Komentari

mindbuilding.blog.hr

Dodaj komentar (48)

Marketing

  • catwoman

    "Na žalost, većina ljudi pati od sindroma straha, nesigurnosti, ugroženosti i kukavičluka.Oni, pak, za razliku od pobjednika, vjeruju da im se stvari događaju i da ih ne mogu kontrolirati. I budući da vjeruju da je život nešto što im se događa, najčešće se osjećaju bespomoćno i frustrirano. Zbog toga kad im vjetrovi života unište trulo stablo na kojem su svili gnijezdo, oni u očaju krše ruke i proklinju Boga koji im je namijenio tako okrutnu sudbinu. Umjesto da krenu dalje i pronađu zdravije i jače stablo. Jer što čovjeka ne ubije, to ga ojača."

    Slažem se s tobom u citiranoj konstataciji, i voljela bih ju malo obrazložiti, razraditi. Naime, ljudi koje opisuješ da pate od sindroma straha, nesigurnosti, etc. nisu krivi što tako reagiraju, jer: ili nisu imali sreće roditi se s tim "pobjedničkim programom" ili nisu imali sreće dobiti na uvid znanje, kojim je taj "program" tijekom života moguće implantirati u svoj mentalni sklop. Pa reagiraju samozaštitnički ( povlačenjem, ironijom ili cinizmom, pretjeranim humorom, hedonizmom ili kratkotrajnom utjehom u materijalnim stvarima, čak i agresivnošću ... ) i to je u tom smislu trenutno mudra odluka, obzirom na njihovo uznemireno, traumatizirano stanje duha.

    Taj, meni do nedavno vrlo neshvatljiv model ljudskog ponašanja ( a u sama sam neko vrijeme bila upravo takva ) izvrsno mi je objasnila knjiga dr. Tony Humphreys-a " Moć 'negativnog' mišljenja", gdje on, temeljem teških osobnih životnih iskustava, gradi vlastiti model suptilnog i postupnog psihoterapijskog pristupa. Naime, ne prisiljava klijenta misliti pozitivno, ako on tako istinski ne osjeća, jer to ionako samo dovodi do nove traume uslijed samoprisiljavanja. Naprotiv - svojom kontinuiranom podrškom tijekom potrebnog vremena, terapeut stječe povjerenje svog klijenta i tako postupno emotivnim, kao i intelektualno-analitičkim pristupom, potiče proces osvještavanja njegove traume, čime započinje i njeno razrješenje, a nakon toga konačno i otvaranja ka životu i svim njegovim pozitivnim mogućnostima.

    Zato je u naslovu knjige riječ "negativno" u navodnim znakovima, jer se radi o jednoj privremeno korisnoj fazi, dok čovjek ne naiđe na neku podršku u životu, bilo u ljudima ili nekim znanjima, nakon čega tu samozaštitničku fazu može zamijeniti otvorenim i pozitivnom stavovima.

    Kako je kvalitetnih psihoterapeuta premalo u odnosu na potrebitu populaciju, isto tako premalo i ljudi koji bi mogli biti oslonac drugima ( što je ionako ujedno vrlo rizična, uglavnom i neučinkovita uloga, jer ako "štićenik" ne pokazuje interes za primjenu onog što mu se preporučuje, već se isključivo koristi "mentorom" kao ramenom za plakanje - onda se tu već javlja tzv. fenomen "energetskog vampirizma", kojeg si tako izvrsno obradila u jednom od svojih postova ), dakle, uslijed svih tih okolnosti - kao najbolji i najbrži način za rješavanje spomenutog problema pokazuju se različite mentalne tehnike za neutralizaciju stresa i razvoj svijesti.

    Stoga molim sve koji u tom smislu imaju neka pozitivna iskustva, da se očituju, bilo komentarom, a možda i kojim tekstom na svom blogu. :-)

    I sama ću pokušati, nakon nekoliko već planiranih postova vezanih za aktualnu svjetsku i lokalnu ekonomsko-političku situaciju ( razotkrivanje planova voditelja programa novog svjeskog poretka, te prave istine o EU, u koju nas svi "moćnici" silom pokušavaju ugurati ), posvetiti se više tom, sve mi se više čini, najvažnijem problemu današnjice - osobnom stresu i načinima njegova prevladavanja.

