Lektire lektirice

nedjelja, 05.12.2010.

Pavao Pavličić: Dobri duh Zagreba

Bilješke o piscu:
Pavao Pavličić je rođen 16.8.1946. u Vukovaru. Radi kao profesor na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Posebnu je pozornost privukao romanima: Večernju akt, Koraljna vrata, Škola pisanja, Rukoljub, Šapudl, Diksilend, kao i knjigom autobiografske proze Dunav.
DOBRI DUH ZAGREBA

Mjesto radnje: Zagreb – Citat: «…, Valentin se osobito bavio svojim
gradom, Zagrebom,…»
Vrijeme radnje: Prva polovica godine

Tema: Knezovo proučavanje zločina u Zagrebu

Osnovna misao: Remećenje ritma je pogubno

Doživljaj djela: Djelo mi se svidjelo. Nije kao ostatak priča u zbirci.
Ovo je kao vrhunac ili zaključak svega.

Analiza glavnog lika:
Valentin Knez: statističar, bavi se statistikom zločina, otkriva ritam
«Valentin Knez nije se ni sam sjećao kada se zapravo i zašto počeo baviti statistikom, jer mu se činilo da je to bilo tako davno, da je korijen toj strasti morao sezati čak u djetinjstvo.»

Kratki sadržaj:
Valentin Knez se bavio statistikom. Nije bio poklonik kriminalistike,
ali ga je to u zadnje vrijeme počelo zanimati. Bilježio je zločine po mjestu,
vremenu, motivu, oružju, socijalnom statusu ljudi, izrezivao članke iz novina. Nakon nekog vremena uvidio je da su svi zločini nekako povezani i počeo ih je predviđati. Radio je knjigu o tome. Negdje početkom ljeta taj se ritam počeo remetiti. U Zagrebu su se odvijali sve strašniji zločini. Sve to je obeshrabrilo Valentina Kneza. Odlučio je napraviti novo istraživanje pod naslovom ISPRAVCI RITMA.

Kompozicija djela:
1. Uvod: Valentin Knez proučava zločine
2. Zaplet: Uviđa da se mogu predvidjeti
3. Vrhunac: Ritam se remeti
4. Rasplet: Radi knjigu ISPRAVCI RITMA

- 10:47 - Komentari (1) - Isprintaj - #

D.Jelačić-Bužimski: Sporstki život letećeg Martina

Bilješke o piscu:

Dubravko Jelačić-Bužimski rođen je 25. 03. 1948. god. u Zagrebu. Počeo je pisati još u gimnazijskim danima. Napisao je šest knjiga, dvije zbirke priča za odrasle, jednu knjigu drama i tri romana za mladež. Pisao je kazališne drame, radio drame, tv drame, putopise, filmske scenarije, priče, romane i poneko pismo.

Uvod:

Martin je sa svojim papagajom Falstaffom u šumi, te tamo skače u vis i u dalj i postiže čuda od rezultata. Dva čovjeka ga promatraju i dive se njegovim sposobnostima. Martin je skakao preko grane na drvetu kojoj se mogla izmjeriti visina i preko rječice kojoj se mogla izmjeriti širina. Dvoje ljudi su to izmjerili i zaključili da su upravo prisutstvovali obaranju dvaju svjetskih rekorda. Jedan od njih je bio iz Državnog centra za fizičku kulturu.

Zaplet:

Masni dabo koji je bio jedan od dvojice ljudi odmah je angažirao druga Lobu da nađe Martina i dovede ga u DCFK. Dabo je došao u Martinovu kuću i tamo zatekao Martinova djeda, djed pozove Martina. Dabo se predstavio od kud je i što je te im objašnjava zašto im je Martin toliko potreban. Martin prihvati poziv i sljedeći dan je sam došao do DCFK-a. Odlaze na stadion nebi li im Martin pokazao svoje sposobnosti. On ništa ne može učiniti bez svoje šume i ljudi iz DCFK-a su razočarani. Puštaju Martina, ali ga na silu pokušavaju nagovoriti da nastupi na Svjetskom atletskom mitingu.

Vrhunac:

Jednog dana se Martin vraćao kući i dvoje nepoznatih ljudi su ga presreli i dobro istukli. Djed je sve to čuo i doletio u pomoć Martinu. Djed je isprebijao neznance i odveo Martina kući. Poslije toga su mu se počele redati jedinice u školi; prvo iz matematike, pa iz kemije i tako još dvije za redom. Onda je Martinov djed angažirao svoje prijatelje i na dodjeli atletskih priznanjna je Dabi priredio svečanu sramotu. Martina profesori nisu htjeli pitati za ispravak jedinica. Martinov djed se sjetio da drug Lobo svaki dan broji novce u kući. Martin, djed i Falstaff su otišli jednog dana i ukrali novce na domišljat način i podjelili narodu u parku. Onda je funkcjonerima iz DCFK-a bilo dosta pa su ubili Falstaffa. Martin je bio tužan što je još više naljutilo djeda kojem je onda “puko film”. Djed je sav bjesan otišao u Gobinu kancelariju i naučio ga pameti; sa njegovom glavom je porazbijao cijelu kancelariju pa je to rezultiralo time što je Gobo bio sav slomljen i u gipsu. Djed je zbog toga uhićen. Čak je i Veronika morala ići u Beč pa se sve više Martinu činilo kao da mu se svijet raspada.

Rasplet:

Martinu zbog djedova uhićenja nije ništa preostalo pa je odlučio posustati i prihvatiti nastup na Atletskom mitingu. Ljudi iz DCFK-a su mu obećali da će sve jedinice imati ispravljene i da će djeda pustiti iz zatvora. Martin je poslan u hotel sa svim ostalim atletičarima. Došao je i taj dan. Martin je sav nervozan. Prvi pokušaj je bio katastrofa. Drugi još gori. Gobo, Lobo i Dabo već bili nervozni i čekali najgore. Ali dogodilo se čudo, Martin je poletio nije više mogao stati na zemlju. Ljudi su gledali i nisu mogli vjerovati svojim očima.

- 10:41 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Bilješke o piscu:
Austrijski pisac Karl Bruckner rođen je 9. siječnja 1906. godine u Beču. Iako se pripremao za trgovački zanat, radio je i kao tehničar, prodavač novina, čuvar garaža. Otkriva slikarsku nadarenost, piše i svoju prvu pjesmu, odlazi u Brazil, ali u domovinu se vraća 1938. godine, kad je unovačen u njemačku vojsku. Nakon rata objavljuje crtice za novine, a poslije tri romana za odrasle, piše i svoju prvu knjigu za mladež, „Dijamant Tobije Ambergera“, o sudbini austrijskih iseljenika u Brazilu. Pozornost čitatelja zaokupio je romanom o nogometu, a potom knjigom „Pablo, Indijanac“ postiže i opća priznanja i pohvale. Više je puta nagrađivan nagradama kao najbolji pisac za mladež, a s 93 prijevoda svojih djela na 22 jezika postiže svjetsku slavu. Najpoznatije djelo Karla Brucknera, roman Sadako hoće živjeti, prvi je put objavljen 1961. godine.

Mjesto radnje: U Japanu u gradu Hirošimi, u zrakoplovu, na otocima u zračnoj bazi.

Vrijeme radnje: 20. stoljeće

Tema: Borba za život djevojčice Sadako.

