ponedjeljak, 10.03.2008.
BAROK 17. i 18. st (1600 – 1750)
Prvobitno značenje riječi – nepravilno, groteskno
Stil se javlja u Rimu krajem 16. st. – izražava duh protureformacije, apsolutizma, centralizirane države (ali brzo prodire i na protestantski sjever i cvjeta u građanskoj Nizozemskoj)
Pape postaju pokrovitelji umjetnosti širokih razmjera – žele da Rim postane najljepši grad kršćanskog svijeta. Katolička crkva potiče baroknu umjetnost, koja iskazuje dramu religioznih tema na neposredan i emocionalan način. Svjetovna aristokracija također prihvaća dramatični barokni stil da bi impresionirali druge.
Intelektualna, naučna revolucija u cijeloj Europi – geometrija, mehanika
- svijest o beskonačnom (astronomija, matematika, filozofiaj) – otvaranje svijeta koji je renesansa konstruirala kao zatvoreno geometrijsko tijelo, a u manirizmu se pomaknuo i dezintegrirao – barokni čovjek pokušava uspostaviti racionalnu kontrolu
2 kontradiktorna elementa:
1. apstraktna matematička i metodska strana – strogi raspored ulica, formalni projekt grada, geometrijski raspoređeni vrtovi i parkovi
2. u slikarstvu i kiparstvu se manifestira senzualnost, ekstravagantnost, pobina protiv mehaničkog reda (raskalašeni način života na dvoru, vjerski fanatizam)
GRAD
Vrlo složeni sustav fortifikacija (zbog naprednijeg načina ratovanja – topovi – vanjska utvrđenja, bastioni i platforme, zemljani nasipi – grad se nekad nalazi i nekoliko stotina metara iza
* VAUBAN: NEUF-BRISACH (Neue Breisach)
- grad je u prvom redu planiran kao utvrda, a sam grad je naknadno utrpan u kalup
- nema mogućnosti širenja, a broj stanovnika sve više raste – grad raste uvis – 5-10 katova
- velike avenije – široke i ravne - najvažniji simbol i glavni element
Champs Elysees, Pariz
- završavaju obeliskom, slavolukom ili zgradom u točki gdje se spajaju sve linije jednako visokih pročelja i pločnika
- vozila na kotačima – ubrzanje kretanja, osvajanje prostora
- geometrija olakšava kretanje i odražava
pogled na svijet – linearno širenje (moći,
grada, države)
- i zbog potrebe javne demonstracije moći – vojske – dojam čvrstih i ravnih redova vojnika, lakše je održavati red negu u uskim i vijugavim srednjevjekovnim uličicama
- potčinjavanje sadržaja urbanog života vanjskom obliku – ruše se stare četvrti, vrijedne zgrade, prometnice presijecaju do tada koherentne četvrti
- otvoreni trg – kružni ili ovalni prostor iz kojeg se radijalno šire avenije, organizirani pomoću vertikalnih elemenata (obeliska ili slavoluka) i fontanama koji postaju važan scenski element
Champs Elysees
- grad žrtvovan prometu – zanemarivanje svih urbanih funkcija
Bernini: Trg Sv. Petra u Rimu (1657.)
- četverostruka kolonada sa strane, naprijed pročelje Sv. Petra
- obelisk u centru, simetrično s obje strane su fontane
čovjekoliki oblik zagrljaja - "velika slika Crkve" koja grli cijeli grad i svijet - urbi et orbi)
veliki sadržač koji se neprimjetno puni i prazni, djeluje zatvoreno, a u biti je otvoren – kolonade su propusne granice – zatvoren, ali pristupačan prostor
VERSAILLES (1642 – 1686)
Projektirali Le Vau i Hardouin-Mansart, vrtove je projektirao Le Notre
Veliki kompleks zgrada i parkova uklopljenih u prirodu
- parkovi su oblikovani po strogom geometrijskom principu – apsolutna simetričnost
- postepeno razvođenje volumena – palača – parkovi – priroda
- veliki trg pred palačom u kojeg se zrakasto ulijevaju tri avenije, od kojih se glavna nastavlja u osi parkova
