_Prorok_
31.10.2009., subota
17 Nastavak
|
Haloooo hoćemo li se budit jutros jedva se čulo od lupanja oklagije po drvenom stropu ostave. Ustajali smo polako i oblačili se te išli da se umijemo noseći ručnike i paste za zube sa četkicama. Još pospani smo trljali oči i ljutili se na prvi dan u tjednu što je tako rano došao i prekinuo nam san. Hvaljen Isus i Marija uranio jesil se naspavao tata pozdravljali smo ulazeći u kuhinju kojom se širio prijatan miris tople kave. Pošto je obavljena jutarnja molitva ćaća i Marija su pili kavu a Marijan i Ivana mlijeko , te su se prihvatili knjiga da ih spreme za školu i pročitaju nešto ako je trebalo, kontrolišu domaći. Ćaća je pravio raspored za sebe i Mariju šta treba da se radi taj prvi dan u tjednu Marija će oprat veš i kuhat ručak a on će da ide na njivu jer na njivi ima uvijek dosta posla, tamo su bile i pčele oko kojih je ćaća radio sa pažnjom. Preko zime bi ih dao na tavan zašuškao i po potrebi hranio sa prokuhanom vodom i šećerom. Što je bilo najzanimljivije radio je ljeti oko njih bez maske ili zaštite samo bi se pošpricao nekim mirisom ne prejako tako dane uzbuđuje pćele. Govorio je ne smije se prići pčelama ljut jer pčele osjete, a ne smije se ni oznojen jer pčele ne vole smrad. Nešto prije sedam smo doručkovali jer smo trebali poć u školu najdalje 15 minuta preko sedam, pošto je nastava počinjala u osam a do škole su bila tri kilometra i trebalo je stić na vrijeme. Prorok . |
30.10.2009., petak
16 Nastavak
|
Konačno je ormašica bila pečena a voda ohlađena, ćaća je zalio i dobro pokrio. Ispred štale se već čula bronza na svilenki koja je mučući dozivala mariju da je pusti u štalu, inače je vratnice sama otvarala. Marija je prihvatila kantu za mlijeko a Marijan je skočio i primio kante mita mito tako se zove hrana koja se daje kravama da se lakše mogu pomusti i ta riječ mito nema baš nikakve veze sa našom Hrvatskom vladom, čast pojedinim. Dakle pošto smo svezali krave i stavili mito u jasle, Marija se prihvatila muže , a Marijan je počistio štalu dok je ona brala gljive. Marije je završila sa mužom i baš su kretali ka kući kad se začulo blejanje ovaca i njhova zvona , Marijan je ostao da otvori ovcama vratnice i pusti ih unutra, kad je bilo toplo prenoćivale su vani pred štalom a zimi bismo ih zatvarali gdje smo preko ljeta držali svinje, koje bi poklali redovno 29.11. Kad je Marijan ušao u kuću mlijeko je bilo već na štednjaku i čekalo se da prokuha pa da se počne večernja molitva kao po običaju. Poslije večernje molitve ćaća bi uzeo Glas Koncila ili neku drugu štampu pa na glas pročitao nešto poslije toga smo večerali i slušali glas Amerike ili Vatikan, još mi zvuči u ušima glas spikera koji je vodio emisije na Glasu Amerike a zvao se Grga Zlatoper, onako markantan i ozbiljan. Nakon toga smo igrali igricu ne ljuti se čovječe ili neku igru sa kartama, a ćaća je gledao da ne idemo kasno na spavanje zbog škole. Idući tjedan će biti doma i radit svakodnevne poslove , a Mariji će bit lakše kad je on doma. Marijan je sa štednjaka nalio toplu vodu u lavor te ju rashladio da bi ćaći oprao noge, mada on to nije volio, ali teško je sam prao pošto je desnu nogu imao ukočenu u koljenu i teško bi se sagnuo da opere noge. Pošto smo oprali noge i zube poželili laku noć pošli smo na počinak, koji će ćaća prekinut rano lupajući oklagijom, kao po običaju, budeći nas ranije da pročitamo zadaću prije odlaska te obavimo jutarnju molitvu i doručkujemo . Legli smo i zaspali kao ovčice, ali nas je noću probudio Ivanin krik tako da smo skočili iz postelje kao da smo poliveni vrelom vodom. Marija je spavala sa njom i zagrlila ju mireći je da je samo san, da smo pored nje i da se ne plaši ničega te da zaspe ponovo, mada nismo mogli dugo da zaspemo poslije toga, a noć je prolazila. Prorok . |
29.10.2009., četvrtak
15 Nastavak
|
Konačno je stigla na njivu koja je bila pri vrhu brijega a na njoj su bile zasađene mlade šljive koje bi ćaća koristio za pečenje rakije, ali i pekmeza no nešto se i sušilo jer imali smo pušnicu za sušenje voća. Sušili smo i za druge, a naplaćivali trećinom posušenog voća, tako da ga je tavan bio pun. Eh tada kad se sušilo voće ćaća bi pažljivo ložio vatru da se voće lijepo posuši, a kad bi uveče ili izjutra prebirali i vadili suho voće, i davali svježe bilo je slatko pojesti kruške, šljive a i jabuke koje su bile na pola suhe. Marija se popela na brježuljak odakle je pucao pogled na susjedno selo Donja vijaka,a preko nje na Magulicu ili Kamensko kako smo to selo nazivali, pored Hrvatske bila je i muslimanska sa istim nazivom nešto dalje. Sjela je na jedan kamen i razmišljala o svom životu i o životu obitelji, pitala se šta ih čeka u budućnosti. Odagnala je te misli jer nije želila da joj kvare ovaj prijatni Majski nedeljnji dan, te se zaputila u šljivik koji je procvjetao i lijepo mirisao, a ispod je bila trešnja. Pogledala je travu oko šljiva koja je bila izrazito veća nego na drugom mjestu, išla je oprezno jer je na toj njivi bila gomila kamenja koje se čistilo sa njive a u tom kamenu je bilo i zmija nije želila susret sa zmijom gadile su joj se. U ruci je imala štap baš zbog toga, i kao da je vidjela trava se pomijerala, prešla je štapom preko trave a iz nje je istrčao miš, uzdahnula je sa olakšanjem. No nešto joj je privuklo pažnju, gljive , bilo ih je dosta. Zaboravila je na zmije i razmišljala u što bi nabrala te gljive jer svi smo volili gljive a ćaća ih je često znao nabrati te bi svi olizali prste poslije objeda. Na jednoj šljivi je našla staru bluzu koju je ćaća pbjesio jednom prilikom pa je i ostala da visi kao strašilo. Na tu njivu su često noću znale zalutat i divlje svinje iako nije bila daleko od sela vidila se ispred kuće. Dakle Marija je raširila bluzu i počela da bere gljive veselo pjevušeči, i radujući se sutrašnjem ručku. Jedva je sastavila bluzu zakopčala dugmad te uzela bluzu u naručje kao malo dijete što se nosi te se uputila nazad doma raspoložena. Kad se pojavila na vratima svi smo je začuđeno gledali a ona je bluzu postavila na stol smješkajući se, ćaća je malo rasgrnuo bluzu i razvukao lice u osmijeh govoreći prava ćaćićka si. U štednjaku je bila ormašica a na štednjaku voda sa kilogram šećera, voda je trebala uvreti da postane gusta smjesa kojom se prelijevala ormašica, kad bude pečena. Prorok .  |