Kratki sadržaj: U početku romana upoznajemo glavnu junakinju ove knjige – djevojčicu Sadako i njezinog brata Šigea. Svi dobijaju skromne obroke od kojih se jedva može preživjeti. Japanci nisu ni znali što to Amerikanci imaju i koliko je jako to novo njihovo oružje sve dok jednoga dana iznad Japana nije letio zrakoplov na 8 000 metara nadmorske visine i ispustio atomsku bombu. Ona je eksplodirala na 400 metara nadmorske visine i u toj jednoj sekundi je uništila sve što se našlo u blizini eksplozije. Desetak godina kasnije djevojčica Sadako je trebala sudjelovati u biciklističkoj štafeti. Tako je i bilo. Ali je Sadako ubrzo preminula jer joj je krv bila otrovana gama zrakama koje prodiru kroz čvrstu tvar.

Kompozicija djela:

Uvod:Upoznajemo se sa glavnim likom ove pripovijetke, djevojčicom Sadako, i saznajemo kako se između Japana i SAD-a vodi rat.

Zaplet: Američki piloti i ostali dio vojske na otoku mora otići u svoje kolibe i prozore pokriti sa crnim zavjesama. Na aerodrom slijeće zrakoplov sa atomskom bombom.

Vrhunac: Američki četveromotorac B-52 polijeće noseći atomsku bombu. Dolazeći nad japanski grad Hirošimu ispušta bombu. Bomba eksplodira na 400 m nadmorske visine.

Rasplet: Djevojčica Sadako umire. U vrtu mira u Hirošimi stoji njen spomenik.

Dojam o djelu:

Za razliku od drugih knjiga, ovo je jedina knjiga koju sam ja pročitao, a koja ima tužan svršetak. Knjiga mi se nije svidjela jer je djevojčica Sadako preminula. Da mi je znati samo tko je izmislio atomsku bombu?! Srećom, danas su u svijetu atomske bombe zabranjenje, pa se meni tako nešto ne može dogoditi. U djelu je neobično to što su Amerikanci napravili atomsku bombu i bacili je na Hirošimu, a zatim je američki liječnik liječio djevojčicu Sadako.

- 10:33 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Damir Miloš: Bijeli klaun

Bilješke o piscu:
Damir Miloš rođen je 1954. godine u Opatiji. Objavljivao je drame, prozne, esejističke i teorijske tekstove, knjige i priručnike o jedrenju. Prozne knjige: Bijeli klaun, Zoe, Kapetanov dnevnik, Nabukodonozor, jedriličarski brevijar Pod jedriljem krstača.

Kratki sadržaj:
Dječak živi u cirkusu. Njegovi roditelji su klaunovi i nastupaju u cirkusu, zajedno sa mađioničarima, krotiteljima itd. Jednog dana, kad je imao sedam godina, saznao je da ne razlikuje boje. On je sve vidio u tonovima sive i crne boje. Jednog dana je šetao šumom i susreo slijepog starca. Starac mu je u nekoliko mjeseci pomagao pronaći boje. Dugim razgovorima pronalazili su osnovne boje; plava, zelena, crvena, bijela… U dječakovim snovima se stalno pojavljivao jedan zeleni zmaj koji se volio tući, bio je naporan, ali ga je dječak ipak volio. Dječak se zaljubio u krotiteljevu kćer. Jednog dana tigar je ugrizao njegovu ljubav pa je ona bila nekoliko dana u bolnici. Dječak ju je nekoliko dana posjećivao, nosio joj cvijeće… Kad su se jednog dana klaunovi u cirkusu posvađali, dječak je imao zadaću da radi u cirkusu. Njegovi roditelji su ga svakodnevno pripremali za predstave. Dječak je stalno bio obučen u bijeli kostim, a i lice mu je bilo namazano bijelom bojom. Nije volio da mu se ljudi smiju pa je nakon treće predstave prestao raditi u cirkusu. Jednog je dana obukao bijeli kostim, lice je namazao bijelom bojom i krenuo u svijet. Stigao je do kamena gdje su on i starac obično razgovarali. Starca je čekao tri dana, ali njega nije bilo. Iz svoga kovčega je uzeo plavu boju i nacrtao je duboku plavu suzu na svom licu.

Likovi:
Bijeli klaun (dječak), mama, tata, klaunovi, starac,
krotitelj tigrova, krotiteljeva kćer, direktor šatora, učiteljica, gledatelji.

Analiza likova:
Bijeli klaun (dječak)
Ne razlikuje boje, živi u siromašnoj obitelji klaunova,
marljiv, uporan, brižljiv, dobra srca i duše, ne voli se svađati,
ne voli kad mu se ljudi smiju…

Starac
Slijep, voli djecu, voli pričati priče, pomagati drugim ljudima,
dobra srca i duše…

- 10:28 - Komentari (0) - Isprintaj - #

V.Nazor: Voda

Bilješka o piscu:
Vladimir Nazor rodio se 1876.g. u Postirama na otoku Braču, a umro u Zagrebu 1949.g. Ubraja se među najplodnije hrvatske pisce. Pisao je lirske i epske pjesme , pripovjetke, romane, putopise, i dnevnike. U prvim pjesničkim zbirkama sa zanosom pjeva o prirodi, zemlji i čovjeku radujući se ljepotama i vedrinama života, te vjerujući u moć i snagu slavenskog čovjeka. Cijelog života je vjerovao u pobjedu dobra nad zlim, a to životno uvjerenje potvrđuje djelima koja su nastala u antifašističkom ratu. To su
“Pjesme partizanke” i dnevnik “S partizanima”. Poznata su mu djela “Medvjed Brundo”(epski spjev), “Pastir Loda” (roman), “Veli Jože” (pripovjetke), te zbirke lirike ; “Slovenske legende” i “Hrvatski Kraljevci”. Nazor je pisao i za djecu - pjesme, priče, igrokaze. Među pričama se ističu posebno “Bijeli jelen”, “Dupin”, “Min-Čan-Lin”, a igrokazi su mu “Crvenkapa”, “Pepeljuga” i “Pionir Grujo”.

Tema: Preživljavanje suše

Glavna misao: uvijek dijelimo s drugima jer će nam se to vratiti

Likovi: Vlado, Košće, kapetan, Vladin otac, Vladina majka

Mjesto radnje: Velo selo

Vrijeme radnje: nekad davno

Sadržaj:
Više od tri mjeseca nije padala kiša. Ljudi se boje za svoje vinograde i maslenike. Sve je bilo pusto, jedino na obali su ljudi dočekivali lađu koja im je trebala dovesti vodu. Tih dana je otac bio veoma zabrinut zbog Vladinog školovanja. U selu su zbog žeđi umrle dvije mazge. Tog istog dana su došle vijesti s kopna da lađa s vodom dolazi sutra u luku. Ljudi su iščekivali vodu , i žene su nosile prazna vedra na glavi. Odjednom se začu zvižduk broda koji je prevozio vodu. Ljudi su pili vodu i napajali svoje životinje. Od kapetana su tražili vodu da bi napunili svoje bunare. Kapetan je spojio cijevi iz lađeprema bunarima. U lađi je bila pump koja je dizala vodu. Kada su cijevi bile postavljene izgledale su kao dvije mrtve zmijurine. Svi seljaci su bili nestrpljivi čekajući da voda poteće cijevima. Nakon nekog vremena voda je potekla, a one dvije cijevi kao da su oživjele. Kada je Košće vidio vodu nožem je probio cijevi i počeo piti. Nije ga smetalo što su ga žene tukle i ogovarale. Kasnije neka žena uzme Košći nož iz ruke i učini isto što i on. Žene su britvicama, iglama za pletenje i vretenima bušile cijevi i pile vodu. Većina vode gubila se u zemlji. Uskoro je voda opet prestala teći i one dvije cijevi su izgledale kao mrtve zmije. U isto vrijeme na drugoj strani otoka spremalo se nevrijeme. Svi su potrčali da tamo dočekaju kišu. Kada je kiša pala svi su bili sretni, a bunari su se napunili vodom , vinogradi i maslenici ponovno su bili zeleni i sve je opet bilo u redu. Kada je Vlado ugledao oca odlučio je da neće otići u grad na školovanje nego da će ostati u selu i pomagati mu na zemlji, ali Vladin otac je rekao da mora otići u grad na školovanje da ne bi bio siromah i bjedan. Ocu je bilo žao što mu sin živi tim teškim životom kroz koji je i sam prošao, zato je nagovorio sina da ode u grad na školovanje kako bi mu život bio lakši i bolji od onoga koji bi imao, ako bi ostao s njim na selu.