    Jer: samo samouvjeren i siguran čovjek usuđuje se i želi se uključiti u mrežu ljudi pozitivnih namjera ( koja je od ključne važnosti za pomak situacije u društvu na bolje ), a do te sigurnosti i samouvjerenosti ponekad treba doći vlastitom odlukom da se određenim kontinuiranim osobnim, malim i ugodnim angažmanom postigne velika i značajna vlastita psihološka dobrobit.

    avatar

    14.06.2009. (15:39)    -   -   -   -  

  • Vještica

    Ne vjerujem u slučajnosti, bilo da je riječ o "dobrim" ili "lošim" događajima, situacije koje nam se "događaju" sami smo si privukli svojim očekivanjima i načinom gledanja na život, a jesu li one dobre ili loše gledamo samo s kuta koliko nam donose ugode, a istina je mnogo dublja i spoznaje se mnogo više kroz unutarnja rješavanja zarobljenih konflikata naučenih kroz gotove obrasce ponašanja. Najlakši put je put prepuštanja i kukanja zbog date nam sudbine ne shvaćajući da smo bića koja imaju slobodnu volju i sami si kreiramo realnost odnosno poglede na istu.
    Često se zapitam koliko prilika (interesantno je da je na kineskom problem poistovjećen s prilikom) protutnji svaki dan kraj ljudi koji će se najlakše poistovjetiti s "negativnom" stranom polariteta (zaboravljajući pri tome da svaka medalja ima dvije strane i da je dualnost glavna karakteristika prirode i cijelog univerzuma) i koji će ih tek tako pustiti da odlete ne zastajkujući ni na trenutak u promišljanju da bi mogli nešto naučiti iz svake te situacije koja nam dolazi bilo najavljeno ili nenajavljeno u život. Razlozi za takvo ponašanje prvenstveno leže u našoj lijenosti i komociji i vjerujem da nijedan psihoterapeut ne može pojedinu osobu trgnuti iz sebe same ako se ona sama ne želi odlijepiti iz svoje čahure i poletjeti poput leptira prema novim shvaćanjima stvarnosti.
    Potrošila sam energije i energije pokušavajući predočiti vlastitoj majci njene zarobljavajuće misli, ali uzalud, valjda sam više ja kroz to trebala naučiti kako treba druge pustiti i shvatiti da možemo samo mijenjati sebe.
    Naučila sam, ali i dalje se uhvatim u neodgoverenim pitanjima kako je ljudima zanimljivije plivati niz rijeku sa zatvorenim očima, samo se prepuštajući struji da ih nosi i koju na kraju okrive zbog mjesta na koje ih je izbacila, bez da su imalo snage uložili ne da joj se suprotstave nego da nauče bar jedan njezin plesni pokret :)

    avatar

    14.06.2009. (17:25)    -   -   -   -  

  • bastet

    Catwoman - Sve si shvatila i sve tako lijepo elaborirala!
    A ovaj post, ma kako čudno to izgledalo na prvi pogled, doista predstavlja nastavak onoga posljednjeg i sugerira kako je svaka vanjska promjena samo vidljiva manifestacija one unutarnje. A za kvalitetne i napredne promjene potrebni su kvalitetni i napredni ljudi; njih samo 1-1,5 % će već promijeniti (ili već polako mijenja!) na stvari)

    Vještica - Hvala ti na posjeti i na zanimljivom komentaru. Kako mi se čini po njegovom kontekstu, ne pripadaš letargičarima i pasivcima, nego fajterima koji, ne dopuštaju životu da ih nosi kao list na vodi, već znaju kad zatreba, uzeti vesla u svoje ruke i krenuti, ako treba i protiv struje. :)
    Pozdrav i nadam se tvojim budućim posjetama.

    avatar

    14.06.2009. (21:16)    -   -   -   -  

  • semper_contra

    Ostao sam osupnut pročitavši post i ova dva komentara. Što ja radim ovdje sa svojim "umotvorinama"? Imao sam utisak da je post i komentar catwoman pisan direktno za mene, ako nije previše prepotentno. Posebno ono o "ramenu za plakanje" u komentaru catwoman. Morat ću u buduće pripaziti što i kako pišem u komentarima postova pojedinih blogera, jer bi se i meni moglo desiti da mi oni postanu "rame za plakanje" pa će me onda lijepo frknuti kroz prozor :)!