28.10.2009., srijeda
14 Nastavak
|
Da nedeljnji ručak je oduvijek bilo nešto posebno obitelj na okupu i atmosfera poslije nedeljnje Svete mise, imali su poseban čar i značaj u obitelji. Kad se ćaća vratio sve je bilo spremno, samo je trebalo ocijedit juhu, zasuti je domaćim rezancima i ćaća da napravi svoj čarobnei umak, umak koji smo obožavali. Tu nedjelu je ćaća iznio flašu crnog vina i pošto je na ulju propržio žlicu brašna, dao paradaiz sos malo paprike,ulivao je crno vino mijeđšejući da se ne bi napravile grudvice, te dodao žlicu šećera na kraju. Svi smo čudno gledali sa nevjericom ali ćaća nas je više puta prijatno iznenadio praveći svoje specijalitete. Za divno čudo niti Marijan nije ostavio na tanjiru ništa pojeo je svu mrkvu koje je bilo prilično a domaći rezanci rezani onako rukom sa domaćim jajima su bili žuti ko dukat. Na red je došlo meso , krompir zelen iz juhe i čudni umak koji je lijepo mirisao, čekali su da ćaća naspe prvi da vide kako to izgleda, a ćaća je nasuo meso sa prilogom od zeleni i preko toga prelio umak, te sa smiješkom počeo da jede. Malo skeptično smo ga slijedili, prvi zalogaj je imao malo čudan ukus ali drugi je išao kao podmazan bilo je doista jedinstveno i izvrsno. Ivani se tako dopao da je sipala više puta a ćaća se samo smješkao, kad smo ručali i zahvalili se bogu Ivana se samo cerekala kao da je čula dobar vic uhvatilo je malo vino iz umaka, pa je bila dobre volje. Ovako djeco ja bih malo da odspavam , nedjelja je a kad ustanem pravit ćemo ormašicu da imamo nešto sa čim ćemo da se zasladimo, Ivana se već zasladila vidim da je jako veela, i ona će da odspava veli ćaća. Marija se uhvatila pranja suđa, najprije je samo saprala u vrućoj vodi, koju je ostavila u kantu za svinje jer niti to se nije bacalo, nakon toga je lijepo oprala suđe. Pošto su svi zaspali poslije carskog ručka ona se uputila na Ivančevo, to je bila naša njiva koju smo tako nazivali, isto kao što je bio i naziv sela. Selo se do duše nekad nazivalo Kokošinjac, djeca iz drugih sela su nas često nazivala kokošari pa nam se više dopadao naziv Ivančevo. Marija je koračala uskim puteljkom i udisala svježi Majski zdrak,dok ju je neki nemir ponovo zaokupio a srce zadrhtalo od tog čudnog osjećaja. Pokušala je stvorit sliku maćehe u njihovom domu ali nikako ta slika nije bila onakva kakvu bi ona želila. Nija bila jasna slika već je bila mutna nedovršena i nedokučiva sa nejasnim zabrinutim licima licima koja su vapila za malo milosti, malo ljubavi. Prorok . |
27.10.2009., utorak
13 Nastavak
|
Bilo je smijeha do suza , Marijan je postal magarac jer je bio najsporiji, Ivana ga je zadirkivala a on ju je zagrlio ljubeći je, govorio vidiš koliko te voli tvoj mago. Bilo je već kasno kad su se otpravili na spavanje , ćaća je legao u kuhinji a njih troje je pošlo na kat . Još dugo nisu mogli da spavaju Marija i Ivana su spavali na jednom krevetu a Marijan na drugom. No konačno su Ivana i Marijan zaspali a Marija je pokušavala ali čudne slike joj to nisu dozvoljavale. Ipak je zaspala tek pred zoru umorna i zabrinuta zbog nadolazećih događaja koje je preosjećala. Iz sna ju je trglo ćaćino buđenje, da buđenje on je to tako nazivao, a u stvari je bilo udaranje oklagijom u drveni plafon ostave tako da je bilo kao da cijepa drva. Ustali su i obuki se te sišli u kuhinju gdje je ćaća već skuhao kavu i pripremio nešto da se stavi u usta tako da se mogla popit prva jutarnja kava, za koju je voda bila na štednjaku. Pošto su se umili, molili su jutarnju molitvu te se prihvatili kavice, dok su Ivana i Marijan pili toplo mlijeko Marija i ćaća su pili kavu, je da je ćaća već napravio svakojutarnji ritual sa maslinovim uljem, puterom, medom i rakijom. Pošto su ćaća i Marija ispili kavu uputili su se u štalu da namire blago kao po običaju, Marija je muzla krave a ćaća posolio ovcama i očistio štalu. Nešto čudno je bilo, naime kad su dolazili u štalu ovce su čekale a ćaća im je davao nešto iz ruku pričajući sa njima a one kao da su ga slušale, gurajući se da dođu na red da dobiju kao djeca bombone. Kad je muža bila gotova , Marija se sa kantom uputila u kuću a ćaća je pustio krave te se zaputio za njima u šumu. A svi susjedi su gledali da i oni u to vrijeme potjeraju svoje jer su se , kako su govorili Božine vraćaju same ne treba ih uveče tražiti što nije bio slučaj sa njihovim kravama. Kad se ćaća vratio iz šume sjeli su pomolili se i doručkovali jer je Marija već pripremila doručak, poslije kojeg su se njih troje obukli i pošli na jutarnju misu kao i svake nedjelje, bili su lijepo obučeni i počešljani kao i kad je pokojna mama bila živa. Crkva je bila u susjednom selu Vijaka a do nje je bilo tri kilometra koja su prešli polako, Ivana i Marijan su pričali a Marija se pravila da sluša dok su joj misli bile negdje drugo. Na malu Svetu misu je i dolazila većinom omladina, tek po neka starija osoba je r su odrasli dolazili na veliku koja je bila u jedanaest. Marijan i Ivana su bili ministranti, mnogi su ih zezali zbog toga no oni se nisu osvrtali na te njihove zajedljive šale. Poslije mise su se uputili nazad, bilo je lakše ići u crkvu nego iz crkve, naime put nazad je vodio uzbrdo smijao se Marijan govoreći to. Došli su doma u devet, ćaća se obrijao i obukao već, a sa štednjaka se širio primamljiv miris goveđe juhe koja je polako krčkala. Ćaća je sve namjestio a Marija je samo održavala laganu vatru i prije no što ćaća dođe samo je trebala očistit krumpir te ga isjeći na četvrtine i ubaciti da se ne raskuha. A ćaća kad dođe on će napravit jedan od svojih umaka bez kojih bi nedjeljnji ručak bio nezamisliv. Prorok. |
26.10.2009., ponedjeljak
12 Nastavak
|
