Bilješka koju dodajem znatno kasnije: - posljednji broj magazina Nacional (23.6.2019.) donosi intervju s kiparicom Marijom Ujević-Galetović. Intervju čonje sljedećim odlomkom kojeg kopiram:
Bilo je to 13. listopada 1988. Nakon dugog i upornog zalaganja književnika Zvonimira Milčeca, August Šenoa, najvažniji hrvatski književnik 19. stoljeća, dobio je spomenik u Zagrebu, i to u svojoj rodnoj Vlaškoj ulici. Uslijed burnih društveno-političkih okolnosti, neposredno prije početka Domovinskog rata, podizanje spomenika piscu duboko ukorijenjenom u nacionalnu književnost i kulturu, borcu za hrvatski jezik i čitalačku publiku bilo je i politički čin. Stoga ne čudi da se ostvarila prognoza Zvonimira Milčeca koji je predosjetio da bi se toga dana na tom mjestu moglo okupiti “pola grada”. Na svečanosti podizanja spomenika Šenoi bilo je između 30 i 100.000 građana, a Zvonimiru Milčecu građani su u čast napravili kordon i čitavim ga putem od Trga do ugla Branjugove i Vlaške oslovljavali, pozdravljali i zahvaljivali.
U KULTURNU POVIJEST ZAGREBA tako je, preko Augusta Šenoe, utkano ime Zvonimira Milčeca, ali i autorice spomenika Marije Ujević-Galetović…
24.06.2019. (00:29)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
pero u šaci
Bravo, Babl.
A najbolje je ovo što se ne baviš (tek) davnom poviješću, nego radiš analizu arhetipa.
Vječno povraćanje istog
03.06.2016. (07:04) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
babl
Bilješka koju dodajem znatno kasnije:
- posljednji broj magazina Nacional (23.6.2019.) donosi intervju s kiparicom Marijom Ujević-Galetović. Intervju čonje sljedećim odlomkom kojeg kopiram:
Bilo je to 13. listopada 1988. Nakon dugog i upornog zalaganja književnika Zvonimira Milčeca, August Šenoa, najvažniji hrvatski književnik 19. stoljeća, dobio je spomenik u Zagrebu, i to u svojoj rodnoj Vlaškoj ulici. Uslijed burnih društveno-političkih okolnosti, neposredno prije početka Domovinskog rata, podizanje spomenika piscu duboko ukorijenjenom u nacionalnu književnost i kulturu, borcu za hrvatski jezik i čitalačku publiku bilo je i politički čin. Stoga ne čudi da se ostvarila prognoza Zvonimira Milčeca koji je predosjetio da bi se toga dana na tom mjestu moglo okupiti “pola grada”. Na svečanosti podizanja spomenika Šenoi bilo je između 30 i 100.000 građana, a Zvonimiru Milčecu građani su u čast napravili kordon i čitavim ga putem od Trga do ugla Branjugove i Vlaške oslovljavali, pozdravljali i zahvaljivali.
U KULTURNU POVIJEST ZAGREBA tako je, preko Augusta Šenoe, utkano ime Zvonimira Milčeca, ali i autorice spomenika Marije Ujević-Galetović…
24.06.2019. (00:29) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...