- 10:25 - Komentari (0) - Isprintaj - #

A.de Saint Exupéry: Mali Princ

Bilješka o piscu:
Antonie de Saint Exupéry (1910. - 1944.) francuski pisac, napisao je neveliko, ali značajno djelo - Mali Princ. Napisao je i romane Pošta za jug, Noćni let, Zemlja ljudi, Ratni pilot, Tvrđava. Osim što je bio pisac, Antonie de Saint Exupéry je bio vojni pilot i sudjelovao je u II. svjetskom ratu, u kojem je i poginuo.

Tema:
Put malog dječaka kako bi upoznao i shvatio sebe i svoju ružu.

Kratki sadržaj:
Pisac počinje priču svojim iskustvom iz djetinjstva. Kada je imao šest godina, svoje crteže pokazivao je odraslima, ali ih nitko nije shvaćao. To mu se nije svidjelo, te se okanio i postao pilot. Jednom, usred leta, pokvario mu se avion u pustinji Sahari. Susret sa zlatokosim dječakom, nakon neprospavane noći, činilo mu se kao da se ponovno vraća u djetinjstvo. Dječačić je želio da mu nacrta ovcu. U žurbi da popravio avion nacrtao je ovcu u kutiji. Dječačić je bio oduševljen. Tako se pilot upoznao s Malim princem. Saznao je da je Mali princ s drugog planeta, B612, tek nešto većeg od njega samog. Trećeg dana čuo je priču o baobabima, a četvrtog dana pilot je doznao da Mali princ voli zalaske sunca. Petog dana je otkrio tajnu života Malog princa, saznao je da na njegovom planetu postoji jedna ruža koju on voli i koja je jedinstvena na svijetu. Mali princ odlučio je posjetit i druge planete te pronaći neko zanimanje. Na prvom asteroidu živio je neki kralj koji je Malog princa smatrao svojim poslanikom, a na drugom planetu neki uobraženko koji ga je odmah proglasio svojim obožavateljem. Na idućem planetu upoznao je pijanca koji je stalno pio da zaboravi da se stidi, a stidio se što pije. Mali princ brzo pobježe. Potom upozna jednog poslovnog čovjeka, a zatim noćobdiju koji je stalno palio i gasio svijetiljku. Na šestom planetu živio je geograf. Mali princ ga upita kamo da dalje putuje, a geograf mu predloži Zemlju. Prvo biće sa kojom se susreo na Zemlji bila je zmija. Nakon duga hodanja došao je do vrta punog ruža. Jako se razočarao jer je mislio da ima jedinstveni cvijet, no sada je vidio da je to obična ruža. Tada se pojavi lisica koja postane njegova prijateljica i uvjeri ga da je njegova ruža jedinstvena. Nakon toga, Mali princ je susreo skretničara, a potom trgovca pilulama za gašenje žeđi. Osmog dana u pustinji, pilotu i Malom princu, nestalo je vode te zajedno pođoše potražiti bunar. Kada su se napili, pilot shvati da se Mali princ namjerava vratiti odakle je došao. Sutradan navečer je otišao, jer se osjećao odgovornim za svoju ružu.

Likovi:Kralj, poslovni čovjek, lisica, Mali princ

- 10:19 - Komentari (0) - Isprintaj - #

August Šenoa: Branka

Bilješka o piscu:
August Šeona najsvestraniji i najplodniji je hrvatski književnik 19. stoljeća. Rođen je u Zagrebu 1838. godine u građanskoj obitelji mađarskoga, njemačkoga i češkog podrijetla. Osnovno i srednje obrazovanje stekao je u Zagrebu, Pečuhu, pa opet u Zagrebu. Pravo je studirao u Pragu i Beču, jedno vrijeme uz potporu biskupa Strossmayera. Književni rad započinje feljtonima u novinama i časopisima (“Zagrebulje”). Istupa kao književni kritičar i teoretičar donoseći u hrvatsku književnost nove ideje o ulozi književnosti u kulturnom uzdizanju naroda. Uz književni rad, Šenoa je među najobrazovanijim ljudima svoga vremena, poznavalac mnogih europskih i slavenskih jezika, prevodilac, kulturni i javni radnik, dramaturg i umjetnički direktor HNK-a, gradski senator i urednik mnogih časopisa, i od svega najvažnije: pjesnik, pripovjedač i romanopisac. Već kao gimnazijalac Šenoa piše stihove na njemačkom i hrvatskom jeziku. Šenoine su pjesme, zahvaljujući sugestivnosti i tematskoj i idejnoj primjerenosti zahtjevima širokog kruga čitateljstva i povijesnom trenutku, bile vrlo popularne. To se osobito odnosi na povjestice (“Smrt Petra Svačića”, “Propast Venecije”, “Prokleta klijet”, i dr.) - lirsko-epske pjesničke tvorevine nastale na motivima starih legendi, narodnih predaja i aktualnih političkih prilika s izrazito nacionalno-rodoljubnom idejom i osloncem na tradicionalnu poeziju ilirskog pokreta. Vrhunac je Šenoina stvaralaštva u pripovijetkama i romanima. U svojim pripovijetkama i novelama Šenoa finim zapažanjem ulazi u seoski, malograđanski i gradski život promatrajući sudbinu svojih junaka u povijesnim previranjima i postavljajući svojim pristupom temelje hrvatskog realizma.

Likovi: Branka, Hermina,grof Belizar, Marić, župnik Šilić, Šilićka

Mjesto radnje : Zagreb i selo Jalševo

Vrijeme radnje: 19.stoljeće

Kratki sadržaj : Branka živi s bakom u Vlaškoj ulici u Zagrebu. Majka joj je rano umrla, a otac je poginuo u Američkom građanskom ratu. Lijepa i pametna, skromna, poštena i istinoljubiva djevojka, završila je učiteljsku školu. Najbolja joj je prijateljica Hermina, koja potječe iz imućne činovničke obitelji. Dok ona razmišlja samo o dečkima i udaji, Branka u prvi plan stavlja ideje ilirizma i nastoji raditi na prosvjećivanju svog naroda. Siromašna i bez utjecajnih veza, nikako ne uspijeva dobiti posao u Zagrebu, pa ni u okolici. Najveće probleme stvara joj Marić, nekadašnji kolega iz razreda, a danas prevrtljivi smutljivac uvijek odan onima koji su na vlasti. Zahvaljujući Hermininom ocu, a ponešto i vlastitoj upornosti, uspijeva dobiti posao u zabačenom Jalševu. Dolaskom u Jalševo nastaju novi problemi, a najveće probleme stvara joj učitelj Šilić sa svojom ženom i bilježnik Šandor Mišoci. Oni nastoje mještane držati u neznanju kako bi iz njih mogli izvlačiti što veću korist i Branka se sa svojim idejama ne uklapa u njihove planove. No, na sreću, nije osamljena. Na njenoj su strani općinski načelnik i seoski župnik. Nekako u to vrijeme u Jalševo dolazi iz Beča grof Belizar. Tu nastoji obnoviti uništeno imanje i u nekoliko navrata susreće Branku koja se konačno uspjela pristojno smjestiti i dovesti k sebi baku iz Zagreba. No, nažalost, Šilićevim podmetanjima nema kraja, a u svojim nastojanjima da uništi Branku služi se velikim podvalama i podlostima. Branka se ne predaje i na kraju školske godine njeni su đaci polučili puno bolje rezultate od Šilićevih. Dobiva veliko priznanje i ponudu da se vrati u Zagreb. Iako je ponuda bila primamljiva, omiljena seoska učiteljica odluči ostati sa svojim đacima u Jalševu. Na kraju, udaje se za grofa Belizara i njenoj sreći nije bilo kraja.