Veče se već spustila i lampa gasara je svijetlila u kuhinji kad su Marija i ćaća došli iz štale, namirivši živinu. Marijan I Ivana su sjedili i dovršavali domaće zadaće a Marija tražila sud da procijedi mlijeko kako bi ka prokuhala. Kad je stavila mlijeko na štednjak, iznijela je kablić u kom je trebalo tuć mlijeko, tuć mlijeko to je proces kad se pomiješa ukislo mlijeko sa mlijekom koje je prokuhano i na njemu se uhvatio debeli zlatno žuti kajmak na kom se svjetlucala , mast. Oprala je kablić i u njega polako sipala kiselo mlijeko koje se moglo rezati nožem, imali su kvalitetno mlijeko. Poslije toga je dodala prokuhano mlijeko i stavila štap koji je na kraju imao okruglu dasku sa rupama u sebi. Zamolila je Marijana da on tuče mlijeki, tući znači držati kablić jednom rukom a drugom vaditi i ponovo spuštati taj štap u kablić koji je bio pokriven sa daskom sa rupom na sredini za štap, tako da se mlijeko ne rasipa. Ako je mlijeko bilo toplo dodavalo se malo hladne vode ili obrnuto, ako je mlijeko bilo hladno topla voda. Bilo je gotovo kad se na površini uhvatio puter mmmmmmm kako je to bilo lijepo namazati po svježem kruhu ili pogači. Tad se vadio puter u plastičnu posudu bi nalili hladnu vodu i unutra stavljali puter koji se stvrđavao od hladne vode. Kad bi par puta istukli mlijeko i napravili par loptica putera tad su ga topili u goveđu mast koju su svi volili u bijeloj mliječnoj juhi , koju su znali napravit za doručak, a znali su skupit te masti punu kantu od dvanaest litara i odnijet u Vareš na pijacu, Muslimani su to lijepo plaćali. Dakle kad se pokupi puter sa površine mlijeka u stapu ostaju mlaćanice , nešto jako lijepo za piće, za žeđ u toplim danima onako hladno iz podruma, no nije s e smjelo pretjerat jer znalo se desit da se na vrijeme ne stigne do W.C a ako zagrijan popiješ više toga. Pošto je sve uređeno trebalo je poć zvonit na seoskom groblju Marijen je većinom išao zvonit, jer nije mogao oca da pušta da ide zvonit , a jedna susjeda ga je zezala za to. Govoreći slava ocu a zvonaru govance, Znao je Marijan poć u ponoć na groblje zvonit sve je bilo dobro dok je stari zvonik bio na samom ulazu u groblje, no kad su izgradili kapelu umjesto stare drvene izgradili su i zvonik uz nju na kraj groblja i trebalo je proć kroz cijelo groblje zvonit po noći. No zvonilo se po noći samo za Božić, novu godinu i Uskrs pitali su Marijana kako se osjeća kad ide zvonit u pola noći da li se plaši i je li šta vidio na groblju u to vrijeme. Marijan bi samo slegao ramenima ništa vidio niti šta čuo mada mu je kosa rasla na tjemenu kad bi u ponoć prolazio preko groblja , molio je tako revno kao nikada. U jesen ili po zomi kad nije bilo snijega a hrastov žir padao pu suvom lišću nije bilo jednostavno poć preko groblja. Inače se tri puta dnevno zvonilo, izjutra u podne i uveče. Marijan se vratio te su sjeli da mole večernju molitvu a poslije je ćaća znao da uzme Sveto pisamo ili Glas koncila, Blagovijest te čitao na glas za sve. Dragi moji jel netko gladan, hoćemo li da večeramo upitao je ćaća, ostalo je pite krompiruše koja je bila dobra i onako hladna a ima i putera i mlaćanica, ja ću samo mlaćanice rekao je ćaća, prekrstili su se izmolili oče naš, zdravo Mariju i salava Ocu te večerali da bi na koncu zahvalili molitvom za darove. Pao je predlog da se igraju karte malo za razonodu, a igrali su magaraca to je kad se igra tako da svaki igrač dobije po ćetiri karte osi jednog koji dobije pet i ta peta kruži okolo dok netko ne skupi iste četiri karte tad stavlja ruku na sredinu stola a svi drugi na njegovu ruku i tko da posljednji ruku dobije slovo, a trebalo je sedam slova, magarac. Prorok . |
25.10.2009., nedjelja
11 Nastavak
|
U kruščicu,nasmijala se Marija, jedino tamo i možemo poć tamo smo uvijek i išli. Kruščica je bila jedna , krčevina , parcela koju je ćaća između dva rata očistio od šume , drvo je pripalo državi a parcela njemu. Ta kruščica mu je više puta spasila glavu za vrijeme drugog rata, ali i ovog zadnjeg kod raspada pokojne Juge. Bila je to njiva u šumi, nekih 40 minuta hoda kroz šumu. Ćaća je postavio ogradu i tamo je bila dobra trava, bilo je čak i par crnih šljiva koje su dijelili sa medvjedima ako su uspjeli pobrat prije njih. Jednu šljivu su medvjedi više puta izvalili iz zemlje ali ju je ćaća uspravljao i stavio potpore tako da je rađala ponovo. Inače su s proljeća išli tamo očistili njivu od krtičnjaka da je lakše bilo kosit travu, takođe ako je ograda pala popravljali bi je , da divljač ne može da uđe, ne samo divljač već i krave koje su ostavljane u šumi. Otac je takođe ogradio jednu parcelu i tamo je uspijevao kupus jako dobro a i krumpir. Imali su tamo i jednu štalicu u koju bi smjestili sijeno jer u štalu kod kuće nije moglo da stane sve, tako su po zimi sa konjima prenosili sijeno kad bi se zalihe potrošile. Kad je bila koševina tamo su na sijenu znali prespavat a kosili su svi, čak je Marija jako dobro kosila mogla je sa ćaćaom i Marijanom da se nosi u tom poslu. Marija se nasmijala jednom događaju kad je otac učio Ivanu košnji Ivana nikako nije znala zamahnut tako da kosa postepeno ulazi u travu i siječe ju ravnomjerno već je udarala kao krampom. Ćaća je dohvatio kosu i polako joj pokazivao kako treba vrh kose da uđe u travu a za njik polako cijela kosa, no ti to nećeš rekao je Ivani i zamahnuo kao što to ona radi, kao štapom, kvrc. Kosa je otišla na dva komada, a ćaća grebavo Gospine piliće. Naravno kosu je odnio maistoru koji ju je zavario ikosa je ponovo mogla da se koristi za svoju svrhu. E ne tata veli Marija rađe da pođemo negdje drugo na izlet u kruščici smo već bili očistili sve i popravili ogradu, rađe da pođemo negdje drugo, zašto ne bi pošli kod ujki na Javornik nismo bili dugo, poželili smo ujki i bake jel može? Dobro djeco idući tjedan sam doma pa budemo jedan dan rezervirali za posjet na Javornik da vam udovoljim, reče ćaća. Pošto su završili ručak prekrstili se te zahvalili Gospodinu za sve darove koje im pruža, te molili da dade i onim koji nemaju. Danas je subota kao po običaju radili su do ručka a onda se kupali sređivali sve, Marija je peglala i sređivala odjeću za sutrašnju Svetu misu. Trebalo je da izgleda besprijekorno kao i uvijek, čisto i ispeglano tako da bi se komarac mogao posjeć na ivici ispeglanih hlača. Ivana je pošla prva da se kupa, nisu imali kupatila pa su tamo u ostavi postavili veliki plastični sud i tamo se kupali a vodu su zagrijavali na starom štednjaku te ju nosili tamo dodajući hladnu vodu. Marija je peglala košulje za ćaću i Marijana, a za sebe i ivanu haljine da sutra u crkvi izgledaju pristojno, kao što i treba da izgleda obitelj. Prorok |
24.10.2009., subota
10 Nastavak
|
