenim za izvršenje napada na veći broj računalnih sustava ili kojim je prouzročena znatna šteta,

kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.


Iz prethodno navedenog proizlazi da možebitno kopanje nekih neukih hackera po tuđim blogovima i izmjena sadržaja originalnih podataka, koji pripadaju onome tko ih je na internet plasirao, podliježe itekako kaznenom gonjenju. Stoga se nadam da se takvo što ubuduće neće događati, ukoliko je toga uopće bilo, budući da su se neki blogeri ovdje na to požalili. Svjedoka dakle ima dovoljno, pa tko od hackera ovo ne shvaća dovoljno ozbiljno, a misli se nastaviti time baviti, slobodno može početi skupljati novce za svog odvjetnika i za cigarete u zatvoru. Fejsbukovci bivši i sadašnji blogeri će mu rado prikupiti knjige da ima što čitati na hlađenju vrele tikve.

Btw. svatko od nas je odabrao svoju licencu za svoje tekstove.

P.s. Ljudska prava, pa tako i pravo na zaštitu računalnih podatka, se više ne štite samo na hrvatskim sudovima, ovakvim ili onakvim, već i na nepristranim europskim sudovima.



- 10:26 - Reci nešto lijepo (19) - Isprintaj - #


četvrtak, 07.08.2014.

Slapovi


Foto:
Slap

Teče i teče, teče jedan slap;
Što u njem znači moja mala kap?

Gle, jedna duga u vodi se stvara,
I sja i dršće u hiljadu šara.

Taj san u slapu da bi mogo sjati,
I moja kaplja pomaže ga tkati.

Dobriša Cesarić: Slap




- 14:20 - Reci nešto lijepo (30) - Isprintaj - #




- 13:26 - Reci nešto lijepo (9) - Isprintaj - #




- 00:26 - Reci nešto lijepo (28) - Isprintaj - #


srijeda, 06.08.2014.

Sunčani ditiramb

Cvrčak

I cvrči, cvrči cvrčak na čvoru crne smrče
Svoj trohej zaglušljivi, svoj zvučni, teški jamb...
Podne je. - Kao voda tišinom razl'jeva se.
Sunčani ditiramb.

I pjeva: "Ja sam danas ispio sunce plamno.
I žilice su moje nabrekle ko potoci.
U utrobi se mojoj ljuljuška more tamno.
Na leđima mi šuma, što nagli trgnu srh.
Dv'je st'jene, dva obronka postaše moji boci,
A glava - gorski vrh."

I cvrči, cvrči cvrčak na čvoru crne smrče,
Dok sunce s neba lije na zemlju žar i plam:
"Zemniče, ja sam himna što bruji za oltarom,
Dok šuti gordi hram.

... Izađi! - Što se kriješ pod krošnjom, u rupama?
Na kamu puž se sunča, na travi grije crv!
Rominja s vedra neba ko kiša od iskara
Sunčana sveta krv.

... Izađi - ti, koj' niknu iz zuba ljuta zmaja,
Da budeš grm što gori, luk napet, plamen mač,
Al raznježi ti dušu milinje cvjetnog maja,
Al omekša ti srce jesenjih voda plač.

... Zaprznio te mrak,
Po zemlji sipaš žuč.
A tebe zemlja rodi da budeš čil i jak,
Da nosiš u njedrima radosti zlatni ključ.

... Ja gutam žar sunčani.
I osjećam u sebi, gdje struje šumne r'jeke,
Šumore zelen-luzi svjetlošću obasjani,
Klokoće vrelo, more pjeni se i krkoči,
Modri se grožđe, i zri bobulja sure smreke,
Niz bor se smola toči.

... Zemniče, ja sam pjan.
Oh, sunca, sunca, sunca.
Još led mi noge trni,
Pred očma još se crni
Odurni zimski san."

I cvrči bez prekida, šiba teškim ritmom
Goleti ugrijane, lug mrtvi, sparni zrak.
Trepeće oštra pjesma ko vjetra na krilima
Dugačak svilen trak.
I pjeva: "Slava zemlji i suncu i talasu!
Dajte mi kaplju rose na kori jasenovoj,
I kaplju žuta soka na bobi na smrekovoj.
Al velju snagu novu podajte mome glasu.

... Sunčeve žice idu od neba pa do zemlje,
Napete kao strune. Golema harfa sja.
Mnogo je ruku dira. - Nebesa zabrujaše,
I sluša zemlja sva.
Mir je na vodi, muk je u docu i luzima,
Al čujem velje srce, gdje kuca sred dubine:
Bojiš se, zemljo majko, da onim pod prstima
Ne zamre pjev sunčani, žica se ne prekine.

... Zemniče, čuješ poj?
Šumi ko srebrn-more,
Zuji ko pčelâ roj.
I pjeva: "Sv'jet je lijep, a život dar je s neba,
Al žeđa nek ti bude velika, ljuta glad.
Pa gutaj vatru moju i siši ml'jeko moje,
I bit ćeš sveđer mlad.

