20.08.2005., subota

Glagoli

Riječi kojima se izriče radnja, zbivanje ili stanje zovu se glagoli.

Glagoli po značenju

Po značenju razlikuju se glagoli radnje, zbivanja i stanja.

Glagoli radnje označavaju hotimično, namjerno djelovanje: bacati, bježati, čekati, čitati, davati, dovesti, gledati, govoriti, guditi, kupovati, letjeti, misliti, nositi, nuditi, ograditi, osloboditi, ostaviti, plesati, pogledati, pomoći, potcikivati, raditi, reći, svršiti, skočiti, trčati, šetati, tresti, ulaziti, veslati, zvati, zvoniti, žrtvovati, žuriti se.
Glagoli zbivanja označuju nehotimično djelovanje, nenamjerno djelovanje, djelovanje kome su uzročnici prirodni znakovi: bujati, cvasti, curiti, daniti se, gnjiti, grmjeti, jačati, kišiti, klasati, klijati, mirisati, nicati, postojati, pupati, rasti, sazrijevati, smračiti se, sniježiti, svitati, topiti se, treperiti, uvenuti, viti se, zasjesti, bojati se, debljati, drhtati, mršavjeti, nestajati, ozdraviti, padati, pomladiti se, propadati, razboljeti se, roditi se, starjeti, umarati se, umirati, veseliti se, žalostiti se.
Glagoli stanja označavaju nedjelovanje, stanje u kojem se ništa ne radi niti se išta zbiva.
a) boravljenje: biti, boraviti, mladovati, ljetovati, noćivati, ostajati, ostati, postojati, stanovati, zadržavati se, zimovati, živjeti;
b) položaj tijela: čučati, klečati, lebdjeti, ležati, sjediti, stajati, visjeti;
c) mirovanje: kutriti, mirovati, šutjeti;
d) boje: bjelasati se, crvenjeti se, zelenjeti se, žutjeti se;
e) stanje svijesti: bdjeti, drijemati, spavati.

Glagoli po vidu

Svršeni glagoli izriču radnju koja u određenom vremenu već svršena, bilo u cjelini, bilo samo djelomično. bacati, ubaciti, dočekati
Nesvršeni glagoli izriču radnju koja u određenom vremenu još nije svršena. bacati, nabacivati, čekati, očekivati

Glagoli po predmetu radnje

Prelazni glagoli su oni glagoli koji uza se mogu imati imenicu u akuzativu kao predmet radnje. Mačak sjedi u stolici.
Neprelazni glagoli su oni koji ne mogu imati uza se imenicu u akuzativu na koju bi prelazila radnja. Lisica se oslobodila.
Povratni glagoli su oni koji imaju uza se povratnu zamjenicu (se). Previše se smiješ. Pripremite se za polijetanje.
PRELAZNI NEPRELAZNI POVRATNI
crveniti pocrvenjeti crvenjeti se
dovesti dovesti se
ostaviti ostati ostaviti se
strašiti strahovati prestrašiti se
Glagoli stanja

Glagoli stanja razlikuju se po mogućnosti glagola da se jednim oblikom izrazi podatak o tome da li tko vrši radnju tj. aktiv i pasiv.
Aktiv je radno glagolsko stanje kojim se izriče da onaj o kome se u rečenici govori vrši radnju. Učitelja su hvalili dobre učenike.
Pasiv je trupno glagolsko stanje kojim se izriče da onaj o kome se u rečenici govori ne vrši radnju nego je trpi. Učenici su hvaljeni od učitelja.

Glagolski oblici

Infinitiv je neodređeni glagolski oblik koji kazuje samo pojam radnje, a završava na:

a) ti: biti, cvasti, imati, jesto
b) ći: dići, ići, leći, peći, stići
Prezent je glagolski oblik kojim se izriče sadašnje vrijeme, Tvori se od svršenih i nesvršenih glagola nastavcima –em, -jem, -im , -am:
-em -jem -im -am
ja perem pijem učim pričam
ti pereš piješ učiš pričaš
on, ona, ono pere pije uči priča
mi peremo pijemo učimo pričamo
vi Perete pijete učite pričate
oni, one, ona peru piju uče pričaju
Prezent pomoćnog glagola biti:
nesvršeni prezent nesvršeni prezent niječni oblik svršeni prezent
naglašeni oblik nenaglašeni oblik
ja jesam sam nisam budem
ti jesi si nisi budeš
on, ona, ono jest je nije bude
mi jesmo smo nismo budemo
vi jeste ste niste budete
oni, one, ona jesu su nisu budu
Prezent pomoćnog glagola htjeti:
naglašeni prezent nenaglašeni prezent niječni oblik
ja hoću ću ne ću
ti hoćeš ćeš ne ćeš
on, ona, ono hoće će ne će
mi hoćemo ćemo ne ćemo
vi hoćete ćete ne ćete
oni, one, ona hoće će ne će

Aorist je prošlo vrijeme kojim se izriče radnja koja se zbiva neposredno prije trenutka kada se o njoj govori ili koja se naglo završila. Tvori se od svršenih glagola nastavkom –oh ili h:
-oh -h
ja dođoh vidjeh
ti dođe vidješe
on, ona, ono dođe vidje
mi dođemo vidjesmo
vi dođoste vidjeste
oni, one, ona dođoše vidješe
Aoristi pomoćnog glagola biti i htjeti
biti htjeti

ja bih htjedosmo
ti bi htjede
on, ona, ono bi htjede
mi bismo htjedosmo
vi biste htjedoste
oni, one, ona Biše htjedoše

Imperativ izriče prošlu nesvršenu radnju koja se davno vršila ili dugo trajala. Tvori se od nesvršenih glagola , i to tako da se infinitivnoj ili prezentskoj osnovi dodaju nastavci –ah, -jah, -ijah:
-ah -jah -ijah
ja vikah čujah tresijah
ti vikaše čujaše tresijaše
on, ona, ono vikaše čujaše tresijaše
mi vikasmo čujasmo tresijasmo
vi vikaste čujaste tresijaste
oni, one, ona vikahu čujahu tresijahu








- 21:54 - Komentari (15) - Isprintaj - #

  kolovoz, 2005  
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31        


Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari On/Off

Sve i svašta za osnovnu školu.

Lalalal