LEPINA.BLOG
LEPINA.BLOG
Mljac!!..hm..još samo ćevapi i luk!!

petak, 25.05.2007.

gemištaljka
Poštovani g. Lepina,
evo javljam se sa nekoliko nadam se dobrih vijesti.
Tata je jučer dobio nalaze markera, i u odnosu na prošli mjesec su još opali, i sada je vrijednost 0,787 (bila je 0,798). Rekli su mi da je vrijednost tog markera kod zdravog čovjeka 0,62, a sve do 2 se tretira kao normalna stanična aktivnost.
Srce i pluća su uredni. Na RTG pluća se ne vidi nikakvih novih lezija ni sekundarizama (tako piše, iako ja ne znam baš može li se to vidjeti na RTG snimci, obzirom da se često ni tumori ne vide na istima).
Magnetsku i CT ćemo raditi privatno idući mjesec, glavu i toraks, a konzultirat ćemo se i o ostalim preventivnim pregledima. Tada ćemo zasigurno znati puno više, i uz Božju pomoć biti sretniji kad potvrdimo ove nalaze.
On se lijepo oporavio nakon operacije, jede uglavnom povrće u velikim količinama (tikvice, brokulu, karfiol, poriluk, kelj...), meso minimalno (puretinu ili piletinu, ponekad samo teletinu), a i umjesto tih malih količina nastojimo ubaciti "zamjenu" - soju, sir i slično (Coolinarika mi je postala omiljen portal, vidim kao i Vama).
Ponekad, kad mu baš dođe prevelika želja, pojede malo domaće slanine ili komadić pečene janjetine, i to mu ne branimo.
Redovito pije Biotta ciklu, aloe veru i Beta 1,3D glucan, te naravno čajeve - mješavinu za pluća, zdravac i matičnjak.
Nismo mu još davali čaj za bubrege, u knjizi piše da se tijekom te kure ne smiju jesti mesne juhe, a moj tata jedino na čemu inzistira skoro svaki dan je juha, i najdraža mu je kokošja.
Imate li kakav savjet u vezi toga?
Što se tiče kemoterapije, za sada je odgađa, a ja molim Boga da ga usmjeri na bezbolniji put - breussovu terapiju.
Toliko za sada od mene.
Srdačan pozdrav,
Danijela

Image and video hosting by TinyPic
- 14:35 -
Komentiraj (0) - Isprintaj - &

srijeda, 23.05.2007.

PRIPRAVCI ZA LIJEČENJE ZLOĆUDNIH BOLESTI I IMUNOMODULATORI (L)


