Pro aris et focis Za ognjište i za dom For hearth and home
9. srpnja 2008.
Poštovani,
Već 18 godina vlast lažno prikazuje stanarsko pravo u tzv. privatnim neuseljivim stanovima, na takav način, kao da su zemljišne knjige jače od zakona, Ustava i međunarodnih ugovora, pa kad je netko upisan u zemljišnoj knjizi onda mu se, tobože, "mora vratiti" imovna, vlasništvo i vlasnička prava, koja su zauvijek oduzeta zakonom za vrijeme SFRJ. Neistinito se tvrdi da "Ustav štiti" ta oduzeta vlasnička prava. (Kad bi to bila istina, tada bi i nacionalizirani stanovi bili vraćeni, a svi stanari u njima bili bi pretvoreni u "zaštićene najmoprimce"). Istina je suprotna: Kada su zakonom trajno oduzeta glavna (skoro sva) vlasnička prava, bez kojih ne može postojati ni vlasništvo, upis u zemljišnoj knjizi izgubio je svoju prvobitnu važnost. (Usporedi i čl. 173. (2) Zakona o vlasništvu!).
Ustav RH iz 1990. god. nije ukinuo niti stanarsko pravo (koje je i dalje postojalo nakon 1990.) niti bilo koje stečeno pravo. Naprotiv, u skladu sa Ustavom, ta prava su zajamčena Aneksom G međunarodnog Ugovora o pitanjima sukcesije. Jedino Rezolucija 1096 Parlamentarne skupštine Vijeća Europe (iz 1996.) traži vraćanje oduzete imovine odnosno vlasničkih prava, ali samo pod uvjetom da se time ne krše stečena prava drugih građana. Dakle, trajna, isključiva prava posjeda, uporabe stana (itd.), koja su zakonito zauvijek stečena u okviru stanarskog prava, ne mogu se oduzeti niti umanjiti, nego se samo mogu povećati jeftinim otkupom stana, a nominalni (prividni) ili bivši "vlasnici" mogu samo dobiti naknadu od strane države (isto kao i za nacionalizirane stanove).
Mi bismo mogli imati dobro mišljenje o ministrici Marini Matulović-Dropulić, kad bi ona rekla, da se ona osobno ne slaže sa neispravnim, nelogičnim, apsurdnim odlukama Ustavnog suda, ali da ih je, kao ministrica, dužna provoditi. Međutim, ne treba zaboraviti, da su odluke Ustavnog suda, doduše, obvezatne, ali sam Ustav, kao najviši zakon, jači je od tih odluka. Kad je odluka Ustavnog suda očito nelogična, apsurdna i suprotna Ustavu, svaka osoba, koja je dovoljno inteligentna da toga bude svjesna, mora poštovati sam Ustav više nego takvu pogrešnu, političku odluku Ustavnog suda. [ Naime, i sam Ustavni sud, u obrazloženju svoje Odluke od 31. III. 1998., ustvrdio je da "činjenica što te osobe (t.j. nositelji stanarskog prava u nominalno-privatnim stanovima) ne mogu otkupiti stan, posljedica je zakonodavne politike Hrvatskog državnog sabora" ].
Od 1991. odnosno 1996. godine, kad su doneseni zakoni o prodaji i najmu stanova, većini ljudi je jasno da su neke odredbe tih zakona neispravne, nelogične, pogrešne, protuustavne, protupravne, nepravedne, štetne, itd., te da je isto takva i odluka Ustavnog suda od 31. III. 1998. godine (Broj: U-I-762/1996,...). To je bilo jasno i velikoj većini zastupnika u Saboru, koji su o tome govorili nakon te odluke. Na pr., već 22. IV. 1998. Dr Nedjeljko Mihanović (HDZ) rekao je u Saboru ovo: "...da se dopusti (.....) svima otkup stanova. A država je zato tu da vlasnicima stana na ovaj ili na onaj način nadoknadi"; - a kasnije su isto rekli u Saboru i drugi zastupnici, među kojima su opet bili i istaknuti zastupnici iz redova HDZ-a: Npr., 29. I. 2003., Jadranka Kosor je rekla: "...stanarima otkup ovog stana u kojem stanuju. I naravno vlasnicima pravedna naknada. To bi bilo i u skladu sa dokumentima Vijeća Europe". Istoga dana je Vladimir Šeks rekao u Saboru ovo: "Mislim da trebamo razmatrati ovu situaciju sa stajališta upravo socijalne pravde kao vrhovnoga načela i u skladu sa onim što bi nam trebalo biti pred očima, a to je Rezolucija 1096 Parlamentarne skupštine Vijeća Europe iz 1996. god.".
Međutim, sada ministrica Marina Matulović-Dropulić (u priopćenjima za javnost povodom naših prosvjeda) govori potpuno suprotno od Jadranke Kosor, Vladimira Šeksa, i drugih, te se poziva na lošu, nelogičnu, apsurdnu, pogrešnu, protuustavnu i protupravnu odluku Ustavnog suda !!!
Mi se s time ne slažemo i nikada se nećemo složiti, nećemo i ne možemo pristati na to, da se pljačka naša imovina, niti da Ustavni sud ili bilo tko drugi krši Ustav, Aneks G međunarodnog Ugovora o pitanjima sukcesije, Europsku konvenciju o ljudskim pravima, itd. Sabor treba ispraviti gore spomenute loše zakone, a osim toga treba donijeti i druge izmjene zakona i/ili Ustava, po kojima će Sabor moći u svakom trenutku razriješiti loše ili nesposobne suce Ustavnog suda (i svih drugih sudova) te ih zamijeniti drugima, boljima
10.07.2008. (11:03)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
dalmatinac
kakvo trabunjanje i nepoznavanje međunarodnog prava, i uopće, pojma ljudskih prava!!! Stanarsko pravo niti je u ustavu RH niti je ikad bilo ubrojano niti će biti ubrojano među temeljna ljudska prava, a pravo vlasništva JE temeljno ljudsko pravo i u europskoj je konvenciji o ljudskim pravima. 'Mi se s time ne slažemo i nikada se nećemo složiti, nećemo i ne možemo pristati na to, da se pljačka naša imovina' kaze SAvez udruga stanara...Ma koja 'VAŠA IMOVINA'?? To nikad nije bilo niti će biti vaše. A tim svojim tvrdim, isključivim i nerazumnim stajalištem samo ste si priuštili da ćete pomrijeti u tim stanovima, a u otkup nećete dobiti ništa, jer niste dovoljno razumni da pristanete na otkup zamjenskog stana. Prema tome, ova država će vas, vašom vlastitom zaslugom, ostaviti u statusu quo dok se stanovi ne isprazne prirodnim odljevom, a vlasnici ne dođu konačno u posjed. I to samo ako vas europski sud u Strassbourgu ne istjera i prije toga. Dobro vi svi znate za presudu Hutten-Czapska, ali se pravite blesavi i galamite kako je Strassbourg 'korumpiran' i 'nepravedan'.
10.07.2008. (22:43)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
kanuny
@dalmatinac
Dalmatinac što si ti dežurni trovač? Čemu taj odbojan stav? Zakoni su tu da se primjenjuju. Kakvi zamjenski stanovi? Gdje je tu dosjelost, gdje je praksa EU da su dugogodišnje najmove priznali kao imovinsko pravo i pravo vlasništva na stanu. Gdje je tu Ustavna kategorija stanarskog prava, gdje je tu dosjelost po zakonu o vlasničkopravnim odnosima i kasnije zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravim pa Ustavni članci o jednakosti pred zakonom, članak ozaštita prava vlasništva , poništenje svih radnji pa i onih koji su kupili stanove u vilama na osnovu terminski vremenski vezanog trajanja. Pa zakon o poništenju svih nezakonitih radanji od 31.12.1990. godine. Dalmatinac, a ti bi one koji su u doba rata useljavanji u tuđe vlasništvo i stanarska prava zaštitio? Pa zbog takvih i jesmo u banani. Dvostruka mjerila su opstrukcija prava i države, ali o tome s nekim drugim.
11.07.2008. (19:32)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
SUSH
Taj "dalmatinac" piše besmislice. Kaže: "pravo vlasništva JE temeljno ljudsko pravo i u europskoj je konvenciji o ljudskim pravima". Potpuno pogrešno! U toj konvenciji se ne govori o onakvom "vlasništvu", kako si ga on zamišlja, nego se govori o pravu na imovinu ("possessions") u koju spada ne samo takvo vlasništvo nego SVAKO PRAVO KOJE IMA EKONOMSKU VRIJEDNOST, pa prema tome TU SPADA I STANARSKO PRAVO. Jasno da su stanovi NAŠI - mi smo u svakom slučaju deset puta veći vlasnici od njih, jer su njima u SFRJ bila zauvijek oduzeta skoro sva vlasnička prava, a bez tih prava ne postoji i ne može postojati pravo vlasništva. Europski sud "za ljudska prava" treba ukinuti, jer krši sve pravne norme itd. Presuda Hutten-Czapska se odnosi na osobe koje su bile obični najmoprimci u istočno-europskim zemljama, a nisu imali stanarsko pravo kao što imamo mi. Itd., itd.