    Ipak da ne ispadne da se samo divim, imam jedno pitanje za bastet. Napisala si u postu: "Razmislite za trenutak o najuspješnijim ljudima u povijesti". Mogu Ti reći da nisam jednom razmišljo o ljudima za koje se može reći da su bili uspješni u životu. Evo ovog trenutka mi pada na pamet da bi se o tome mogao napisati zgodan (zanimljiv?) post. Da previše ne elaboriram temu u jednom kratkom komentaru, ideja je u sljedećem: tko su bili ti uspješni ljudi, kako su prošli u životu i što je ostalo od njihovih ideala, ideja, borbe i ostvaranje? Od Isusa pa do "junaka današnjih dana". Ako takvih danas uopće ima?

    avatar

    14.06.2009. (22:18)    -   -   -   -  

  • mushin munen

    početak tvog posta podsjetio me na moj današnji post
    na hagakure blogu...ali me neštoposebno zanima,koji su to
    poznati ljudi na koje si mislila, jer ako ih je i bilo,bilo ih je jako
    malo,baš bih volio čuti neko ime ; )

    avatar

    15.06.2009. (00:13)    -   -   -   -  

  • cistiliste

    isto tako..ništa nam nije dano a s čim se ne možemo nositi:)

    avatar

    15.06.2009. (03:01)    -   -   -   -  

  • izvorni život

    "Jer život je takav kakav jest: u dobru on često nosi nešto zla, a u zlu sjeme dobra. I zato svjestan čovjek ne donosi zaključke na temelju trenutne situacije. On ne zna. Ali čeka da sazna."

    Ovo je istina. S tim da je opisani stav prema životu - umijeće življenja, i to najdragocjenija vrsta, iako ga rijetki primjenjuju a dostupno je svima. To su "uska vrata koje vode u život". Ključ je u pozornosti i prisutnosti.

    avatar

    15.06.2009. (06:10)    -   -   -   -  

  • catwoman

    @ Izvorni ... podsjetio si me na Maharishijevu knjigu: "Znanost o bitku i umijeće življenja" ... :-)

    @ vještice ... srdačan pozdrav mudroj komentatorici ! Izvrsno si nas podsjetila dvoznačnost jedne posebno zanimljive riječi u kineskom jeziku: problem = promjena ... Sjećam se pomalo toga iz I Chinga ... baviš se time ?
    A ovo što kažeš za majku ... nažalost: teško je starog konja sedlati, osobito ako ti je roditelj, to je klasika, a ima veze s tzv. "karmičkim vezama". No, i one se mogu određenim spiritualnim tehnikama "odrezati" na obostranu korist. Planiram i o tome pisati, jer mi je ta terapija neopisivo unaprijedila odnos s majkom ( od neprijatelja br.1 do najbolje prijateljice ), a slična iskustva imaju i dvije moje prijateljice koje prošle istu tu seansu.
    Ne treba gubiti vrijeme na ljude za koje osjetimo da još nisu zreli za promjene, ali za procjenu toga treba puno, puno iskustva. Ja sam takođe prije pokušavala "ispraviti krive Drine", ali sada već nakon kratke komunikacije mogu prepoznati da li je netko doista "kandidat za promjene" ili ga treba pustiti na miru, da još prikuplja potrebna iskustva.

    @ semper ... zato mi se ti tu tako lijepo nadovezuješ u ovu priču, jer u tebi vidim osobu koja jako dobro razumije i svoju okolinu i sebe, osobu koja je itekako otvorena za promjene ... ti si dinamičan i radoznao čovjek, komunikativan i zainteresiran za novo ... inače ne bi bio sada ovdje s nama !