- 10:15 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Eugen Kumičić : Začuđeni svatovi

Bilješke o piscu:
Eugen Kumičić (Brseč, 11. 1. 1850. – Zagreb, 13. 5. 1904.)
romanopisac, pripovjedač, dramatičar, kritičar, političar
(pravaš, starčevićanac), «prvi hrvatski Perizlija», socijalni kritičar i
pisac nacionalne ideje, slikar je hrvatskog društvenog, moralnog i
političkog života u drugoj polovici 19. st. Njegov članak «O romanu»
izazvao je burne polemike u realizmu i naturalizmu.
Bio je urednikom «Hrvatske vile» i «Hrvatske» .
Kumičić pod utjecajem Zole zastupa naturalističku metodu. On je prije
svega romanopisac. Njegova se djela mogu razvrstati u tri skupine:
naturalistička djela (s građom iz zagrebačke sredine), pripovijetke i
romane iz istarskog života, i djela s nacionalno-povijesnim temama
(povijesni romani). U istarski (pučki) pripovjedni krug, u središtu kojega
su životi i sudbine primorskih ribara i njihovih obitelji, pripadaju romani
Jelkin bosiljak, Primorci, Začuđeni svatovi ,
Sirota , Teodora i Preko mora te novela
Ubilo ga vino . Roman Olga i Lina na tragu je kasnijih
romana s građom iz zagrebačkoga života, koji obrađuju motive urbane
pokvarenosti i nemorala: Gospođe Sabine , Otrovanih srca
i Pobijeljenih grobova , te novela Saveznice i
Mladost – ludost. Prozni opis Kumičić dovršava autorstvom dvaju
romana s građom iz hrvatske prošlosti: Urota Zrinsko-Frankopanska
i Kraljica Lepa , te reportažnim zapisima o vojevanju u
Bosni «Pod puškom» , zanimljivim i spretnim spojem dnevničkoga
diskursa, putopisa, pripovjedne proze i lirskoga nadahnuća.
Kumičić je napisao i nekoliko drama: Sestre , Obiteljska tajna
, Petar Zrinski, ali su one za razvitak hrvatske dramske
književnosti sporedne.

Tema:
Romantična neuzvraćena ljubav Antonia prema lijepoj ribarskoj kćeri
Mariji.
Mjesto radnje:
Pisac je radnju romana smjestio u rodnu Istru, u gradić Lučicu.
Vrijeme radnje:
Druga polovica 19. stoljeća
Kratki sadržaj:
Za vrijeme nevremena u blizini Lučice, Mato Bartolić i njegova posada
doživjeli su brodolom. Uz pomoć mještana, a posebno Antonija, cijela
posada je spašena osim jednog dječaka, a Mate se oporavlja u kući
Šabarićevih. To je skromna obitelj koju čine otac Antun, majaka Jela
te Marija i Marko. Nakon nekoliko mjeseci Mate se je u potpunosti
oporavio. Dok ga je njegovala, Marija se je sve više zaljubljivala u Matu,
ali i on u nju. U Mariju je zaljubljen i Antonio, nahod, kojeg su Šabarićevi uzeli u zaštitu. Osjeća se napetost i ljubomora Antonija prema Mati.
Nasuprot ovoj skromnoj obitelji, ponad Lučice u velikoj bijeloj kući živi
imućnija obitelj Saletti. Sinu staroga Salettija svidjela se Marija te je on
pokušava pridobiti silom. Uz vječitu zaštitu Antonija Marija uspijeva izbjeći
opasnost, no sada opasnost prijeti Antoniju. Alfredo je platio svojim
slugama Lovri i Luki da ga ubiju, ali im to ne uspijeva. Kada pokušaju
napastovati Mariju, Antonio i njegov prijatelj Joso uzimaju im puške
i nanose sramotu. Marijin brat Marko koji se školuje u Beču potajno je
zaljubljen u Elviru, sestru Alfreda Salettija. Njih dvoje tajno se sastaju u
Elvirinom vrtu, a Antonio im čuva stražu. Jedne večeri za vrijeme sastanka
dvoje zaljubljenih, Alfredo napada Antonija koji ga smrtno ranjava.
Pobjegavši iz grada, Antonio nalazi utočište kod Josinog oca Martina.
On mu otkriva istinu. Antonio nije nahod već sin Salettija i Martinove
pokojne žene Marice. Žandari su uhitili Matu i Marka te tragaju za
Antoniom koji se kasnije sam predaje. Ustanovivši nedužnost Marka i
Mate puštaju ih na slobodu, dok Antonio odlazi u zatvor na samo četiri
mjeseca. Ubrzo je stigao i dan Marijina vjenčanja. Cijelo mjesto je bilo na
svadbi, a iz Beča je došao i Marijin brat Marko. Nakon svadbe, kasno u
noć, Antonio se sastaje s Elvirom da bi je izvijestio o Marku. Otkrivši kako
njegova kćer priča s nahodom, stari Saletti ispali metak koji pogađa
Antonija u ruku. Iako ranjen, Antonio se uspijeva obraniti i ubije Salettija
nožem. Nedugo zatim otkriven je smrznuti Antonio.
Kompozicija djela:
Uvod - Mato Bartolić i njegova posada doživljavaju brodolom, te je on
smješten u kuću Šabarićevih.
Zaplet - Mato se zaljubljuje u Mariju, ali i ona u njega.
Vrhunac - Antonio u samoobrani ubija Alfreda.
Rasplet - Antonio ubija svog oca Salettija, te nakon dva dana nalaze
Antonijevo tijelo.

- 10:09 - Komentari (0) - Isprintaj - #

August Šenoa: Čuvaj se senjske ruke

Bilješke o piscu:
August Šenoa rodio se 1838., a umro 1881. godine u Zagrebu. Intenzivno se bavio književnom djelatnošću. Šenoa je s najviše uspjeha obrađivao
povijesne motive. Takva djela su: Zlatarevo zlato, Seljačka buna, Čuvaj se senjske ruke i dr. Velik dio svoje djelatnosti posvetio je kazalištu. Pisao je pjesme (lirske i epske), pripovijetke iz suvremenog života (Prosjak Luka i Prijan Lovro) te kritike i rasprave. Vrijeme njegova djelovanja neki povjesničari književnosti zovu Šenoino doba.
Mjesto radnje:
Vrbnik na otoku Krku, Venecija, Senj, Orlovo Gnijezdo, Gradec (Grac)
Vrijeme radnje:
1600., 1601. i 1614. godine
Tema:
Borbe uskoka i Mlečana
Osnovna misao:
Treba braniti svoj zavičaj. Narod koji je mek, pokoran i poslušan čeka ropstvo i tuđinska vlast. Narod koji je ponosan, hrabar i prkosan, izborit će i dočekati svoju slobodu.