To:
11.07.2008. (21:59)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
kanuny
@SUSH
Poštovani članovi SUSH-a Vi ste imali, vi imate i vi čete na kraju imati pravo na svoj dom kao i ostali nositelji stanarskog prava koji su otkupili stanove. Da apsurd bude veći, država odnosno obnašatelji vlasti, građani kao i vi, narodni zastupnici izabrani od naroda, nositelji stanarskih prava, uskračuju vama pravo na otkup stanova upravo ono pravo koje su sami konzumirali. Ti isti nositelji vlasti znaju ili bi morali znati, da vi nositelji stanarskog prava niste konfiscirali niti oduzeli vlasnicima njihovo vlasničko pravo. Isto tako znaju ili moraju znati, jer obnašaju državničke funkcije, da su donosili zakone kao na traci za otkup stanarskih prava mislim oko 29 što uredbi što zakona od 1990. godine sa izmjenama i to sve na štetu vas. Postoji par ljudi koji su provukli svoju ideju da vam se uskrati vaše Ustavno i zakonsko pravo. Nadalje donosili su zakone sa vremenskim trajanjem za pojedince. Država oduzela i dala, država neka namiri vlasnike i nek ih isplati. Vi niste ni u kakvom pravnom odnosu sa vlasnicima. Pravni odnos i oštetni zahtjev postoji vlasnici - država. Država je skupila novac od prodaje stanova za tu svrhu, pojedinci iz države su te novce pokrali, jer nisu upotrebljeni za odštetu vlasnicma stanova, a traže da vi ododgvarate i namirite njihove kriminalne radnje. Stanarsko pravo je imovinsko pravo i nitko ga vama ne može oduzeti pa ni ova država. Ta presuda iz Strasbourga se primjenjuje kao pravilo svugdje u EU pa čak imate praksu u BiH, samo ne kod naših mudraca. Za vrijeme domovinskog rata oduzete i napuštene stanove, čuj država, je dodijeljivala prognanicima i izbjeglicama sa pravom otkupa. Opet kriminal u režiji države. Vlasnici tih stanova su bila poduzeća koja su izgradila stanove za svoje zaposlenike i zaposlenici koji su bili nositelji stanarskog prava. Vidite, i ti tako podijeljeni stanovi novim stanarima su otkupljeni, a vi koji živite čitav jedan vijek u stanovima sa stanarskim pravom na vašoj strani je Ustav i svi međunarodni standardi to pravo još nemate. Dobro koncipirana tužba i kaznena prijava protiv onih koji vam brane vaše pravo donijet će vam i vlasništvo i naknadu za pretrpljene duševne boli i maltretiranja od strane bahate vlasti. Pogledaj te Zakon o kaznenoj odgovornosti pravnih osoba nn 151/03 u svezi sa KZ -om RH
11.07.2008. (22:05)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
sush
Je li stanarsko pravo koje je postojalo u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj po Zakonu o stambenim odnosima iz 1974. vlasničko pravo i, shodno tome, zaštićeno Ustavom i Evropskom konvencijom kao ljudsko pravo? (……) Problem je jednostavan, jer mu je rješenje jednostavno: Stanarsko pravo je, naravno, vlasničko pravo, pa shodno tome uživa kao ljudsko pravo zaštitu i po Ustavu i po Konvenciji te tu zaštitu treba da pruže i hrvatski sudovi i Evropski sud za ljudska prava. Shodno tome, Republika Hrvatska treba svima nekadašnjim nosiocima stanarskog prava, uključivo one koji su to pravo izgubili uslijed ratnih okolnosti te one koji su to pravo imali na stanovima u privatnom vlasništvu, omogućiti da otkupe pravo vlasništva na tim stanovima pod uvjetima Zakona o otkupu stanova na kojima postoji stanarsko pravo. (……) U “Zborniku Pravnog fakulteta u Zagrebu” 1992. pokazao sam da su odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske o članku 48. Ustava “izraz pojmovne zbrke, i to ne takve koju su suci Ustavnog suda mogli sami sročiti, već zbrke koja je brižljivo njegovana…” Prof. dr. Ivan Padjen
(Autor je profesor prava na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu).
2. U Hrvatskoj danas živi između 5.000 i 7.000 obespravljenih obitelji koji su imali tu nesreću da su se našli u tzv. „privatnim“ neuseljivim stanovima, koji su nepravedno bili izuzeti iz Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo… (……)
SDP smatra da je prilikom rješavanja pitanja stanarskih prava rješenjem kojima je nekim građanima dano pravo na otkup a drugima ne, učinjena velika nepravda. Pravo na otkup trebalo je dati svima pod jednakim uvjetima. Na žalost, to nije učinjeno pa su generirane nepravde koje, na žalost, pred hrvatskim sudovima, Ustavnim sudom Republike Hrvatske i Europskim sudom za ljudska prava nisu ispravljene. (…..)
S poštovanjem, Ivo Josipović
(Autor je profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu).
12.07.2008. (07:42)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
SUSH
Subject: tužba sudu u strazburu o pretvorbi i privatizaciji Date: Sun, 13 Jul 2008 1048 0200 PONIŠTENJE PRETVORBE - ZAHTJEV Budući da svi Zahtjevi za poništenje pretvorbe, koje je podnijela udruga Kulin ban iz Zagreba, nisu donijeli željeni odgovor Republike Hrvatske, odlučili smo potražiti pomoć na Sudu u Strasbourgu. Često slušamo da je poništenje pretvorbe i privatizacije nemoguće. Međutim, hrvatski zakoni kažu da je to moguće. Štoviše, hrvatki zakoni to izričito naznačuju. Zato smo potražili zaštitu hrvatskih zakona na Sudu u Strasbourgu.
Voir Note explicative See Explanatory Note
Vidi Uputu (CRO)
COUR EUROPÉENNE DES DROITS DE L’HOMME EUROPEAN COURT OF HUMAN RIGHTS
EUROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA
Conseil de I’Europe - Council of Europe - Vijeće Europe Strasbourg, France - Strasbourg, Francuska REQUEĘTE APPLICATION
ZAHTJEV
présentée en application de l’article 34 de la Convention européenne des Droits de I’Homme, ainsi que des articles 45 et 47 du Rčglement de la Cour under Article 34 of the European Convention on Human Rights and Rules 45 and 47 of the Rules of Court
na temelju članka 34. Europske konvencije o ljudskim pravima i pravila 45. i 47. Poslovnika Suda
IMPORTANT: La présente requéte est un document juridique et peut affecter vos droits et obligations. This application is a formal legal document and may affect your rights and obligations. VAŽNO: Ovaj zahtjev je pravni dokument i maže utjecati na Vaša prava i obveze. I - LES PARTIES / THE PARTIES / STRANKE
TUŽITELJ: UDRUGA NEZAKONITO RAZVLAŠTENIH DIONIČARA “ KULIN BAN” ZAGREB
TUŽENA: REPUBLIKA HRVATSKA
A. LE REQUĘRANT/LA REQUĘRANTE THE APPLICANT
PODNOSITELJ/PODNOSITELJICA (Renseignements ŕ foumirconceniant Ie/la requérant(e) et son/sa représentant(e) éventuel(le) (Fill in the following details of the applicant and the representative, if any) (Upišite podatke podnositelja /podnositeljice i eventualno zastupnika /zastupnice)
1. Nomdefamille TABAKOVIĆ 2. Prenom(s) SULEJMAN
Surname /Prezime First name (s) /line Sexe: masculin/feminin Sex: male/female Spot: muški / ženski
8. Adresse actuelle (si différente de 6.) Present address (if different from 6.) Trenutačna adresa (ako drukčija nego u toč. 6.)
9. Nom et prénom du/de la représentant(e)* Sulejman Tabaković. Name of representative* Prezime i ime zastupnika /zastupnice1
10. Profession du/de la représentant(e) Dipl. pravnik; Viši stručni savjetnik Occupation of representative Zanimanje zastupnika /zastupnice
11. Adresse du/de la représentant(e) Tuškanova 21, Zagreb; Republika Hrvatska.. Address of representative Adresa zastupnika /zastupnice
12. Tel. N0/ Broj telefona ..00385 1 4650 297. Fax N° / Broj telefaksa 00385 4650 297. B. LA HAUTE PARTIE CONTRACTANTE / THE HIGH CONTRACTING PARTY
VISOKA UGOVORNA STRANKA: REPUBLIKA HRVATSKA
(Indiquer ci-aprčs le nom de I’Etat/des Etats centre !e(s)quel(s) la requęte est dirigée) (Fill in the name of the Stale(s) against which the application is directed) (Navedite ime tužene države / tuženih država)
13. STATUT UDRUGE “ KULIN BAN „ I ODLUKE SKUŠTINE „ KULIN BAN „ Priložiti punomoć ako podnositelj / podnositeljica ima zastupnika l zastupnicu.
II - EXPOSÉ DES FAITS STA TEMENT OF THE FA CTS
OPIS ČINJENICA
(Voir chapitre II de la note explicative) (See Part II of the Explanatory Note) (Vidi dio ll. Upute)
14. Podnosimo zahtjev za poništenje postupka pretvorbe i privatizacije u Republici Hrvatskoj sukladno Poslovniku suda, Konvenciji i Prvom protokolu Konvencije. Razlozi za podnošenje ovog Zahtjeva za poništenjem nezakonite pretvorbe i privatizacije koja se ogleda u pljački građana navest ćemo kronološkim redom, a dokaze takvom postupanju dostavit ćemo kao privitak Zahtjevu. Postupak pretvorbe i privatizacije društvene imovine koja je postojala kao zajednički oblik vlasništva u Republici Hrvatskoj do donošenje Ustava Republike Hrvatske 22. 12. 1990. godine, pretvorena je i privatizirana suprotno donesenim zakonima. Takvim izmišljenim postupcima suprotno donesenim zakonima direktno su imovinski oštećena ogromna većina građana, 90%, Republike Hrvatske. Otežavajuća okolnost za institucije sustava Republike Hrvatske, kao i ovlaštene pojedince u tim institucijama je to da je taj postupak pljačke građana izvršen za vrijeme rata u Republici Hrvatskoj. Ratno stanje, bez objave rata, u Republici Hrvatskoj trajalo je od 1991. godine do integriranja teritorija Republike Hrvatske dakle do 1998. godine. Hrvatski sabor kao predstavničko tijelo građana nije nikad objavilo početak rata niti kraj rata i ratnih operacija. Takvo stanje ni rata ni mira imalo je za posljedicu umjet
14.07.2008. (00:05)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
SUSH
