Komentari

vajrapani.blog.hr

Dodaj komentar (12)

Marketing

  • Lilianke

    ajme meni, majku mu!
    neću moći spavati...

    Sve što činimo utječe na sve oko nas -i druge i naravno nas same.
    Ili tko se mača laća ...

    Lijepo te pozdravljam! odlična je i slikovita ova priča, i iako mi je zaista ogavno klanje i svako drugo mučenje životinja, imaš pravo- nije samo o prehrambenim navikama! :)

    vinograd?

    avatar

    12.05.2013. (18:24)    -   -   -   -  

  • odmak

    Grozno.
    Nema razlike među raznim vjerovanjima.

    avatar

    12.05.2013. (19:07)    -   -   -   -  

  • jelen

    @Lilianke & odmak:
    Smatra se da je Danteova Komedija nastala pod utjecajem priča koje su križari donijeli sa bliskog istoka, a koje su tamo stigle karavanskim putovima s Istoka. Prije toga razdoblja u europskom kršćanstvu niti nije bilo puno opterećenja s paklom i detaljnim elaboriranjem tamošnjih muka.
    Ako idemo u detalje analizirati Komediju to je de facto neka verzija (sa zaista frapantnim analogijama i detaljima) budističko/hinduske kozmološke sheme, naravno preslikano na ondašnje europske religijske i političke tokove.
    Ali jasno sve je to jedna živopisna konceptualna i ajmo reći folklorna razina, pravo razumijevanje karme, princip njenog rada- što, kako i zašto to su pitanja koja obrađuje ozbiljna buddhistčka doktrina kroz opširne studije, ovo su samo koloristične slikice za plašenje zločeste djece. No ruku na srce, zločestu djecu ponekad zaista i treba zaplašiti.

    @Lilianke: vinograd? Rekli smo voćkograd :-) da bio sam u „inspekciji“, jabuke su podbacile u odnosu na lani, cvale su, ali sad jabučica nema, ali ima i dobrih vijesti, o tome više uskoro.

    avatar

    12.05.2013. (22:36)    -   -   -   -  

  • Neverin

    kazne i zasluge u Božanskoj Komediji su podijeljenje po zakonima prolaza (leggi del contrapasso) po kojem ljudi dobivaju sličnu ili obrnutu stvar od onoga što su radili za života. Paola i Francesco su nošeni vihorom kao što ih je nosila žudnja kad su bili preljubnici dok gramzivi ljudi moraju biti na strogoj dijeti zabijeni u blatu u paklu ili u čistilištu jednostavno gladuju do neprepoznatljivosti. Mislim da je sličnost nekih stvari u religiji ili ikonografiji jednostavno ta da neke stvari ne moraju niti biti u direkntoj vezi da bi bile iste. trebaju se stvoriti isti povijesni uvjeti koji će dovest do istih rezultata. Mislim da sam već bio rekao da je bumerang postojao u Australiji i Egiptu koji nisu imali nikakav kontakt u povijesti, a opet iste potrebe su dovele do istog izuma. Zato se 5 stoljeće prije Krista smatra aksijalnim razdobljem. U vrijeme Buddhe imaš taman Sokrata.

    avatar

    12.05.2013. (23:00)    -   -   -   -  

  • jelen

    Pod sličnost mislim na shemu Danteovog prostornog rasporeda pakao, čistilište, raj, geografske ili bolje reći geomantske detalje, zemljine polutke, planine, pa kozmogonijske fore, različite nebeske sfere itd. Onda stupnjevita podjela naravno, možeš pogledati opise pojedinih naraka:
    http://en.wikipedia.org/wiki/Naraka_(Buddhism) osobito obrati pažnju na podijelu na vruće i hladne paklove.

