Lika na dlanu ...

Svaki narod ima svoju svetu planinu: Grci - Olimp, srednjoeuropski narodi Alpe, Japanci – Fuji, a mi Ličani Velebit, Plješevicu i Kapelu.
Velebit je najduža planina Dinarskog sustava. Proteže se u blago povijenom luku, smjera sjeverozapad - jugoistok, između prijevoja Vratnik i doline Zrmanje, u duljini od 145 km. Glomazna mu je trupina poprečno raščlanjena prijevojima, što je osnova uobičajne podjele planinskog niza na: sjeverni (između Vratnika i Velikog Alana), srednji (između Velikog Alana i Baških Oštarija), južni (između Oštarija i Malog Alana) i jugoistočni (između Malog Alana i doline gornje Zrmanje). Na zapadu je jasno omeđen Velebitskim kanalom Jadranskog mora, a na istoku ličko-gackom zaravni, između 425 i 600 metara nadmorske visine. Širina mu varira od oko 30 kilometara u sjevernom, do svega desetak kilometara zračne udaljenosti na južnom Velebitu. Unatoč glomaznom izgledu, njegov se planinski niz ne odlikuje naročitom visinom. Najviši, Vaganski vrh, doseže tek 1757 m.
Sjedište Parka prirode Velebit je u Gospiću, s ispostavama u Gračacu i Senju. Najveći je to Park prirode u državi; prostire se na otprilike 2.000 četvornih kilometara, a dužina mu je 150 km, od prijevoja Vratnik do Zrmanje.
Na području Parka prirode Velebita, imamo dva nacionalna parka, Paklenicu i Sjeverni Velebit. Zato Velebit i zovu - Park nacionalnih parkova.