Takvo stanje ni rata ni mira imalo je za posljedicu umjetno stvaranje privida zakonitost ponašanja sustava institucija u Republici Hrvatskoj, a koje je u konačnici imalo za cilj nezakonito oduzimanje imovine građanima Republike Hrvatske u interesu političkih stranaka i njihovih podobnih poslušnika od 1990. godine do danas. Zakonom o pretvorbi društvenih poduzeća, koji je donesen 22. travnja 1991. godine, a primjena je počela 1. siječnja. 1993. godine je datum, „Dan D“, to jest onaj dan do kada su svi akteri pretvorbe morali provesti prilagodbe, procjene i usklađivanja sa zakonima za proces pretvaranja društvene imovine u imovinu za točno određene vlasnike kako to navodi Zakon o pretvorbi. Proces pripreme i prilagodbe poduzeća, te dinamička procjena svakog poduzeća morao je, do 31. prosinca 1992. godine, imati rezultat izražen u ukupnoj vrijednosti društava kapitala izraženog u novcu, a ukupna tako izražena vrijednost formirala se temeljem točno određenog zakonskog postupka sa završnim računima na dan 31. 12. 1991. godine Vrijednost društva kapitala morala se uvećati za vrijednost dijelova banaka koja su pripadala društvima kapitala kao osnivačima banaka. Procijenjena vrijednost kapitala koje je svako društveno poduzeće unijelo kao osnivački ulog u osnivanje poslovne banke uz vrijednost koje je poslovna banka ostvarila svojim poslovanjem u interesu osnivača banaka društvenih poduzeća, dakle procjena banaka nije uvrštena u procjenu društava kapitala pretvaranih poduzeća ni u jednoj provedenom postupku u pretvorbi. Takav je postupak institucija koje su nadležne za provođenje pretvorbe, a kasnije privatizacije, vlasnike banaka, a to su bili budući dioničari poduzeća direktno isključio iz stjecanja svoga dijela vlasništva u okviru pretvorbe i privatizacije banaka. Znači, Uprave društva kapitala koje su dobile od Države mandat da sudjeluju u pretvorbi društvenog kapitala i Agencija za restrukturiranje svjesno su izbjegle pretvorbu uloženog i novostvorenog kapitala osnivača banaka u bankama, te nisu uvrstiti tu vrijednost u ukupnu vrijednost pretvaranog poduzeća. To je prva od povreda imovinskih prava, pljačka građana, budućih dioničara pretvaranih poduzeća. Ovako iskazana umanjena vrijednost, pretvaranih poduzeća, odnosno, društava kapitala trebala se podijeliti s brojem povlaštenih dioničara kako bi se došlo do broja dionica i vrijednosti svake dionice. Samim tim činom, dakle neuvrštavanjem procijenjene vrijednosti banke u vrijednost poduzeća osnivača, vrijednost dionice nije odražavala novčanu protuvrijednost pripadajućeg dijela dioničara onako kako je to zakon predviđao, nego znatno manje. Procijene imovine i kapitala društvenih poduzeća su u doba „ratnog stanja“ vršene prema računovodstvenoj, a ne tržišnoj to jest dinamičkoj vrijednosti društava kapitala. Revizijskim nalazima Ureda Državne revizije, koja su nepotpuna i nekonzistentna u primjeni INTOSA-i mjerila, utvrđeno je da 95% pretvaranih poduzeća u postupku pretvorbe i privatizacije u Republici Hrvatskoj nije u skladu sa zakonima, te da je pretvorba urađena na štetu imovinskih prava pretpostavljenih vlasnika naznačenih u Članku 5. Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća. Ovako utvrđene vrijednosti dionica trebale su biti ponuđene prema zakonu sudionicima stvaranja kapitala tijekom godina od osnutka poduzeća do 31. 12. 1991. godine, dakle umirovljenicima iz tog poduzeća članovima njihovih obitelji, bivšim zaposlenicima i članovima njihovih obitelji i tadašnjim zaposlenicima i članovima njihovih obitelji. Uprave društva kapitala nisu pozvale prema zakonu stvaraoce kapitala, dapače izmjenom Zakona o državljanstvu Republike Hrvatske oduzeto je pravo stvarateljima kapitala pravo na njihovo sudjelovanjem u pretvorbi i privatizacije uvjetujući njihovo pravo otkupa dionica prebivalištem u zadnjih pet (5) godina na teritoriji Hrvatske. Istodobno institucije su dale pravo na sudjelovanjem u pretvorbi i privatizaciji pripadnicima hrvatskog naroda iz drugih republika kojima uvjet prebivalište nije postavljen. Tako je imovinski oštećeno milijun građana u zemlji od oko 4.000.000 ljudi. Ta imovinska prava su im vraćena 2003. godine ratifikacijom kroz Zakon o potvrđivanju ugovora o sukcesiji. Institucije države Republike Hrvatske nisu niti na jedan način pokrenule povrat prava iako smo im kao građanska Udruga nezakonito razvlaštenih dioničara pozvali našim zahtjevima da provedu poništenje pretvorbe i privatizacije temeljem Ustavnih odredbi Republike Hrvatske, ratificiranih Međunarodnih ugovora, posebno ANEX-a G navedenog ugovora o sukcesiji, Ratificiranih konvencija, Zakona o reviziji pretvorbe i privatizacije (Narodne novine, 115/05), sukladno Zaključcima 22. sjednice Hrvatskoga sabora, od 29. svibnja 2002. godine, kao i Zaključcima 17. sjednice Hrvatskog sabora, od 15. prosinca 2005. godine, te primjereno tome, zahtijevamo korištenje blagodati odredbe Članka 18. Zakona o reviziji pretvorbe i privatizacije koji glasi: Članak 18.
14.07.2008. (00:07)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
SUSH
Kada su u postupku revizije pretvorbe i privatizacije utvrđene nepravilnosti iz članaka 5., 6., 7., 8. i 14. Zakona o reviziji i pretvorbi, nadležno tijelo za reviziju će u samom tijeku postupka, pred nadležnim tijelima pokrenuti postupke za privremenu zabranu raspolaganja na tako stečene dionice i udjele.; Naš zahtjev nije u zastari jer je nezakonito ponašanje institucija sustava kao i ovlaštenih osoba u njima koje su nezakonito postupale proglašene ništave. Zakon o potvrđivanju ugovora o sukcesiji (Narodne novine, Međunarodni ugovori, 2/04) u kojem se, u ANEX-u G, kaže: (b)Bilo kakav navodni prijenos prava na pokretnu i nepokretnu imovinu učinjen nakon 31. prosinca 1990. i zaključen pod prisilom ili protivno pododjeljku (a) ovoga članka, bit će ništav. Prema ovom dokumentu provođenje ovih ništavnosti je u domeni, prema članku: Članak 3. Provedba ovog Zakona u djelokrugu je Ministarstva financija, Hrvatske narodne banke, Ministarstva vanjskih poslova, Ministarstva obrane, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstva pravosuđa, Ministarstva kulture, Državnog arhiva i drugih državnih tijela u čiji djelokrug ulaze pitanja obuhvaćena Ugovorom. Vlada Republike Hrvatske nastavit će poduzimati potrebne radnje u cilju utvrđivanja činjeničnog stanja vezano za sredstva koja su predmet raspodjele u skladu s člankom 5. stavkom (1) podstavkom (iii) Aneksa C Ugovora o pitanjima sukcesije. Podnijeli smo elaborirane zahtjeve za poništenje pretvorbe za Na-Ma-u d.d. Zagreb, Tvornicu duhana Zagreb d.d., Tvornicu duhana Rovinj d.d. Autobusni kolodvor d.d. i za sva društva kapitala koja su nezakonito opljačkana građanima Republike Hrvatske, a koje je utvrdio Ured Državne revizije. Što su sve povrijedili u pljački imovine građana kao zločinačka organizacija, institucije sustava i pojedinci, dostavljamo u Zahtjevima koje smo uputili svim institucijama Republike Hrvatske koje su se oglušile na njih. Sudska zaštita nije bila moguća jer su kršenja sustavno provođenja od strane institucija koje su pod kontrolom političkih struktura, a koje nisu htjeli provesti donesene zakone. Primjer neprovođenje preuzetih obveza po navedenim zakonima u interesu zaštite kriminalom povezanih učesnika i politike očituje se od formiranja Ureda državne revizije, usvajanja Zakona o reviziji pretvorbe i privatizacije, usvajanje Zaključaka Hrvatskoga sabora 2002. godine po Nalazima Državne revizije o nezakonitostima pretvorbe i privatizacije, ratificiranje Ugovora o sukcesiji 2004. godine, kao i usvojenje novih Zaključaka Hrvatskoga sabora od 2005. godine. Tim zaključcima Vlada je morala pokrenuti postupke poništenja i kaznenih progona, od toga nije bilo ništa, a na naše zahtjeve nije odgovoreno.
Si necessaire, continuer sur une feuille separee Continue on a separate sheet if necessary Ako je potrebno, nastavite na posebnom listu
III - EXPOSÉ DE LA OU DES VIOLATION(S) DE LA CONVENTION ET/OU DES PROTOCOLES ALLÉGUÉE(S), AINSI QUE DES ARGUMENTS Ŕ L’APPUI STATEMENT OF ALLEGED VIOLATION(S) OF THE CONVENTION AND/OR PROTOCOLS AND OF RELEVANT ARGUMENTS IZJAVA O NAVODNIM POVREDAMA ODREDABA KONVENCUE I/ILI PROTOKOLA, I O RELEVANTNIM ARGUMENTIMA (Voirchapitre III de la note explicative) (See Part III of the Explanatory Note) (Vtdi din III. Upute)
15. Sukladno odredbama Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, sastavljene u Rimu 4. studenoga 1950. godine, s izmjenama koja u svom Članku 1. potvrđuje i usvaja protokole uz navedenu konvenciju kojima se pobliže uređuju zaštite ljudskih temeljnih prava, kao i zaštita prava na vlasništvo. Povreda opisana u Prvom protokolu uz konvenciju sastavljen u Parizu 20. ožujka 1952. godine, koji kaže:
Članak 1.
Svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na mirno uživanje svojega vlasništva. Nitko se ne smije lišiti svoga vlasništva, osim u javnom interesu, i to samo uz uvjete predviđene zakonom i općim načelima međunarodnog prava. Kao i odredbe Zakona kojim je ratificirana Konvencija i Protokoli
Članak 5.
Za izvršenje Konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, kao i Protokola broj 1., 4., 6., 7. i 11. uz Konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama nadležna su ministarstva i druga tijela državne uprave Republike Hrvatske u čiji djelokrug ulazi ostvarivanje pojedinih prava predviđenih Konvencijom i dodatnim Protokolima. Sukladno odredbama Konvencije podnosimo zahtjev za zaštitu kako slijedi: Članak 1. Visoke ugovorne stranke osigurat će svakoj osobi pod svojom jurisdikcijom prava i slobode određene u odjeljku I. ove Konvencije.
Članak 8.
1. Svatko ima pravo na poštovanje svoga privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja. 2. Javna vlast se neće miješati u ostvarivanje tog prava, osim u skladu sa zakonom i ako je u demokratskom društvu nužno radi interesa državne sigurnosti, javnog reda i mira, ili gospodarske dobrobiti zemlje, te radi sprečavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala ili radi zaštite prava i sloboda drugih.
Članak 60.
14.07.2008. (00:11)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
SUSH
Članak 60.
Ništa u ovoj Konvenciji neće se tumačiti kao da ograničava ili ukida bilo koje ljudsko pravo i temeljnu slobodu koji su priznati zakonima neke visoke ugovorne stranke ili bilo kojim drugim sporazumom kojega je ona stranka. Protokol 1. (Pariz 20.03.1952.)
Članak 1.
Svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na mirno uživanje svojega vlasništva. Nitko se ne smije lišiti svoga vlasništva, osim u javnom interesu, i to samo uz uvjete predviđene zakonom i općim načelima međunarodnog prava. Prethodne odredbe, međutim, ni na koji način ne umanjuju pravo države da primijeni zakone koje smatra potrebnima da bi uredila upotrebu vlasništva u skladu s općim interesom ili za osiguranje plaćanja poreza ili drugih doprinosa ili kazni. Četvrti protokol
Članak 2.
1. Svatko tko se zakonito nalazi na području neke države ima pravo na slobodu kretanja i slobodni izbor svoga boravišta na tom području. 2. Svatko je slobodan napustiti bilo koju zemlju, uključujući i svoju vlastitu. 3. Ne mogu se postavljati nikakva ograničenja ostvarivanju tih prava, osim ona koja su u skladu sa zakonom i koja su u demokratskom društvu nužna radi interesa državne sigurnosti ili javnog reda i mira, za održavanje javnog poretka, radi sprječavanja zločina, radi zaštite zdravlja ili morala ili radi zaštite prava i sloboda drugih. 4. Prava utvrđena u stavku 1. mogu također biti podvrgnuta, u određenim dijelovima područja, ograničenjima utvrđenima u skladu sa zakonom i koja su opravdana zaštitom javnog interesa u demokratskom društvu.
