Konzumentova bilježnica https://blog.dnevnik.hr/konzument
petak, 28.03.2008.
Ogroman rast cijena voća i povrća – poziv na uzbunu!
Cijena voća i povrća na hrvatskim veletržnicama u prvom tjednu ožujka drastično su veće nego u isto vrijeme prošle godine, a podaci Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi (TISSUP) pokazuju da su pojedine vrste voća i povrća poskupjele od najmanje deset pa čak do više od 100 posto.
Iako je Vlada najavila obuzdavanje inflacije i zadržavanje kontrole cijena osnovnih životnih namirnica, po pitanju cijena voća i povrća nisu pokrenute nikakve mjere, čemu je možda slučaj i činjenica da se tripartitno Povjerenstvo za praćenje rasta cijena ne sastaje.
Podaci TISSUP-a tako pokazuju da su građani u prvom tjednu ožujka mladi luk na veletržnicama plaćali nevjerojatnih 21,25 kuna za kilogram, a u isto vrijeme prošle godine cijena mu je bila samo 10,38 kuna. Kako se radi o cijenama u veleprodaji, cijene voća i povrća na samim tržnicama ili trgovinama još su veće od prikazanih.
Iako je mladi luk u vrijeme prije Uskrsa bio tražena roba, podaci pokazuju da je, primjerice, i cijena zelenog kupusa bila veća za čak 130 posto, crvenog kupusa za 75 posto, kelja za 90 posto, dok je cijena blitve bila veća 50 posto. Uzroke visokih cijena djelomično treba tražiti u globalnom rastu cijena hrane, ali i u neorganiziranoj hrvatskoj proizvodnji, kao i o ovisnosti o uvozu voća i povrća.
Poljoprivredni stručnjaci smatraju da su visoke cijene ne mogu opravdavati samo globalnim poremećajima na tržištu hrane, već da uzroke treba tražiti u visokim maržama.
Na veletržnicama se u odnosu na prošlogodišnji ožujak za papriku treba platiti četiri kune više, zelenu salatu više od dvije kune, špinat je skuplji za gotovo tri kune, isto koliko i blitva ili kelj, dok je cijena limuna veća za četiri kune.
Krediti u veljači veći za 2,5 milijardi kuna
Iako su podaci iz siječnja o plasmanima govorili o najvećem padu nakon 1999. godine, naglog zastoja kreditiranja ipak nema. Prema podacima HNB-a, ukupni krediti u veljači bili su 2,5 milijardi kuna veći nego u siječnju.
Stanovništvo se zadužilo za dodatnih 1,4 milijarde kuna, a krediti poduzećima veći su za 900 milijuna kuna.
U siječnju su ukupni krediti pali za nešto više od milijardu kuna. Razlozi su sezonski i ne radi se o trajnijoj promijeni. Već godinu dana plasmani rastu 14-15 posto godišnje, što govori o njihovom konačnom stabiliziranju u odnosu na ranije godine, kada su stope rasta bile i 30 posto.
Sadašnji tempo kreditiranja sasvim je blizu poželjnom cilju centralne banke - godišnjem rastu od 12 posto. Restriktivne mjere HNB-a primorale su banke na ograničavanje ponude, ali pojedini analitičari ističu da su i građani sve manje skloni trčati na šaltere po prvenstveno gotovinske i potrošačke kredite.
Plasmani stanovništvu ranije su rasli i više od 40 posto, a sada su se stabilizirali na oko 17 posto. Ipak, ograničenja HNB-a potaknula su banke da se više okrenu stanovništvu usprkos obrnutim planovima. Poduzeća, kojima krediti rastu oko 10 posto, izlaz iz takve situacije su potražila u vanjskom zaduživanju. Istraživanje EBRD-a govori da su strane banke u svim tranzicijskim zemljama sklonije kreditirati stanovništvo više nego poduzeća.
Cijene kvadrata stanova rastu
Nakon stagnacije i blagog pada, cijene novih stanova u Hrvatskoj nastavljaju osjetno rasti pa je prosječna cijena kvadratnog metra novih stanova 12.760 kuna. To je za 6,3 posto više nego u prvom polugodištu prošle godine, a za čak 16,8 posto više u odnosu na cijenu kvadrata u drugoj polovici 2006. godine, pokazuju podaci koje je objavio Državni zavod za statistiku.
Tako se prosječna cijena kvadrata novih stanova u Zagrebu, koje su prodavala trgovačka društva i druge pravne osobe, u drugoj polovici 2007. popela na 14.184 kune, što je za 12,4 posto ili za 1.570 kuna više nego u istom razdoblju prethodne godine.
Stan od prosječnih šezdeset kvadrata u Zagrebu u godini dana poskupio je za više od 94.200 kuna, a u ostalim naseljima u Hrvatskoj za 65.600 kuna.
Cijena kvadrata novog prodanog stana u ostalim naseljima u Hrvatskoj, naime, u drugom polugodištu lani iznosila je 10.437 kuna, što je pak 11,7 posto ili za 1.093 kune više nego u istom razdoblju 2006.