Kompozicija djela:
Uvod: Uskok Juriša Orlović spašava Dumu iz ruku Mletka Vittoria.

Zaplet: Mletački biskup de Dominis sprema propast Senju i uskocima.

Vrhunac: Uskoci vođeni Jurišom Orlovićem provaljuju u Senj i ubijaju
Rabatu i Capogrossa.
Rasplet: Rabata je ubijen i Mlečani su svladani.

Završetak: Uskoci su opet slobodni, a Senjom je zavladao mir.

Kratki sadržaj:
Senjski uskoci stalni su trn u oku Mlečana. Oni služe austrijskome caru i brane more od Mlečana i kopno od Turaka. Ponosni su, hrabri i odani svome gradu i kraju. Austrijski general Rabata, koji služi i Veneciji, sprema uskocima smrt, a građanima Senja izgon. U tome mu pomaže izdajnički biskup de Dominis. Redovnik Cipriano javlja uskocima o dolazećoj nesreći, pa oni bježe na Orlovo Gnijezdo. Rabata ulazi s vojskom u grad i naređuje smaknuće kneza Posedarića. Uskoci pod vodstvom vojvode Juriše Orlovića upadaju u grad i oslobađaju ga. Sluge Mletačke Republike Rabata i Antonija Capogrossu stigla je pravedna kazna. Senjom je opet zavladao mir, a Klara Posedarić i mladi uskočki vojvoda Đure Daničić sklapaju brak. A goli kamen i senjska bura i danas nose poruku: “Čuvaj se senjske ruke!”

Analiza likova:
Carski kapetan Danilo Barbo bio je jak, žilav, “Pod kratkim čelom stajaše mu širok nos, oblo lice urešeno tankim brcima i španjolskom bradicom.”, “Duga, ne gusta kosa, razdijeljena u dvoje, padaše mu na bjeli vezeni ovratnjak.” “…bijaše odjeven zobunom od crne kože, žutih rukava…” plemić, senjski zapovjednik, prijatelj i zaštitnik uskoka, pošten i istinoljubiv.
“Gledajte na mom srcu ova tri križa! To je moja majka, moja sestra i moje sestre i – vaše dijete, tri žrtve vašeg nemilosrđa. Evo ja vam poklanjam te tri žrtve, ja se odričem osvete, ali ostavite ovaj bijedni narod na miru.” – Spreman je odustati od osvete zbog smrti svoje majke, sestre i njenog djeteta koje je skrivio Rabata, a zauzvrat traži od Rabate spas uskoka.
General Josip Rabata je visok, jak “…nisko, prignuto čelo, gusto nabrane vjeđe nad blijedim modrim očima…”, “… pod krupnim nosom stiskale se čvrsto debele usnice…”, “Rabata je izdajica svijetle krune, čovjek naprasit, krvolok, ali opet slab i kukavica; Rabata je zadužen i rastrošen.” – carev punomoćnik, zlotvor, rastrošan, živi u dugovima, zapravo je kukavica, izdajica austrijskog cara, radi za Mlečane, naređuje ubojstvo kneza Posedarića i izgon uskoka, pod vodstvom Juriše Orlovića uskoci mu spremaju pravednu presudu i ubijaju ga u kaštelu.
Knez Martin Posedarić bio je udovac, visok, "…lice mu bijaše duguljasto, blijedo, ali krasno, crno mu je oko igralo kao munja na moru, crna mu brada padala do pojasa, kosa mu bijaše kratka pristignuta." senjski plemić, "Ja sam knez, plemić, vlastelin i nijesam plaćenik, ja ostajem da čuvam stari svoj dvor i grb koji je svijetao pred svijetlom i carstvom." po naređenju Rabate odrubljena mu je glava.
Uskok Juriša Orlović bio je “…visok, zoran junak, široka čela, orlova nosa, duguljasta lica.”, “Vaša duša, moja glava.” – Juriša je odan Senju i uskocima, spašava Dumu i uzima je za ženu, bježi s četom uskoka na Orlovo Gnijezdo da ne padne u mletačko ropstvo. Bori se protiv Turaka i bježi iz njihova ropstva.
Poručnik Antonio Capogrosso je sluga Mletačke Republike, desna ruka Rabate, uskoci ga ubijaju zbog svega zla što je nanio Senju.

Dojam o djelu:
Uzbudljiv povijesni roman koji govori o volji snazi našeg naroda da
se brani i čuva rodnu grudu. Djelo je u meni pobudilo osjećaj ponosa.

- 10:04 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Roald Dahl : Charlie i tvornica čokolade

Tema radnje: Posjet dječaka Charlia fantastičnoj tvornici čokolade Williya Wonke.
Vrijeme radnje: Zima
Mjesto radnje: Neki sivi velegrad

Kratka bilješka o piscu:

Roald Dahl rođen je 13.09.1916. godine u Llandaffu u Walesu. Englez je norveškog podrijetla. Iako je kao RAF-ovac ozlijeđen u II. svjetskom ratu, počeo je pisati o svojim zgodama u Saturday Evening Postu. Prvi njegovi roman bio je „Gremlini“ (1943), napisan za Walta Disneya, te je iz njega nastao uspješan film. Nakon njega uslijedio je roman koji ga je proslavio, Charlie i tvornica čokolade, ekraniziran dva puta: 1. put Willy Wonka and the Chocolate Factory (1971) i 2. put Charlie i tvornica čokolade(2005.). Od romana za odrasle nalazimo „Someone like You“ i „ Kiss, Kiss“. Uz Charlia i tvornicu čokolade nalazimo i sljedeće romana: „Vještice“, „Matilda“, „BFG“, „James and the gigant peach“. Od knjiga mu je također ekranizirana „Matilda“(1996.) knjiga o djevojčici koja ima nadnaravne sposobnosti. Napisao je scenarije za „You live only twice“, popularni film o najpoznatijem agentu na svijetu, agentu OO7 u službi Njenog veličanstva i film Chitty Chitty Bang Bang (1968). Poznat je po suradnji sa Engleskim ilustratorom Quentinom Blakeom čije ilustracije krase gotovo sva njegova izdanja. Preminuo je u Oxfordu

Osvrt na knjigu

Ova knjiga koja govori o vickastom Willyu Wonki, magičnom proizvođaču čokolade u sebi nosi jedan čaroban svijet, kombinaciju prekrasne priče i surove stvarnosti, te nam želi kazati kako nije svo blago na ovom svijetu novac. Naime, mali Charlie i njegova obitelj sa šestero odraslih osoba živi u maloj siromašnoj kućici. Dok četvero staraca leži u jednom krevetu, on i njegovi roditelji spavaju u maloj sobi na podu. U priči se spominje i još četvero pohlepne djece koji su redom: Augustus Gloop, debeli i pohlepni dječak koji cijelo vrijeme nešto jede, Veruca Salt, razmažena djevojčica koja želi sve na svijetu, Mike Teavee[1] dječak koji cijelo vrijeme gleda televiziju te na posljetku Violeta Beauregard, djevojčica koja cijelo vrijeme žvače žvakaču gumu. Svaki od to četvero djece dobio je ulaznicu za ulazak u Wonkinu tvornicu, no među njih se uključi i jedan siromašan i skromni dječak, potpuna suprotnost njima, to je Charlie. I dok ostala djeca iritiraju gospodina Wonku i Oompa-Loompase, Charlie mu se dopada kao samozatajan i tih dječak. Tijekom putovanja kroz tvornicu ostala djeca polako nestaju zbog svojih mana: Augustus Gloop zbog svoje pohlepe za hranom, Violeta Beauregard zbog žvakače gume, Veruca Salt zbog razmaženosti te Mike Teavee zbog televizije. Charlie tako, iako siromašan dobiva nagradu, njegova obitelj se doseljava u tvornicu. Ova knjiga iako se radi o vrhunskoj bajci, prikazuje neke od stvarnih problema današnjeg svijeta. Iako ovo nije prava klasična bajka, sve na kraju završava sretno. Ova bajka prikazuje i patuljke koje ćemo primjetiti nakon malo pažljivijeg čitanja, a to su kritički i cinički postavljeni Oompa-Loompasi koji pjevajući svoje pjesme zapravo iskazuju kritike. Uglavnom, ova mi se knjiga svidjela zbog toga što pokazuje koje su prave vrijednosti, a sve uz određenu dozu mašte.