Članak 3.
1. Nitko ne smije biti protjeran, upotrebom bilo pojedinačnih ili kolektivnih mjera, s područja države čiji je državljanin. 2. Nitko ne smije biti lišen prava da uđe na područje države čiji je državljanin.
Protokol 7.
Članak 1.
1. Stranac koji zakonito boravi na području neke države ne smije biti iz nje protjeran, osim radi izvršenja odluke donesene u skladu sa zakonom; i treba mu dopustiti da: a) iznese razloge protiv svog protjerivanja; b) zatraži ponovno razmatranje svog slučaja; i c) u tu svrhu bude zastupan pred nadležnim tijelom, ili pred osobom ili osobama koje to tijelo imenuje.
2. Stranac može biti i protjeran prije no što je ostvario prava iz stavka 1. toč. a), b) i c) ovoga članka kada je protjerivanje nužno radi interesa javnog reda ili se temelji na razlozima državne sigurnosti. 5. Protokol 4. mijenja se kako slijedi:
a. članci dobivaju naslove navedene u dodatku ovom Protokolu; b. u članku 5., stavku 3., riječi »članka 63.« zamijenit će se riječima »članka 56.«, dodaje se novi stavak 5. koji glasi:
»Svaka država koja je dala izjavu u skladu sa stavkom 1. ili 2. ovog članka može, u bilo kojem kasnijem času, u ime jednog ili više područja na koja se izjava odnosi, izjaviti da prihvaća nadležnost Suda da prima zahtjeve pojedinaca, nevladinih organizacija ili skupina pojedinaca kako je predviđeno u članku 34. Konvencije glede svih članaka ili bilo kojeg članka od 1. do 4. toga Protokola«. Pozivamo se na izjavu: Republika Hrvatska priznaje, na neodređeno razdoblje, sukladno članku 46. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, članku 6. Protokola br. 4 i članku 7. Protokola br. 7 kao obvezatnu, ipso facto i bez posebnog sporazuma, pod uvjetom uzajamnosti, sudbenost Europskog suda za ljudska prava u svim predmetima vezano uz tumačenje i primjenu Konvencije i dodatnih Protokola, što se odnose na činjenice nastale nakon stupanja na snagu Konvencije i dodatnih Protokola za Republiku Hrvatsku.
IV - EXPOSÉ RELATIF AUX PRESCRIPTIONS DE L’ARTICLE 35 § 1 DE LA CONVENTION STATEMENT RELATIVE TO ARTICLE 35 § 1 OF THE CONVENTION IZJAVA KOJA SE ODNOSINA STAVAK 1. ČLANKA 35. KONVENCIJE
(Voir chapitre IV dela note explicative. Donner pour chaquc grief, et au besoin sur une feuille séparée, les renseignements demandés sous les points 16 ŕ l8ci-aprčs) (See Part If of the Explanatory Note. If necessary, give the details mentioned below under points 16 to 18 on a separate sheet for each separate complaint) (Vidi dio IV. Upute. Ako je potrebno, napišite podatke koji se zahtijevaju u točkama 16. do 18. na posebnom listu za svaku žalbu zasebno)
NE POSTOJI NITI JEDAN ORGAN KOJEM BI SE MOGAO PODNIJETI ZAHTJEV SVI SU PRAVNI PUTEVI ISKORIŠTENI.
16. Décision interne définitive (date et nature de la décision, organe - judiciaire ou autre - l’ayant rendue) Final decision (date, court or authority and nature of decision) Konačna odluka (datum i priroda odluke, sud lil drugi organ koji ju je donio)
ODLUKA NIKAD NIJE DONESENA NITI OD JEDNOG ORGANA KOJI JE BIO DUŽAN PROVESTI NAVEDENE ODREDBE. NISU DONESENE ODLUKE PO NAŠIM ZAHTJEVIMA, ZADNJI ZAHTJEV PROSINAC 2006.GODINE
17. Autres décisions (énumérées dans l’ordre chronologique en indiquant, pour chaque décision, sa date, sa nature et l’organe -judiciaire ou autre- l’ayant rendue) Other decisions (list in chronological order, giving date, court or authority and nature of decision for each of them)
14.07.2008. (00:12)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
SUSH
Druge odluke (upišite ih kronološkim redom; za svaku odluku upišite datum, sud ili drugi organ koji je odluku donio i njenu prirodu)
NISU DONESENE , INSTITUCIJE SE OGLUŠILE NA ZAHTJEVE
18. Dispos(i)ez-vous d’un recours que vous n’avez pas exercé? Si oui, lequel et pour quel motif n’a-t-il pas été exercé? Is there or was there any other appeal or other remedy available to you -which you have not used? If so, explain why you have not used il. Postoji li ili je postojalo još koje pravno sredstvo kojim se niste poslužili? Ako postoji, pojasnite koje i iz kojeg se razloga niste njime poslužili.
SVA SU SREDSTVA ISKORIŠTENA. NEPOSTUPANJE INSTITUCIJA DRŽAVE
Si nécessaire, continuer sur une feuille séparée Continue on a separate sheet if necessary Ako je potrebno, nastavite na posebnom listu V - EXPOSÉ DE L’OBJET DE LA REQUĘTE ET PRÉTENTIONS PROVISOIRES POUR UNE SATISFACTION EQUITABLE STATEMENT OF THE OBJECT OF THE APPLICATION AND PROVISIONAL CLAIMS FOR JUST SATISFACTION IZJAVA O PREDMETU ZAHTJEVA I PRETHODNI ZAHTJEV ZA PRAVEDNU NAKNADU (Voir chapitre V de la note explicative) (See Part V of the Explanatory Note) (Vidi dlo V. Upute) 19. Poništenje pretvorbe i privatizacije u bankarskom sektoru, kao i poništenje pretvorbe i privatizacije u društvima kapitala kao pred osnova za vraćanje imovinskih prava zakonitim vlasnicima uz obeštećenje istih, kroz kamatu, dividendu i oduzimanje nezakonite imovine pljačkašima prema konvencijama kojima je Hrvatska pristupila.
VI- AUTRES INSTANCES INTERNATIONALES TRAITANT OU AYANT TRAITE L’AFFAIRE STATEMENT CONCERNING OTHER INTERNATIONAL PROCEEDINGS IZJAVA O DRUGIM MEĐUNARODNIM POSTUPCIMA (Voir chapitre VI de la note explicative) (See Part VI of the Explanatory Note) (Vidi dio VI. Upute)
Poslali smo sve predmete veleposlanstvu EU u Zagrebu, kao i OESS–u ali nismo dobili nikakve konkretne odgovore.
20. Avez-vous soumis ŕ une autre instance internationale d’enquęte ou de rčglement les griefs énoncés dans la présente requęte? Si oui, fournir des indications détaillées ŕ ce sujet Have you submitted the above complaints to any other procedure of international investigation or settlement? If so, give full details. Jeste li ovaj zahtjev već podnijeli u nekom drugom postupku međunarodne istrage ili rješavanja? Ako jeste, navedite sve podatke. NE
VII- PIÉCES ANNEXEES (PAS D’ORIGINAUX, LIST OF DOCUMENTS UNIQUEMENT DES COPIES) PRIVITAK (NO ORIGINAL DOCUMENTS, ONLY PHOTOCOPIES)
(BEZ ORIGINALA, SAMOKOPIJE)
Zahtjev za poništenje pretvorbe i privatizacije TDZ Zahtjev za poništenje pretvorbe i privatizacije TDR Zahtjev za poništenje pretvorbe i privatizacije NA-MA Zahtjev za poništenje pretvorbe i privatizacije Autobusni kolodvor Zahtjev za poništenje pretvorbe i privatizacije sve pretvorbe i privatizacije iz Nalaza Ureda Državne revizije Dodatci: Zahtjevi adresatima od kojih smo tražili djelovanje.
(Voir chapitre Vll de la note explicative. Joindre copie dc toutes les décisions mentionnées sous ch. IV et VI ci-dessus. Se procurer, au besoin, les copies nécessaires, et, en cas d’impossibilité, expliquer pourquoi celles-ci ne peuvent pas ętre obtenues. Ces documents ne vous seront pas retournés.) (See Part VII of the Explanatory Note. Include copies of all decisions referred to in Parts IV and Vl above. If you do not have copies, you should obtain them. If you cannot obtain them, explain why not. No documents will be returned to you.) (Vidi dio VII. Priložite kopije svih odluka spomenutih u dijelu IV. i VI. Ako nemate kopija. pribavite ih. Ako ih ne možete pribaviti. Objasnite razloge. Dokumenti vam neće biti vraćeni) 21. a)…………………………………………………………………………………….. ……………………………………. ISPUNJENI SU SVI UVJETI ZA ZAHTJEV ZBOG NE POSTUPANJA INSTITUCIJA SUSTAVA I OVLAŠTENIH OSOBA U NJIMA. b)…………………………………………………………………………………….. … ,…….. c)…………………………………………………………………………………….. ……………………………… ,……
VIII - DÉCLARATION ET SIGNATURE DECLARA TIONAND SIGNA TURE IZJAVA I POTPIS (Voir chapitre VIII de la note explicative) (See Part VIII of the Explanatory Note) (Vidi dio VIII. Upute) 22. Je déclare en toute conscience et loyauté qie les renseignements qui figurent sur la présente formule de requęte sont exacts. I hereby declare that, to the best of my knowledge and belief, the information I have given in the present application form is correct. Izjavljujem da su po mojoj savjesti i uvjerenju svi podaci u ovom zahtjevu točni.
PRISEŽEM
Lieu/Place/Mjesto Zagreb,
14.07.2008. (00:16)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
sputnjik
Iznad kojeg Ante glave?
16.07.2008. (12:34)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
iaa
SUSH
SAVEZ UDRUGA STANARA HRVATSKE
(ALLIANCE OF TENANTS’ ASSOCIATIONS OF CROATIA)
Laginjina 11, 10000 Zagreb, Croatia
Tel+Fax: ++385 1 4668 217 / 091 52 57 909 & 098 52 00 22
Pro aris et focis Za ognjište i za dom For hearth and home
9. srpnja 2008.