Te se cijene odnose na nove stanove koje su prodavala trgovačka društva i druge pravne osobe, a ne na pravne osobe koje se bave isključivo posredništvom u prodaji postojećeg stambenog fonda, odnosno starih stanova.
Prosječna cijena kvadrata stanova koje je prodavao APN (na osnovi Programa društveno poticane stanogradnje) u drugom polugodištu 2007. iznosila je 6.509 kuna.
Ukupna prosječna cijena po metru kvadratnom svih novih stanova, bez obzira na prodavatelja, u drugom prošlogodišnjem polugodištu iznosila je 11.296 kuna, što je za čak 25,8 posto više nego u prvom istom vremenu godine prije.
U izračunu ukupne prosječne cijene kvadratnog metra stana u drugom polugodištu 2007. godine stanovi koje je prodavao APN sudjelovali su sa 23,4 posto, a ostali prodavatelji s 76,6 posto.
U Hrvatskoj su tijekom drugog polugodišta prošle godine prave osobe i APN prodali 1.787 stana, ukupne površine od oko 113 tisuća četvornih metara ili prosječnih 63 kvadrata po stanu.
Sabor radi izmjene Zakona o obveznim odnosima
Hrvatski sabor današnje zasjedanje počeo je raspravom o izmjenama Zakona o obveznim odnosima kojima se s direktivama EU usklađuju područja vezana uz zaštitu potrošača i zdravlja, bankovna jamstva i garancije te turističke ponude.
Državni tajnik Ministarstva pravosuđa Dražen Bošnjaković izjavio je kako predložene izmjene definiraju odgovornost proizvođača za neznatne materijalne nedostatke i jamstva za ispravnost prodane stvari, pri čemu kupac nema pravo na raskid ugovora, već na razmjerno sniženje cijene. Takvo reguliranje neće uvelike pomoći potrošačima. Međutim, pozitivna promjena je da će se s novim izmjenama proizvođačima smatrati i uvoznici stvari, što doprinosi lakšem rješavanju problema s kojima se susreću potrošači prilikom kupnje stvari koje su uvezene.
Osim toga, izmjenama će se regulirati i ugovori po modelu "ključ u ruke", u koji se uvrštavaju i odredbe o projektiranju, ne samo o izvođenju i građenju.
S direktivama EU usklađuju se i odredbe oko bankovnih akreditiva, na način da je otvaranje akreditiva obveza banke prema nalogodavcu, a isplata obveza prema korisniku. Razdvajaju se i posebno uređuju bankovna jamstva i bankovne garancije kao pravni instituti.
Zakon o obveznim odnosima jedan je od temeljnih zakona u području zaštite potrošača. Ove izmjene u najvećem dijelu reguliraju izmjene koje se tiču usklađivanja našeg zakonodavstva s onim Europske unije.
Konzumenti trebaju znati što jedu
Gosti restorana od ljeta će znati je li riba koju jedu domaća ili iz primjerice, neke azijske zemlje. Tu novost donosi Pravilnik o deklariranju i reklamiranju hrane zahvaljujući kojem bi potrošači trebali bolje znati što jedu.
Pravilnik predviđa obvezu da svaki restoran mora imati jelovnik na kojem će gostu moći prikazati podrijetlo hrane koja se nudi, pa se gostima više neće moći kao domaće meso ili Jadranska riba podvaljivati jeftino uvezena hrana. Kazne za ugostitelje neće poštivati pravilnik iznosit će i do 100.000 kuna.
Upravo je deklariranje podrijetla mesa, voća i povrća novost koju bi trebao donijeti novi pravilnik, izjavio je državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Krešimir Kuterovac. Kada se usvoji i Pravilnik o slijedivosti, više se u hrvatskim trgovinama neće prodavati, primjerice, dalmatinska panceta ili pršut, koji su proizvedeni od svinjskog mesa iz druge zemlje jer je to obmanjivanje potrošača.
Među brojnim novinama je i to da će se deklaracije pisati većim slovima, te da će se morati naznačivati sastojci koji mogu prouzročiti alergije.
srijeda, 26.03.2008.
Školarine na Sveučilištu u Zagrebu neopravdano poskupljuju
Uvjetna odluka o povećanju školarina za devet fakulteta donesena je na jučerašnjoj sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu, a konačna će se odluka donijeti tek za dva tjedna. Do tada se većina fakulteta obvezala još jednom preispitati odluke o višim školarinama. Pravni i Ekonomski fakultet neće odustati i ostaju pri tome da je zbog smanjenih sredstava iz proračuna za visoko školstvo jedini mogući način povećanje od šest do deset posto, kolika bi trebala biti i stopa inflacije kako su oni sami to procijenili i čime se pravdaju.
