utorak, 06.02.2007.
KOMPOZICIJA
Kompozicija je raspored i odnos dijelova neke cjeline.
Npr. kompozicija vlaka –
1. lokomotiva
2. vagon za ugljen
3. poštanski vagon
4., 5., i 6. putnički vagoni - raspored članova - opisivanje
Ali, svaki vlak se sastoji od jednog aktivnog člana (lokomotiva) i bilo kojeg broja pasivnih članova (vagona). Ovakva podjela izražava odnos među članovima – tumačenje.
Mjesto na kojem će se naći neki element ima veliku ulogu – ovisno o mjestu, mijenja se smisao, mjesto ima svoju vrijednost i značenje (bliži lik je veći i važniji, udaljeniji je manje važan, središte je istaknuto, rub je podređen)
Prazna ploha papira ili platna nabijena je silnicama značenja – nevidljiva mreža – kompozicija joj se može prilagoditi ili oduprijeti i ovisno o tome imat ćemo dojam stabilnog, nestabilnog, statičnog, dinamičnog...
Odabir kompozicije je izraz subjektivnog stava pojedinca prema zbilji.
U pojedinim razdobljima neke kompozicije su bile tipične i izražavale su odnos prema stvarnosti određenog vremena:
Romanika – zakon kadra
Renesansa – piramidalna i simetrična kompozicija – stabilnost, statičnost, vjera u geometriju, doživljaj svijeta kao točno određenog i zatvorenog prostora
Barok – dijagonalna kompozicija – pokrenutost, nemir, nestabilnost, neizvjesnost (zemlja je okrugla! I nije centar svemira– svi pojmovi o svijetu su se srušili)
Apstraktna umjetnost – slobodne i otvorene kompozicije – opiru se redu i poretku
KOMPOZICIJSKA NAČELA:
1. Ritam je pravilna izmjena ili ponavljanje elemenata.
Ritam može biti monoton ili dinamičan, mogu se ponavljati uvijek isti elementi (a-a-a...), mogu se izjmjenjivati (a-b-a-b), postupno pojačavati ....
2. Simetrije - zakonitosti u usmjeravanju prostora, tj. komponiranju
U matematici pod simetrijom se razumijeva transformacija predmeta sukladno transformaciji prostora,a da pritom struktura predmeta ostaje nepromijenjena; konstrukcija orijentiranog prostora.
E.S.Fedorov je 1891.dokazao da se sa 17 varijacija iscrpljuju sve mogućnosti simetrije u ravnini.U prostoru postoji 230 simetrija.
a) Zrcaljenje ili inverzija
- mogućnost pogleda da promjenom smjera vrati već dogođeno
- invarijantne točke čine os; gibanje u kojem se mijenja smjer.
- pogled se istovremeno predaje suprotnim usmjerenjima, razapinje se
b) Translacija - vrsta simetrije, koja nema invarijantnu točku; sve se točke gibaju paralelno,prevaljujući jednake duljine; obostrani jednoznačni preslik.
c) Rotacija - vrsta simetrije, koja ima jednu invarijantnu točku (središte rotacije); gibanje u kojem točke opisuju kružnicu oko zajedničkog središta.
Simetrija i ritam mjere su prostora i vremena, dvije su strane njihova odnosa, polazeći od prostora simetrija, polazeći od vremena ritam.
2. Kontrast je sinonim za suprotnost, odnosno naglašena različitost: veliko-malo, visoko-nisko, dugo-kratko, mršavo-debelo, jedno-mnogo,oštro-tupo i tako dalje.
Koloristički kontrasti čine zasebnu grupu.
a) kontrast boje prema boji - najjednostavniji koloristički kontrast - uzimaju se i uspoređuju samo čiste boje. Najveća je razlika između primarnih boja - žute, crvene i plave - od kojih ni jedna ne sadrži nimalo od druge dvije boje.
b) kontrast svjetlo - tamno - najizraženiji svjetlosni kontrast nose crna i bijela boja, ali svjetlosna suprotnost se može izraziti svim bojama, dodavanjem crne i bijele. Čak i bez dodavanja crne i bijele boje imaju vlastitu količinu svjetla
c) kontrast toplo - hladno
d) komplementarni kontrast
3. Ravnoteža
Prema količinama vrijednosti s obje strane ravnotežu dijelimo na:
1) simetričnu ravnotežu – ravnoteža oblika
2) asimetričnu ili dinamičnu ravnotežu – ravnoteža sila - djeluje dinamično i nemirno
U likovnom izražavanju poznajemo još i
3) optičku ravnotežu
- može se gledati samo vizualno, ne i matematički ili fizikalno. Određena je psihološkim dojmovima koje stvara djelovanje pojedinih likovnih elemenata, ovisno o obliku, boji i njihovom mjestu na plohi.
Npr., trokut će djelovati teže od četverokuta. Trokut s vrhom okrenutim nadolje djeluje teži od trokuta okrenutog prema gore. Obli oblici djeluju lakši od uglatih.
Primarne boje djeluju teže od sekundarnih. Topli tonovi djeluju teže od hladnih, svjetli od tamnih, a intenzivne boje teže od degradiranih.
