utorak, 05.02.2008.
GOTIKA 12, 13. i 14. st
– neko vrijeme egzistira istovremeno s romanikom
-intenzivno se grade crkve, samo u 12. st. u Normandiji je izgrađeno 15 velikih crkava, u 13. još 13
Za got. arh. se točno zna gdje i kad se javlja 1. put – u opatijskoj crkvi St. Denis u Parizu između 1137 i 1144.g., kada je opat Suger pregrađivao kor i opisao prednosti novog stila
U gotičko doba se javlja novi kult Bogorodice – novo doba koje se više okreće čovjeku (Bogorodica je posrednica za ljude kod Boga) – mnoge velike crkve su posvećene Djevici –> Notre-Dame u Parizu, Chartresu, Amiensu, Reimsu, Rouenu... – kad ih povežemo, odgovaraju sazviježđu Djevice na nebu !!!!!????
NOVI KONSTRUKTIVNI ELEMENTI!!!!!:
Šiljasti luk – zbog statičkih razloga,
Križno-rebrasti svod
Kontrafori – vanjski nosači, nevidljivi iznutra
- novi elementi omogućuju rastvaranje zida – velike prozore i vrlo visoke brodove – dojam lakoće, vitkost oblika
- težnja za što više svjetla
NOTRE-DAME u PARIZU (započeta 1163.)
Tlocrt - zbijena i cjelovita osnova – karakteristika gotike
Eksterijer - monumentalno Z. pročelje – 3-dijelna vertikalna podjela, 3 velika portala, zidovi su rastvoreni čipkastim arkadama ogromnim portalima i prozorima – imamo dojam da su laki i šupljikavi
KATEDRALA u CHARTRESU
U kasnijim fazama građevine postaju sve kićenije, sa sve više šiljastih ukrasa – FIJALA
Kiparstvo - opće karakteristike:
Najreprezentativniji su veliki skulptorski programi koji se nalaze na pročeljima katedrala – po sadržaju odražavaju teološki program koji je razrađivala skolastička filozofija – Toma Akvinski – prizori iz Biblije i životi svetaca
- osim čisto religioznih tema, tu se mogi naći i prikazi seljačkih radova kroz godinu, povijesne legende, scene iz svakidašnjeg života, likovi suvremenika...
Postepeno oslobađanje od kadra !!!!
– dok su ranije skulpture na dovratnicima u Chartresu još neprirodno izdužene i ukočene jer prate zadani stup ispred kojeg su postavljene, njihova lica već pokazuju veći stupanj individualizacije i ljudskosti
– nisu više taliko reljefi, ipak se diferenciraju od stupa
- likovi kasnije stoje slobodno uza zid na svojim podnožjima
naturalizam !!! – zanimanje za prirodu – pažljivo izrađeno i diferencirano lišće i cvijeće na kapitelima
Nove teme:
KULT BOGORODICE – brojni kipovi BOGORODICE S DJETETOM (najčešće drveni i polikromirani)
Kao nova tema se javlja i PIETA – Bogorodica s mrtvim Kristom – često neprirodno mršavi i ružni – da bi se pokazala njihova patnja i bol i izazvalo suosjećanje
Za likove je specifična S-krivulja
Oko 1400. Europom se proširio međunarodni stil – i u kiparstvu i slikarstvu
- pretjerano ljupki, neprirodno vitki, bestjelesni likovi u S-krivulji
Slikarstvo:
Vodeća grana slikarstva je VITRAJ – slika na prozorskom staklu
- proizvodnja bojenog stakla vezana za velike radionice pri katedralama – crtači su pod utjecajem kipova koje vide na katedrali
- nisu mogli proizvesti velike komade stakla zbog primitivne tehnike, pa su to komadići bojenog stakla povezani olovnim trakama – poput mozaika, a samo su finije detalje (kosu, oči) crtali na staklu
- djeluju kao raznobojni filtri, mijenjaju karakter obične dnevne svjetlosti
- najljepši sačuvani su u Chartresu
i dalje kao važna grana slikarstva ostaju ILUMINIRANI RUKOPISI – karakteristike kao i u kip. – vitki likovi, pažljivo prikazivanje detalja iz prirode
Karakteristike got. slikarstva općenito:
Obrnuta perspektiva – umjetnici primjećuju da se stvari smanjuju u daljini, ali nemaju još razvijen sistem, i crtaju po sjećanju, a ne izravnim promatranjem
Narativnost – za razliku od sažete romanike, gotika je jako brbljava, ne samo da će prikazati sve što se spominje već će i dodavati
Teme su slčne kao i u kiparstvu, likovi su isto vitki i bestjelesni, u S-krivulji
VAŽNO!!!! – nešto sasvim drugačije
GIOTTO di Bondone – talijanski slikar iz 13. st. koji je napravio revoluciju u slikarstvu – obnova monumentanog zidnog slikarstva
utjecaj Bizanta + gotika + antika = Giottov realizam
krupni, čvrsti oblici,
bez puno detalja
freske u kapeli ARENA u PADOVI
- čitav prizor se odigrava i 1. planu, na prilično plitkoj pozornici –
- promatrač je povezan sa slikom, kao da smo sudionici
- 3-dimenzionalnost je ostvarena samim likovima, a ne iluzijom prostora
- čvrsto okupljanje likova, s unutrašnjom povezanosti između sebe
HRVATSKA –
VINCENT IZ KASTVA: freske u sv. Mariji na Škrilinah, Beram, 14