... Oh, sunca, sunca, sunca!
I vonja sa doline
I vjetra sa vrhunca!

... Zemniče, ja sam pjan.
Gle, iza žbuna viri,
Pomamnu pjesmu sviri
Na fruli nagi Pan."

I cvrči, cvrči cvrčak na čvoru crne smrče
Svoj trohej zaglušljivi, svoj zvučni, teški jamb.
Podne je. - Kao voda tišinom razl'jeva se
Sunčani ditiramb.

Vladimir Nazor




- 12:00 - Reci nešto lijepo (18) - Isprintaj - #


utorak, 05.08.2014.

Domaća zadaća - 2 dio (retrospektiva)

Naj jezera

A koja bi bila, ako ne Plitvička jezera, o čijoj ljepoti ima anegdotica u mom postu.

Foto:

A ovo je Veliki slap - The Big Waterfall pod kojim će se jednog dana slobodna lavica odreći svoje slobodesretan

Foto:

Naj spilja

Postojnska jama u Sloveniji. Dugo već nisam bila, pa osjećam potrebu ponovitiyes Ako niste bili, obvezno idite, to je predivno umjetničko djelo prirode.

Foto:

Naj rijeke


Rijeka Bosut u Slavoniji

Foto:

Rijeka Fella u Italiji, o kojoj sam nedavno napisala post.

Foto:

A tu je i nezaobilazna Kupa.

Naj gradovi


Moja prijestolnica Zagreb

O mom najdražem gradu napisala sam već nekoliko postova. Evo nekih:
Post 1
Post 2
Post 3
Post 4

Foto:

Moja velika ljubav: Pariz

Foto:

Naj kula

Trsatska kula u Rijeci

Foto:

Naj dvorac


Frankopanski dvorac Severin na Kupi

Foto: Marin Stanišić

Naj park

Queen Elisabeth Park, Vancouver

Foto:

Crtica iz Canade u mom postu.

Naj groblje


Pomalo morbidan zadatak naše Valcerice, ali za razliku od drugih, kojima je Mirogoj najljepši, postoje i ljepša počivališta i to s pogledom na predivno morsko plavetnilo. Da ima života poslije smrti, znali su i Baščanisretan

Groblje: Sv. Ivan u Baškoj

Foto: Gerhard

O mojoj dragoj Baškoj, napisala sam svojevremeno ovaj post prepun fotki tog predivnog mjesta. Vrijedi ih pogledatisretan

Naj otoci


Moji otoci koje sam upoznala u dušu, zahvaljujući svom poslu, a o čemu sam napisala i postove:

Rab

Cres i Lošinj

Naj priroda


Velebit – Premužićeva staza

Foto:

Naj vrhovi

Najdraži vrhovi za koje sam sentimentalno vezana su Mali Zir iz obiteljskih razloga i Klek iz osobnih.

Mali Zir u Lici

Foto:

i veliki Klek, o kojem sam napisala post.

Foto:

Naj planina


Definitivno najljepši planinski lanac koji sam imala sreće vidjeti je Rocky Mountains u Canadi.

Foto:

A u budućnosti medeni mjeseccerek:

Naj sno-putovanje


Tierra del Fuego – Ushuaia – glečer Romanche

Glečer Romanche

Foto:Yvon Maurice

Ushuaia - najjužniji grad

Foto:

u prekrasnoj i čudnovatoj zemlji Tierri del Fuego (Ognjenoj zemlji)


Foto:


- 16:51 - Reci nešto lijepo (34) - Isprintaj - #


Domaća zadaća - 1. dio

Kakva bih ja bila štreberica kad ne bih napisala domaće zadaće, pa makar i sa zakašnjenjem, obzirom da sam se neko vrijeme nalazila u nigdjezemlju, iz kojeg još uvijek nisam izašla, ali sam se bar privikla na njega :) Zato nemojte zamjeriti :))

Najprije zadatak od White Lilith. Kako ne pišem pjesme, osim u specijalnim životnim trenucima inspiracije, kad me uhvati luna, evo malo brzinske proze sa pet zadanih ključnih riječi:

- lud, sex, knjiga, neboder, konoba

Na ulazu u antikvarijat Mali neboder u Rijeci, u potrazi za knjigom „Pedeset nijansi sive“, koja govori o sadističkom seksu dvoje zaljubljenih ljudi, skoro me pregazio ludi konobar iz susjedne konobe… bio je bezobrazno naočitwink


Hahahha, zadaća za -2. Dogodi se i meni nekad :))

A sad Valcerina domaća zadaća s naj, naj, naj odgovorima.

(o.t. Brzina je vrlinaheadbang
Još uvijek preostaje opcija uživocerek)

Evo malog presjeka onoga što je meni samoj naj...nije to sve moje naj....ima toga još puno.....ali eto.... Fotke su posuđene s interneta i služe samo kao ilustracija mojih naj…

Počinjem od malih i jednostavnih stvari u kojima uživam, a završit ću s onim što mi je ostalo u lijepom sjećanju s različitih životnih putovanja.