Bože nam pomozi izgovarala je Marija te riječi a u grudima kao da joj je bio veliki kamen, hladan i težak, mlinski kamen. Čistila je svakodnevno tako da su čišćenje brzo završili sad je trebalo pripravit ručak ali šta da pripravi danas? Ivana šta da napravimo nas dvije za ručak, upitala je marija. Seko ja bih pitu jela smješkajući se rekla je Ivana , pitu kao začuđeno je upita Marija, ma znaš da ima mnogo posla oko pite, govorila je a već je odlučila pita sa krompirom je za ručak. Oprala je krompir ogulila ga i pustila u vodi, ogulila je dosta crvenog luka te ga sitno isjeckala na kockice, te počela sjeć krumpir takođe na sitne kockice. Zamijesila je tijesto i iz ostave uzela suhog mesa odrezala mali komadić tek toliko za miris, sitno ga nasjekla i stvar je bila skoro gotova. Razvukla je tijesto tako lijepo i tanko, kako i ćaća zano reći baš kao duhanski ćat, papir za duhan je ćat. Tepsiju je namazala svinjskom mašću jer ulje se koristilo jedino za salatu i kupovalo se je a svinjske masti su imali dosta. Savijala je tijesto i razmišljala tako se zamislila da nije primijetila susjedu koja je stajala na otvorenim vratima. Hvaljen Isus i Marija, e kako to lijepo radiš baš kao tvoja pokojna mati, pokoj joj duši, znaš ti da me podsjećaš na nju tim svojim pokretima. A kad pogledam Marijana , pljunuti mati ima cijelo njeno lice, oči usne a i blage naravi je kao ona. Sjela je na klupicu a Marija joj je stavila sok na stol i dovršavala pitu. Stavila je pitu u štednjak i malo zatvorila dolazak zdraka da priguši vatru da se pita lijepo ispeče, te sjela pored susjede i nasula kavu njoj i sebi. Dijete moje šta te muči upitala je susjeda, vidim ti na licu brige? Marija je odmahnula glavom , eh svakodnevni problemi susjeda a tko ih nema danas volila bih znati reče Marije, Nikad se u njihovom domu nije pred nekim drugim prao umazan veš i ono što se dešavalo doma ostajalo je doma i nitko nije znao za to. Da bi skrenula temu ustala je da pogleda vatru u starom štednjaku mada nije trebala jer je vatrica gorjela baš kako treba. uzela je posudu nasula vode posolila i dodala žlicu masti te stavila na štednjak da zakuha pa će sa tim zalit pitu kad bude gotova da bude meka i slasna, a komadići suhog mesa daju poseban ukus. Susjeda inače glavna radiostanica u selu je ispila kavu i pošla doma pozdravljajući, hajd zbogom Marija i hvala ti na kavi . Tek je izašla na vrata a niz kamene ploče su se spuštali ćaća i Marijan Hvaljen isius i marija, jel primate gladne goste kućanico reče ćaća. Otišli su do vode te oprali ruke a Marija je izvadila iz pećnice pitu iz koje se širio prijatan miris, stavila je salatu i tanjire sa vilicama te ih sačekala na vratima sa čistim ručnikom. Sjeli su za stol a ćaća se prekrstio i molili su te prihvatili ručka a ćaća je pohvalio kuharicu, za nagradu joj obećao izlet do kruščice na šta se ona slatko nasmijala. Prorok. |
23.10.2009., petak
9 Nastavak
|
Hvaljen Isus i Marija uranili jeste li se naspavali, pozdravio je ćaća nekako skrušenim glasom, uvijek hvaljen odgovorili su u glas. Gledao je kao da je tražio ispriku za sinoćnje događaje, očekujući njihovu reakciju tražeći osudu na njihovim licima. Uzeo je ručnik i otišao da se umije dok su Marija i Marijan postavljali doručak na stol, gledajući da sve bude na svom mjestu. Bijela kava sa domaćim mlijekom, čiji se skorup zlatno žutio na velikim šoljama domaći puter i narezano suho meso koje je bilo samo na kratko proprženo da dobije boju mirisali su tog jutra. Ćaća je ušao i objesio ručnik te sjeo za stol , obavili su jutarnju molitvu pomolili se prije jela i zaželjeli dobar tek. Jeli su u tišini kao da su se plašili progovoriti o temi koja je visila u zdraku ali ih i pritiskala kao mlinski kamen oko vrata. Pošto je doručak bio gotov zahvalili su se Gospodinu za sve darove a Marija je nasula crnu kavu i sjela očekujući očev razgovor, eh djeco moja neznam kako da počnem ovaj razgovor jer ste mi svi kiseli jutros, ali što se mora mora se nema nam druge. Vaša mama je umrla ostali smo sami i ovako je teško za sve ja idem radim po dvije smjene i dolazim doma to je naporno a posla je jako mnogo za tako mlada pleća kao što su tvoja Marija dijete moje drago nemoj me pogrešno shvatit, odlučio sam da se ženim. Mi smo bili obitelj , sad smo obitelj i bit ćemo obitelj i kad dovedem drugu ženu. Samo zajedničkim snagama možemo očekivat uspjeh. Zato te molim da mi pomogneš i da to sve prođe u najboljem redu nemojte kad dođe Iva da se neprijateljski ponašate prema njoj ali ako bude nešto sa njene strane zapisujte i kad dođem riješit ćemo. Marija je shvatila da je ženidba gotova stvar, otac je čvrsto odlučio samo je slegla ramenima a u grudima ju je nešto stezalo kao da je imala veliki kamen na srcu, skrila je uzdah i suzu . Dobro tata kad si odlučio da se ženiš mi nećemo pravit nikakvih problema, potrudit emo se da u našem domu ostane sklad kao i do sada. Kad misliš da se ženiš, upitala ga je Marija, kad misliš da nam dovedeš maćehu? Ako Bog da tamo negdje Kolovoza će vam doć druga mati, reče otac , ne nama neće doć druga mati jer je mati samo jedna, nama će doć maćeha odgovorili su u glas sve troje. Draga djeco pa ne možete je zvat maćeha, hajde kako ćete je zovnut kad je budete trebali za nešto. Neznam rekla je Marija ali majkom nikako i nikada našu mamu ne može nikada nitko da zamijeni to zapamti i ne traži da je zovemo mama ona može da bude dobra kao melem ali mamom je neću nazvat nikada. Draga moja dijeco, neću i ne mislim na vas da vršim pritisak samo želim da joj date priliku i da je ne gledate iskosa kao mene sinoć kad sam vam saopštio da se ženim. Ustali su od stola i pošli svatko svojim poslom kog je bilo preko glave ćaća je otišao sa Marijanom da sprema šindru jer je trebalo popravit krov na štali, a Marija i Ivana su ostale doma da počiste jer je bila subota a treba i ručak da se pripravi. Tiho su radile zamišljene svaka sa svojim mislima, kao da su bile odsutne no iznenada Ivana upita Mariju, Marija kakva će nam bit ta maćeha hoće li nas voljeti i hoće li bit stroga ? Neznam zlato moje ali ne smijemo razočarat tatu pokušat ćemo ju prihvatit i dat joj priliku da nas upozna onakve kekvi smo, kao za sebe je dodala nadam se da će sve bit u redu , Bože ti nam pomozi. prorok . |
22.10.2009., četvrtak
8 nastavak
|