Poštovani,
Već 18 godina vlast lažno prikazuje stanarsko pravo u tzv. privatnim neuseljivim stanovima, na takav način, kao da su zemljišne knjige jače od zakona, Ustava i međunarodnih ugovora, pa kad je netko upisan u zemljišnoj knjizi onda mu se, tobože, "mora vratiti" imovna, vlasništvo i vlasnička prava, koja su zauvijek oduzeta zakonom za vrijeme SFRJ. Neistinito se tvrdi da "Ustav štiti" ta oduzeta vlasnička prava. (Kad bi to bila istina, tada bi i nacionalizirani stanovi bili vraćeni, a svi stanari u njima bili bi pretvoreni u "zaštićene najmoprimce"). Istina je suprotna: Kada su zakonom trajno oduzeta glavna (skoro sva) vlasnička prava, bez kojih ne može postojati ni vlasništvo, upis u zemljišnoj knjizi izgubio je svoju prvobitnu važnost. (Usporedi i čl. 173. (2) Zakona o vlasništvu!).
Ustav RH iz 1990. god. nije ukinuo niti stanarsko pravo (koje je i dalje postojalo nakon 1990.) niti bilo koje stečeno pravo. Naprotiv, u skladu sa Ustavom, ta prava su zajamčena Aneksom G međunarodnog Ugovora o pitanjima sukcesije. Jedino Rezolucija 1096 Parlamentarne skupštine Vijeća Europe (iz 1996.) traži vraćanje oduzete imovine odnosno vlasničkih prava, ali samo pod uvjetom da se time ne krše stečena prava drugih građana. Dakle, trajna, isključiva prava posjeda, uporabe stana (itd.), koja su zakonito zauvijek stečena u okviru stanarskog prava, ne mogu se oduzeti niti umanjiti, nego se samo mogu povećati jeftinim otkupom stana, a nominalni (prividni) ili bivši "vlasnici" mogu samo dobiti naknadu od strane države (isto kao i za nacionalizirane stanove).
Mi bismo mogli imati dobro mišljenje o ministrici Marini Matulović-Dropulić, kad bi ona rekla, da se ona osobno ne slaže sa neispravnim, nelogičnim, apsurdnim odlukama Ustavnog suda, ali da ih je, kao ministrica, dužna provoditi. Međutim, ne treba zaboraviti, da su odluke Ustavnog suda, doduše, obvezatne, ali sam Ustav, kao najviši zakon, jači je od tih odluka. Kad je odluka Ustavnog suda očito nelogična, apsurdna i suprotna Ustavu, svaka osoba, koja je dovoljno inteligentna da toga bude svjesna, mora poštovati sam Ustav više nego takvu pogrešnu, političku odluku Ustavnog suda. [ Naime, i sam Ustavni sud, u obrazloženju svoje Odluke od 31. III. 1998., ustvrdio je da "činjenica što te osobe (t.j. nositelji stanarskog prava u nominalno-privatnim stanovima) ne mogu otkupiti stan, posljedica je zakonodavne politike Hrvatskog državnog sabora" ].
Od 1991. odnosno 1996. godine, kad su doneseni zakoni o prodaji i najmu stanova, većini ljudi je jasno da su neke odredbe tih zakona neispravne, nelogične, pogrešne, protuustavne, protupravne, nepravedne, štetne, itd., te da je isto takva i odluka Ustavnog suda od 31. III. 1998. godine (Broj: U-I-762/1996,...). To je bilo jasno i velikoj većini zastupnika u Saboru, koji su o tome govorili nakon te odluke. Na pr., već 22. IV. 1998. Dr Nedjeljko Mihanović (HDZ) rekao je u Saboru ovo: "...da se dopusti (.....) svima otkup stanova. A država je zato tu da vlasnicima stana na ovaj ili na onaj način nadoknadi"; - a kasnije su isto rekli u Saboru i drugi zastupnici, među kojima su opet bili i istaknuti zastupnici iz redova HDZ-a: Npr., 29. I. 2003., Jadranka Kosor je rekla: "...stanarima otkup ovog stana u kojem stanuju. I naravno vlasnicima pravedna naknada. To bi bilo i u skladu sa dokumentima Vijeća Europe". Istoga dana je Vladimir Šeks rekao u Saboru ovo: "Mislim da trebamo razmatrati ovu situaciju sa stajališta upravo socijalne pravde kao vrhovnoga načela i u skladu sa onim što bi nam trebalo biti pred očima, a to je Rezolucija 1096 Parlamentarne skupštine Vijeća Europe iz 1996. god.".
Međutim, sada ministrica Marina Matulović-Dropulić (u priopćenjima za javnost povodom naših prosvjeda) govori potpuno suprotno od Jadranke Kosor, Vladimira Šeksa, i drugih, te se poziva na lošu, nelogičnu, apsurdnu, pogrešnu, protuustavnu i protupravnu odluku Ustavnog suda !!!
Mi se s time ne slažemo i nikada se nećemo složiti, nećemo i ne možemo pristati na to, da se pljačka naša imovina, niti da Ustavni sud ili bilo tko drugi krši Ustav, Aneks G međunarodnog Ugovora o pitanjima sukcesije, Europsku konvenciju o ljudskim pravima, itd. Sabor treba ispraviti gore spomenute loše zakone, a osim toga treba donijeti i druge izmjene zakona i/ili Ustava, po kojima će Sabor moći u svakom trenutku razriješiti loše ili nesposobne suce Ustavnog suda (i svih drugih sudova) te ih zamijeniti drugima, boljima
10.07.2008. (11:03) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
dalmatinac
kakvo trabunjanje i nepoznavanje međunarodnog prava, i uopće, pojma ljudskih prava!!! Stanarsko pravo niti je u ustavu RH niti je ikad bilo ubrojano niti će biti ubrojano među temeljna ljudska prava, a pravo vlasništva JE temeljno ljudsko pravo i u europskoj je konvenciji o ljudskim pravima. 'Mi se s time ne slažemo i nikada se nećemo složiti, nećemo i ne možemo pristati na to, da se pljačka naša imovina' kaze SAvez udruga stanara...Ma koja 'VAŠA IMOVINA'?? To nikad nije bilo niti će biti vaše. A tim svojim tvrdim, isključivim i nerazumnim stajalištem samo ste si priuštili da ćete pomrijeti u tim stanovima, a u otkup nećete dobiti ništa, jer niste dovoljno razumni da pristanete na otkup zamjenskog stana. Prema tome, ova država će vas, vašom vlastitom zaslugom, ostaviti u statusu quo dok se stanovi ne isprazne prirodnim odljevom, a vlasnici ne dođu konačno u posjed. I to samo ako vas europski sud u Strassbourgu ne istjera i prije toga. Dobro vi svi znate za presudu Hutten-Czapska, ali se pravite blesavi i galamite kako je Strassbourg 'korumpiran' i 'nepravedan'.
10.07.2008. (22:43) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
kanuny
@dalmatinac
Dalmatinac što si ti dežurni trovač? Čemu taj odbojan stav? Zakoni su tu da se primjenjuju. Kakvi zamjenski stanovi? Gdje je tu dosjelost, gdje je praksa EU da su dugogodišnje najmove priznali kao imovinsko pravo i pravo vlasništva na stanu. Gdje je tu Ustavna kategorija stanarskog prava, gdje je tu dosjelost po zakonu o vlasničkopravnim odnosima i kasnije zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravim pa Ustavni članci o jednakosti pred zakonom, članak ozaštita prava vlasništva , poništenje svih radnji pa i onih koji su kupili stanove u vilama na osnovu terminski vremenski vezanog trajanja. Pa zakon o poništenju svih nezakonitih radanji od 31.12.1990. godine. Dalmatinac, a ti bi one koji su u doba rata useljavanji u tuđe vlasništvo i stanarska prava zaštitio? Pa zbog takvih i jesmo u banani. Dvostruka mjerila su opstrukcija prava i države, ali o tome s nekim drugim.
11.07.2008. (19:32) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
SUSH
Taj "dalmatinac" piše besmislice. Kaže: "pravo vlasništva JE temeljno ljudsko pravo i u europskoj je konvenciji o ljudskim pravima". Potpuno pogrešno! U toj konvenciji se ne govori o onakvom "vlasništvu", kako si ga on zamišlja, nego se govori o pravu na imovinu ("possessions") u koju spada ne samo takvo vlasništvo nego SVAKO PRAVO KOJE IMA EKONOMSKU VRIJEDNOST, pa prema tome TU SPADA I STANARSKO PRAVO.
Jasno da su stanovi NAŠI - mi smo u svakom slučaju deset puta veći vlasnici od njih, jer su njima u SFRJ bila zauvijek oduzeta skoro sva vlasnička prava, a bez tih prava ne postoji i ne može postojati pravo vlasništva.
Europski sud "za ljudska prava" treba ukinuti, jer krši sve pravne norme itd. Presuda Hutten-Czapska se odnosi na osobe koje su bile obični najmoprimci u istočno-europskim zemljama, a nisu imali stanarsko pravo kao što imamo mi.
Itd., itd.
To:
11.07.2008. (21:59) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
kanuny
@SUSH
Poštovani članovi SUSH-a Vi ste imali, vi imate i vi čete na kraju imati pravo na svoj dom kao i ostali nositelji stanarskog prava koji su otkupili stanove. Da apsurd bude veći, država odnosno obnašatelji vlasti, građani kao i vi, narodni zastupnici izabrani od naroda, nositelji stanarskih prava, uskračuju vama pravo na otkup stanova upravo ono pravo koje su sami konzumirali. Ti isti nositelji vlasti znaju ili bi morali znati, da vi nositelji stanarskog prava niste konfiscirali niti oduzeli vlasnicima njihovo vlasničko pravo. Isto tako znaju ili moraju znati, jer obnašaju državničke funkcije, da su donosili zakone kao na traci za otkup stanarskih prava mislim oko 29 što uredbi što zakona od 1990. godine sa izmjenama i to sve na štetu vas. Postoji par ljudi koji su provukli svoju ideju da vam se uskrati vaše Ustavno i zakonsko pravo. Nadalje donosili su zakone sa vremenskim trajanjem za pojedince. Država oduzela i dala, država neka namiri vlasnike i nek ih isplati. Vi niste ni u kakvom pravnom odnosu sa vlasnicima. Pravni odnos i oštetni zahtjev postoji vlasnici - država. Država je skupila novac od prodaje stanova za tu svrhu, pojedinci iz države su te novce pokrali, jer nisu upotrebljeni za odštetu vlasnicma stanova, a traže da vi ododgvarate i namirite njihove kriminalne radnje. Stanarsko pravo je imovinsko pravo i nitko ga vama ne može oduzeti pa ni ova država. Ta presuda iz Strasbourga se primjenjuje kao pravilo svugdje u EU pa čak imate praksu u BiH, samo ne kod naših mudraca. Za vrijeme domovinskog rata oduzete i napuštene stanove, čuj država, je dodijeljivala prognanicima i izbjeglicama sa pravom otkupa. Opet kriminal u režiji države. Vlasnici tih stanova su bila poduzeća koja su izgradila stanove za svoje zaposlenike i zaposlenici koji su bili nositelji stanarskog prava. Vidite, i ti tako podijeljeni stanovi novim stanarima su otkupljeni, a vi koji živite čitav jedan vijek u stanovima sa stanarskim pravom na vašoj strani je Ustav i svi međunarodni standardi to pravo još nemate.
