Komentari

zasvematurante.blog.hr

Dodaj komentar (45)

Marketing


  • ajscha

    hey,ti ako što nađeš napiši,a ako n nekako se budem sama snašla.imam 200 pitanja za maturu iz gosp,katastrofa,ja ne znam kako ću to...ajs pozdravček i hvala na odgovoru

    avatar

    26.03.2007. (19:52)    -   -   -   -  

  • netkodobrevolje

    za gospodarstvo možeš iskoristiti one neke lekcije koje sam napisala prije, a ostatak ti mogu nabaviti, imam frendicu koja to ima...

    avatar

    27.03.2007. (23:23)    -   -   -   -  

  • ajscha

    ok,sve što nabaviš i napišeš dobro je došlo... danas sam dobila pitanja iz hrv i skoro sve je tu,sam me je bog uputio na ovu stranicu... hvala!!!!!!!! pozzzzzzzz

    avatar

    28.03.2007. (16:16)    -   -   -   -  

  • netkodobrevolje

    uf, za ovaj tvoj maturalni se fakat treba istraživat... al ajde, neću odustat...sigurno mora biti nečeg! do kada ga moraš predati???

    avatar

    29.03.2007. (23:52)    -   -   -   -  

  • josip

    fora blog.....

    avatar

    30.03.2007. (13:57)    -   -   -   -  

  • ajscha

    fg

    avatar

    30.03.2007. (22:17)    -   -   -   -  

  • ajscha

    ej...ako si mene pitala do kada moram predati mauralni...moram ga predati kad dođem sa praznika.danas sam bila u knjižnici i nisam ništa dobro našla,poludit ću... pozzzzzzzz

    avatar

    30.03.2007. (22:19)    -   -   -   -  

  • strejt.blog.hr

    bzzz

    avatar

    01.04.2007. (23:55)    -   -   -   -  

  • AnA

    Ej,tko to ima volje napisat odgovore za hrvatski???Slućajno sam nasla tvoj blog i moram priznat da je jako koristan..

    avatar

    02.04.2007. (19:25)    -   -   -   -  

  • suzy

    - KIP DOMOVINE LETA 188*

    - radnja crtice događa se 1883. godine
    „ Vre i svoj jezik zabit Horvati hote ter drugi narod postati. ``
    Pavao Štoos : „ Kip domovine on početku leta 1881. ˝

    CRTICA Kip domovine leta 188* pripada krugu novela s nacionalnom rodoljubnom tematikom.
    Matoš je sam odredio tematsko idejnu komponentu crtici :
    „ Kip domovine je satira u kojoj je ona naša nacija, sva Hrvatska personificirana u tvrdoglavoj klepetuši koja umire od običnog husarskog skota.˝

    - zagrebačku atmosferu 1883. saznajemo iz dijaloga Pepice i Pogačića :
    „ Nedem, Joškec, nedem! Kaj mi moreju ovi grintavci! Ja nis`niš kriva!˝
    - dolazak vojske i Pepičina smrt :
    - „ Prisvenula, sirotica. Čelo joj probijeno.˝

    MATOŠ OSUĐUJE KUKAVIČLUK ZAGREBČANA
    „ I nju i njega zakopaše krišom – krišom, dragi čitaoče, krišom… ˝
    * Ova crtica je satirična, a tu satiru Matoš postiže podrugljivim riječima i postupcima likova. - „ Za tren oka zabravilo vrata kućna i dućanska, ušeprtljiše, grintavci, pajcek, vušivi. I čestiti se purgar zdvojno okrene na peti i stane strugati, najdepši fratri, blesasta lica. ˝
    - idejnost crtici :Matoš zauzima kritički stav i osuđuje pasivnu, političku borbu stranaka u Hrvata. U to vrijeme kada je bila u sastavu s Mađarima.

    avatar

    30.04.2007. (19:06)    -   -   -   -  

  • suzy

    ANALIZA: CVIJET SA RASKRŠĆA

    Vrsta djela: novela
    Ideja: ljudi su onakvi u kakvim krajevima žive
    Tema djela: ljubav između Solusa i Izabele
    Mjesto radnje: neodređeni francuski gradić
    Kompozicija: 1.opis prirode
    2.ljubav na prvi pogled
    3.dva različita pogleda na svijet
    4.rastanak
    Likovi: glavni – Solus i Izabela
    sporedni – Izabelin otac