Na sjednici je sudjelovalo samo šest od 12 predstavnika studenata, tako da nisu mogli uložiti veto na odluku. Naime, potrebno je sedam glasova za blokiranje odluke, a prema riječima predsjednika Studentskog zbora Krešimira Bašića, najveći je problem u kašnjenju studentskih izbora koji su trebali biti raspisani još prije godinu i pol.
Dodao je kako su svi s donošenjem odluka odlučili pričekati do sljedeće sjednice, osim Pravnog fakulteta, čiji dekan Josip Kregar, kako kaže Bašić, tvrdi da su njegovi studenti za povećanje.
Na Pravu bi cijena školarine tako trebala iznositi 7800 kuna, umjesto dosadašnjih 7000, a prema riječima prof. Kregara, uvelo bi se oslobađanje od plaćanja za socijalno ugrožene te one koji postignu dobar uspjeh tijekom školovanja i na prijemnom.
U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa kažu kako nisu smanjena sredstva za visoko školstvo te da ne očekuju povećanje cijena školarine.- Profesor Kregar je rekao da se zauzima za stimuliranje izvrsnosti, a kako Ministarstvo nije smanjilo sredstva pitam se zašto uopće treba povećavati školarine - izjavio je državni tajnik za visoko školstvo Radovan Fuchs te dodao da se postavlja i pitanje prikazivanja prihoda fakulteta koji nepotrebno povisuju školarine.
četvrtak, 20.03.2008.
Uskrs skuplji nego prošle godine
Prema indeksu potrošačkih cijena, cijene u veljači 2008. više su za 5,8 posto u odnosu na veljaču 2007. dok su cijene iz siječnja 2008. veće za 6,2 posto u odnosu na siječanj 2007. godine. Kako do znatnijeg smanjenja cijena nije došlo niti nakon najave Vlade, očekivano je da će uz blagi pad cijena u veljači u odnosu na siječanj 2008. u iznosu od 0,1 posto doći do povišenja cijena u ožujku. Tomu će bitan faktor biti i cijene goriva koje su trenutačno dosegle rekordne razine.
Brojni trgovački centri ovih dana reklamiraju određene konzumne proizvode po nižim cijenama kako bi privukli veći broj potrošača. Međutim, potrošači trebaju biti svjesni da će po jeftinijim cijenama nalaziti tek reklamirane proizvode, a ne i druge potrepštine. Uskrsna kupovina treba biti racionalno obavljena. Preporučamo potrošačima da prilikom kupovine uzimaju samo proizvode koji su im potrebni kako bi dostojno proslavili nadolazeći blagdan.
Rastu školarine na Sveučilištu u Zagrebu – fakulteti se pravdaju inflacijom!
Nezadovoljni svotom koju je država u proračunu izdvojila za financiranje visokoga školstva, devet zagrebačkih fakulteta odlučilo je na jesen povisiti školarine.
- Osim za plaće koje su nešto porasle, svi su drugi troškovi ostali na istoj, ako ne i nižoj razini nego lani. Nama nije preostalo ništa drugo nego da predložimo povećanje školarina - rekao je dekan Filozofskog fakulteta prof.dr.sc Miljenko Jurković.
Istaknuo je da je Filozofski fakultet u nove iznose školarina ukalkulirao samo inflaciju pa bi nova cijena koju će od jeseni plaćati studenti umjesto 6000 trebala iznositi 6500 kuna. Nužno je pri tomu napomenuti kako se studenti Filozofskog fakulteta ne mogu osloboditi plaćanje školarina bez obzira na uspjeh tijekom školovanja.
Na Pravnom fakultetu najviša cijena školarine koju bi plaćali studenti umjesto dosadašnjih 7000 iznosila bi 7800 kuna. Prema riječima dekana prof.dr.sc. Josipa Kregara fakultet je donio odluku da se od ove godine plaćanja školarine oslobode samo studenti primatelji dječjeg doplatka I. kategorije.
Školarine će uz Filozofski fakultet i Pravni fakultet povisiti i Grafički, Prehrambeno-biotehnološki, Šumarski, Edukacijsko-rehabilitacijski i Tekstilno-tehnološki fakultet. Najveći rast cijena sa 2000 kuna na čak 7000 zatražio je Tekstilno-tehnološki fakultet.
Podsjećamo da se je Društvo Konzument osvrnulo na stanje u obrazovnom sektoru u sklopu svog temeljnog dokumenta za 2008. godinu, "Konzumentov iskorak 2008.". U dokumentu je o visokom obrazovanju napisano slijedeće: "Visoko obrazovanje mora biti dostupnije. Školovanje na institucijama koje je osnovala država mora biti besplatno, pokriveno stipendijama ili kreditima koji će se vraćati radom u područjima od posebne državne skrbi. Obrazovanje u takvim institucijama ne može i ne smije biti ograničeno financijskim statusom građana".
Cjelokupni dokument "Konzumentov iskorak 2008." Možete pročitati na Internet stranici Konzumenta, www.konzument.hr.
Hrvati najbolji po kvaliteti usluge!?