    avatar

    15.06.2009. (11:41)    -   -   -   -  

  • bastet

    Ok, dragi prijatelji, prihvaćam izazov - svoj sljedeći post posvetit ću nekima od tih velikih ljudi! No, kako za razliku od Nihona, smatram da ih je bilo jaako puno tijekom ljudske povijesti, neću nikako moći udovoljiti Semperovoj želji da kronološki iznesem njihove biografije. No, kako vas ne bih ostavila u potpunom mraku, dopustite mi da u ovom komentaru spomenem samo neke velikane življenja, ljude koji su živeći svoje osobne legende bili i ostali svjetionici duha, snage i hrabrosti za cijelo čovječanstvo. Svi odreda vizionari i veliki filantropi..:

    Marko Aurelije,
    Lao Tse,
    Ralph Waldo Emerson,
    Majka Tereza,
    Hellen Keller,
    Mahatma Gandhi,
    Marthin Luther King,
    Nikola Tesla,
    Dalai Lama,
    Maharishi Mahesh Yogi,
    Eckhart Tolle,
    Nelson Mandela,
    Aung San Suu Kyi,
    Desmond Tutu...

    avatar

    15.06.2009. (14:09)    -   -   -   -  

  • Koraljka

    U svakom zlu ima dobra, to je nesporno.

    avatar

    15.06.2009. (15:39)    -   -   -   -  

  • mushin munen

    ježim se na ovu riječ - filantrop, jer zna se tko su najrazvikaniji
    filantropi,najveći zločinci u povijesti svemira

    ovaj marko aurelije je živio davno,maharishi jogi je dvojben,
    eckhart tolle se tek pojavio,prekratko je celebriti,mora proći par desteljeća
    da isplivaju sve njegove pozitivne i negativne stvari,mandela isto tu ne spada,
    po čemu je značajan desmond tutu ? to je onaj biskup jel'
    ovi ostali su ok,svaka čast za popis,ali papu jovana si zaboravila i ludog konja a
    da ne kažem kako nema ni jednog japanca,tipično

    avatar

    15.06.2009. (17:43)    -   -   -   -  

  • macka_u_martama

    Kada razmišljam o nekim svojim situacijama koje su mi se događale u životu, i ja se prepoznajem u toj ptici. Ponekad je bilo događaja koji su se činili tragični u onom trenutku u kojem su se odvili i tako me jako pogodili u srce, no nakon određenog vremena, kada se prašina slegla, a ja nastavila sa životom, s licem naprijed...vidjela sam da ono što me nije ubilo...to me promijenilo i ohrabrilo, a ja to zovem učenjem i iskustvom.

    avatar

    15.06.2009. (20:49)    -   -   -   -  

  • bastet

    Nihon - Baci još jednom pogled na moj post! Posvetila sam ga ljudima snažne osobnosti, vizionarima, neustrašivima, ljudima koji nisu htjeli vjerovati da su promjene nemoguće, onima koji su na ovaj ili onaj način probijali granice... Odlučila sam pisati o njima kako bih potaknula druge da ispitaju svoje granice i da se odvaže (ili nauče ) vjerovati da su promjene itekako moguće.
    O mnogim imenima se da raspravljati. Kao i o svemu drugome o čemu bismo mogli raspravljati sa (povijesno, sociološki i duhovno) stalno promjenjivih platformi znanja i shvaćanja. Jer mnogi heroji su kasnije proglašeni zločincima i obratno, mnoge "zločince" je povijest rehabilitirala i proglasila mučenicima i svecima.
    Ljude koje sam navela, navela sam s određenim razlogom. I o nekim od njih kanim ubrzo napisati post. Nadam se da će tada sve postati malo jasnije.
    Je li, dakle, upitna karizma Mandele, Tutua, Maherishija? Meni ne! Kako rekoh, ti ljudi su pokretali mase (isključivo pacifisitčkim metodama) utjecali na promjenu svijesti ljudi, donosili promjene, poučavali druge, ne riječima, nego svojim primjerima. Na taj način ulaze u kategoriju ljudi o kojima sam pisala. Ludi Konj je bio velik čovjek, ali on, na žalost, nije svijetu uspio donijeti promjene, a ja govorim o onima kojima je to pošlo za rukom. Unatoč skepsi masa kojima su bili okruženi!
    Sorry, za Japance, nesumnjivo je da su imali velikih ljudi, no mi, prosječni Zapadnjaci, u koje ubrajam i sebe, ne znamo dovoljno o njima, a kamo li da bih o njima pisala. Za to imamo tebe! :)
    Papu Ivana bi svakako mogla uvrstiti na svoju listu. No, pričekajmo druge pa ćeš vidjeti koliko će se lista proširivati! Jer, kako rekoh, ovo su samo neki...

