_Prorok_
27.10.2009., utorak
13 Nastavak
Bilo je smijeha do suza , Marijan je postal magarac jer je bio najsporiji, Ivana ga je zadirkivala a on ju je zagrlio ljubeći je, govorio vidiš koliko te voli tvoj mago. Bilo je već kasno kad su se otpravili na spavanje , ćaća je legao u kuhinji a njih troje je pošlo na kat . Još dugo nisu mogli da spavaju Marija i Ivana su spavali na jednom krevetu a Marijan na drugom. No konačno su Ivana i Marijan zaspali a Marija je pokušavala ali čudne slike joj to nisu dozvoljavale. Ipak je zaspala tek pred zoru umorna i zabrinuta zbog nadolazećih događaja koje je preosjećala. Iz sna ju je trglo ćaćino buđenje, da buđenje on je to tako nazivao, a u stvari je bilo udaranje oklagijom u drveni plafon ostave tako da je bilo kao da cijepa drva. Ustali su i obuki se te sišli u kuhinju gdje je ćaća već skuhao kavu i pripremio nešto da se stavi u usta tako da se mogla popit prva jutarnja kava, za koju je voda bila na štednjaku. Pošto su se umili, molili su jutarnju molitvu te se prihvatili kavice, dok su Ivana i Marijan pili toplo mlijeko Marija i ćaća su pili kavu, je da je ćaća već napravio svakojutarnji ritual sa maslinovim uljem, puterom, medom i rakijom. Pošto su ćaća i Marija ispili kavu uputili su se u štalu da namire blago kao po običaju, Marija je muzla krave a ćaća posolio ovcama i očistio štalu. Nešto čudno je bilo, naime kad su dolazili u štalu ovce su čekale a ćaća im je davao nešto iz ruku pričajući sa njima a one kao da su ga slušale, gurajući se da dođu na red da dobiju kao djeca bombone. Kad je muža bila gotova , Marija se sa kantom uputila u kuću a ćaća je pustio krave te se zaputio za njima u šumu. A svi susjedi su gledali da i oni u to vrijeme potjeraju svoje jer su se , kako su govorili Božine vraćaju same ne treba ih uveče tražiti što nije bio slučaj sa njihovim kravama. Kad se ćaća vratio iz šume sjeli su pomolili se i doručkovali jer je Marija već pripremila doručak, poslije kojeg su se njih troje obukli i pošli na jutarnju misu kao i svake nedjelje, bili su lijepo obučeni i počešljani kao i kad je pokojna mama bila živa. Crkva je bila u susjednom selu Vijaka a do nje je bilo tri kilometra koja su prešli polako, Ivana i Marijan su pričali a Marija se pravila da sluša dok su joj misli bile negdje drugo. Na malu Svetu misu je i dolazila većinom omladina, tek po neka starija osoba je r su odrasli dolazili na veliku koja je bila u jedanaest. Marijan i Ivana su bili ministranti, mnogi su ih zezali zbog toga no oni se nisu osvrtali na te njihove zajedljive šale. Poslije mise su se uputili nazad, bilo je lakše ići u crkvu nego iz crkve, naime put nazad je vodio uzbrdo smijao se Marijan govoreći to. Došli su doma u devet, ćaća se obrijao i obukao već, a sa štednjaka se širio primamljiv miris goveđe juhe koja je polako krčkala. Ćaća je sve namjestio a Marija je samo održavala laganu vatru i prije no što ćaća dođe samo je trebala očistit krumpir te ga isjeći na četvrtine i ubaciti da se ne raskuha. A ćaća kad dođe on će napravit jedan od svojih umaka bez kojih bi nedjeljnji ručak bio nezamisliv. Prorok. |