Lika na dlanu ...

srijeda, 24.05.2006.

Divlja svinja

NAZIV: Divlja svinja (Sus scrofa)

OPIS: Vole se kaljužati i češati o drveće. Štete rješavamo sadnjom jednogodišnjih remiza u šumskim kompleksima, ogradama, električnim pastirima i pravilnim odstrjelom.
IZGLED:

Divlja svinja je predak pitome svinje te je sličnost među njima u globalu velika, iako su selekcijom od divlje svinje dobivene pasmine koje se u izvjesnom smislu i razlikuju. Tijelo divlje svinje je svijeno i snažno, glava je klinasta i završava tupom njuškom. Uši u pravili stoje uspravno. Očni otvori su mali i kosi . Visina iznosi 90-100 cm, duljina 110-155 cm, a rep je dug 15-20 cm. Mužjak može doseći težinu preko 200 kg (i do 300 kg), a ženke do 15o kg. Tijelo im je pokriveno oštrim tvrdim čekinjama. Zimi se ispod čekinja nalazi sloj guste vunaste dlake koju nazivamo malje. Boja čekinja je smeđe-sive, tamnosiva ili mrka do crna. Praščići su žućkasto kestenjave boje, a sa svake strane tijela nalaze se po dvije tamne uzdužne pruge. Mužjaka nazivamo vepar, ženku krmača, mlade do godinu dana prasad, a od godine do dvije godine nazimad.

RASPROSTRANJENOST:



U Hrvatskoj skoro i nema lovišta gdje se ne nalazi divlja svinja. Poslije Drugog svjetskog rata procijenilo se da je bilo u hrvatskim lovištima cca 300 kom. divljih svinja. Danas se procjenjuje da u Hrvatskoj imamo preko 10.000 komada divljih svinja. Razlog tome je prvenstveno zaštita domaćih svinja preventivnim cijepljenjem protiv zaraznih bolesti , posebice svinjske kuge. Nekada se vršila ispaša domaćih svinja u šumama (žirenje) te su se bolesti s domaćih prenosile na divlje svinje, koje nitko nije liječio i kad ih je zahvatila epidemija, stradale se u velikom broju i sporo se oporavljao njihov fond.
STANIŠTE: Divlje svinje najrađe se zadržavaju u vlažnim šumama listača, kroz koje prolaze vodotoci ili su plavljene ili ima močavara i ritova. Stanovnici su šuma, no u danim prilikama dobro se snalaze u velikim kompleksima trske , šaša i poljoprivrednih monokultura, pogotovo ako kroz njih prolaze kanali. U šumama divlje svinje imaju biocenotsku ulogu kao uništavatelji mnogobrojnih ličinaka i kukuljica. Divlje svinje su svežderi pa se hrane biljnom i životinjskom hranom. Jedu travu, zeljasto bilje, gljive, jagode, divlje voće, šumsko sjeme (žir, kesten, bukvica), žitarice (osim ječma), okopavine, korijenje, gomolje, zatim puževe, žabe, ranjene životinje, nejaku mladunčad itd...

- 20:02 - Komentari (0) - Isprintaj - #