Karakterizacija likova: Charlie Bucket

Siromašan „Nemoj to mene pitati. Sigurno ga ne može kupiti“
Mršav „To je sigurno onaj mršavko što stoji odmah pored nas“
Darežljiv „Podijeliti ćemo je. Hoću da svatko kuša komadić“
Suosjećajan „Ali to je strašno“
Pametan „A onda, vrlo mirno, sa čudesnom mudrošću koju često
pokazuju mala djeca u trenucima nevolje, malo po malo
počeo je uvoditi sitne promjene.
Izgladnjeo „To je za njega u tom trenutku značilo samo jedno: HRANU!“
Ljubitelj čokolade „Ono za čime je žudio više od ičega bila je ČOKOLADA.“


Kratki sadržaj

U početku upoznajemo Charlia i njegovu obitelj. Saznajemo o njihovim životnim prilikama. Charlie saznaje za natječaj fantastičnog slastičara Willya Wonke, te se nada da će dobiti jednu od 5 zlatnih ulaznica. I Charliju se posrećilo te je našao jednu od ulaznica. Djed Joe ga odvodi u tvornicu, te tamo upoznaje uobraženu djecu Mike Teavea, Verucu Salt, Augusta Gloopa i Violetu Beauregard. Iako gospodin Wonka upozorava da se drže roditelja, no prvi tom upozorenju podlaže August, dječak koji samo žudi za hranom. On upada u rijeku čokolade, nakon toga nastrada Violeta Beauregard koja želi samo žvakati, tada uslijedi Veruca Salt zbog njene želje za svačim što ugleda. Na kraju stradaje Mike Teavee kojem je jedina želja televizija. Mali Charlie ostaje sam te mu Willy Wonka otkriva pravu stranu svoga nauma: želju za nasljednikom tvornice. Tako se mali Charlie i njegova obitelj iz kućice na kraju grada seli u raskošnu tvornicu čokolade, najmagičnije mjesto na svijetu.

- 09:48 - Komentari (3) - Isprintaj - #

Vjenceslav Novak : Iz velegradskog podzemlja

Mjesto radnje:

Podrum jedne kuće, hladne i snijegom zatrpane ulice, te birtija u koju su
Mika i Jankić često izlazili i trošili svoje zaslužbe…
Vrijeme radnje:

Zima 1905. godine
Tema:

Težak život i društvene nepogode siromašnih građana najnižeg staleža na
početku XX. stoljeća.

Kratki sadržaj:

…i tako Mika sjedi na klupici i polako se prisjeća sinoćnjeg događaja, kad
je, vraćajući se s napornog radnog dana, svratio sa svojim prijateljem u
gostionu. Tamo su se napili i potrošili cijelu zaslužbu za taj dan. Vraća se
kući gdje, onako pijan, tuče svoju najmiliju Evicu. Tek sljedeći dan
postaje svjestan što je počinio – pretukao je svoju kćerku na mrtvo ime.
Kada shvati u koliko teškom stanju se Evica nalazi, on se neopisivo kaje,
no, ne želi to priznati. Kada se i taj dan vratio s posla žena ga, s velikom
boli u srcu, obavještava da mu je kćerka preminula. No, ne krivi njega, jer
zna da je on brižan otac i dobar suprug, ali da je pustio alkoholu u njemu
da progovori. Oni se zajedno vraćaju kući i pokušavaju prebroditi smrt
njihove mezimice…
Kompozicija djela:

Uvod – Upoznavanje glavnog lika Mike koji je vrlo siromašan i malo
zarađuje – tako malo da jedva može prehraniti obitelj…

Zaplet – Nakon noći pijančenja Mika se vraća kući i, dok ga žena verbalno
napada, on dohvati Evicu i pretuče ju na mrtvo ime…

Vrhunac – Iduće jutro se budi i saznaje da mu je kćer u teškom stanju.
Kaje se iz sveg srca, no, prekasno je kad sazna da je Evica
preminula…

Završetak – Lucija oprašta Miki za smrt svoje kćeri i oni pokušavaju
nastaviti živjeti dalje…
Jezik i stil:

Pisac Vjenceslav Novak je ovo djelo napisao tako realistično da nema
onoga koji ovo djelo ne bi shvatio, bez obzira na nepoznate riječi koje se
povremeno nađu u tekstu. On je to napisao bez mnogo opisa, tako da u
djelu u većini prevladava radnja i pripovijedanje, dok i dijaloga isto ima
puno. Likovi u djelu govore lokalno, što znači da se pisac koristio
lokalizmom. Međutim, pisac nije baš upotrebljavao personifikacije jer je
to, kao što sam gore naveo, realistično djelo. Tu i tamo našla bi se po
koja: „Dok bi sunce još obilno zalijevalo svojim svjetlom tornjeve crkvi,
kupole na gradskim palačama i, polako zalazeći, milo se smješkalo
poigravajući svojim zlatnim tracima po prozorima malih kućica na
otvorenom tlu, dotle je dolje vladao mrak, trajni mrak i vlaga.“
Samo u toj rečenici ima pregršt epiteta koje pisac u cijelom djelu nije
izostavljao: „toplo obiteljsko gnijezdo“, „ugodno društvance“, „mali,
okrugli šešir“, „toploj blagovolji“… Ali zato, u djelu se ne može naći
onomatopeje s kojima bi pisac mogao dočarati sve „šušnjeve“ u prirodi.
Ova pripovijetka je stvarno bogata mnogim mudrim savjetima koje su
ostali davali Miki: „…Kad im je taj gospodin isplatio zaslužbu, stao ih je
poučavati kako ne bi bilo pametno da sad pođu u gostionicu, nego da
kupe za obitelj večeru, a ostatak spreme kao prištednju. Jer, Bog zna
hoće li se opet sutra ili prekosutra naći zaslužbe.“ Novak je ovo djelo
podijelio u tri djela koji su označeni rimskim brojkama: prvi je do djela
kada je Mika otišao od Evičinog kreveta ka Iličkom trgu, drugi do kada je
Mika predao zaslužbu sinu da ga odnese majci, a treći do kraja.