    avatar

    15.06.2009. (21:42)    -   -   -   -  

  • bastet

    Već vidim da će moj sljedeći post uzburkati duhove, i tome se baš veselim :). Bit će zanimljivo kad se mišljenja počnu sukobljavati...!

    avatar

    15.06.2009. (21:50)    -   -   -   -  

  • mushin munen

    hvala na komentaru...može li se ovaj lik naći na
    tvojoj listi ; )

    avatar

    16.06.2009. (08:51)    -   -   -   -  

  • kizzy

    kad sam pročitala ovaj post, prva mi je misao bila : bastet, volim te!
    obožavam kad netko ima riječi za izraziti tako divne misli koje usput rečeno, ja osjećam i živim, ali nemam valjda dovoljno vremena u osami za stavit misao u riječ.
    jer kad ti klinci stalno nešto traže, žicaju, zapitkuju, mozak ti je opterećen njihovim sitnicama
    a za sročit ovakvu misao sigurno je potrebno neko vrijeme koje čovjek ima samo za se

    svaka ti čast

    avatar

    16.06.2009. (16:29)    -   -   -   -  

  • bastet

    Bookmarkerica - Kako rekoh u svom posljednjem komentaru: "O mnogim imenima se da raspravljati. Kao i o svemu drugome o čemu bismo mogli raspravljati sa (povijesno, sociološki i duhovno) stalno promjenjivih platformi znanja i shvaćanja. Jer mnogi heroji su kasnije proglašeni zločincima i obratno, mnoge "zločince" je povijest rehabilitirala i proglasila mučenicima i svecima." No, bit je u sljedećem: Svi odreda su mijenjali stvarnost odbijajući prihvatiti uvjerenje da je to nemoguće. Cilj mi je bio ohrabriti ljude da vjeruju u mogućnost promjena i da se ne mire sa situacijom kakva jest!

    Nihon - Done! This was the least I could do for you, my friend! :)

    avatar

    16.06.2009. (23:38)    -   -   -   -  

  • mushin munen

    pretpostavljam da ti se svidio post,
    ponizno sagibljem glavu : )

    avatar

    17.06.2009. (00:34)    -   -   -   -  

  • Nisam ja odavde

    ili ona stara izreka da je udarac u dupe zapravo korak naprijed :o) ne postoji apsolutno nepovoljna ili negativna situacija niti apsolutno pozitivna. zapravo ne postoje problemi, postoje samo izazovi. u suočavanju s "problemima" izgrađujemo sebe i otvaramo si vrata koja bi nam inače ostala zatvorena ili koja ne bismo ni primijetili. puno je takvih dokaza u životu svakog od nas, ali malo nas je spremno promatrati. spremniji smo osuđivati, prosuđivati, kritizirati i ostajati na mjestu na kojem jesmo, nego se pokrenuti.

    avatar

    17.06.2009. (09:31)    -   -   -   -  

  • Kinky Kolumnistica

    S ovim tvojim tekstom mogu se samo složiti jer, nažalost, doživjela sam u životu prilično velike, teške i mučne probleme s kojima se mnoge djevojke moje dobi ne bi znale nositi na pravi način te bi vrlo vjerojatno (ako ne u neka devijantna ponašanja) zastranile barem u devijaciju duha i karaktera te odnosa prema Životu općenito. Ja si mogu malo laskati i reći da sam bila podosta mudra kada je trebalo (neke od tih situacija traju još i danas), a unutar te mudrosti bila sam suočena s velikim izazovom kako dalje. Imala sam pred sobom kraće i duže, kvalitetnije puteve, imala sam i veliki strah, ali i veliku nadu i danas s ponosom mogu reći da sam bila fajterica do temelja, zakoračila sam protiv svih živih struja, uzela sam kao jedino mjerilo svoje srce, a pasivu svojstvenu većini ostavila sam po strani, daleko od sebe. Iako sam imala trenutaka kada sam doslovno čula vlastito srce kako tuguje, ipak sam slutila da je tu negdje i taj neki plamičak koji gori, gori i ne da mi da se prestanem nadati. A meni doista nije teško nadati se, optimistica sam po rođenju. :)