    Nadalje opsjednutost patnjom i mukom u paklu kakvu su s vremenom usvojili kršćani nije prisutna u judaizmu, izgleda da niti rano kršćanstvo nije imalo takve zamisli. Očito se bila pokazala praktičnom takva metoda utjerivanja straha u svrhu discipliniranja nediscipliniranih svjetovnjaka. U budizmu (nekim tradicijama) se je svakako išlo s tom namjerom, kako sam i rekao, ponekad zločestu djecu najlakše je zaplašiti babarogom. Ali naravno da se takva praksa ispostavila kao manjkava, veliki problem je ostalo pravo razumijevanje stvari. Ako je netko dobar samo iz straha da ga ne uzme babaroga, onda nikada neće shvatiti zašto zapravo je dobro biti dobar prema drugima ili loše biti loš. Tako da su se te slikovite simplifikacije kojima su kroz povijest pribjegavale religije pokazale jako kontraproduktivnima budući da insinuiraju da je raj ili pakao nekakvo mjesto koje je „duhovno“ a kamo se ide negdje poslije završetka „materijalnoga“ i „ovozemaljskoga“ života. To su sve provizorne konceptualne zamisli koje na kraju krajeva ozbiljna budistička doktrina ne uključuje u filozofiju.

    avatar

    13.05.2013. (01:56)    -   -   -   -  

  • Neverin

    @vajrapani, pa dobro , ne bi se čudio da su sličnosti cijelog posliježivotnog sustava došli preko trgovaca i misionara. Put svile nikad nije zamro, proizvodi i ideje su putovali. Da, bit će da je metoda batine i mrkve čisto plod Otaca Crkve, sve je to nekako puklo sa kupnjom indulgencijama. Baš sam čitao u udžbeniku povijesti talijanske književnosti kako je taj mentalitet čisto računovodstveni: ako budem dobar idem u raj ako budem zao idem u pakao. U međuvremenu postoji "mogućnost" da spereš grijehove kroz ispovjed, posljednju pomast ili tadašnjim pranjem grižnje savjesti kada su zelenaši podizali crkve i mislili da je to dovoljno. Isto tako, vjerovalo se da molitve živih mogu unaprijediti položaj duše iz čistilišta u raj. A to me podsjeća na rješavanje nepostojećeg ili krivo postavljenog problema. Egipćani su crtali zmije po svojim zidovima ali su ih se isto tako bojali: rješenje da se ne miču sa zida je bilo crtanje koplja koja im neće dati da se maknu sa zida :)

    avatar

    13.05.2013. (12:01)    -   -   -   -  

  • Lilianke

    No dobro, voćkograd! :)
    (ostade mi naslov prošlog posta u uhu,ne shavćaj me doslovno, to su moje pošalice-ne baš uvijek uspješne :-P )

    avatar

    13.05.2013. (14:00)    -   -   -   -  

  • jelen

    @neverin: „računovodstveni mentalitet“ je odlična sintagma, time je sve rečeno. Tu je i ključ problema sitnomafijaškoga kalkulantskoga uma koji može i dovesti do planskoga smišljenog „pumpanja“ pozitivne karmu za put u raj itd. Upravo dualističke kalkulantske sklonosti i drže u samsaričkom ciklusu, očekivati razrješenje kroz istu shemu je djetinjasto. Dobra je i Buddhina usporedba o zlatnom i željeznom lancu.
    Također treba se sjetiti kako je kineski car gradio hramove i uzdržavao stotine redovnika, a onda je jednoga dana pitao Bodhidharmu, indijskoga majstora, da mu objasni kolike zasluge je već stekao takvim radom u korist religije. Bodhidharma mu je odgovorio da tu nema nikakvih zasluga vrijednih spomena. Budući da sve dobro koje je činio je činio sa svjesnom kalkulantskom nakanom da požanje nekakvu korist za sebe.

    @Lilianke: odoh sad nešto poslikati po voćnjaku, pa i malo dalje… kroz par dana možda i napišem par riječi uz slike.

    avatar

    13.05.2013. (15:30)    -   -   -   -  

  • More ljubavi

    Kao i sve druge priče, tako i ova koju si ispričao ispričana je davno da bi prenesla poruku onome tko je spreman slušati.
    Inače, nezamislivi su mi ti sjedioci koji su u stanju prosjediti čitav život i živjeti od onoga što im drugi donesu. I ajde ti meni sada lijepo objasni: Jedan je čitav život radio, a drugi čitav život samo sjedio. I sada ovaj što je samo sjedio zamjera onome što je čitav život radio, a nije se sjetio njega sjedečega!