U Hrvatskoj je usluga na različitim prodajnim mjestima i u turističko-ugostiteljskim objektima najkvalitetnija u regiji, a razina usluge najniža je u Crnoj Gori. Kada je riječ o prodavačima u regiji, Hrvati su najbolji u pozdravljanju kupaca i poznavanju proizvoda, Makedonci najbolje otkrivaju želje kupaca, a trgovci na Kosovu uvjerljivo su najbolji u nuđenju dodatnih proizvoda. Slovenci najbolje znaju kako zahvaliti kupcu na posjetu.
To je pokazalo istraživanje jedne hrvatske agencije specijalizirane za mystery shopping (tajno kupovanje). Stručnjaci pritom ističu da se na loše usluge žali samo četiri posto nezadovoljnih kupaca iako to nezadovoljstvo dijele s još devet do 20 osoba.
Kako bi ocijenili razinu usluge u Sloveniji, Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i na Kosovu, tajni su kupci tijekom veljače posjetili 850 autosalona, turističko-ugostiteljskih objekata, banaka, maloprodajnih objekata, prodajnih mjesta telekomunikacijskih poduzeća, benzinskih postaja i supermarketa. Pritom su ocjenjivali pet osnovnih elemenata dobre usluge: pozdrav, utvrđivanje želja kupaca, poznavanje proizvoda, nuđenje dodatnog proizvoda i zahvalu na kupnji.
Tajni kupci najbolje su ocijenili uslugu u autosalonima, a supermarketi su na zadnjem mjestu!
utorak, 18.03.2008.
Što je s tripartitnim povjerenstvom za praćenje cijena???
Uz velike najave naše Vlade kako će na problemu inflacije aktivno raditi tripartitno povjerenstvo za praćenje rasta cijena – od aktivnog rada ništa. Naime, ne samo da javnost nije dobila nikakve informacije o radu tog povjerenstva, niti izvještaje, nego se ono ni doslovno nije sastalo od siječnja ove godine! Osim dogovora koji je Vlada postigla s nekolicinom trgovaca o smanjenju cijena nekoliko konzumnih proizvoda, kasnijih aktivnosti nije bilo!
U ovom trenutku cijene goriva doslovno divljaju, a po prvi puta cijena Eurodizela veća je od Eurosupera 95, odnosno dizela od cijene super 95. Takve cijene osobito će se odraziti na industriju i putnički prijevoz, te se radi rasta cijena goriva može očekivati i rast cijena u industriji i putničkom prijevozu te transportu! Takva inflacijska podloga je i više nego dovoljan razlog da se sazove tripartitno povjerenstvo! Osim ako ono nije osnovano po onoj Churchillovoj: "Ako želiš odgoditi rješenje problema, osnuj povjerenstvo"!
ponedjeljak, 17.03.2008.
Indeks potrošačkih cijena u veljači 2008.
Cijene dobara i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u veljači 2008. u odnosu na siječanj 2008. u prosjeku su niže za 0,1 posto, dok su u odnosu na veljaču 2007., odnosno na godišnjoj razini, više za 5,8 posto, a u godišnjem prosjeku za 3,6 posto, priopćio je Državni zavod za statistiku.
Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, u veljači 2008. u odnosu na siječanj 2008. najviše su porasle cijene ugostiteljskih usluga (za 1,0 posto), stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva te pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja (za 0,6 posto), ostalih dobara i usluga (za 0,5 posto) i cijene obrazovanja (za 0,4 posto). Porast indeksa potrošačkih cijena ublažile su cijene prehrane i bezalkoholnih pića (niže cijene povrća, ulja, svježeg mlijeka i mesa) koje su u veljači 2008. u odnosu na siječanj u prosjeku niže za 0,9 posto, cijene odjeće i obuće i zdravstva za 0,2 posto te cijene komunikacija za 0,1 posto.
Istodobno su cijene alkoholnih pića i duhana, prometa i rekreacije i kulture u veljači 2008. u odnosu na siječanj 2008. u prosjeku ostale na razini cijena iz siječnja.
Najveći doprinos smanjenju indeksa potrošačkih cijena u veljači 2008. u odnosu na siječanj 2008. imale su cijene prehrane i bezalkoholnih pića (za -0,29 posto), odjeće i obuće (za -0,02 posto) dok su doprinos povećanju imale cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva (za 0,09 posto), cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja, ugostiteljskih usluga te cijene ostalih dobara i usluga (za 0,03 posto).
U okviru indeksa potrošačkih cijena, cijene dobara u veljači 2008. u odnosu na siječanj 2008. u prosjeku su niže za 0,4 posto, a cijene usluga više za 0,7 posto.
Promatrano po podindeksima, u veljači 2008. u odnosu na siječanj 2008. indeks ukupno bez energije i prehrane viši je za 0,2 posto, dok je indeks prehrane, pića i duhana niži za 0,8 posto, indeks dobara bez električne energije za 0,4 posto, indeks ukupno bez energije za 0,2 posto, a indeks dobara bez prehrane, pića i duhana u prosjeku je ostao na razini indeksa iz siječnja.
subota, 15.03.2008.