    Karakterizacija likova:

    SOLUS je čovjek nezadovoljan životom. Putuje kako bi našao nešto bolje i ljepše. Neprestano traga za ljepotom i savršenošću. Luta po svijetu i uspoređuje se sa slobodnim vukom iz basne. Izabela mu se svidjela na prvi pogled i nije ju htio uplašiti. Veoma je osjećajan te mu je pogled na Izabelu prikazao puno lijepih slika. Htio bi ostati s Izabelom, ali se ne može odreći svoje slobode i putovanja po svijetu. Govori joj kako je siromašan i kako joj ne može ništa pružiti. Solus je ustvari pisac.

    avatar

    30.04.2007. (19:07)    -   -   -   -  

  • suzy

    RANKO MARINKOVIĆ:
    KIKLOP

    Bilješka o piscu:
    Ranko Marinković rodio se 22. veljače 1913. u Visu. Pučku školu završio je
    u rodnome mjestu, gimnaziju u Splitu i Zagrebu, gdje je završio i
    Filozofski fakultet. U okupiranu Splitu uhićen je te interniran u logor
    Ferramonteu (Kalabrija). Nakon pada Italije 1943. prebacuje se u Bari,
    zatim u sinajski zbjeg El Shatt. Nakon rata radi u Ministarstvu prosvjete
    NRH, Nakladnom zavodu Hrvatske, a od 1946. do 1950. direktor je Drame
    zagrebačkoga HNK. Godine 1951. postaje profesorom na zagrebačkoj
    Akademiji za kazališnu umjetnost na kojoj radi do umirovljenja. Bio je
    redoviti član HAZU-a od 1983., a član Društva hrvatskih književnika od
    1948. U dva je mandata bio vijećnik HDZ-a u Skupštini grada Zagreba.
    Hrvatski književnik Ranko Marinković bio je poznati prozni i dramski pisac,
    odavno uvršten u obveznu školsku lektiru. Kad je njegov roman Kiklop
    prenesen na filmske i TV ekrane, njegova su djela postala tražena i čitana
    kao nikad prije. Marinkovićev književni opus raznovrstan je i bogat.
    Obuhvaća poeziju, književne i kazališne kritike, eseje, drame, pripovijetke
    i romane.

    Surađivao je u Krležinu Pečatu i manje poznatim časopisima, a u ožujku
    1939. u Hrvatskome narodnom kazalištu izvedena mu je prva drama
    Albatros. Poslije drugoga svjetskog rata počinje njegovo glavno
    stvaralačko razdoblje u kojem će napisati brojne novele, od kojih će se
    neke poslije naći u njegovoj znamenitoj zbirci Ruke. Pojava svakoga
    novog Marinkovićeva djela bila je ne samo veliki književni, već i kulturni
    događaj, pa i društveni, premda je stvarao u sjeni službeno favoriziranih
    autoriteta. Praizvedba drame mirakla Glorija 1955., u režiji Bojana
    Stupice, bila je prava senzacija, jer se izdigla iznad cjelokupnoga
    tadašnjeg hrvatskog dramskog stvaralaštva. Ona problematizira sukob
    pojedinca s dogmatizmom i krutim društvenim normama. U romanu
    Kiklop, koji se pojavio 10 godina poslije, Marinković ocrtava Zagreb uoči
    drugoga svjetskog rata, služeći se analitičkim opisima psihičkih stanja
    likova, ironijom, pa i crnim humorom. Na tragu takva pripovjednog
    oblikovanja nastao je i antiroman Zajednička kupka. Svoj opus zaokružio
    je 1993. godine djelom simbolična naslova Never more (Nikad više).
    Dobitnik je više književnih nagrada. Vjesnikovom nagradom za književno
    stvaralaštvo Ivan Goran Kovačić nagrađeni su mu romani Kiklop i Never
    more.