- 09:47 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Hrvoje Hitrec : Smogovci

Bilješke o piscu: Hrvoje Hitrec ( rođen u Zagrebu, 1943. ) suvremeni je hrvatski književnik, romanopisac, dramski pisac, filmski i televizijski scenarist, posebice poznat po brojnim knjigama za djecu i mladež. U romanima, pripovijetkama, dramskim i televizijskim ostvarenjima najčešće mu je mjesto zbivanj grad Zagreb. Prvi Hitrecov roman je "Pustinjakov pupak", pa zatim "Manijak" i "Ljubav na crnom baršunu". Najveću su popularnost, i opet u zagrebačkom ambijent, doživjeli Hitrecovi "Smogovci", saga o odrastanju djevojčica i dječaka, u pet knjiga. Po "Smogovcima" napravljen najdulja serija u povijesti s
velikim uspjehom. Još je napisao nekoliko romana "Ur" i "Eko Eko".

3. Tema, mjesto i vrijeme radnje:
TEMA- život i humoristični događaji Smogovaca
MJESTO- Naselak i Zagreb
VRIJEME- početak školske godine tj. kraj ljeta i početak listopada
4. Fabula:
UVOD- Dado kreće u školu
- slonov tata otkriva da Pero sjajno igra nogomet i poziva ga u svoju momčad (DINAMO)
- Nosonja i Dado idu u zološki vrt da Nosonja nacrta neke
životinje, pri tome se događaju smiješne stvari
POČETAK RADNJE- Dunja i Mazalo idu u kino i usput trgaju vrata
staroga Papirusa
- Fantom napada stanovnike Naselka i krade
novac
- Buco otkriva da je Pero fantom, a Pero odaje
Bucu za pekmez
ZAPLET- Dragec premlati Crnog Đeka i vratio ukradeni novac (koji
je ukrao Pero kao fantom)
- Cobra ulazi u krivi autobus i slučajem odlazi u Beč
- Dado dobiva boksera kojega naziva Bobi
- Buco se gubi u šumi. Pronalaze ga kod Rauhove lugrne i
dobiva batine. Konobarica ih upozorava na otrovne gljive
na taj im način spašava živote
- nova učenica dolazi u Dadin razred i on se odmah zaljubi
u nju, ali ona baš i nije marila za njega. Dado poziva
Marinu kod sebe i ona se odmah prihvatila kuhanja i tako
završavaju u bolnici

RASPLET- Dado skoro usmrćuje Štefeka
- Nosonja daje svoj crtić za natječaj i dobiva drugu
nagradu
- Dunja i Mazalo i njihov razred odlaze na putovanje i pri
tome Dunju ugrize zmija u pomalo smiješno mjesto.
Mazalo radi uslugu svom nastavniku
- Dragec spašava život Cobri koji je pokušao letjeti
ZAVRŠETAK- Nova kuća Vragecovih je gotova, ali treba riješiti
problem s dozvolom pa dovode novog stanara
(trudnicu Sonju)
- Šiljo pokušava spaliti imenik zbog ocjena
- smrt Papirusa i problem s Cuckom
- Dunjin i Mazalov problem s ružama
5. Analiza lika Mazala i lika po izboru:
MAZALO- Osobine: ". . . onog naivnog Mazala. . . ", "Bio je lud za
slikanjem. ", "Mazalo je sasvim solidan đak. ", "Osim toga bio je
dobar prema Dunji. ", ". . . okrene se i hrabro zaviče. . . "
Vanjski opis- "On pročita, osmjehne se sa svojim
konjskim zubima i napiše. ", "On korača onako ležerno, a ipak
ukočeno. ", "Jedan pospani dječak s velikim ljubičastim
podočnjacima. . . "
COBRA- Vanjski opis- "Njegovo lice bilo je neobično nalik
onome na slici u >Večernjaku<, nos isto tako prćast, uši povelike
i klempave, oči tamne i nemirne, samo što je onaj na slici imao
lijepo počešljanu kosu, a ovom su visili rezanci. "
Osobine- "Taj ludi izumitelj"
6. Objasni elemente humora u romanu i ulogu:
a) humorističnost romana- pisac je humorističnost
romana postigao na smješnom tj. humorističnom opisu likova i
sredine.
b) humorističnom opisu likova- ja mislim da pisac humorističnost likova postiže na temelju uveličavnja (visine, debljine, osobina, tjelesnih obilježja itd. ). Meni je najsmješnije bilo kad je pisac opisivao Nosonju i Mazala
c) humorističnom opisu sredine- ja mislim da pisac humorističnost sredine isto postiže na temelju uveličavanja (naselja,
kuća, ulica itd. ). U humorističkom opisu sredine najsmješnije mi je bilo kad je pisac opisivao Papirusov stan tj. Papirusovu rupu.
7. Napiši prikaz TV serije:
Ja gledam Simpsone i tu mi je humoristično opis likova, sredine, a pogotovo dijalog. Najbolji i najsmješniji lik mi je Homer. On je pijanac i radi u tvornici. Ima ženu dvije kćeri i sina. Sin mu se zove Bart i on mi je isto jedan od boljih likova. On uvijek sve zafrkava, a pogotovo profesorice i profesore. Starija kći mu se zove Lisa, a mlađa Maggie.
Bart i Lisa se stalno tuku što njihovu mamu Marge izluđuje. Stalno se žali Homeru, ali on stalno govori isto "Bart donesi mi jedno hladno pivo i prestni zafrkavati Lisu".

- 08:58 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Miro Gavran : Zaljubljen do ušiju

Likovi:Mario,Oliver,Lana,Tata,Baka,Grga,Ankica,Martin,Mama,Sestra Ana,Pavao
Kratki sadržaj:
U početku knjige Mario živi mirnim životom u Novoj Gradiški i misli da se samo slabići i kukavice zaljubljuju. Pošto su mu roditelji posvađani, on ih pomiruje i oni se sele u Zagreb da počnu ispočetka. On se tamo zaljubljuje u Lanu i misli da je ona zaljubljena u drugoga. Da bi privukao pažnju počinje namjerno dobivati jedinice. Nakon kazne on pomišlja da su svi okrenuti protiv njega i da ga nitko ne razumije.

Zato bježi baki u Novu Gradišku i ostavlja Lani oproštajno pismo u kojem joj objašnjava da je voli i govori joj gdje je otišao i zašto. Roditelji ga traže te ga nalaze pomoću njegovog pisma. Ona mu šalje pismo po ocu u kojemu govori da ga je voljela od prvoga dana otkad je došao u njen razred i da će ga opet voljeti ako ispravi sve jedinice.
On se vraća s ocem u Zagreb te ispravlja sve jedinice u rekordnom roku. Nakon što je sve ispravio Lana i on odlaze poslije škole u Botanički vrt te se tamo i poljube.

Moje mišljenje o djelu:

U ovoj knjizi najsmješnije mi je bilo kada je Mariova sestra Anita kuhala ručak I način na koji je to opisano.
Najtužniji dio knjige bio mi je kada je Mario napisao oproštajno pismo Lani zbog neuzvraćene ljubavi I neshvaćanja okoline.

Najdirljivije mi je bilo kada je Mario uspio pomiriti svoje roditelje, a najsretniji sam bio kada Lana u svom pismu priznaje da ga voli te kada su se poljubili u botaničkom vrtu.

