Nije potrebno širiti institucije. Ono što bi više pomoglo je znati bolje o postojećim institucijama i pozivati ih na odgovornost. I znati koga pitati. Npr, imamo Državni zavod za statistiku koji sve mjeri i medije koji prenose rezultate. Ako ove dvije institucije ne rade dovoljno svoj "kontrolni" posao, na primjer, dovoljno bi bilo znati, bar u demokraciji, koga pitati zašto ne radi bolje. Za te stvari netko dobiva plaću.
05.05.2008. (13:56)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
WIWA, pomislio sam i na postojeće institucije koje spominjete, a čije se djelovanje uklapa u predloženu četverodiobu vlasti. Zašto sam se ipak založio za izneseni prijedlog jeste uzdizanje razine tih institucija na novo mjesto u društvu. Institucije se po broju učesnika možda i ne moraju širiti, tu se slažemo, ali nekima u funkciji kontrole treba ojačati poziciju i, što je najznačajnije, načiniti ih neovisnima. Nisam siguran da Državni zavod za statistiku nije pod jakim utjecajem onih koji ih financiraju, pa onda i obrada rezultata može biti drugačija ili u neko drugo vrijeme, kako već kome odgovara. Svakako, i postojeći sukob na relaciji Markov trg-Pantovćak ukazuje da neke stvari treba mijenjati, što se uklapa u izneseni prijedlog. Možda se može načiniti i nešto drugo, ali nisam se mogao oteti dojmu da postojeće stanje nije zadovoljavajuće
05.05.2008. (23:42)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
wiwa
Ne znam koliko će to pomoći. Evo, na primjer, predsjednik isto nešto prigovara vladi i kritizira, ali ga baš i nedoživljavaju iako bi možda po zakonu trebali. Ja sam za to da se prvo utemelji metodologija kritike i kriteriji ocjene postojećih institucija pa tek onda da se promijeni arhitektura vlasti. Ali bojim se da nam nedostaje kompetentnih za taj posao, a kamoli priznatih stručnjaka. I inače insitucije vlasti nekad ignoriraju mišljenje struke pa je cijeli takav posao još teže započeti.
06.05.2008. (12:16)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
WIVA, promjene se kod nas događaju kad i zadnji Mohikanac shvati da nešto ne valja. A često ne valja već davno prije, ali mora se izgleda lupiti glavom o zid da se dogode nužne promjene. Znači, valja potražiti ideje koje će ranije sugerirati nužnost i možda smjer promjena. Možemo li to?
06.05.2008. (21:10)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
wiwa
A tko su nositelji koji će mijenjati društvenu osnovu? Na kome Hrvatska sutra ostaje? Tko želi tražiti ideju i tehnologiju napretka kod nas? Bojim se da ih nema. Koga danas zanimaju promjene, osim par online-nezadovoljnika? Što se "potlačene" mase tiče, bojim se da je ona prije 8 godina zadnji put reagirala na izborima pa je sada umor prevladao. Dakako, svatko bi želio bolje uvjete na poslu itd., ali narod na rubu egzistencije nema baš puno za uložiti. Travanjski prosvjedi su pokazali relativno slab entuzijazam. Pa onda očekivano cvatu apatija i obiteljsko nasilje. Na kraju, ako mediji pokažu predsjednika koji saziva sjednice na kojima bi raspravljao o gospodarstvu, a kojega premijer ignorira, što da misli obični radnik s njegovim apelom.
07.05.2008. (09:23)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
WIVA, društvenu osnovu mijenjat će glasači, samo je pitanje koja im stranka, skupina ili pojedinac može biti lučonoša. Hrvatska ostaje na mladima, to nije parola već biološka činjenica. Ideju traže mnogi otvoreno ili samozatajno, ali to se vidi po forumskom reakcijama. Učestalost toga je vjerovatno statistički ista u svim društvima, ne samo u Hrvatsko. Možda radi lošije situacije kod nas može biti više tražitelja ideja za napredak. Ne treba biti malodušan, svako vrijeme je imalo svoje probleme i nalazilo na koncu rješenja za njh. Pitanje je samo koliko dobre ideje mogu ubrzati rješenja i smanjiti štete.
08.05.2008. (01:50)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
iaa
iaa
2.