    I što se dogodilo? Život me naučio najvredniju lekciju do sada - u svakom zlu ima dobra i to dobro se vremenom posve jasno iskristalizira i razvuče nam osmijeh na lice. Ove moje rečenice možda zvuče kao nedovoljno objašnjene floksule, nema veze, bitno je da sam srcem spoznala kako je sreća uvijek nadomak ruke, a sve to na vlastitom primjeru koji nam je uvijek najbolniji, ali i najpoučniji. :)

    Zato sam se pronašla u ovom tvom orkanskom vjetru i ptičici te se zajedno s tobom divim svim onim ljudima koji znaju zgrabiti uzde svog života i usmjeriti ga u smjeru u kojemu ONI to žele, a ne neke blesave okolnosti. :)

    avatar

    17.06.2009. (12:29)    -   -   -   -  

  • primakka

    situacije imaju svoj tijek. kad dostignu vrhunac - ili padnu ili se vinu u visine. ovisno koliko smo sposobni prihvatiti bol kao nešto promjenljivo, situacijom možemo upravljati.
    ne mogu vjerovat da mi opet opisuješ misli!:-)))

    avatar

    17.06.2009. (17:19)    -   -   -   -  

  • bastet

    Nisam ja odavde - Sviđa mi se ova tvoja narodna koja potvrđuje moje/tvoje stavove kako svaka sitaucija u životu ima svoje lice i naličje

    Kinky - Uhhh, stvarno lijep komentar! Osjeća se da si ga pisala iz srca, iz iskustava koja su te poučavala i iz uvjerenja da na našu sudbinu puno više utječu naši stavovi, nego životne okolnosti koje nas zadese.

    Primakka - Drago mi je da samo se našle i da stalno vibriramo na istim valnim dužinama. :)

    avatar

    17.06.2009. (17:48)    -   -   -   -  

  • mushin munen

    hey bastet,
    ne znam da li poznaš mog bratića,ali evo prilike da ga upoznaš,
    iz pera Ivice Šole u Glasu Slavonije,sjajno ga je opisao,dečko je
    perspektivan,mogao bi daleko dogurati...

    : )

    avatar

    18.06.2009. (09:11)    -   -   -   -  

  • NF

    mene post odmah vratio na naslov, ne znam baš da se nietzsche osjećao uspješnim ;)

    avatar

    18.06.2009. (10:06)    -   -   -   -  

  • bastet

    Nihon - Dragi blogoprijatelju, cijeli članak, meni inače omiljenog, kraizmatičnog i prosvjetljenog Šole!) pročitala sam s osmijehom na usnama. A evo i zašto:
    1. Vlč. Jurića (stvarno nejverojatan lik!) ne samo da poznajem, nego smo čak svojevremeno i zajedno radili u jednoj osnovnoj školi u kojoj je bio vjeroučitelj. U cijelom Osijeku i okolici malo je ljudi koji nije čulo za njega jer je jednostavan, narodski čovjek, šaljiv i lepršav na način koji ljude osvaja na prvu loptu.
    2. Vlč. Bogdanić, njegov stvarni i duhovni učitelj i uzor, čovjek jednako omiljen u narodu, doista je ostao u gradu i pod kišom granata dijelio sakramente. Jedan od njih udijelio je i mome sinu, krstivši ga pod uzbunom u katedrali, inače omiljenoj meti Yu-zločinaca.
    3. Vlč. Jurić osnovao je u Josipovcu župu sv Luke, a to je pak ime mog mlađeg sina....
    4. Nas dvoje smo ostvarili ovo blogprijateljstvo i time na neki način zatvorili ovaj nevjerojatni krug poznanstava, imena, konicidencija....
    Život je stvarno veličanstven i nepredvidljiv u svakom svojem segmentu!

    Nf - Ne pratim te! Kakve veze ima Nietsche s mojim postom? Je li u naslovu njegov citat? Ako i jest, u njemu nema govora o uspješnosti, nego o čeličenju...

    avatar

    18.06.2009. (13:43)    -   -   -   -  

učitavam...