Noć je bila vedra a mjesec zlatno žut kao veliki dukat san joj nije dolazio na oči, razmišljala je o majci i ženi sa slike. Da posla je bilo previše ali rađe bi radila još više no da mjesto njihove majke zauzme neka tuđa, strana žena, zar je tata tako brzo zaboravio mamau? Tek pred zoru ju je savladao san zaspala je nemirno a čudni snovi su joj dolazili pred oči. Trgnula se iz sna, pogledala je trljajući snene oči nije mogla vjerovat, Marijan je već potpalio vatru u starom fijakeru i stavio vodu za kavu za nju i ćaću. Ustala je i umila se a Ivana je još spavala, sagela se i pomilovala je po glavi a ona se samo okrenula na drugu stranu mrmljajući nešto nerazgovjetno. Zagrlila je Marijana i zahvalila mu što je podložio vatru te počela pripremat sve za mužu krava. Dok je to radila sa kata su se začuli koraci i ćaća se je pojavio na vratima, trljajući zatiljak kao da se prisjećao šta se dešavalo sinoć. Pošto se umio sjeo je na svoju klupicu i čekao prvu jutarnju kavu, tražeći od Marijana da upali staru kutiju tako je nazivao stari radio koji je bio na polici. Marija je završila pripreme za mužu i donijela rakiju flašu maslinovog ulja i meze jer je to bio ćaćin jutarnji ritual. Uvijek je popio žlicu ulja maslinovog pa tek onda stavio neki zalogaj u usta da bi nakon toga popio rakiju i kavu. Bio je veoma pokretljiv usprkos godina ili invaldnosti radio je mnogo doista, tjedan dana po dvije smjene da bi tjedan dana bio slobodan. Tako su se dogovorili on i njegov kolega Ravlija. Naime radio je u model stolariji željezare Vareš kao čuvar i kad bi radio po dvije smjene, popodne i po noći ujutro je dolazio doma a u tri mu je počinjala nova smjena. Dakle nije bio slobodan ništa više od pet sati a spavao nije. popili su kavicu i uputili se u štalu, dok je marija muzla krave on je čistio i prostirao suho lišće da bude čisto , to je uvijek radio a i razgovarao sa životinjama kao da se razumiju. Pošto su sve obavili rekao je Mariji ja ću otjerat krave u šumu ti idi napravi nam doručak a pastiri će sami pustit ovce kad naiđu želio bih razgovarati sa vama uz doručak. Tiho je klimnula glavom i prihvatila kantu sa svježim mlijekom te krenula ka kući, na vratima ju je čekao Marijan a ona mu je pružila kantu znajući da to i čeka. Marijan je naime volio da pije tek pomuženo još toplo mlijeko koje nije bilo ni procijeđeno, a to se i vidjelo na njemu bio je crven u licu a obrazi kao jabuke. Procijedila je mlijeko i polovinu stavila na štednjak da prokuha a drugu polovinu istresla u plastičnu zdjelu te je pokrila i tavila na stranu da ukisne. Kad bi mlijeko na štednjaku prokuhalo sklonila bi ga na kraj štednjaka da dozorijeva, naime na slabijoj temperaturi bi se hvatao debeli crvenkasto žuti kajmak koji su svi jako volili. Probudila je i Ivanu te je počela pripremat obiteljski doručak zamišljajući kako će to bit kad u njihov dom dođe tuđa osoba. Doručak je bio pripremljen i kućom se širio njegov miris kad su se začuli ćaćini koraci po kamenim pločama pored kuće . Prorok . |
21.10.2009., srijeda
|
Oj rakijo rakoooo ja te volim jakooo a ti mene rakoooo u potok polakoooooooo Pjevušio je ćaća a Marija bijesna kao ris samo strijeljala pogledom sliku koja je bila prislonjena uz flašu koja se brzo praznila. Stajala je uz dimnnjak koji je bio na sredini zida, zida koji je dijelio kuhinju od ostave, sjedi rekao je ćaća već pijanim glasom. Neću otresito je rekla Marija i sama sebe iznenadivši takvim tonom. Ćaća ju je pogledao malo iznenađen i privukao klupicu te joj rekao da sjede, kao da se otrijeznio na brzinu. Sjela je a oči nije skidala sa slike, ćaća je primijetio taj pogled zagrlio ju i rekao a to je razlog zbog čega si neraspoložena. Marija je ćutala , nije nalazila riječi od bijesa koji se nakupio u njoj imala je osjećaj kao da je naduvana lopta koja će pući svaki čas. Dijete moje ti si mlada puno je posla u kući i oko nje tako ne ide dalje odlučio sam da se ženim, želim da te zaštitim od posla. Marija je digla molećiv pogled prema njemu a iz oka su se slile suze polako je odgurnula njegovu ruku, ustala i pošla prat suđe koje je ostalo iza večere. Ćaća je shvatio da nije vrijeme za razgovor, istresao iz fraklića tek do pola popijenu rakiju te zatvorio flašu i polako ustao sa klupice. Laku vam noć djeco rekao je i pošao na spavanje na kat, a njih troje je uzdahnulo sa olakšanjem tek kad se začulo zatavaranje vrata na katu i nesigurni koraci po starom drvenom podu na katu. Marija je oprala suđe i prišla da skloni rakiju i meze te obriše stol i iznenadila se slika i pismo su ostali na stolu, ćaća zaboravio . Krpa kojom je namjeravala da obriše stol joj je ispala iz ruke a ona je drhtavom rukom dohvatila sliku da je malo bolje pogleda. Sa slike su je gledale tamne oči od čijeg pogleda je zadrhtala te je brzo okrenula sliku naopako i stavila na stol kao da se uplašila. Dohvatila je pismo i počela da čita, slabo čitljiv rukopis. Dragi prijatelju evo ja ti pišem jer je Iva nepismena , šaljem ti njenu sliku da je vidiš, njoj sam dao tvoju sliku i ona je za udaju. Trideseto godište je i nije udavana cura je a moraš priznat da je to za tebe prilika kad pristaje da se uda za udovca starijeg 13 godina koji ima troje djece. Cura i trinaest godina mlađa pomislila je Marija za udovca invalida sa ukočenom desnom nogom i bez lijevog oka, teško nama izustila je. Odložila je pismo i sliku na stalažu koja je bila na zidu, a u njoj je bila samo kršćanska štampa. Otac je bio prakanatur i kupovao svu crkvenu štampu koja je dolazila tamo su bili i svi kalendari dobri pastir u koje je ćaća zapisivao sve svoje zapažanje, događaje i slično. Na brzinu je pospremila sa stola sve i obrisala te začuđeno pogledala Ivanu i Marijana koji se se sćućurili na krevetu zagrljeni i zamišljeni kao da su i oni slutili da će uskoro bura da zapuše njihovim do tada mirnim domom. Idite operite zube rekla je inasula im je vodu u lavor da operu noge kad su oni to obavili željela ih je poslati na spavanje, no oni su u glas rekli sutra je subota ne idemo u školu možemo malo da sjedimo duže. Uzdahnula je i pristala te sjela na krevet do njih a oni su je kao mačići zagrlili pošto je jedno prešlo na jednu a drugo na drugu stranu. Marujan ju je upitao , Seko jel istina da će se tata oženit i da ćemo dobit maćehu, a šta naša mama? Marija nije mogla odmah progovoriti od gorčine koja se nakupila u njoj već ih je samo prigrlila i zajecala da su joj se ramena zatresla. Da