“SUOČENI s mogućnostu da neki sudci, u pojedinačnom glasovanju,unatoč dogovoru,ipak ne dobiju potreban broj glasova i da time dođe u pitanje cijeli projekt,operativni izvršitelji dogovora HDZ-SDP,Vladimir šeks i Mato Arlović,umjesto pojedinačnog,provode u Saboru neustavno i za zastupnike i za kandidate,ponižavajuće glasovanje za listu “u paketu”,po principu:ako ide Omejac,ide i Vukojević.Što su pritom izigrali i prevarili zastupnike,po svjedočenju nekih SDP-ovih i svoje,kojima su uskratili mogućnost pojedinačnog izbora, i nije najgore jer zastupnici bi ipak trebali znati svoj posao,ali su izigrali i učinili smiješnim i stranke i partnere. Na kraju valja spomenuti i Matu Arlovića,koji je s političke pozicije i funkcije koju je obavljao bitno utjecao na sastav pa i na rad Ustavnog suda.U ime svoje stranke,a čini se i na njezin račun,glavni je krivac i za početni sastav Suda i zaizbor daljnja četiri suca kojim nisu poboljšane stručne reference Suda i kojim se utvrdila desna pozicija Suda.I dok mnogi smatraju da su njegovi dogovori s Vladimirom Šeksom posljedica nekih SABLASTI prošlosti ili pak političke računice,ja bih rekao,poznavajući njegov lik i djelo,da se radi uglavnom o nesposobnosti i neznanju te provincijalnim kompleksima priučenog pravnika prema ozbiljnim pravnim znalcima Takvu ocjenu potvrđuje njegov cjelokupni rad u Saboru,dnevno politički karakter ustavnih promjena,diletantska izmjena Ustavnom sudu,zakonodavstvo o manjinama,o matičnom broju i slično.Stoga i ne čudi da je SDPizgubio izbore kad njegov šef stranačkog kluba nije čak uspio osigurati većinu za izmjenu izbornog zakona ili bar izbornih jedinica,dvostruko pravo glasa manjinama ili pristojan sastav Ustavnog suda” JURICA MALČIĆ bivši sudac Ustavnog suda a sadašnji Pučki Pravobranitelj
09.05.2008. (18:39)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
wiwa
Nije potrebno širiti institucije. Ono što bi više pomoglo je znati bolje o postojećim institucijama i pozivati ih na odgovornost. I znati koga pitati. Npr, imamo Državni zavod za statistiku koji sve mjeri i medije koji prenose rezultate. Ako ove dvije institucije ne rade dovoljno svoj "kontrolni" posao, na primjer, dovoljno bi bilo znati, bar u demokraciji, koga pitati zašto ne radi bolje. Za te stvari netko dobiva plaću.
05.05.2008. (13:56) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
E-SABOR
WIWA, pomislio sam i na postojeće institucije koje spominjete, a čije se djelovanje uklapa u predloženu četverodiobu vlasti. Zašto sam se ipak založio za izneseni prijedlog jeste uzdizanje razine tih institucija na novo mjesto u društvu. Institucije se po broju učesnika možda i ne moraju širiti, tu se slažemo, ali nekima u funkciji kontrole treba ojačati poziciju i, što je najznačajnije, načiniti ih neovisnima. Nisam siguran da Državni zavod za statistiku nije pod jakim utjecajem onih koji ih financiraju, pa onda i obrada rezultata može biti drugačija ili u neko drugo vrijeme, kako već kome odgovara. Svakako, i postojeći sukob na relaciji Markov trg-Pantovćak ukazuje da neke stvari treba mijenjati, što se uklapa u izneseni prijedlog. Možda se može načiniti i nešto drugo, ali nisam se mogao oteti dojmu da postojeće stanje nije zadovoljavajuće
05.05.2008. (23:42) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
wiwa
Ne znam koliko će to pomoći. Evo, na primjer, predsjednik isto nešto prigovara vladi i kritizira, ali ga baš i nedoživljavaju iako bi možda po zakonu trebali. Ja sam za to da se prvo utemelji metodologija kritike i kriteriji ocjene postojećih institucija pa tek onda da se promijeni arhitektura vlasti. Ali bojim se da nam nedostaje kompetentnih za taj posao, a kamoli priznatih stručnjaka. I inače insitucije vlasti nekad ignoriraju mišljenje struke pa je cijeli takav posao još teže započeti.