    avatar

    13.05.2013. (23:59)    -   -   -   -  

  • jelen

    Meni su vidiš, nezamislivi, utopljenici koji iako bi se načelno i deklarativno željeli spasiti od utapanja, iz dana u dan radišno si slažu kamenje na leđa, kako sebi tako i drugima.
    Ne zamjera Buddha, zašto bi zamjerao, samo kaže kako je jer su ga pitali redovnici. Cunda s druge strane svojim postupcima zamjera Buddhi užasno jako, ne mislim povijesnoj osobi, nego buddhinskoj prirodi koja je i Cundina prava priroda ništa manje nego Šakyamunijeva.
    Karma znači doslovno djelatnost, rad, zašto mi ljudi radimo tako marljivo protiv sebe i drugih, to bi nas trebalo pitati, a ne Buddhu on je s takvom rabotom prestao prirodno kroz svoje Prosvjeljenje. Svojim djelima sami se sebi zamjeramo, nikakvim božanskim sucima izvan sebe. Ne sjetivši se Buddhe, koga se Cunda zapravo nije sjetio?
    Radili su i Hitler i Staljin, vrlo marljivo, bolje da su sjedili, ako nije poznata prava svrha i smisao angažmana pametnije ne angažirati se uopće, manja je šteta.
    Buddha Šakyamuni s druge strane uzeo je ogroman radni angažman, najveći koji postoji u Svemiru, onda kad je nakon Prosvjetljenja ustao sa obale rijeke u Bodh Gayi i otišao u Varanasi da nađe svoje kolege askete i priopći im Četiri Plemenite Istine. Od tada pa do kraja života iza svake Buddhine riječi stoji ona njegova da niti jedna riječ nije bila u drugu svrhu nego na korist svakome osjetilnom biću. Tko tako može isto reći za svoj rad taj radi zaista, a tko ne može, taj jedino radi na konstrukciji utega s kojim se neće moći rastati niti u smrti.

    avatar

    14.05.2013. (08:56)    -   -   -   -  

  • Unusual suspect

    Patiti i ovdje i onda i nakon? Zvuči veoma zanimljivo, hoću reći strašno.
    Znaš, razum u meni je već neko vrijeme blokirao ideju karme makar mi je poznata već duže vremena. Zapravo, poznata mi je otkad znam za sebe jer sam imao priliku živjeti u takvim, neki bi rekli nadasve pogodnim, prilikama za učenje o tim stvarima.
    Volio sam je nekad objašnjavati čisto fizički kao neki zakon akcije i reakcije. To je smirivalo moj razum.

    Volio bih vjerovati da karma stvarno funkcionira jer tada će sve biti jednom naplaćeno; a to je što pravedno srce i najviše žudi: da sve dođe na svoje i da svi isplate svoje grijehe. Jako sam osjetljiv na nepravdu pa onda valjda i ja spadam pod takva pravednička srca; iako, znam, to uopće nema veze s menom i mojim egom i svijet će funkcionirati kako već funkcionira - dobio ja zadovoljenje onoga što mislim da je pravda ili nije.

    Jedno pitanje:
    Jedeš li ti meso?

    avatar

    17.05.2013. (18:02)    -   -   -   -  

  • jelen

    Fleksitarijanska prehrana mi odgovara vrlo dobro zasad. http://vegetarian.about.com/od/glossary/f/flexitarian.htm
    Mogu stvarno reći da sam fleksitarijanac i to sam već dugo bio prije nego sam uopće znao da postoji naziv za to, nisam se nikad prisiljavao na takvu specifičnu prehranu nego je to nešto što mi se prirodno podrazumijeva samo po sebi.
    Naravno u očima modernih vegetarijanaca, osobito veganaca pretpostavljam da nema razlike između fleksitarijanca i bilo kojeg drugog krvožednog zvjerskog mesoždera, ali to su već neke druge teme… Ukratko zapadno-sekularni intelektualizam jako uspješno zasere sve čega se prihvati pa je tako bilo i s jednom smislenom i važnom idejom kakva i jest zaokret od mesojednog kulta koji zaista izluđuje civilizaciju današnjice.
    Kako god, izgleda da su se baš fleksiterijanske prehrane prirodno pridržavali mnogi veliki majstori, pa i povijesni budistički siddhe i mahasiddhe.

    avatar

    18.05.2013. (16:08)    -   -   -   -  

  •  
učitavam...