mili moji imat ćemo maćehu, tata će dovesti jednu tuđu osobu u naš skromni dom i on više nikad neće biti kao što je bio. Ne brinite se čuvat ću vas, čuvat ćemo jedni druge zar ne. Eh kako to učiniti pomislila je Marija, kako zaštititi njih kad će i ona trebati zaštitu, kako i uz čiju pmoć. Zagrljeni su počeli molit večernju molitvu koju su svi znali napamet a iz njihovih tužnih očiju su tekle suze koje su ostavljale tragove na licu. Poslije molitve Marija je željela da im malo popravi raspoloženje te predložila da igraju igricu čovječe ne ljuti se. Mehanički je bacala kocku dozvoljavajući im da pobijede dok su se oni veselili iz njenih misli nije izlazila osoba sa slike i njen mračni pogled. Kasno je rekla je marija hoćemo li poć na spavanje, Marija reče Ivana ja bi da spavamo tu, krevet je dovoljno širok za nas mi smo mali . Ni njoj se nije išlo na kat pa je pristala te namjestila krevet i smanjila fitilj na staroj lampi gasari koja je visila na dimnjaku. Legla je pored nih ne presvlačeči se , znala je da te noći neće zaspati. Prorok . |
20.10.2009., utorak
6. nastavak
|
Pogledao je pismo ništa ne govoreći, zatražio kutiju sa naočalima brižljivo ih namjestio i pogledao na poleđini ali je razočaran utvrdio da nema adrese pošiljatelja, pogledao na pečat i razvukao lice u osmjeh.Otvorio ga tako nespretno da je izvlačeči pismo iz kuverte jedan papir ispao iz njega. Marija je prišla da digne i primijetila ja da to nije obični papir bila je slika sa koje ju je posmatrala upadljivo našminkana žena. Zadrhtala je od bijesa sluteći zlo i pogledala sliku kao da želi svojim pogledom da je spali, pružila je ocu sliku a ruka joj je drhtala kao da je temperatura u kuhinji debelo ispod nule. Otac je primio sliku i gledao ju kao da gleda Blaženu djevicu Mariju. Gledao je sliku kao opčinjen i kao da nitko u tom trenutku za njega ne postoji na tom svijetu, a Marija je stajala kao ukopana zureći u oca sa otvorenim očima iz kojih je sijevala vatra. Idi Marija donesi mi iz špaiza onu flašu sa rakijom rekao je molećivim, skoro medenim glasom a osmjeh mu nije silazio sa lica. Flašu sa rakijom upitala je sa nevjericom Marija, otac nikad nije pijo rakiju poslije objeda, toga se doista pridržavao. Dohvatila je flašu drhtavom rukom i skoro joj je ispala na hrastove daske kojima je pokriven dio prostorije gdje je bila ostava. Natočila mu je njegov fraklić i stavila pred njega želeći vratiti flašu nazad , uhvatio ju je za ruku i rekao, ostavi je i nareži bijele peke i slanine i nešto salate. Bože šta se dešava sa njim rakija poslije večere, a večerao je doista dobro hvaleći Marijine kulinarske sposobnosti. I on je bio pravi mešter za kuhanje, naime kao dječak je služio pri župniku, a gdje se tako jelo tada kao kod župnika. Za vrijeme drugog svjetskog rata je služio paore njemačke seljake u Rumi, tako zarađivao i slao pšenicu i kukuruz svojima, a kuharice su bile Mađđarice čija je kulinarika na daleko poznata. Kad bi on pravio nedjeljnji ručak bila je to prava gozba, goveđa juha koja je tako mirisala da je mirisalo pola sela. U juhu je davao svega, mnogo nrkve, čak i krompir prije no je juha bila gotova ubacivao u juhu. Poslije bi ocijedio juhu i dodao sitne komadiće goveđeg mesa koje se kuhalo a veliki dio ostavio u loncu. Naravno mnogo mrkve od koje se Marijan uvijek mrštio ali ako bi ostalo nešto na tanjiru ne bi dobio meso sa umakom koje smo svi jako volili, tako je zahtijevao otac. Kad bismo pojeli juhu, jedino je Marijan ostavljao mrkvu a otac bi rekao tko ne pojede sve iz tanjira nije gladan i ne treba mu meso ni umak. Marijan bi zažmirio i gutao slabo sažvakanu mrkvu samo da dobije taj čudnovati slatkasto kiseli umak, kosani kuani krumpir i meso. No vratimo se ocu pijuckao je rakiju koja je počela da djeluje na njega, zdravo oko je dobivalo staklast pogled a on počeo da pjevuši što je činio jedino kad bi popio. Inače nije pijo, jako rijetko i nije bio nasilan kad popije samo bi zapjevao i tražio ležaj da se ispruži i zaspe kao top. Prorok . |
19.10.2009., ponedjeljak
|
Da tako daleko joj se činilo iako to u stavri nije bilo daleko samo njoj se tako činilo jer nikad još nije bila tamo. Ivana i Marijan su se već prekrstili i molili očenaš dok je Marija palila svijeće moleći a suze su joj potekle niz lice. Molila je i plakala slike mame i sestrice su joj lebdile isperd očiju, krišom je brisala suze da ne vide Ivana i Marijan. Sjeli su na drvene klupe koje su bile sa strane groba i molili tiho u sebi kao da ih je strah, kao da su slutili događaje koji su tako blizu i koji će im obilježit živote. Prekrstili su se još jednom i Marija je počela da sređuje grob čupajući travu koja je rasla uz posađene crvene ruže. Obišli su groblje moleći za sve pokojne a posebno one kojih se više nitko nema sjetiti ni obići te se zaputili doma. Slutnja koju nije mogla da objasni pritiskala joj je grudi crna slutnja koja joj nije dala mira, bila je sama nikoga nije imala da bi mu ispričala što osjeća, a to ju je bolilo. Hvaljen Isus i Marija trgle su je strinine riječi dok je prolazila pored njene kuće, uvijek hvaljen strina oprosti mi nisam te vidjela nešto sam zamišljena pa te nisam ni primijetila. Hajde djeco navratite malo kod strine ima strina ormašice za vas iako nije imala namjeru navraćat , navratili su zbog Ivane i Marijana. Strina ih je dočekala raširenih ruku grleći ih sve kao da je zagrljajem želila da ih zaštiti od nečega što je vrebalo na njih. Sjeli su pred kućom a strina je donijela ormašicu i sok koji je sama pravila od ružinih latica , sok je bio hladan i veoma ukusan. Eh sirote moje rekla je kao za sebe dok joj je suza klizila niz lice milujući ih jedno po jedno , Marija je jedva suzdržavala suze koje su želila da provale iz nje, plakala je noću ili kad je bila sama. Zahvalili su se strini i krenuli doma jer sunce je počelo da tone ka zapadu, na toj strani je bilo selo Trebija pa su u šali znali reć da im oni iz trebije kradu sunce. Krave će doć sa paše a pastiri dotjerat ovce i ima još mnogo posla oko toga, a i tata će uskoro da dođe pa mu treba podgrijat večeru. Ivana i ti Marijane idite malo učit a ja ću da sredim sve ostalo uskoro dolazi tata pa ćemo zajedno da večeramo a tata če sigurno da vam donese nešto iz Vareša . Dok je to govorila začula su se