Dan potrošača
Danas je Svjetski dan potrošača. Dan kada se svi mi prisjećamo kako smo u naravi potrošači. Povodom ovog dana podsjećamo što je to i što znači biti potrošač/konzument i koja su naša osnovna prava.
Što je potrošač?
Potrošač ili konzument je osoba (ili kućanstvo) koje kupuje (konzumira, troši) proizvode i usluge stvorene od gospodarskog (ekonomskog) sustava. Koncept potrošača/konzumenta se može koristiti u različitim varijantama pa značaj i korištenje tog termina može varirati. Kada ekonomisti, biznismeni i marketinški stručnjaci pričaju o potrošačima oni uglavnom govore o osobi bez individualnosti, osobi s određenim potrebama koje potrošnjom zadovoljava. Međutim, danas se sve više i više primjenjuje individualni pristup potrošaču jer u slobodnim tržištima u koje spada i Hrvatska potrošači diktiraju koje i kakve proizvode i usluge trebaju. Potrošači posjeduju sredstva koja će utrošiti na proizvod ili uslugu koja im najviše odgovara cijenom i/ili kvalitetom. Potrošački glas je najvažniji!
Društvo Konzument, potrošača definira kao individuu koja posjeduje financijska sredstva, mogućnosti, prava na temelju kojih ostvaruje pravo slobodnog odabira usluga i proizvoda. Mi smatramo da nekvalitetnim proizvodima i uslugama nije mjesto na tržištu. Najjeftinije proizvode i usluge vidimo kao one koje zadovoljavaju minimalne kriterije i norme tržišta pri čemu cijenu proizvoda i usluga vidimo kao omjer kvalitete i uloženih sredstava u finalni proizvod ili uslugu. Informacije o proizvodima i uslugama moraju biti istinite te odgovarati činjenicama, a nikako dovoditi potrošača u zabludu. Na slobodnom tržištu potrošaču mora biti omogućena sloboda izbora, a upravo slobodu izbora vidimo kao temeljno pravo potrošača.
Prava potrošača!
9. travnja 1985. godine uz pomoć uspješnog lobiranja Consumers Internationala (Svjetska organizacija potrošača), Glavna skupština Ujedinjenih naroda usvojila je Rezoluciju 39/248, u sklopu koje je usvojen i "UN-ov vodič za zaštitu potrošača". Vodič je sadržavao osam temeljnih prava potrošača kao smjernice koje osiguravaju okvir za definiranje nacionalnih politika za zaštitu potrošača i izgradnju učinkovitih sustava zaštite potrošača kao sustava zaštite temeljnih ljudskih prava, dostojanstva i gospodarskih interesa potrošača - fizičkih osoba na tržištima roba i usluga.
Osam temeljnih prava potrošača:
1. pravo na sigurnost roba i usluga,
2. pravo na cjelovitu, istinitu i pravovremenu informaciju,
3. pravo na izbor roba i usluga,
4. pravo potrošača da se čuje njihov glas,
5. pravo na zadovoljavanje temeljnih životnih potreba,
6. pravo na naknadu štete,
7. pravo na obrazovanje te,
8. pravo na zdravi okoliš.
U RH potrošači se štite i sljedećim temeljnim zakonima:
1. Zakon o zaštiti potrošača
2. Zakon o obveznim odnosima
3. Zakon o zaštiti prava pacijenata
Neka nam Dan potrošača bude kvalitetan!
Građanima, potrošačima, želimo da ovaj dan provedu kvalitetno; ne zaboravite na svoja prava; neka se glas potrošača čuje!
Povodom usvajanja Deklaracije o pravima potrošača 1962.godine, tadašnji predsjednik SAD-a John F. Kennedy izjavio je: "Prema definiciji, u potrošače se uključuje sve nas, i mene kao predsjednika SAD-a! Potrošači su najveća gospodarska skupina na koju utječe skoro svaka javna ili privatna gospodarska odluka. Oni su najvažnija skupina čiji se stavovi vrlo često ne čuju! Glas potrošača mora se čuti!"
ponedjeljak, 10.03.2008.
Kodirana konzumna jaja za potrošače, a uskoro i meso
Početkom godine na snagu je stupila izmjena Pravilnika o kakvoći jaja u kojoj se navodi da sva kokošja jaja A klase, ona namijenjena kupcima, moraju imati podatak o tome na koji je način kokoš koja ga je snesla uzgojena, zatim kraticu države porijekla te broj proizvođača.
Rok koji je proizvođačima dan za prilagodbu novim standardima istječe krajem ovog mjeseca. Sva jaja koja u trgovinama nakon tog datuma ne budu bila označena u skladu sa standardima EU bit će uklonjena iz prodaje.