Bilješke o piscu:

Miro Gavran rođen je 1961. godine u Novoj Gradiški. Djela su mu prevedena na 25 jezika. Dobio je 20 književnih nagrada, među kojima i „Central European Time“ koja se dodjeljuje u Budimpešti za najboljeg srednjoeuropskoga pisca. Napisao je sedam knjiga za mlade: „Svašta u mojoj glavi“, „Oproštajno pismo“, „Kako je tata osvojio mamu“, „Zaljubljen do ušiju“, „Sretni dani“, „Pokušaj zaboraviti“ i „Profesorica iz snova“. Gavranje najizvođeniji hrvatski suvremeni pisac. Neke od njegovih predstava su: Muž moje žene, Nora danas, Zabranjeno smijanje. Također se ističe biblijska trilogija: Judita, Krstitelj i Poncije Pilat

- 08:44 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Charles Dickens: Oliver Twist

O PISCU: Najpoznatiji ensleski romanopisac viktorijanskog razdoblja Charles Dickens rođen je 1812. godine u Portsmouthu u obitelji siromašnog činovnika. Kad je imao dvanaest godina otac mu je zbog dugova završio u zatvoru pa se Dickens zaposlio u tvornici. Iskustvo iz tog razdoblja oživit će u nizu romana. Slavan postaje 1836. godine kada počinju izlaziti «Posmrtni spisi Pickwickova kluba». Dvije godine kasnije, također u serijalu, počeo je izlaziti «Oliver Twist», najpoznatiji Dickensov roman u kojem je autor kroz priču o nedaćama siročeta Olivera pokušao upozoriti na društvene probleme ondašnjeg društva. Uslijedili su mnogi romani, od kojih su najpoznatiji «Život i doživljaji Nicholasa Nicklebyja», «David Copperfield», «Priča o dva grada», «Velika očekivanja», «Sumorna kuća»… Dickend je često putovao po Engleskoj i SAD-u, organizirajući književne večeri na kojima je čitao ulomke iz svojih romana. Umro je od srčanog udara 1870. godine.

SADRŽAJ: Oliver Twist rodio se u ubožnici u gradu blizu Londona. Život ga nije mazio. Tukli su ga i izgladnjivali. Bio je šegrt jednom pogrebniku odakle je pobjegao u London, gdje je mislio da će započeti bolji život. U Londonu se spetljao s lopovima među kojima su glavni bili Fagin i Sikes. Olivera su uhitili zbog krađe koju nije počinio, a od zatvora ga je spasio gospodin Brownlow. Kada ga je jednog dana gosp. Brownlow poslao platiti knjige uhvatila ga je Nancy i vratila Faginu koji ga je dao Sikesu. Sikes se njime poslužio za provalu kuće Maylievih. Bili su uhvaćeni na djelu i dani u potjeru u kojoj je Oliver ranjen. Spasili su ga sami Rose Maylie i gđa. Maylie. Oliver im je ispričao svoju priču i oni su mu obećali pomoći, što i jesu. Pomoću Nancy ušli su u trag Oliverovom polubratu Monksu. Nažalost, Sikes i Fagin su otkrili da im je Nancy pomogla, pa ju je Sikes ubio. Rose je pronašla gosp. Brownlowa te su ujedinili svoje snage u otkrivanju porijekla Oliverovih roditelja i njegove prošlosti. Otkrili su da je Oliverov otac bio Brownlowov najbolji prijatelj koji je umro prije dvanaest godina, a Oliverova majka koja je umrla pri porodu je bila Roseina sestra za koju Rose nije znala. Oliver je bio sretan jer je shvatio da mu je Rose teta. Svi oni koji su naudili Oliveru dobili su svoju kaznu: Fagin je osuđen na smrt, njegovi dječaci su pomrli, Sikes se slučajno objesio, gosp. i gđa. Bumble su maknuti sa svoje dužnosti i za nekoliko godina oni sami završili u ubožnici, a Monks je umro od bolesti u zatvoru. Rose se udala za Harryja Mayliea, a Oliver je nastavio živjeti s gosp. Brownlowom u domu punom ljubavi gdje je napokon bio sretan. Nitko mu više tu sreću nije mogao oduzeti.

TEMA I IDEJA: Tema ovog djela je život Olivera Twista i svi njegovi problemi. Ideja ovog djela je:» Tko pod drugim jamu kopa, sam u nju pada!»-ta se izreka odnosi na sve one koji su naudili Oliveru i na kraju završili mrtvi ili u zatvoru.

MJESTO I VRIJEME RADNJE: Mjesto radnje je većinom London, a spominju se i neka druga okolna mjesta. Vrijeme radnje je 19. st., vrijeme bijede i siromaštva.

VRSTA DJELA: Ovo djelo je pustolovni roman s elementima socijalnog..

KARAKTERIZACIJA GL. LIKA: Glavni lik u ovom djelu je Oliver Twist.
On je mio, pošten, odan i nikada ne bi nikome ništa napravio nažao.
«Napokon se ipak, malo-pomalo, počeo oporavljati i kadikad bi smogao toliko snage da u dvije-tri riječi izmiješane sa suzama iskaže duboku zahvalnost na dobroti dvjema dragim damama i žarku nadu da će im se moći valjda nekako odužiti kad ozdravi i ojača-da će im nečim moći pokazati svu ljubav i odanost koju osjeća prema njima, da će im nečim, ma koliko neznatnim, zasvjedočiti da njihova plemenitost i dobrota nisu bile uzaludne, da siroti dječak kojeg su svojim milosrđem izbavile od bijede, pa možda i smrti, želi od sveg srca da im služi dušom i tijelom.»
«-Siroto dijete-reče Rose dok se Oliver jednog dana uspinjao svim snagama izgovoriti riječi zahvalnosti što su mu navirale na blijede usne.»

SPOREDNI LIKOVI: Sporedni likovi u ovom djelu su: Bet, Nancy, Dick, gosp. Bumble, gđa. Bumble, Sikes, Fagin, Lisac Prefriganac, Charles Bates, gosp. Brownlow, gđica. Rose, gđa. Maylie, Harry Maylie, Noah, Charlotte, gosp. Grimwig…

KOMPOZICIJA:
UVOD-opis Oliverovog života i njegovih teških, prvih pet godina života
ZAPLET-Oliver bježi od pogrebnika, upetlja se u društvo kradljivaca, uhite ga i spasi ga gosp. Brownlow
VRHUNAC-Nancy pronalazi Olivera, odvodi ga Faginu, Sikes Olivera iskorištava za pljačku, Oliver je ranjen
RASPLET-Olivera spašavaju Rose i gđa. Maylie, s nima odlazi na selo i priča im svoju priču, odlaze u London, Nancy priča Rose Monksove naume
KRAJ-otkrije se tko su Oliverovi roditelji, Fagin ide na vješala, Sikes se ubije, Rose se uda za Harryja, Oliver nastavlja živjeti s gosp. Brownlowom

MIŠLJENJE O DJELU: Ovo djelo mi se nije baš svidjelo. Bilo bi mi puno draže kad ne bi bilo toliko opisivanja i ponavljanja jedne te iste stvari. Tema romana mi se svidjela, također i Oliver. Kada bih morala ocijeniti ovaj roman dala bih mu ocjenu četiri zbog već gore navedenih razloga i zato što mislim da je Nancy mogla preživjeti i da Fagina nije trebalo osuditi na smrt.

- 08:41 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

  prosinac, 2010  
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga

  • Skidajte lektire za skolu :D

Lektire koje imamo

  • August šenoa : Čuvaj se senjske ruke/Branka
    A.de Saint Exupéry: Mali Princ
    Charles Dickens: Oliver Twist
    D.Jelačić-Bužimski: Sporstki život letećeg Martina
    Damir Miloš: Bijeli klaun
    Eugen Kumičić : Začuđeni svatovi
    Hrvoje Hitrec : Smogovci
    Karl Bruckner: Sadako hoće živjeti
    Miro Gavran : Zaljubljen do ušiju
    Pavao Pavličić: Dobri duh Zagreba
    Roald Dahl : Charlie i tvornica čokolade
    V.Nazor: Voda
    Vjenceslav Novak : Iz velegradskog podzemlja