    Marinkovićeva djela prevedena su na mnoge jezike.
    Najznačajnija djela su mu:

    Novele:
    Proze, Ni braća ni rođaci, Oko Božje, Pod balkonima, Ruke, Poniženje
    Sokrata

    Eseji:
    Geste i grimase, Nevesele oči klauna

    Drame:
    Glorija, Tri drame, Pustinja, Politeia

    Romani:
    Kiklop, Zajednička kupka, Never more

    Svaku proznu fazu ranka Marinkovića prati i jedan dramski tekst, pa tako
    je uz Proze objavljen Albatros, uz ruke se veže Glorija, a uz roman Kiklop
    Politeia, iako objavljena deset godina kasnije. Uz antiroman Zajednička
    kupka veže se sotija (komična dramska vrsta) Pustinja.

    Uloga Kiklopa Polifema u romanu:
    Kiklop Polifem, mitološko čudovište po kome je roman dobio naslov,
    pojavljuje se u Homerovoj Odiseji. Bio je sin Poseidona, boga mora,
    ljudožder kojem je Odisej iskopao oko. U Marinkovićevom romanu ima
    drugačiju ulogu.

    Radnja romana smještena je u Zagreb, neposredno prije drugog svjetskog
    rata. U toj napetoj atmosferi strah pred nadolazećim ratom raste do
    neizmjernosti, a glavni lik romana, Melkior Tresić, intelektualac i simbol
    cijele jedne izgubljene i izbezumljene generacije, kao usporedbu za
    nadolazeću katastrofu, rat koji će mnogima donijeti smrt, daje Kiklopa,
    ljudoždera, homersko čudovište, koji ne bira svoj zalogaj, kao ni rat ne
    bira svoju ljudsku žrtvu. “I prst na obaraču za mene je vojnik.”, kako veli
    pukovnik. Melkior ne vidi smisao u fašističkoj ideologiji, ni u međusobnom
    ljudskom klanju, a domoljublje mu je tek uspomena na lijepu učiteljicu
    kojoj je pjevao domoljubne pjesme, zato kao glavni način svoje
    egzistencije bira paničan i tjeskoban strah (Phobos).

    Eros, Thanatos i Phobos:
    Eros i Thanatos, Ljubav i Smrt veliko je dvojstvo klasične umjetnosti,
    glavni pojmovi i smisao svakog klasičnog djela. Marinković tome pridodaje
    i Phobos, Strah. No taj treći pojam nadnio se preko svega, remeti svaki
    mir i onemogućuje svaki napredak. Čovječanstvo umjesto u budućnost
    srlja u neljudski svijet u kojem ljudi kanibalski bezosjećajno kolju jedni
    druge. Strah pred tim strašniji je od smrti same; klasična smrt ispred
    pojedinca stavlja načela za koja čovjek umire, dok je u ‘kiklopovskoj’
    atmosferi predratnog Zagreba sve besmisleno. Načela koja ‘opravdavaju’
    pokolj su bezumno fašističko mumljanje i prolijevanje krvi za kralja, u
    čemu zagrebački intelektualci ne vide smisla, jer kralj s njima nema
    apsolutno nikakve veze. Kako bi se smrt za ta načela mogla staviti ispred
    pojedinca koji se najviše od svega boji besmislenog pokolja koji nije ništa
    drugo nego retardacija čovječans

    avatar

    30.04.2007. (19:08)    -   -   -   -  

  • suzy

    za vas koji pišete mature:

    Popis literature / izvora podataka (bibliografija)

    To je popis koji sadrži abecednim redom prezimena autora i nazive svih dokumenata i izvora koje ste koristili pri izradi rada. Popis literature se numerira.
    Koji podaci se traže i s kojeg mjesta se uzimaju?
    Osnovni podaci su:
    - prezime i ime autora (do tri autora)
    - naslov djela (i podnaslov, ako postoji)
    - mjesto izdavanja
    - izdavač
    - godina izdanja

    Za knjigu – podaci se uzimaju s naslovne stranice. Prijedlog upute za ispis:

    Prezime, inicijal(i) imena autora. Naslov: podnaslov. Podatak o izdanju. Mjesto izdavanja: Nakladnik, godina izdavanja.
    Primjer:
    Gavran, M. Judita. 3. izd. Zagreb: Mozaik knjiga, 2002.