Prvi broj koda odnosi se na način uzgoja i držanja: nula je znak za ekološki uzgoj, jedinica za slobodni uzgoj, a ako je kokoš živjela u kokošinjcu, jaje će imati brojku dva. U najvećem broju slučajeva jaja u hrvatskim trgovinama imat će brojku tri, što znači da je kokoš bila uzgojena i držana u - kavezu.
Drugi dio koda kratica je za zemlju porijekla: HR je kratica za Hrvatsku, a za jaja će se koristiti međunarodne kratice država.
Posljednji slijed brojeva predstavlja broj proizvođača. Ako se potrošaču dogodi da u trgovini kupi pokvareno jaje ili od jaja dobije neku bolest, po tom će broju nadležne službe lako pronaći s koje je farme jaje pristiglo.
Dakle, kod bi izgledao primjerice ovako: 3HR0108 (3 je oznaka uzgoja, HR je oznaka države, 0108 je oznaka proizvođača).
Iznimka od ovog pravilnika su proizvođači koji imaju manje od 350 nesilica i koji jaja prodaju kupcu na mjestu proizvodnje, za njegove potrebe. No, oni s više od 350 nesilica, čak i ako jaja prodaju bez ambalaže, na tržnici, morat će istaknuti šifru prema pravilniku.
Do kraja godine trebali bi biti uređeni pravni propisi za označavanje goveđeg mesa, a svinjsko će meso vjerojatno na red doći nešto kasnije. Europska Unija zahtijeva da svaki komad mesa u trgovini ima oznaku koja govori o njegovoj kvaliteti i porijeklu. Meso se trenutačno označava do četvrtine ili polovice trupa.
Svaki komad mesa označavaju klasifikatori koje je ovlastila država. Kod svinja se pozornost obraća pozornost na debljinu slanine i mesnatost, a “S” je najbolja kategorija svinjskog mesa. Na svakom komadu mesa u prodavaonici biti će navedeni podaci o porijeklu, ali i točan datum rođenja zaklane životinje. S ovakvim sustavima potrošačima se neće moći podmetati meso nejasnog podrijetla.
subota, 08.03.2008.
Preparat Reductil koji je u Italiji bio zabranjen u Hrvatskoj se prodaje bez kontrole!?
Portal Sutra.hr objavio je informacije i video materijale kojima dokazuje kako su u jednoj zagrebačkoj ljekarni preparat Reductil može kupiti bez recepta!
Reductil je inače preparat koji služi mršavljenju. U Italiji je s Reductilom bilo dosta problema nakon što su dvije žene umrle nakon konzumacije tog preparata, nakon čega je i povučen iz prodaje.
Tvrtka Abbott Laboratories oštro je reagirala na tekst portala Sutra.hr o slobodnoj prodaji Reductila, tvrdeći da se lijek ne prodaje bez recepta.
Društvo Konzument upozorava sve potrošače da prije konzumacije bilo kakvih preparata ili lijekova kontaktiraju svog liječnika u primarnoj zdravstvenoj službi. Bez obzira da li se lijek ili preparat izdaje na recept ili bez njega pametno je posavjetovati se sa svojim liječnikom radi brojnih kontraindikacija i nuspojava koje gotovo svaki preparat i lijek imaju.
četvrtak, 06.03.2008.
Vlada selektivno reagira na rast cijena!
Usprkos brojnim najavama kako će se porast cijena za potrošače/građane pratiti te kako će Vlada reagirati kada to bude potrebno, posljednji porast cijena ne ukazuje na to.
Naime, iako su cijene benzina i dizela na crpkama dosegle rekordne razine, Vlada nije reagirala, odnosno nije smanjila trošarine kako je učinila tijekom predizborne kampanje.
Poznato je kako cijene dizela izravno utječu na ukupnu inflaciju svih proizvoda, a posebno onih prehrambenih. Isto tako, jasno je kako će se ukupni troškovi kućanstava podići s obzirom da rastu cijene benzina i dizela, a kako brojni građani za dnevni transport koriste osobna vozila.
Cijene dizela i benzina u Hrvatskoj najviše su u regiji. Tomu su između ostalog razlog i davanja za izgradnju cesta, s kojima je osnovna cijena benzina i dizela opterećena.
U Vladi ipak najvjerojatnije zadovoljno trljaju rukama s obzirom na veće punjenje netom donesenog proračuna koje osiguravaju visoke cijene benzina i dizela. No to ne znači da će se veći priljev financija u proračun koristiti za loše socijalno stanje u državi. Jer prema donesenom proračunu za prava socijalna davanja odlazi manje od jedan posto proračuna Republike Hrvatske.
utorak, 04.03.2008.
Za 38 posto kućanstava financijsko stanje lošije
Tek oko 13 posto hrvatskih kućanstava ima nešto bolju financijsku situaciju nego prije godinu dana, pokazalo je najnovije istraživanje GfK - Centra za istraživanje tržišta. Gotovo polovina (48 posto) kućanstava smatra da su ostali na istom dok je za približno 39 posto kućanstava financijsko je stanje lošije nego prije godinu dana. U istom istraživanju provedenom prošle godine, nazadovanje u financijskom smislu iskazala je četvrtina kućanstava.