Antineoplastici ili citostatici jesu lijekovi za liječenje zloćudnih tumora (neoplazmi). Riječ neoplazma označava novu tvorevinu u ljudskom tijelu koja nije potrebna. Neoplazme još nazivano tumori. Tumore dijelimo na:
benigne
maligne (karcinome, zloćudne, u narodu poznatije kao rak)
Benigni tumori su tumori čije stanice nisu invazivne (ne šire se u nove metastaze) i takvi tumori obično ne ugrožavaju čovjekov život osim ako se pojave na nezgodnim mjestima kao što su mjesta blizu vitalnih organa ili važnih žila. Maligni tumori, pak, ugrožavaju ljudski život, deformiraju organe i tkiva, a stanice su invazivne i metastaziraju.
Zloćudni tumor je zapravo bolest starih gena. Znanstvenici procijenjuju da ukoliko bismo uspjeli otkloniti sve uzroke bolesti ljudi bi živjeli 150 godina i na kraju svi umirali od raka. Naime, kako vrijeme odmiče tako, pod utjecajem raznih faktora naši geni postaju sve više i više oštećeni. Kad oštećenja dosegnu kritičnu razmjeru tada stanica postaje maligna tj. pretvara se u stanicu raka za koju je karakteristično brzo nekontrolirano množenje i poremećeni metabolizam (abnormalno povećana potrošnja glukoze i sl.). Takve stanice mogu migrirati tijelom i u drugim dijelovima tijela formirati kolonije (metastaze). One se mogu dijeliti bezbroj puta. Zapravo, tkivo tumora je besmrtno - konstrantno se obnavlja dok zdravo tkivo to ne može - prosječna stanica u ljudskom organizmu se podjeli 50 puta - a kancerozna se može replicirati neograničeno puno puta! Iako u našim stanicama postoje mehanizmi za popravljanje oštećenja genetskog materijala ta oštećenja mogu postati prevelika i tada je teško sanirati pogrješke. Važno je istaći da se stanice raka u našem organizmu stalno javljaju. Ali mehanizmi uklanjanja takvih stanica (imunološki sustav) dovoljno su efikasni da takve stanice brzo uklone. Ali ako ti mehanizmi zakažu tada se javljaju razni neobični oblici malignih tumora. Primjerice, oboljeli od AIDS-a često dobiju Kapošijev sarkom, jedan oblik raka.
DNA je osjetljiva tvar a mogu ju promjeniti:
virusi
ionizirajuće zračenje (UV, X, radioaktivno)
kemikalije (benzen...)
toksini
Faktori koji doprinose razvoju kanceroznih stanica jesu loša prehrana (junk food), prehrambeni aditivi, pušenje, loša zaštita na radu (doticaj s industrijskim kemikalijama), zračenja, pretjerano izlaganje suncu, zagađenje okoliša (dioksini iz spalionica smeća!).
Dakako važna stavka je i genska predispozicija. Postoje geni koji su onkogeni - ukoliko se aktiviraju tada dolazi do maligne alteracije stanica. Aktivator može biti i neki vanjski faktor, ali i ne mora. Ukoliko neka osoba ima predispoziciju na maligne tumore velika je vjerojatnost da će i dobiti izlagala se ona rizicima ili ne.
Rak nije samo jedna bolest - ona je kompleks preko nekoliko stotina različitih bolesti od koje svaka zahtjeva poseban pristup. Kažemo da tumori mogu biti:
čvrsti , dadu se operirati (tumori dojke, želuca, debelog crijeva, kože...)
diseminirani, raspršeni po cijelom tijelu (leukemija, Hodgkinov limfom...)

Najčešći oblici raka jesu rak pluća, debelog crijeva, dojke, prostate, grlića, maternice, kože, a također često se javljaju i limfatička i mijeloična leukemija, teratom testisa, Hodgkinov limfom (nešto između tumora i upale) te rak jetre.
Liječenje raka provodi se kirurški (ako je u pitanju tzv "solidni" tumor"), zračenjem ili/i citostaticima. Citostatici su lijekovi koji sprječavaju diobu stanica. Djeluju raznim mehanizmima ali jedno je zajedničko: većina njih je neselektivna i zapravo su i sami citostatici kancerogeni! Oni sprječavaju diobu svih stanica u organizmu pa tako i stanica raka. Liječenje citostaticima je kao, otprilike, da imamo lijepi travnjak na kojem je izraslo nekoliko stručaka korova koji može vrlo brzo prekriti cijeli travnjak i upropastiti ga, a onda to saniramo na način da cijeli travnjak tretiramo najjačim totalnim herbicidom. Zbog toga su stalne nuspojave opadanje kose, pad imunološkog sustava, anemija, i sl. Također, najčešće nuspojave su mučnina i povraćanje. Trik je u tome da stanice raka imaju neobično svojstvo da akumuliraju otrove u sebe i u njima su citostatici koncentriraniji nego u ostalim stanicama. Također, liječenje se provodi u obliku protokola gdje se citostatici kombiniraju, primjenjuju jedno vrijeme a onda se radi prekid. Na taj način se daje vremena zdravim stanicama da se obnove kod se stanice raka koje u sebi više akumuliraju citostatike teže obnavljaju, nakon toga se opet primjenjuje nova kura citostatika i tako nekoliko puta dok se ne postignu značajna poboljšanja. Pa čak i tada se mogu javiti metastaze tj. nove kolonije stanica raka u drugim dijelovima tijela.
Cilj svakog citostatika jest spriječiti dijeljenje stanica u organizmu. Oni to čine različitim mehanizmima stoga kod citostatika razlikujemo:
alkilirajuće pripravke
antimetabolite
biljne alkaloide
citostatske antibiotike
ostale citostatike
hormonalne citostatike


farmakologija.com-

- 16:05 -
Komentiraj (2) - Isprintaj - &

nedjelja, 20.05.2007.

