utorak, 04.02.2014.

EMOTIVNA BUDALA



Jutros me probudila tuga
U mojoj sobi od neispranog blata
Obukla sam opet pogrešan kaput
I slijepo vjerovala da je od zlata.

Koristim kutije razbacane uspomenama
I mnoge od njih su bez upotrebe
Za svaku grubu riječ oprosti
Ali sve sam to naučila od tebe.

Mnogo sam puta nesvjesno pala
Ali obučena u zlatne suze ustajem sama
Zaslužio si istu takvu bol
Ali ja ipak ostajem dama.

Nisi ništa bolji od drugih
A imenom sreće tebe sam zvala
U mreži razbijenih ovih osjećaja
Ostajem jedina emotivna budala.


10:11 | Komentari (0) | Print | ^ |