Anketa GfK pokazala je, također, kako se sada u odnosu na prošlu godinu smanjuje broj kućanstava koja mogu štedjeti (sa 51 na 42 posto), a raste broj kućanstava koja jedva sastavljaju kraj s krajem (od 34 posto u 2007. godini na 38 posto sada) i najviše ih je u Slavoniji (51 posto). Raste i broj kućanstava koja troše postojeću ušteđevinu ili se posebno zadužuju da bi preživjeli (sa 14 na 17 posto). Na to su najviše primorana kućanstva s prosječnim mjesečnim primanjima do 2.000 kuna (28 posto), ali i u Sjevernoj Hrvatskoj te Lici, Kordunu i Banovini (po 25 posto).
Za sljedećih godinu dana jedva se jedna petina kućanstava nada da će im financijska situacija biti barem malo bolja, a isti je odgovor prije godinu dana dalo 29 posto ispitanih. Štoviše, raste broj kućanstava koja procjenjuju da će im se financije pogoršati (od 18 posto u ožujku 2007. na 32 posto u veljači 2008).
Pogoršanje financijskog stanja kućanstva u proteklih godinu dana, više od prosjeka (39 posto), istakla su posebno kućanstva u Sjevernoj Hrvatskoj (47 posto) te Slavoniji (43 posto), i tamo gdje su općenito niski prosječni mjesečni prihodi (59 posto). Najmanje je pogoršanje bilo u Istri s Primorjem (29 posto).
Kada su u pitanju cijene gotovo sva kućanstva tvrde da su cijene rasle u proteklih godinu dana, ali gotovo jednako i da će rasti u sljedećih godinu dana. Sukladno očekivanju rasta cijena u narednih godinu dana gotovo polovina kućanstava iskazuje da će u ovoj godini morati izdvajati više novca za kupnju trajnih dobara.
Ovakvo stanje još jednom ukazuje na potrebu da država pojača socijalne programe. Loše financijsko stanje kako je ukazala i ova GfK-ova anketa posebno se očitava u pogledu kupnje nekretnina. Društvo Konzument je u svom temeljnom dokumentu "Konzumentov iskorak 2008." upozorilo na loše stanje u državi, a istaknuto je kako se moraju ponovno pokrenuti i programi poput poticane stanogradnje zbog iznimno visokih cijena nekretnina, odnosno trajnih dobara. Cjelokupni dokument "Konzumentov iskorak 2008." Pročitajte ovdje: http://konzument.hr/iskorak.php.
ponedjeljak, 03.03.2008.
Ukida se administrativna pristojba u zdravstvu
Vlada je Saboru predložila hitno ukidanje administrativne pristojbe u zdravstvu, čime će država, prema nekim procjenama, građanima uštedjeti 300 milijuna kuna. Taj iznos kako je najavio Predsjednik Vlade Ivo Sanader država će namaknuti iz proračuna.
Riječ je o samo jednoj od novih odredbi Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju koji je Vlada u petak uputila Saboru.
Ministar zdravstva Darko Milinović najavio je i da će se rok za prijavu zdravstvenog osiguranja s 30 dana produljiti na 90, te se više neće morati plaćati retrogradno.
Tako će osobe koje se prvi put zapošljavaju (srednjoškolci nakon završene škole) imati dovoljno vremena da to učine.
Osim toga, zakonskim izmjenama zdravstveno osiguranje će se omogućiti i roditeljima-njegovateljima, koji će za vrijeme bolovanja imati pravo i na naknadu plaće.
Milinović je najavio i da do 1. travnja mora biti završena informatizacija sustava primarne zdravstvene zaštite.
Osvrt Društva Konzument o zdravstvenoj sigurnosti pročitajte u temeljnom dokumentu Društva za 2008. na adresi: http://konzument.hr/iskorak.php.
Za nezaposlene i siromašne izdvaja se manje od jedan posto BDP-a!
Za socijalna davanja iz proračuna za 2008. planira se izdvojiti 14,3 milijarde kuna. Na socijalnu skrb od tog iznosa iz proračuna će se izdvojit samo 1,69 milijardi kuna, dok će za naknade za nezaposlene biti izdvojeno 950 milijuna kuna, što je 0,59 posto BDP-a za socijalnu skrb, odnosno 0,33 posto BDP-a za naknade za nezaposlene. Ukupno se radi o 0,92 posto BDP-a pravih socijalnih davanja. Ostatak od 14,3 milijarde kuna odlazi na raznorazna davanja poput invalidskih ili braniteljskih mirovina.
Hrvatska za ukupne socijalne izdatke izdvaja 26,8 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), ali izdvajanja za najsiromašnije i nezaposlene građane iznose manje od jedan posto nacionalnog dohotka zemlje. Hrvatska po tomu zaostaje za razvijenim zemljama Europe, na što je već upozoravala i Svjetska banka.