Bolesti koje to zapravo nisu
Znanstvenici optužuju farmaceutsku industriju za tzv. medikalizaciju običnih problema, odnosno njihovo pretvaranje u bolesti, poput povišenog kolesterola ili simptoma menopauze, kako bi povećali svoje profite
Izmišlja li farmaceutska industrija bolesti da bi povećala svoje već goleme prihode? To se pitanje prvi put postavilo na nedavno održanoj znanstvenoj konferenciji u Australiji, gdje je iznijeta teza o »pretjerivanju s bolestima«, koje nameće farmaceutska industrija kako bi zarađivala na proizvodnji lijekova.
Znanstvenici, naime, optužuju farmaceutsku industriju za tzv. medikalizaciju problema, poput povišenog kolesterola ili simptoma menopauze, kako bi povećali svoje profite. Na listi sumnjivih bolesti znanstvenici su naveli, primjerice, žensku seksualnu disfunkciju, hiperaktivni poremećaj smanjenja pozornosti (ADHD) i sindrom »nemirnih nogu«. Sve te »bolesti« su na popisu farmaceutskih tvrtki u nadi da će prodavati više lijekova. Povišeni kolesterol i osteoporozu, prema mišljenju znanstvenika, farmaceuti su namjerno proglasili bolešću kako bi zarađivali na proizvodnji lijekova, pretvarajući zdrave ljude u pacijente. Na toj listi našla se i stidljivost koja je dobila znanstveni naziv »poremećaj društvene napetosti«, što dovodi do toga da se takvoj osobi propisuju antidepresivi. U slučaju muške seksualne disfunkcije, kažu znanstvenici, Viagra se ne reklamira samo kao primjereni tretman za erektivnu disfunkciju, nego i kao »poboljšanje životnog stila«.
Znanstvenici optužuju proizvođače lijekova za financiranje kampanja »podizanja svijesti o bolestima« u medijima, kojima je jedini cilj prodaja još više lijekova, a ne pomoć ili edukacija javnosti. Takvo pretjerivanje predstavlja globalni izazov onima koje zanima javno zdravlje, te zahtijeva globalni odgovor. Pretjerivanje s bolestima, odnosno rasprodaja bolesti, širi granice definicije bolesnog i tržište za proizvođače lijekova. Namjera znanstvenika je povući jasnu crtu između marketinški pokretanih akcija i legitimnih programa za podizanje svijesti. Farmaceutske tvrtke, koje godišnje bilježe milijarde dolara prihoda, misle kako je takva optužba znanstvenika pretjerana te da stvara lošu sliku u medijima.
Znanstvenici već godinama pokušavaju doći do prirodnih lijekova, uzimajući ekstrakte iz oko 250 tisuća vrsta biljaka, ali su do sada slabo istraženi bjelančevine, enzimi i razne tvari koje proizvode mnogobrojne vrste kukaca. Tvrtka Entocosm Pty Ltd. započela je rad na prvim pokusima korištenja tvari koje proizvode insekti za borbu protiv virusa i smrtonosnih bolesti.
Valja ipak podsjetiti da velike farmaceutske tvrtke, poput Pfizera, Novartisa, Rochea ili pak GlaxoSmithKlinea, zarađuju golem novac. Primjerice, tvrtka Elli Lilly je samo na popularnom Prozacu zaradila 22 milijarde dolara. No, stručnjaci drže da će u farmaceutskoj industriji doći do velikih promjena zbog rastuće razlike između količine novca uloženog u istraživanja i broja novih lijekova. U sljedećih nekoliko godina, zbog isteka prava licencnih ugovora, dramatično će pasti profit nekih tvrtki, pa će se na tržištu pojaviti veći broj tzv. generičkih lijekova koji će morati zamijeniti originalne. I zato će, misle stručnjaci, farmaceutska industrija »izmisliti« još bolesti kako bi zadržala razinu proizvodnje lijekova odnosno svog profita.
Lana Kos


© Vjesnik
- 21:33 -
Komentiraj (0) - Isprintaj - &

četvrtak, 17.05.2007.