zvona a bronza na njihovoj svilenki se naj, jasnije čula i odskakala od svih zvona. Imala je pripravljeno mito i kantu za mužu , pustila je svilenku i šaravu da uđu pošto im je otvorila vratnice a one naučene krenule svaka na svoje mjesto uz drvene jasle a Marija ih vezala za njih. Kao da nisu bile na paši krave su zagnjurile glave u mito a Marija je počela mužu, najprije svilenku jer je bila muhasta da joj ne bi prosula sveg pomuženog mlijeka. Pošto je pomuzla krave stavila je kantu na bure i pokrila ga. Vani se začulo blejanje ovaca koje su pastiri dognali sa paše samo je otvorila vratnice a njihove ovce su utračale žureći na mjesto gdje ih je uvijek čekalo nasoljeno sitno isječeno povrće. Baš je uzela kantu sa mlijekom zatvorila štalu i pošla doma kad se otac pojavio na vratnicama, djelovao je umorno. Hvaljen isus i marije pozdravio je dok je ulazio unutra u jednoj ruci je kao i obično držao štap jer je bio invalid imao je desnu nogu ukočenu u koljenu i nije ju magao sagibati. Lijevo oko mu je bilo stakleno, jer je izgubio oko kad je prolikom jednog blagdana po nagovoru svećenika pucao iz starog mužara koji je bio napunjen, malo vlažnim barutom pošto mužar nije htio da opali a on je naivno puhnuo u njega i tom prilikom je opalio i ostavio ga bez oka. Stigli su pred kuću a Ivana i Marijan su istrčali pozdravljajući oca. Marija je stavila vodu za kafu dok je otac pošto je skinuo ruksak sa leđa prao ruke a Ivana mu je posipala vodu bokalom. Marija je nalila fraklić rakije i stavila kavu pred njega i pepeljaru a otac izvadio ibar žutu kutiju cigareta koje je pušio. Marija je već stavila vodu za palentu i dok je čekala da zavrije pripremala zelenu salatu a u drugoj posudi se grijao gulaš. Kad je jelo bilo na stolu prekrstili su se, molili su prije i poslije jela a nedjeljom obavezno hodili u crkvu, oni na malu jutarnju misu a otac na veliku u jedanaest. Molili su i izjutra jutarnju molitvu i u podne Anđeo Gospodnji a uveče večernju molitvu i uvijek skupa naglas tako da se moglo čuti i vani, čuo bi i putnik namjernik jer kuća je bila uz put. Pošto su večerali i izmolili zahvalnu molitvu otac je uzeo ruksak i stavio pred sebe, stol sa kog su jeli je bio nizak a klupice još niže otac je napravio i stol i klupice. Kad je otac sjedio ispružio bih onu desnu nogu koju nije mogao da savija i stavio ruksak pred sebe sa osmjehom ih je posmatrao dok ga je otvarao, izvadio je thanan alvu koju svi jako rado jeli, Marija tebi sam donio jednu kecelju za kuhinju a vama dvome sam donio nove cipele jer su one počele da izdaju. E tata veli Marija i mi imamo nešto za tebe, govorila je dajući ocu pismo koje je donio poštar i dok ga je držala u ruci nešto nelagodno je prostrujalo njenim tijelom. |
18.10.2009., nedjelja
|
Nije ni primijetila da stoji baš kao drvena Marija prenuo ju je poštarov glas iz razmišljanja. Idem ja dalje imam danas mnogo posla pozdravi tatu reče i ode. Od koga može bit pismo iz Međugorja i gdje je to Međugorje nikoga nisu imali tamo a ni tata ga nikad nije spominjao razmišljala je Marija, pogledala je na sat i prenula se kako to vrijeme leti još malo pa će Ivana i Marijan na vrata. Na brzinu je stavila vodu na štednjak i podložila vatru te počela da prprema zelenu salatu koju je već oprala vani. Garov je vani već najavljivao dolazak sestre i brata kad je salata bila gotova a a voda prokuhala na štednjaku za palentu. Pažljivo js sipala kukuruzno brašno u ključalu vodu miješajući da se ne stvore grudice jer je bila pažljiva u svemu što je radila. Hvaljen Isus i Marija zazvonio je glas sestre i brata na vratima Okrenula se prema njima anjih dvoje joj je potrčalo u zagrljaj. Zaboravila je na sve čak i na pismo i Međugorje. Idite presvucite se i operite ruke ručak će bit gotov jeste li mi gladni upitala je, o da kao vukovi odgovorili su njih dvoje složno. Miješala je palentu jer bi mogla da zagori a onda struganje i čišćenje posude to nije volila, pravila je najbolju palentu u selu govorili su Ivana i Marijan, ona im se tako slatko smijala na te riječi. Pokojna mama joj je rekla kćeri tata donese iz Vareša lijep začin, vegetu digne za blokove koje dobije za marendu stavi u svako jelo žličicu tako je ukusno. Marija je dala i mast unutra onu mast koja u sebi ima ostataka čvaraka pa je palenta bila tako ukusna da bi se mogla jesti i sama onako sa salatom. Već je sve bilo postavljeno na stolu i nasula im je palentu sa gulašem jedino su salatu jeli iz iste zdjele. Naučili su se svatko iz svog tanjura je jeo, jedni rijetkih u selu. kad je išla kod neke kolegice kod njih su sve jeli iz iste zdjele nije joj se dopadao takav način. Tata je iz Risana gdje je bio na liječenju donio tako lijepe tanjire i čuvali su ih kao oko u glavi, bilo ih je šest od pravog porculana su bili sa slikom dječaka i djevojčice. Ivana je govorila Marijanu to smo nas dvoje naslikani. Molili su zajednički prije jela i prihvatili se kao da nisu dva dana jeli, i marija je osjetila glad bilo je slatko jesti uz njih dvoje. Kad su ručali ponovo su molili zahvaljujući Bogu za darove Marija ih upita da li imate mnogo zadaće danas imam jedan plan? Ne nemamo odgovoriše u jedan glas obadvoje. Sad dok ja operem suđe poći ćemo na groblje upalit svijeću pokojnoj seki Juliji na grob i dat svježe cvijeće iz vrta. Polako su se penjali ka seoskom groblju koje je bilo na vrh brijega a lijevo su stajale četiri lipe tako debele da ih ni tri čovjeka ne bi mogli obuhvatiti među njima je bio i jedan orah koji je uvijek dobro rađao. Tu su bile igranke za seoske svetkovine, Markov dan ili Petrov dan tako je bilo veselo tih dana kad se iz susjednih sela saberu na misi a onda svatko pozove svoje prijatelje na ručak , a poslije ručka igranka koja je trajala do duboko u noć ako se ne bi obijesni i pripiti mladići potukli zbog cure, ili nečega nebitnoga. Srce joj se stezalo kako su se bližali kapiji groblja stari drveni zvomik je bio na samom ulazu na groblje polako su koračali ka staroj kapelici koja je bila takođe drvena i stajala skoro na kraju groblja. A blizu nje je bio djedov grob na čijoj poleđini spomen ploče je bilo izrezano ime pokojne sestre, Matić Julija. Pitala se kako da je na poleđini napisano . Zašto ju tata nije pokopao u poseban grob i zašto mama nije pokopana tu već tamo negdje daleko, daleko? |