Društvo Konzument se u svom temeljnom dokumentu za 2008. godinu također osvrnulo na socijalna davanja. U dijelu Iskoraka koji se bavi socijalnom sigurnošću, radom i mirovinama iznesen je osvrt na stanje pri čemu se posebno napominje potreba za adekvatnim naknadama za nezaposlene, ali i briga za umirovljenike. Cjelokupni temeljni dokument Konzumenta "Konzumentov iskorak 2008." Pročitajte na ovoj adresi: http://konzument.hr/iskorak.php.
03/2010 (2)
02/2010 (3)
11/2009 (3)
10/2009 (1)
09/2009 (1)
07/2009 (1)
04/2009 (2)
03/2009 (1)
11/2008 (1)
10/2008 (4)
09/2008 (1)
08/2008 (2)
07/2008 (3)
06/2008 (6)
05/2008 (10)
04/2008 (10)
03/2008 (18)
02/2008 (13)
01/2008 (1)
12/2007 (3)
11/2007 (2)
10/2007 (1)
09/2007 (7)
06/2007 (3)
05/2007 (2)
Komentari da/ne?
*Konzumentova bilježnica*
Konzumentov blog "Konzumentova bilježnica" predstavlja kako i sam naziv kaže bilježnicu u koju upisujemo aktualne teme za potrošače u Hrvatskoj ali i šire.
U "Konzumentovu bilježnicu" upisujemo probleme, vijesti, rješenja i preporuke…
Pozivamo vas da svojim doprinosom pomognete da bilježnica svakim danom bude ispisana vašim problemima kao i njihovim rješenjima. Zajedničkim radom možemo postići stvarno ostvarenje prava potrošača…
Neka se glas potrošača čuje!
Konzumentova bilježnica može se pronaći i u tiskanom formatu!
*Poveznice*
- Državni inspektorat
- Consumers International
- EU DG Consumer Affairs
- European Consumers Org.
- DZPP "Konzument"
- Konzument na facebooku
- Reklamacije.net
- NATO - OPSA
- Denis blog
- EVO etika
Konzument predlaže:
Preko Outlook Expressa ili Googla sudjelujte u raspravama pri interesnoj grupi (news group): hr.soc.zastita-kupaca
Posjetite reklamacije.net - portal za reklamacije i pritužbe građana
Pridružite se Konzumentu na Facebooku
*Kontakt*
Društvo za zaštitu prava potrošača "Konzument"
Poljana Zvonimira Dražića 9
HR-10000 Zagreb
e-pošta: Konzument
www.konzument.hr
matični broj: 2175223
žiro račun: 2360000-1101937190 (ZABA)
Pružite nam potporu u radu, simboličnom uplatom na žiro račun Konzumenta i Vi sudjelujete u gradnji informiranog potrošačkog društva.
Uplata donacije Društvu Konzument može se koristiti za smanjenje porezne osnovice u istom iznosu, a do 2 posto ukupnog prihoda ili dohotka u prethodnoj godini za pravne i fizičke osobe.
Ukoliko trebate savjet ili pomoć, slobodno nas kontaktirajte…
*Tko smo mi...*
Mi smo potrošači, poput Vas! Smatramo da građani kao potrošači imamo pravo na kvalitetan život, na izbor! Udružili smo se da ostvarimo svoja prava i da pomognemo svojim sugrađanima.
Pridružite nam se i Vi…
Povodom usvajanja Deklaracije o pravima potrošača, ožujak 1962.godine, tadašnji predsjednik SAD-a John F. Kennedy izjavio je: "Prema definiciji, u potrošače se uključuje sve nas, i mene kao predsjednika SAD-a! Potrošači su najveća gospodarska skupina na koju utječe gotovo svaka javna ili privatna gospodarska odluka. Oni su najvažnija skupina čiji se stavovi vrlo često ne čuju! Glas potrošača mora se čuti!"
Konzument je udruga građana osnovana 2006. godine. Mi smo zagovaratelji prava potrošača (konzumenata) i njihove zaštite. Konzument se skrbi za ostvarivanje informacijskih, sigurnosnih, obrazovnih i drugih interesa potrošača; zaštitu standarda, socijalnog i zakonskog statusa potrošača. Konzument je usmjeren na podizanje kvalitete proizvoda i usluga; podizanje javne svijesti o potrošačkim pravima; informiranje, upozoravanje i educiranje građana Republike Hrvatske – potrošača roba i usluga. Smatramo da građani Hrvatske imaju pravu na izbor, sigurnost, kvalitetne informacije i slobodu pri potrošnji roba i usluga. Zalažemo se za skladan odnos između pružatelja i primatelja roba i usluga u kojem će se iznad svega cijeniti i poštivati potrošača i njegova prava kao i kvalitetu proizvoda i usluga.
Ovo djelo je ustupljeno pod Creative Commons licencom Imenovanje 2.5.