Dobro koncipirana tužba i kaznena prijava protiv onih koji vam brane vaše pravo donijet će vam i vlasništvo i naknadu za pretrpljene duševne boli i maltretiranja od strane bahate vlasti. Pogledaj te Zakon o kaznenoj odgovornosti pravnih osoba nn 151/03 u svezi sa KZ -om RH
11.07.2008. (22:05) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
sush
Je li stanarsko pravo koje je postojalo u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj po Zakonu o
stambenim odnosima iz 1974. vlasničko pravo i, shodno tome, zaštićeno Ustavom i Evropskom
konvencijom kao ljudsko pravo? (……) Problem je jednostavan, jer mu je rješenje
jednostavno: Stanarsko pravo je, naravno, vlasničko pravo, pa shodno tome uživa kao ljudsko
pravo zaštitu i po Ustavu i po Konvenciji te tu zaštitu treba da pruže i hrvatski sudovi i
Evropski sud za ljudska prava. Shodno tome, Republika Hrvatska treba svima nekadašnjim nosiocima
stanarskog prava, uključivo one koji su to pravo izgubili uslijed ratnih okolnosti te one koji su
to pravo imali na stanovima u privatnom vlasništvu, omogućiti da otkupe pravo vlasništva na
tim stanovima pod uvjetima Zakona o otkupu stanova na kojima postoji stanarsko pravo.
(……) U “Zborniku Pravnog fakulteta u Zagrebu” 1992. pokazao sam da su odluke
Ustavnog suda Republike Hrvatske o članku 48. Ustava “izraz pojmovne zbrke, i to ne takve
koju su suci Ustavnog suda mogli sami sročiti, već zbrke koja je brižljivo
njegovana…”
Prof. dr. Ivan Padjen
(Autor je profesor prava na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu).
2.
U Hrvatskoj danas živi između 5.000 i 7.000 obespravljenih obitelji koji su imali tu nesreću
da su se našli u tzv. „privatnim“ neuseljivim stanovima, koji su nepravedno bili
izuzeti iz Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo… (……)
SDP smatra da je prilikom rješavanja pitanja stanarskih prava rješenjem kojima je nekim
građanima dano pravo na otkup a drugima ne, učinjena velika nepravda. Pravo na otkup trebalo je
dati svima pod jednakim uvjetima. Na žalost, to nije učinjeno pa su generirane nepravde koje, na
žalost, pred hrvatskim sudovima, Ustavnim sudom Republike Hrvatske i Europskim sudom za ljudska
prava nisu ispravljene. (…..)
S poštovanjem,
Ivo Josipović
(Autor je profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu).
12.07.2008. (07:42) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
SUSH
Subject: tužba sudu u strazburu o pretvorbi i privatizaciji
Date: Sun, 13 Jul 2008 1048 0200
PONIŠTENJE PRETVORBE - ZAHTJEV
Budući da svi Zahtjevi za poništenje pretvorbe, koje je podnijela udruga Kulin ban iz Zagreba,
nisu donijeli željeni odgovor Republike Hrvatske, odlučili smo potražiti pomoć na Sudu u
Strasbourgu. Često slušamo da je poništenje pretvorbe i privatizacije nemoguće. Međutim,
hrvatski zakoni kažu da je to moguće. Štoviše, hrvatki zakoni to izričito naznačuju.
Zato smo potražili zaštitu hrvatskih zakona na Sudu u Strasbourgu.
Voir Note explicative
See Explanatory Note
Vidi Uputu (CRO)
COUR EUROPÉENNE DES DROITS DE L’HOMME
EUROPEAN COURT OF HUMAN RIGHTS
EUROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA
Conseil de I’Europe - Council of Europe - Vijeće Europe
Strasbourg, France - Strasbourg, Francuska
REQUEĘTE
APPLICATION
ZAHTJEV
présentée en application de l’article 34 de la Convention européenne des Droits de I’Homme,
ainsi que des articles 45 et 47 du Rčglement de la Cour
under Article 34 of the European Convention on Human Rights
and Rules 45 and 47 of the Rules of Court
na temelju članka 34. Europske konvencije o ljudskim pravima
i pravila 45. i 47. Poslovnika Suda
IMPORTANT: La présente requéte est un document juridique et peut affecter vos droits et
obligations.
This application is a formal legal document and may affect your rights and obligations.
VAŽNO: Ovaj zahtjev je pravni dokument i maže utjecati na Vaša prava i obveze.
I - LES PARTIES / THE PARTIES / STRANKE
TUŽITELJ: UDRUGA NEZAKONITO RAZVLAŠTENIH DIONIČARA “ KULIN BAN” ZAGREB
TUŽENA: REPUBLIKA HRVATSKA
A. LE REQUĘRANT/LA REQUĘRANTE
THE APPLICANT
PODNOSITELJ/PODNOSITELJICA
(Renseignements ŕ foumirconceniant Ie/la requérant(e) et son/sa représentant(e) éventuel(le)
(Fill in the following details of the applicant and the representative, if any)
(Upišite podatke podnositelja /podnositeljice i eventualno zastupnika /zastupnice)
1. Nomdefamille TABAKOVIĆ 2. Prenom(s) SULEJMAN
Surname /Prezime First name (s) /line
Sexe: masculin/feminin Sex: male/female Spot: muški / ženski
3. Nationalité …..HRVATSKO. 4. Profession ..Dipl. pravnik
Nationality / Državljanstvo Occupation /Zanimanje
5. Date et lieu de naissance. 20.03.1952.; Bosanska Dubica , Republika BiH
Date and place of birth /Datum i mjesto rođenja
6. Domicile. Tuškanova 21, Zagreb; Republika Hrvatska
Permanent address / Stalna adresa
7. Tel. N0 / Broj telefona …00385 4650 297; 00385 98 277 023.
8. Adresse actuelle (si différente de 6.)
Present address (if different from 6.)
Trenutačna adresa (ako drukčija nego u toč. 6.)
9. Nom et prénom du/de la représentant(e)* Sulejman Tabaković.
Name of representative*
Prezime i ime zastupnika /zastupnice1
10. Profession du/de la représentant(e) Dipl. pravnik; Viši stručni savjetnik
Occupation of representative
Zanimanje zastupnika /zastupnice
11. Adresse du/de la représentant(e) Tuškanova 21, Zagreb; Republika Hrvatska..
Address of representative
Adresa zastupnika /zastupnice
12. Tel. N0/ Broj telefona ..00385 1 4650 297. Fax N° / Broj telefaksa 00385 4650 297.
B. LA HAUTE PARTIE CONTRACTANTE / THE HIGH CONTRACTING PARTY
VISOKA UGOVORNA STRANKA: REPUBLIKA HRVATSKA
(Indiquer ci-aprčs le nom de I’Etat/des Etats centre !e(s)quel(s) la requęte est dirigée)
(Fill in the name of the Stale(s) against which the application is directed)
(Navedite ime tužene države / tuženih država)
13. STATUT UDRUGE “ KULIN BAN „ I ODLUKE SKUŠTINE „ KULIN BAN „
Priložiti punomoć ako podnositelj / podnositeljica ima zastupnika l zastupnicu.
II - EXPOSÉ DES FAITS
STA TEMENT OF THE FA CTS
OPIS ČINJENICA
(Voir chapitre II de la note explicative)
(See Part II of the Explanatory Note)
(Vidi dio ll. Upute)
14.
Podnosimo zahtjev za poništenje postupka pretvorbe i privatizacije u Republici Hrvatskoj sukladno
Poslovniku suda, Konvenciji i Prvom protokolu Konvencije.
Razlozi za podnošenje ovog Zahtjeva za poništenjem nezakonite pretvorbe i privatizacije koja se
ogleda u pljački građana navest ćemo kronološkim redom, a dokaze takvom postupanju dostavit
ćemo kao privitak Zahtjevu.
Postupak pretvorbe i privatizacije društvene imovine koja je postojala kao zajednički oblik
vlasništva u Republici Hrvatskoj do donošenje Ustava Republike Hrvatske 22. 12. 1990. godine,
pretvorena je i privatizirana suprotno donesenim zakonima. Takvim izmišljenim postupcima suprotno
donesenim zakonima direktno su imovinski oštećena ogromna većina građana, 90%, Republike
Hrvatske. Otežavajuća okolnost za institucije sustava Republike Hrvatske, kao i ovlaštene
pojedince u tim institucijama je to da je taj postupak pljačke građana izvršen za vrijeme rata
u Republici Hrvatskoj. Ratno stanje, bez objave rata, u Republici Hrvatskoj trajalo je od 1991.
godine do integriranja teritorija Republike Hrvatske dakle do 1998. godine. Hrvatski sabor kao
predstavničko tijelo građana nije nikad objavilo početak rata niti kraj rata i ratnih
operacija. Takvo stanje ni rata ni mira imalo je za posljedicu umjet
14.07.2008. (00:05) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
SUSH
Takvo stanje ni rata ni mira imalo je za posljedicu umjetno stvaranje privida zakonitost
ponašanja sustava institucija u Republici Hrvatskoj, a koje je u konačnici imalo za cilj
nezakonito oduzimanje imovine građanima Republike Hrvatske u interesu političkih stranaka i
njihovih podobnih poslušnika od 1990. godine do danas.
Zakonom o pretvorbi društvenih poduzeća, koji je donesen 22. travnja 1991. godine, a primjena je
počela 1. siječnja. 1993. godine je datum, „Dan D“, to jest onaj dan do kada su svi
akteri pretvorbe morali provesti prilagodbe, procjene i usklađivanja sa zakonima za proces
pretvaranja društvene imovine u imovinu za točno određene vlasnike kako to navodi Zakon o
pretvorbi.
Proces pripreme i prilagodbe poduzeća, te dinamička procjena svakog poduzeća morao je, do 31.
prosinca 1992. godine, imati rezultat izražen u ukupnoj vrijednosti društava kapitala
izraženog u novcu, a ukupna tako izražena vrijednost formirala se temeljem točno određenog
zakonskog postupka sa završnim računima na dan 31. 12. 1991. godine
Vrijednost društva kapitala morala se uvećati za vrijednost dijelova banaka koja su pripadala
društvima kapitala kao osnivačima banaka. Procijenjena vrijednost kapitala koje je svako
društveno poduzeće unijelo kao osnivački ulog u osnivanje poslovne banke uz vrijednost koje je
poslovna banka ostvarila svojim poslovanjem u interesu osnivača banaka društvenih poduzeća,
dakle procjena banaka nije uvrštena u procjenu društava kapitala pretvaranih poduzeća ni u
jednoj provedenom postupku u pretvorbi.