17.10.2009., subota
|
Suza joj je kliznula niz lice, a bol probadao srce kao otrovna strijelica, trgla se i nastavila da čupa travu koja je rasla brže od svega. Riješila j kad dođu Ivana i Marijan ručat će skupa kao po običaju i poć na groblje da upale svijeću pokojnoj sestrici Juliji koja je umrla prije mjesec dana. Nije mogla da shvati oca koji nije dovukao mamino tijelo već je ukopana na Koševu Sarajevskom groblju a tijelo pokojne sestrice Julije u grob svoga oca. I to da je sa zadnje strane spomen ploče od betona pisalo da tu počiva Julija. Pogledala je na položaj sunca i shvatila da je vrijeme da počne spremat ručak jer kad dođu Ivana i Marijan bit će gladni kao i obično, volila ih je posmatrat kako jedu sa tekom i pričaju događaje iz škole. Ponovo je morala založit vatru u starom štednjaku i dok je to radila prisjećala se vremena kad je mama još bila živa, sad je sve na meni mislila je ali neka izdržat će jer je njeno srce bilo veliko i puno ljubavi do svojih bližnjih. Uzela je luk crveni koji joj je uvijek tjerao suze na oči a danas treba napravit gulaš , a gulaš je jako dobar i drugi dan , čak i bolji drugi dan kao da dozori. Dala je luk u veliku crnu posudu u kojoj je cvrčala svinjska mast u kojoj je bilo sitnih ostataka čvaraka i dinstala da bi luk dobio zlatno žutu boju. Zlatno pravilo je kako reče pokojna mama da luka mora biti koliko i mesa da bi gulaš bio ukusan. Cijelo vrijeme dok je to radila imala je neki čudan predosjećaj nelagode koji nije mogla da objasni. Konačno je dodala sve potrebno i zalila vodom sad treba pažljivo miješati da ne uhvati na dnu posude. Trgnulo ju je kucanje na vratima, okrenula se, na otvorenim vratima je stajao stari poštar Hvaljen Isus i Marija pozdravio je taj dobroćudni stari poštar. Imam za tatu pismo iz daleka danas a i žedan sam molim te za čašu vode one vaše hladne iza vaše kuće. Nalila mu je čašu vode i prihvatila pismo, pogledala odakle na pečatu je pisalo Međugorje. |
16.10.2009., petak
|
Gledala ih je zadovoljne i vesele a pred očima joj se pojavila slika pokojne mame, Marijan je bio njena slika imao je njene oči, usne ma cijelo lice je bilo majčino. Inače je bio i tako nježan i blag baš kao mama. Marija ja bih još mlijeka kao iz daljine dopiru Ivanine riječi. Trgla se i nasula joj toplo mlijeko koje je bilo na starom štednjaku. Kad ih je ispratila u školu prihvatila se posla, trebalo je pomusti krave i otjerat ih u šumu na pašu, uveče bi se same vraćale doma. Sjela je pored krave koja je nervozno mlatila repom a Marija to nije volila najrađe bi joj svezala taj rep. Odjednom je prestala musti nešto neobjašnjivo ju je zaustavilo neka slutnja da taj njihov idilični život neće još dugo ići ustaljenim tokom, a hladan znoj joj je oblio lice. Trgla se i obrisala lice keceljom i nastavila mužu. Dok je gonila krave u šumu uživala je u ptičijem poju i mehanički koračala za kravama slušajući taj predivni glas ptica. vratila se doma a da nije bila svjesna kad jer vrijeme prošlo kao da je letjelo počistila kuhinju i pripremila sve za objed da može samo dat kuhat kad se vrati sa njive, otac će doći kasnije ali ručak može i da se podgrije bila je dobra kuharica iako tako mlada sve je naučila od mame kao da je majka slutila kraj, trudila se da Mariju nauči svemu. Dok je koračala na njivu ponovo joj je pred oči iskrsnuo majčin lik. Bio je zabrinut i to je Mariju ponovo zabrinulo, nešto će se desit pomislila je Marija i nikako nije mogla odagnat zabrinutost iz srca. Došla je do vrta sve je već bilo posijano bila je marljiva znala je kako će joj povrće dobro doći, a bilo je svega paradaiz, paprike, crveni i bijeli luk mrkva i mnoge začinske biljke. Kad je kuhala iz kuhinje bi se širio opojan miris kao i kad je pokojna mama kuhala. Suze su joj ponovo navrle na oči, mama eh ni na grob joj nije nikad išla ni svijeću nije zapalila nikad na njenom grobu . |
15.10.2009., četvrtak
Marija
|
Jutro još nije ni svanulo tek iz daleka se čuo huk sove nebo je bilo posuto zvijezama kao da su ih dječije ruke prosipale igrajući se. Pietli su se tako derali kao da žele da probude sve živo. Marija se protegla u svojoj postelji iako nenaspavana bila je vesela veselila se svakom danu kao novom poklonu. Uztala je protežući se a kosti u njenom mladom tijelu su krckale. Polako se je obukla i izašla pred staru kuću na dvorište da se umije, rosa je pokrila travu i prijala je njenim bosim nogama. Svezala je svoju dugu crnu kosu i umila se na koritu svježom vodom doja je tekla donoseći svježinu, obrisala se tkanim ubrusom , raspuštajući kosu. otkako je mama umrla vodila je brigu o kući i njenim ukućanima. Otac je radio u rudniku i uskoro će ga probuditi i skuhati mu kavu da bi je skupa sa njim popila. Bilo joj je tek petnaest godina a tako zrelo je izgledala, već godinu dana kako je mama umrla a kao da je bilo juče. Pozvala je oca i dok se on umivao vani kavica je zamirisala u svježem jutru. Marija dijete moje ja ću danas doći kasnije jer imam obaveza, znaš da moram platit račune za struju i ostalo a ti probudi sestru i brata i pripremi im doručak kao obično pa ih otpremi u školu, ma šta ja to tebi govorim kad ti to radiš svakodnevno i dobro. pošto su popili kavu otac se otpravio na posao, trebao je pješačit par kilometara do autobusne stanice. Marija je počela pripremat uštipke za sestru i brata jer su to najrađe pojeli prije no što su pošli u školu. Zamijesila je tijesto i ostavila ga da dozrije te pošla u smočnicu po jaja i suvu slaninu i ušavši unutra zastala na trenutak a pred oči joj izađe mladić kog je u nedjelju vidjela pred crkvom. Nije znala zbog čega joj se pojavljuje u mislima a pri tome osjeća neku toplinu oko srca Nije gajila nadu da bi mogao bit njen jer je bio iz najbogatije obitelji u selu i sve djevojke su poželjno gledale za njim, bio je stariji tri godine od nje i načit mladić. Vratila se u kuhinju i pozvala sestru i brata te počela peć uštipke koji su širili jako prijatan miris kuhinjom, stavila je svinjsku mast u tavu i nasječenu slaninu na tanke šnite te ih zapekla sa obadvije strane i istresla ih u dva tanjira za njih dvoje te ispekla domaća jajca uz to. Sestra Ivana i brat Marijan su ušli unutra veselo držeći se za ruke i sjeli za stol te prihvatili se doručka smijuckajući se krišom. |
