Glagoli
Riječi kojima se izriče radnja, zbivanje ili stanje zovu se glagoli. Glagoli po značenju Po značenju razlikuju se glagoli radnje, zbivanja i stanja. Glagoli radnje označavaju hotimično, namjerno djelovanje: bacati, bježati, čekati, čitati, davati, dovesti, gledati, govoriti, guditi, kupovati, letjeti, misliti, nositi, nuditi, ograditi, osloboditi, ostaviti, plesati, pogledati, pomoći, potcikivati, raditi, reći, svršiti, skočiti, trčati, šetati, tresti, ulaziti, veslati, zvati, zvoniti, žrtvovati, žuriti se. Glagoli zbivanja označuju nehotimično djelovanje, nenamjerno djelovanje, djelovanje kome su uzročnici prirodni znakovi: bujati, cvasti, curiti, daniti se, gnjiti, grmjeti, jačati, kišiti, klasati, klijati, mirisati, nicati, postojati, pupati, rasti, sazrijevati, smračiti se, sniježiti, svitati, topiti se, treperiti, uvenuti, viti se, zasjesti, bojati se, debljati, drhtati, mršavjeti, nestajati, ozdraviti, padati, pomladiti se, propadati, razboljeti se, roditi se, starjeti, umarati se, umirati, veseliti se, žalostiti se. Glagoli stanja označavaju nedjelovanje, stanje u kojem se ništa ne radi niti se išta zbiva. a) boravljenje: biti, boraviti, mladovati, ljetovati, noćivati, ostajati, ostati, postojati, stanovati, zadržavati se, zimovati, živjeti; b) položaj tijela: čučati, klečati, lebdjeti, ležati, sjediti, stajati, visjeti; c) mirovanje: kutriti, mirovati, šutjeti; d) boje: bjelasati se, crvenjeti se, zelenjeti se, žutjeti se; e) stanje svijesti: bdjeti, drijemati, spavati. Glagoli po vidu Svršeni glagoli izriču radnju koja u određenom vremenu već svršena, bilo u cjelini, bilo samo djelomično. bacati, ubaciti, dočekati Nesvršeni glagoli izriču radnju koja u određenom vremenu još nije svršena. bacati, nabacivati, čekati, očekivati Glagoli po predmetu radnje Prelazni glagoli su oni glagoli koji uza se mogu imati imenicu u akuzativu kao predmet radnje. Mačak sjedi u stolici. Neprelazni glagoli su oni koji ne mogu imati uza se imenicu u akuzativu na koju bi prelazila radnja. Lisica se oslobodila. Povratni glagoli su oni koji imaju uza se povratnu zamjenicu (se). Previše se smiješ. Pripremite se za polijetanje. PRELAZNI NEPRELAZNI POVRATNI crveniti pocrvenjeti crvenjeti se dovesti dovesti se ostaviti ostati ostaviti se strašiti strahovati prestrašiti se Glagoli stanja Glagoli stanja razlikuju se po mogućnosti glagola da se jednim oblikom izrazi podatak o tome da li tko vrši radnju tj. aktiv i pasiv. Aktiv je radno glagolsko stanje kojim se izriče da onaj o kome se u rečenici govori vrši radnju. Učitelja su hvalili dobre učenike. Pasiv je trupno glagolsko stanje kojim se izriče da onaj o kome se u rečenici govori ne vrši radnju nego je trpi. Učenici su hvaljeni od učitelja. Glagolski oblici Infinitiv je neodređeni glagolski oblik koji kazuje samo pojam radnje, a završava na: a) ti: biti, cvasti, imati, jesto b) ći: dići, ići, leći, peći, stići Prezent je glagolski oblik kojim se izriče sadašnje vrijeme, Tvori se od svršenih i nesvršenih glagola nastavcima –em, -jem, -im , -am: -em -jem -im -am ja perem pijem učim pričam ti pereš piješ učiš pričaš on, ona, ono pere pije uči priča mi peremo pijemo učimo pričamo vi Perete pijete učite pričate oni, one, ona peru piju uče pričaju Prezent pomoćnog glagola biti: nesvršeni prezent nesvršeni prezent niječni oblik svršeni prezent naglašeni oblik nenaglašeni oblik ja jesam sam nisam budem ti jesi si nisi budeš on, ona, ono jest je nije bude mi jesmo smo nismo budemo vi jeste ste niste budete oni, one, ona jesu su nisu budu Prezent pomoćnog glagola htjeti: naglašeni prezent nenaglašeni prezent niječni oblik ja hoću ću ne ću ti hoćeš ćeš ne ćeš on, ona, ono hoće će ne će mi hoćemo ćemo ne ćemo vi hoćete ćete ne ćete oni, one, ona hoće će ne će Aorist je prošlo vrijeme kojim se izriče radnja koja se zbiva neposredno prije trenutka kada se o njoj govori ili koja se naglo završila. Tvori se od svršenih glagola nastavkom –oh ili h: -oh -h ja dođoh vidjeh ti dođe vidješe on, ona, ono dođe vidje mi dođemo vidjesmo vi dođoste vidjeste oni, one, ona dođoše vidješe Aoristi pomoćnog glagola biti i htjeti biti htjeti ja bih htjedosmo ti bi htjede on, ona, ono bi htjede mi bismo htjedosmo vi biste htjedoste oni, one, ona Biše htjedoše Imperativ izriče prošlu nesvršenu radnju koja se davno vršila ili dugo trajala. Tvori se od nesvršenih glagola , i to tako da se infinitivnoj ili prezentskoj osnovi dodaju nastavci –ah, -jah, -ijah: -ah -jah -ijah ja vikah čujah tresijah ti vikaše čujaše tresijaše on, ona, ono vikaše čujaše tresijaše mi vikasmo čujasmo tresijasmo vi vikaste čujaste tresijaste oni, one, ona vikahu čujahu tresijahu |