Takav je postupak institucija koje su nadležne za provođenje pretvorbe, a kasnije privatizacije,
vlasnike banaka, a to su bili budući dioničari poduzeća direktno isključio iz stjecanja
svoga dijela vlasništva u okviru pretvorbe i privatizacije banaka.
Znači, Uprave društva kapitala koje su dobile od Države mandat da sudjeluju u pretvorbi
društvenog kapitala i Agencija za restrukturiranje svjesno su izbjegle pretvorbu uloženog i
novostvorenog kapitala osnivača banaka u bankama, te nisu uvrstiti tu vrijednost u ukupnu
vrijednost pretvaranog poduzeća. To je prva od povreda imovinskih prava, pljačka građana,
budućih dioničara pretvaranih poduzeća.
Ovako iskazana umanjena vrijednost, pretvaranih poduzeća, odnosno, društava kapitala trebala se
podijeliti s brojem povlaštenih dioničara kako bi se došlo do broja dionica i vrijednosti
svake dionice.
Samim tim činom, dakle neuvrštavanjem procijenjene vrijednosti banke u vrijednost poduzeća
osnivača, vrijednost dionice nije odražavala novčanu protuvrijednost pripadajućeg dijela
dioničara onako kako je to zakon predviđao, nego znatno manje.
Procijene imovine i kapitala društvenih poduzeća su u doba „ratnog stanja“ vršene
prema računovodstvenoj, a ne tržišnoj to jest dinamičkoj vrijednosti društava kapitala.
Revizijskim nalazima Ureda Državne revizije, koja su nepotpuna i nekonzistentna u primjeni
INTOSA-i mjerila, utvrđeno je da 95% pretvaranih poduzeća u postupku pretvorbe i privatizacije u
Republici Hrvatskoj nije u skladu sa zakonima, te da je pretvorba urađena na štetu imovinskih
prava pretpostavljenih vlasnika naznačenih u Članku 5. Zakona o pretvorbi društvenih
poduzeća.
Ovako utvrđene vrijednosti dionica trebale su biti ponuđene prema zakonu sudionicima stvaranja
kapitala tijekom godina od osnutka poduzeća do 31. 12. 1991. godine, dakle umirovljenicima iz tog
poduzeća članovima njihovih obitelji, bivšim zaposlenicima i članovima njihovih obitelji i
tadašnjim zaposlenicima i članovima njihovih obitelji.
Uprave društva kapitala nisu pozvale prema zakonu stvaraoce kapitala, dapače izmjenom Zakona o
državljanstvu Republike Hrvatske oduzeto je pravo stvarateljima kapitala pravo na njihovo
sudjelovanjem u pretvorbi i privatizacije uvjetujući njihovo pravo otkupa dionica prebivalištem
u zadnjih pet (5) godina na teritoriji Hrvatske. Istodobno institucije su dale pravo na
sudjelovanjem u pretvorbi i privatizaciji pripadnicima hrvatskog naroda iz drugih republika kojima
uvjet prebivalište nije postavljen. Tako je imovinski oštećeno milijun građana u zemlji od
oko 4.000.000 ljudi.
Ta imovinska prava su im vraćena 2003. godine ratifikacijom kroz Zakon o potvrđivanju ugovora o
sukcesiji. Institucije države Republike Hrvatske nisu niti na jedan način pokrenule povrat prava
iako smo im kao građanska Udruga nezakonito razvlaštenih dioničara pozvali našim zahtjevima
da provedu poništenje pretvorbe i privatizacije temeljem Ustavnih odredbi Republike Hrvatske,
ratificiranih Međunarodnih ugovora, posebno ANEX-a G navedenog ugovora o sukcesiji, Ratificiranih
konvencija, Zakona o reviziji pretvorbe i privatizacije (Narodne novine, 115/05), sukladno
Zaključcima 22. sjednice Hrvatskoga sabora, od 29. svibnja 2002. godine, kao i Zaključcima 17.
sjednice Hrvatskog sabora, od 15. prosinca 2005. godine, te primjereno tome, zahtijevamo
korištenje blagodati odredbe Članka 18. Zakona o reviziji pretvorbe i privatizacije koji glasi:
Članak 18.
14.07.2008. (00:07) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
SUSH
Kada su u postupku revizije pretvorbe i privatizacije utvrđene nepravilnosti iz članaka 5., 6.,
7., 8. i 14. Zakona o reviziji i pretvorbi, nadležno tijelo za reviziju će u samom tijeku
postupka, pred nadležnim tijelima pokrenuti postupke za privremenu zabranu raspolaganja na tako
stečene dionice i udjele.;
Naš zahtjev nije u zastari jer je nezakonito ponašanje institucija sustava kao i ovlaštenih
osoba u njima koje su nezakonito postupale proglašene ništave.
Zakon o potvrđivanju ugovora o sukcesiji (Narodne novine, Međunarodni ugovori, 2/04) u kojem se,
u ANEX-u G, kaže:
(b)Bilo kakav navodni prijenos prava na pokretnu i nepokretnu imovinu učinjen nakon 31. prosinca
1990. i zaključen pod prisilom ili protivno pododjeljku (a) ovoga članka, bit će ništav.
Prema ovom dokumentu provođenje ovih ništavnosti je u domeni, prema članku:
Članak 3.
Provedba ovog Zakona u djelokrugu je Ministarstva financija, Hrvatske narodne banke, Ministarstva
vanjskih poslova, Ministarstva obrane, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstva
pravosuđa, Ministarstva kulture, Državnog arhiva i drugih državnih tijela u čiji djelokrug
ulaze pitanja obuhvaćena Ugovorom.
Vlada Republike Hrvatske nastavit će poduzimati potrebne radnje u cilju utvrđivanja
činjeničnog stanja vezano za sredstva koja su predmet raspodjele u skladu s člankom 5. stavkom
(1) podstavkom (iii) Aneksa C Ugovora o pitanjima sukcesije.
Podnijeli smo elaborirane zahtjeve za poništenje pretvorbe za Na-Ma-u d.d. Zagreb, Tvornicu duhana
Zagreb d.d., Tvornicu duhana Rovinj d.d. Autobusni kolodvor d.d. i za sva društva kapitala koja su
nezakonito opljačkana građanima Republike Hrvatske, a koje je utvrdio Ured Državne revizije.
Što su sve povrijedili u pljački imovine građana kao zločinačka organizacija, institucije
sustava i pojedinci, dostavljamo u Zahtjevima koje smo uputili svim institucijama Republike Hrvatske
koje su se oglušile na njih.
Sudska zaštita nije bila moguća jer su kršenja sustavno provođenja od strane institucija
koje su pod kontrolom političkih struktura, a koje nisu htjeli provesti donesene zakone.
Primjer neprovođenje preuzetih obveza po navedenim zakonima u interesu zaštite kriminalom
povezanih učesnika i politike očituje se od formiranja Ureda državne revizije, usvajanja
Zakona o reviziji pretvorbe i privatizacije, usvajanje Zaključaka Hrvatskoga sabora 2002. godine
po Nalazima Državne revizije o nezakonitostima pretvorbe i privatizacije, ratificiranje Ugovora o
sukcesiji 2004. godine, kao i usvojenje novih Zaključaka Hrvatskoga sabora od 2005. godine. Tim
zaključcima Vlada je morala pokrenuti postupke poništenja i kaznenih progona, od toga nije bilo
ništa, a na naše zahtjeve nije odgovoreno.
Si necessaire, continuer sur une feuille separee
Continue on a separate sheet if necessary
Ako je potrebno, nastavite na posebnom listu
III - EXPOSÉ DE LA OU DES VIOLATION(S) DE LA CONVENTION ET/OU DES PROTOCOLES ALLÉGUÉE(S),
AINSI QUE DES ARGUMENTS Ŕ L’APPUI
STATEMENT OF ALLEGED VIOLATION(S) OF THE CONVENTION AND/OR PROTOCOLS AND OF RELEVANT ARGUMENTS
IZJAVA O NAVODNIM POVREDAMA ODREDABA KONVENCUE I/ILI PROTOKOLA, I O RELEVANTNIM ARGUMENTIMA
(Voirchapitre III de la note explicative)
(See Part III of the Explanatory Note)
(Vtdi din III. Upute)
15.
Sukladno odredbama Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, sastavljene u Rimu 4.
studenoga 1950. godine, s izmjenama koja u svom Članku 1. potvrđuje i usvaja protokole uz
navedenu konvenciju kojima se pobliže uređuju zaštite ljudskih temeljnih prava, kao i
zaštita prava na vlasništvo.
Povreda opisana u Prvom protokolu uz konvenciju sastavljen u Parizu 20. ožujka 1952. godine, koji
kaže:
Članak 1.
Svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na mirno uživanje svojega vlasništva. Nitko se ne
smije lišiti svoga vlasništva, osim u javnom interesu, i to samo uz uvjete predviđene zakonom
i općim načelima međunarodnog prava.
Kao i odredbe Zakona kojim je ratificirana Konvencija i Protokoli
Članak 5.
Za izvršenje Konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, kao i Protokola broj 1., 4., 6.,
7. i 11. uz Konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama nadležna su ministarstva i druga
tijela državne uprave Republike Hrvatske u čiji djelokrug ulazi ostvarivanje pojedinih prava
predviđenih Konvencijom i dodatnim Protokolima.
Sukladno odredbama Konvencije podnosimo zahtjev za zaštitu kako slijedi:
Članak 1.
Visoke ugovorne stranke osigurat će svakoj osobi pod svojom jurisdikcijom prava i slobode
određene u odjeljku I. ove Konvencije.
Članak 8.
1. Svatko ima pravo na poštovanje svoga privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja.
2. Javna vlast se neće miješati u ostvarivanje tog prava, osim u skladu sa zakonom i ako je u
demokratskom društvu nužno radi interesa državne sigurnosti, javnog reda i mira, ili
gospodarske dobrobiti zemlje, te radi sprečavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja
ili morala ili radi zaštite prava i sloboda drugih.
Članak 60.
14.07.2008. (00:11) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
SUSH
Članak 60.
Ništa u ovoj Konvenciji neće se tumačiti kao da ograničava ili ukida bilo koje ljudsko pravo
i temeljnu slobodu koji su priznati zakonima neke visoke ugovorne stranke ili bilo kojim drugim
sporazumom kojega je ona stranka.
Protokol 1. (Pariz 20.03.1952.)
Članak 1.
Svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na mirno uživanje svojega vlasništva. Nitko se ne
smije lišiti svoga vlasništva, osim u javnom interesu, i to samo uz uvjete predviđene zakonom
i općim načelima međunarodnog prava.
Prethodne odredbe, međutim, ni na koji način ne umanjuju pravo države da primijeni zakone koje
smatra potrebnima da bi uredila upotrebu vlasništva u skladu s općim interesom ili za osiguranje
plaćanja poreza ili drugih doprinosa ili kazni.