06.05.2008. (12:16) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
E-SABOR
WIVA, promjene se kod nas događaju kad i zadnji Mohikanac shvati da nešto ne valja. A često ne valja već davno prije, ali mora se izgleda lupiti glavom o zid da se dogode nužne promjene. Znači, valja potražiti ideje koje će ranije sugerirati nužnost i možda smjer promjena. Možemo li to?
06.05.2008. (21:10) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
wiwa
A tko su nositelji koji će mijenjati društvenu osnovu? Na kome Hrvatska sutra ostaje? Tko želi tražiti ideju i tehnologiju napretka kod nas? Bojim se da ih nema. Koga danas zanimaju promjene, osim par online-nezadovoljnika? Što se "potlačene" mase tiče, bojim se da je ona prije 8 godina zadnji put reagirala na izborima pa je sada umor prevladao. Dakako, svatko bi želio bolje uvjete na poslu itd., ali narod na rubu egzistencije nema baš puno za uložiti. Travanjski prosvjedi su pokazali relativno slab entuzijazam. Pa onda očekivano cvatu apatija i obiteljsko nasilje. Na kraju, ako mediji pokažu predsjednika koji saziva sjednice na kojima bi raspravljao o gospodarstvu, a kojega premijer ignorira, što da misli obični radnik s njegovim apelom.
07.05.2008. (09:23) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
E-SABOR
WIVA, društvenu osnovu mijenjat će glasači, samo je pitanje koja im stranka, skupina ili pojedinac može biti lučonoša. Hrvatska ostaje na mladima, to nije parola već biološka činjenica. Ideju traže mnogi otvoreno ili samozatajno, ali to se vidi po forumskom reakcijama. Učestalost toga je vjerovatno statistički ista u svim društvima, ne samo u Hrvatsko. Možda radi lošije situacije kod nas može biti više tražitelja ideja za napredak. Ne treba biti malodušan, svako vrijeme je imalo svoje probleme i nalazilo na koncu rješenja za njh. Pitanje je samo koliko dobre ideje mogu ubrzati rješenja i smanjiti štete.
08.05.2008. (01:50) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
iaa
iaa
2.
“SUOČENI s mogućnostu da neki sudci, u pojedinačnom glasovanju,unatoč dogovoru,ipak ne dobiju potreban broj glasova i da time dođe u pitanje cijeli projekt,operativni izvršitelji dogovora HDZ-SDP,Vladimir šeks i Mato Arlović,umjesto pojedinačnog,provode u Saboru neustavno i za zastupnike i za kandidate,ponižavajuće glasovanje za listu “u paketu”,po principu:ako ide Omejac,ide i Vukojević.Što su pritom izigrali i prevarili zastupnike,po svjedočenju nekih SDP-ovih i svoje,kojima su uskratili mogućnost pojedinačnog izbora, i nije najgore jer zastupnici bi ipak trebali znati svoj posao,ali su izigrali i učinili smiješnim i stranke i partnere.
Na kraju valja spomenuti i Matu Arlovića,koji je s političke pozicije i funkcije koju je obavljao bitno utjecao na sastav pa i na rad Ustavnog suda.U ime svoje stranke,a čini se i na njezin račun,glavni je krivac i za početni sastav Suda i zaizbor daljnja četiri suca kojim nisu poboljšane stručne reference Suda i kojim se utvrdila desna pozicija Suda.I dok mnogi smatraju da su njegovi dogovori s Vladimirom Šeksom posljedica nekih SABLASTI prošlosti ili pak političke računice,ja bih rekao,poznavajući njegov lik i djelo,da se radi uglavnom o nesposobnosti i neznanju te provincijalnim kompleksima priučenog pravnika prema ozbiljnim pravnim znalcima
Takvu ocjenu potvrđuje njegov cjelokupni rad u Saboru,dnevno politički karakter ustavnih promjena,diletantska izmjena Ustavnom sudu,zakonodavstvo o manjinama,o matičnom broju i slično.Stoga i ne čudi da je SDPizgubio izbore kad njegov šef stranačkog kluba nije čak uspio osigurati većinu za izmjenu izbornog zakona ili bar izbornih jedinica,dvostruko pravo glasa manjinama ili pristojan sastav Ustavnog suda”
JURICA MALČIĆ
bivši sudac Ustavnog suda
a sadašnji Pučki Pravobranitelj
09.05.2008. (18:39) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
E-SABOR
IAA - Hvala na zanimljivom komentaru.
10.05.2008. (07:19) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...