Naj nakit


A u čemu jedna lavica uopće može uživati ako ne u dijamantuzujo



Hahhaha NE šalim sesretan Uživam ih gledati u nečijim jasnim i zaljubljenim očima sretan

Naj parfem




Naj papicanjami


Od mesa/ribe, najviše volim jesti lososa, spremljenog na bilo koji način.



Osim toga, jako volim jesti sireve. Najdraži su mi ementaler, camembert, caprilo i trapist.





Od slastica su tu nezaobilazne košnice sa slavonskih uskršnjih i božićnih blagdana.


Foto i recept:

Naj cvijeće


U mladosti sam najviše voljela ruže. Još uvijek ih volim dobiti na poklon, kao i svako žensko, jer je u njima simbolika, koju svaka žena treba. No ako bih birala svoje najdraže cvijeće danas, rekla bih da su mi sada najdraži mirisni cvjetovi jasmina, zumbula, jorgovana i akacije.


Foto: jasmin


Foto: zumbul

Naj drvo



Foto: orah


Foto: lipa

Naj životinjawave

Foto:



Najdraža literatura



Zagrebački dekameron

Naj vikend


Heheheh ovo ostavljam prazno za nadolazeće vikendefino

Naj mjesec


Srpanj...iz više razloga: moj rođendan, žetva, more, godišnji

Foto:

Naj krajolik


Ima toga puno, ali izdvojila bih Mjesečev Plato iznad Baške na otoku Krku.

Image and video hosting by TinyPicFoto:

Naj more


Naravno, Jadransko more, pa Egejsko, pa Jonsko, pa veličanstveni Pacifik. No izdvajam ovdje akvatorij Lošinja.

Foto:

Editor me nešto gnjavi pa je ovo kraj prvog dijela moje zadaće.


- 00:34 - Reci nešto lijepo (21) - Isprintaj - #


ponedjeljak, 04.08.2014.

Oluja 95


Na današnji dan prije 19 godina, počela je vojnoredarstvena akcija Oluja, kojom je oslobođen dio okupiranog teritorija Republike Hrvatske.

I dan danas se sjećam tog jutra, kao da je jučer bilo. Novi radni dan započeo je u susjednom kafiću, prvom jutarnjom kavom, čiji miris i danas osjećam. Uobičajenu vrstu glazbe u kafiću zamijenile su domoljubne pjesme. Iako nitko ništa nije govorio, niti znao, postalo je očigledno da se događa nešto važno, mada još nismo točno znali što.

Nižu se pjesme...Moja Domovina...Oj, hrvatska mati, nemoj tugovati...Mi smo garda hrvatska...i mnoge druge...



U srcima izmiješani osjećaji strijepnje i nade..strijepnje od novih stradanja i nade da će se konačno završiti taj užasni rat i da će Domovina konačno postati slobodna.

Danas, nakon tolikih godina teško je povjerovati da se u srcu Europe događao takav bjesomučni rat, da je naša Hrvatska bila okupirana i da se morala oslobađati oružjem. Nevjerojatno je i koliko se međunarodna zajednica odupirala hrvatskoj državi. Takvog rata možda ne bi ni bilo, da je međunarodna zajednica poznavala povjesne činjenice o hrvatskom narodu. Zanimljivo je koliko svaki od tih, upletenih naroda, poštuje vlastitu samobitnost, a to isto pravo ne dopušta drugim narodima. Kad vole svoju vlastitu domovinu, stranci za sebe kažu da su domoljubi, a kad Hrvati vole svoju domovinu, njih za istu ljubav nazivaju nacionalistima. Takvo bezočno nerazumijevanje stranaca prema ljubavi Hrvata prema svojoj Domovini, dovelo je do prestrašnog rata, kakav desetljećima unatrag nije bio zabilježen na europskom teritoriju. Oprostiti im to ne mogu, niti ću!

Ono što je najtragičnije je što smo sada dio te iste međunarodne zajednice, toliko bezosjećajne i beskrupulozne. Svoj suverenitet po ne znam koji put nismo uspjeli sačuvati. Šteta!

- 14:24 - Reci nešto lijepo (27) - Isprintaj - #


petak, 01.08.2014.

Danas

nakon noći od plavog baršuna...
Foto:

danas je novi dan
čudesno lijep
čudesno stran
duginim bojama osunčan

nemam ja ništa s tim...
ona se opet otela kontroli...

ta moja duša, što mrežom leprša..
opet lebdi izvan mene..
metar iznad i korak ispred
i vuče na svoju stranu...
uopće me ne sluša...
dok ja čučim zarobljena u kavezu straha..
ona kroz čelične šipke kipi van..
bježi, uzmiče, nesputana i sretna!

ona, moja duša...živi neki sasvim svoj život
istkan od svjetlosti i snova...
ona ...moja duša...
ona... odlučila je biti graditeljica mostova ...

nemam ja ništa s tim...
dok ja čučim zarobljena u kavezu tame....
ona... moja duša...
ona... živi od svjetlosti same

- 12:36 - Reci nešto lijepo (32) - Isprintaj - #


Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se