Četvrti protokol
Članak 2.
1. Svatko tko se zakonito nalazi na području neke države ima pravo na slobodu kretanja i
slobodni izbor svoga boravišta na tom području.
2. Svatko je slobodan napustiti bilo koju zemlju, uključujući i svoju vlastitu.
3. Ne mogu se postavljati nikakva ograničenja ostvarivanju tih prava, osim ona koja su u skladu sa
zakonom i koja su u demokratskom društvu nužna radi interesa državne sigurnosti ili javnog
reda i mira, za održavanje javnog poretka, radi sprječavanja zločina, radi zaštite zdravlja
ili morala ili radi zaštite prava i sloboda drugih.
4. Prava utvrđena u stavku 1. mogu također biti podvrgnuta, u određenim dijelovima područja,
ograničenjima utvrđenima u skladu sa zakonom i koja su opravdana zaštitom javnog interesa u
demokratskom društvu.
Članak 3.
1. Nitko ne smije biti protjeran, upotrebom bilo pojedinačnih ili kolektivnih mjera, s područja
države čiji je državljanin.
2. Nitko ne smije biti lišen prava da uđe na područje države čiji je državljanin.
Protokol 7.
Članak 1.
1. Stranac koji zakonito boravi na području neke države ne smije biti iz nje protjeran, osim
radi izvršenja odluke donesene u skladu sa zakonom; i treba mu dopustiti da:
a) iznese razloge protiv svog protjerivanja;
b) zatraži ponovno razmatranje svog slučaja; i
c) u tu svrhu bude zastupan pred nadležnim tijelom, ili pred osobom ili osobama koje to tijelo
imenuje.
2. Stranac može biti i protjeran prije no što je ostvario prava iz stavka 1. toč. a), b) i c)
ovoga članka kada je protjerivanje nužno radi interesa javnog reda ili se temelji na razlozima
državne sigurnosti.
5. Protokol 4. mijenja se kako slijedi:
a. članci dobivaju naslove navedene u dodatku ovom Protokolu;
b. u članku 5., stavku 3., riječi »članka 63.« zamijenit će se riječima
»članka 56.«, dodaje se novi stavak 5. koji glasi:
»Svaka država koja je dala izjavu u skladu sa stavkom 1. ili 2. ovog članka može, u bilo
kojem kasnijem času, u ime jednog ili više područja na koja se izjava odnosi, izjaviti da
prihvaća nadležnost Suda da prima zahtjeve pojedinaca, nevladinih organizacija ili skupina
pojedinaca kako je predviđeno u članku 34. Konvencije glede svih članaka ili bilo kojeg
članka od 1. do 4. toga Protokola«.
Pozivamo se na izjavu:
Republika Hrvatska priznaje, na neodređeno razdoblje, sukladno članku 46. Konvencije za
zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, članku 6. Protokola br. 4 i članku 7. Protokola
br. 7 kao obvezatnu, ipso facto i bez posebnog sporazuma, pod uvjetom uzajamnosti, sudbenost
Europskog suda za ljudska prava u svim predmetima vezano uz tumačenje i primjenu Konvencije i
dodatnih Protokola, što se odnose na činjenice nastale nakon stupanja na snagu Konvencije i
dodatnih Protokola za Republiku Hrvatsku.
IV - EXPOSÉ RELATIF AUX PRESCRIPTIONS DE L’ARTICLE 35 § 1 DE LA CONVENTION
STATEMENT RELATIVE TO ARTICLE 35 § 1 OF THE CONVENTION
IZJAVA KOJA SE ODNOSINA STAVAK 1. ČLANKA 35. KONVENCIJE
(Voir chapitre IV dela note explicative. Donner pour chaquc grief, et au besoin sur une feuille
séparée, les renseignements demandés sous les points 16 ŕ l8ci-aprčs)
(See Part If of the Explanatory Note. If necessary, give the details mentioned below under points 16
to 18 on a separate sheet for each separate complaint)
(Vidi dio IV. Upute. Ako je potrebno, napišite podatke koji se zahtijevaju u točkama 16. do 18.
na posebnom listu za svaku žalbu zasebno)
NE POSTOJI NITI JEDAN ORGAN KOJEM BI SE MOGAO PODNIJETI ZAHTJEV SVI SU PRAVNI PUTEVI ISKORIŠTENI.
16. Décision interne définitive (date et nature de la décision, organe - judiciaire ou autre -
l’ayant rendue)
Final decision (date, court or authority and nature of decision)
Konačna odluka (datum i priroda odluke, sud lil drugi organ koji ju je donio)
ODLUKA NIKAD NIJE DONESENA NITI OD JEDNOG ORGANA KOJI JE BIO DUŽAN PROVESTI NAVEDENE ODREDBE. NISU
DONESENE ODLUKE PO NAŠIM ZAHTJEVIMA, ZADNJI ZAHTJEV PROSINAC 2006.GODINE
17. Autres décisions (énumérées dans l’ordre chronologique en indiquant, pour chaque
décision, sa date, sa nature et l’organe -judiciaire ou autre- l’ayant rendue)
Other decisions (list in chronological order, giving date, court or authority and nature of decision
for each of them)
14.07.2008. (00:12) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
SUSH
Druge odluke (upišite ih kronološkim redom; za svaku odluku upišite datum, sud ili drugi organ
koji je odluku donio i njenu prirodu)
NISU DONESENE , INSTITUCIJE SE OGLUŠILE NA ZAHTJEVE
18. Dispos(i)ez-vous d’un recours que vous n’avez pas exercé? Si oui, lequel et pour quel motif
n’a-t-il pas été exercé?
Is there or was there any other appeal or other remedy available to you -which you have not used? If
so, explain why you have not used il.
Postoji li ili je postojalo još koje pravno sredstvo kojim se niste poslužili? Ako postoji,
pojasnite koje i iz kojeg se razloga niste njime poslužili.
SVA SU SREDSTVA ISKORIŠTENA.
NEPOSTUPANJE INSTITUCIJA DRŽAVE
Si nécessaire, continuer sur une feuille séparée
Continue on a separate sheet if necessary
Ako je potrebno, nastavite na posebnom listu
V - EXPOSÉ DE L’OBJET DE LA REQUĘTE ET PRÉTENTIONS PROVISOIRES POUR UNE
SATISFACTION EQUITABLE
STATEMENT OF THE OBJECT OF THE APPLICATION AND PROVISIONAL CLAIMS FOR JUST SATISFACTION
IZJAVA O PREDMETU ZAHTJEVA I PRETHODNI ZAHTJEV ZA PRAVEDNU NAKNADU
(Voir chapitre V de la note explicative)
(See Part V of the Explanatory Note)
(Vidi dlo V. Upute)
19.
Poništenje pretvorbe i privatizacije u bankarskom sektoru, kao i poništenje pretvorbe i
privatizacije u društvima kapitala kao pred osnova za vraćanje imovinskih prava zakonitim
vlasnicima uz obeštećenje istih, kroz kamatu, dividendu i oduzimanje nezakonite imovine
pljačkašima prema konvencijama kojima je Hrvatska pristupila.
VI- AUTRES INSTANCES INTERNATIONALES TRAITANT OU AYANT TRAITE L’AFFAIRE
STATEMENT CONCERNING OTHER INTERNATIONAL PROCEEDINGS
IZJAVA O DRUGIM MEĐUNARODNIM POSTUPCIMA
(Voir chapitre VI de la note explicative)
(See Part VI of the Explanatory Note)
(Vidi dio VI. Upute)
Poslali smo sve predmete veleposlanstvu EU u Zagrebu, kao i OESS–u ali nismo dobili nikakve
konkretne odgovore.
20. Avez-vous soumis ŕ une autre instance internationale d’enquęte ou de rčglement les griefs
énoncés dans la présente requęte? Si oui, fournir des indications détaillées ŕ ce
sujet
Have you submitted the above complaints to any other procedure of international investigation or
settlement? If so, give full details.
Jeste li ovaj zahtjev već podnijeli u nekom drugom postupku međunarodne istrage ili
rješavanja? Ako jeste, navedite sve podatke.
NE
VII- PIÉCES ANNEXEES (PAS D’ORIGINAUX,
LIST OF DOCUMENTS UNIQUEMENT DES COPIES)
PRIVITAK (NO ORIGINAL DOCUMENTS,
ONLY PHOTOCOPIES)
(BEZ ORIGINALA,
SAMOKOPIJE)
Zahtjev za poništenje pretvorbe i privatizacije TDZ
Zahtjev za poništenje pretvorbe i privatizacije TDR
Zahtjev za poništenje pretvorbe i privatizacije NA-MA
Zahtjev za poništenje pretvorbe i privatizacije Autobusni kolodvor
Zahtjev za poništenje pretvorbe i privatizacije sve pretvorbe i privatizacije iz Nalaza Ureda
Državne revizije
Dodatci: Zahtjevi adresatima od kojih smo tražili djelovanje.
(Voir chapitre Vll de la note explicative. Joindre copie dc toutes les décisions mentionnées
sous ch. IV et VI ci-dessus. Se procurer, au besoin, les copies nécessaires, et, en cas
d’impossibilité, expliquer pourquoi celles-ci ne peuvent pas ętre obtenues. Ces documents ne
vous seront pas retournés.)
(See Part VII of the Explanatory Note. Include copies of all decisions referred to in Parts IV and
Vl above. If you do not have copies, you should obtain them. If you cannot obtain them, explain why
not. No documents will be returned to you.)
(Vidi dio VII. Priložite kopije svih odluka spomenutih u dijelu IV. i VI. Ako nemate kopija.
pribavite ih. Ako ih ne možete pribaviti. Objasnite razloge. Dokumenti vam neće biti vraćeni)
21.
a)……………………………………………………………………………………..
……………………………………. ISPUNJENI SU SVI UVJETI ZA ZAHTJEV ZBOG NE POSTUPANJA
INSTITUCIJA SUSTAVA I OVLAŠTENIH OSOBA U NJIMA.
b)……………………………………………………………………………………..
… ,……..
c)……………………………………………………………………………………..
……………………………… ,……
VIII - DÉCLARATION ET SIGNATURE
DECLARA TIONAND SIGNA TURE
IZJAVA I POTPIS
(Voir chapitre VIII de la note explicative)
(See Part VIII of the Explanatory Note)
(Vidi dio VIII. Upute)
22. Je déclare en toute conscience et loyauté qie les renseignements qui figurent sur la
présente formule de requęte sont exacts.
I hereby declare that, to the best of my knowledge and belief, the information I have given in the
present application form is correct.
Izjavljujem da su po mojoj savjesti i uvjerenju svi podaci u ovom zahtjevu točni.
PRISEŽEM
Lieu/Place/Mjesto Zagreb,
14.07.2008. (00:16) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
sputnjik
Iznad kojeg Ante glave?
16.07.2008. (12:34) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...