Imamo previše lijekova koji ne djeluju!«


Jörg Blech, njemački kolumnist tjednika »Der Spiegel«, redovito prati zbivanja u znanosti i medicini. Studirao je biologiju i biokemiju na sveučilištima u Kölnu i Sussexu. Posebno je poznat po svojem njemačkom bestseleru »Die Krankheitserfinder. Wie wir zu Patienten gemacht werden« (Inovatori bolesti. Kako svi postajemo pacijenti), objavljenom 2005. godine. U toj knjizi Blech optužuje modernu medicinu za izmišljanje bolesti, za pretjerivanja i za perverzije farmaceutskog marketinga.

Knjigu započinje pričom o francuskom liječniku s početka dvadesetog stoljeća: »Čeznuo je za svijetom koji nastanjuju samo pacijenti - svaki zdrav čovjek je pacijent koji još ne zna da je zapravo bolestan.« Na kraju knjige savjetuje svim ljudima da prije odlaska liječniku provjere njegovu listu s dvanaest savjeta kako izbjeći nepotrebnu terapiju.

Javna potrošnja za medicinskim uslugama, vrlo često nepotrebnim, bitno opterećuje budžet svake države. U Hrvatskoj se samo za lijekove troši više od tri milijarde kuna godišnje. Nažalost, njemački bestseler nije preveden na hrvatski jezik. Stoga bi prijevod njemačkoga bestselera bio vrlo koristan pokušaj da se smanji vanjski dug Hrvatske. (Lijekovi se uglavnom uvoze ili se za proizvodnju lijekova koriste uvozne kemikalije!)

U razgovorima oko prijevoda njegove knjige na hrvatski jezik kratko je odgovorio na četiri postavljena pitanja.

U kakvom su odnosu ljudska pohlepa za zdravljem i ljepotom i farmaceutska pohlepa za profitom?

Ne bi trebalo biti nikakvog odnosa, ukoliko se izraz »pohlepa« drukčije shvati. Ljudi žele zdravlje, i to je prirodno, no medicinska je industrija ta koja tu ljudsku želju za zdravljem iskorištava.

Slažete li se s tvrdnjom Ivana Illicha da medicinske institucije ugrožavaju ljudsko zdravlje?

Ne, ne slažem se. Medicina je ljudima donijela mnoga dobra. No, Ivan Illich je bio važan jer je jedan od prvih koji je kritički promišljao smisao i korist medicinskih institucija. Nažalost, danas mnoge farmaceutske kompanije i liječnici idu predaleko u izmišljanju bolesti ili primjeni nedjelotvornih terapijskih postupaka.


Imamo li previše lijekova ili premalo bolesti?

Imamo previše lijekova koji nisu djelotvorni.

Kakve su bile reakcije medicinskih institucija nakon objavljivanja Vaše knjige?

Uglavnom pozitivne. Mnogi su mi liječnici pisali, slažu se sa mnom i jasno me podržavaju.




Glas Koncila, broj 10 (1707), 11.3.2007.






- 09:51 -
Komentiraj (0) - Isprintaj - &

nedjelja, 13.05.2007.

Za Nadu

Izgubljena bitka


Nema odustajanja,oče,
Kriknuo sam,Bitka još traje.
Može bježati tko hoće,
Podmetnuti kukavičje jaje,
A mi ostajemo ovdje vječno.
Zapisani,
Razigrani,
Okamenjeni,
Usađeni,
Ugrađeni,
Tihi kao korito vječno,
U kojima sve vrvi,
A ničega nema....
Lavine zapinju na mrvi,
Duša zbog vječnosti drijema.
Život postaje pojam,
A uspomene dojam.
Svejedno,
Nema odustajanja,oče,
Kriknuo sam.
Vrati mi se jeka,
Vječnost samoće.
A bitka čeka,
Izgubljena, i dočeka.



Ladislav Prežigalo; iz zbirke "Sjećanje na zaborav" ciklus "zadnji odabir"

Image and video hosting by TinyPic
- 10:58 -
Komentiraj (0) - Isprintaj - &

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.