    Za članak iz časopisa - podaci se mogu uzeti i s korica. Uz autora i naslov važan je naslov i broj časopisa i stranice na kojima je članak. Uputa za ispis:

    Prezime, inicijal(i) imena autora. Naslov rada: podnaslov. // Naslov časopisa. Oznaka sveska/godišta, broj(godina), str. poč-završna.
    Primjer:
    Boroša, T. Bolesti srca. // Drvo znanja. VII, 62(2003), str. 21-24.

    Za sadržaj s interneta važno je biti oprezan jer ti sadržaji nisu uvijek pouzdani. Dobro ih je dodatno provjeriti. Uz ime autora (ako je poznat) i naslov dokumenta, ispisuje se datum nastanka dokumenta, potpuna http adresa i datum „skidanja“ informacije. Uputa za ispis:

    Prezime, inicijal(i) imena autora. Naslov dokumenta: podnaslov. godina objavljivanja. Internetska adresa. (datum „skidanja“)
    Primjer:
    Duić- Pribičević, V. Jabuka: čuva zdravlje, odmara izmučeni probavni sustav. 2001.
    URL: http://www.plivazdravlje.hr/?section=arhiva&cat=h&acat=h&show=1&id=147 (10.10.2006.)

    Ako niste sigurni u ispisu literature prema ovim uputama, nemojte izmišljati neka „svoja“ pravila. Za pomoć se obratite knjižničarki. Ako mislite da ste ispisali dobro, dođite provjeriti.

    Fond Knjižnica grada Zagreba - KGZ možete pretraživati na adresi:
    http://www.kgz.hr/ → E – katalog KGZ-a

    Fond Nacionalne i sveučilišne knjižnice – NSK možete pretraživati na adresi:
    http://www.nsk.hr/ → Digitalna knjižnica → Skupni katalog

    avatar

    30.04.2007. (19:10)    -   -   -   -  

  • zex

    A jel imas mozda negdje tradicionalne lirske vrste?

    avatar

    06.05.2007. (20:25)    -   -   -   -  

  • baby

    ja sam maturant..................

    avatar

    29.09.2007. (12:46)    -   -   -   -  

  • baby

    kao i svi ostali.........dobro znam gubim se...........daaaaa

    avatar

    29.09.2007. (12:47)    -   -   -   -  

  • baby

    kladim se da sam OVDJE NAJBOLJA.............

    avatar

    29.09.2007. (12:48)    -   -   -   -  

  • antonia

    ne znan ni ko si ali si mi puno pomogla u vezi matoševe jesenje veče.hvala ti puuuuuuuuno

    avatar

    09.10.2007. (22:35)    -   -   -   -  

  • antonia

    obozavan te,ako dobijen sutra 4 ili 5 kupit cu ti cokoladu....hehe

    avatar

    09.10.2007. (22:36)    -   -   -   -  

  • caddy

    ljubim te u celo,tek sam u 1. razredu jezicne gimnazija a eto me na ovom blogu...i ne zadnji put ajd molim jos nesto o ilijadi napisi.ne znam ko si sta si a to ustvari znam faca si thaaaanks

    avatar

    14.11.2007. (18:43)    -   -   -   -  

  • očajna

    stara moja, blog ti je prva liga!!! mislim da si ti jedna od rijetkih koja se trudi udovoljiti nam... tvoj blog mi je stvarno jedina nada.. pretražila sam cijeli net ali samo sam kod tebe našla ono što me zanima!!! svaka čast!!!

    avatar

    27.11.2007. (21:22)    -   -   -   -  

  • očajna

    Bog,ovaj blog je do sad najbolji koji sam vidjela,pa stoga vam čestitam na ovakvom trudu i uspješnosti.imam nekoliko pitanj točnije tri iz književnosti i molim što hitniji odgovor

    avatar

    07.12.2007. (17:10)    -   -   -   -  

  • ziona

    dajte ljudi ja bi da mi neko bar da adrese di mogu nać nešto za maturalni rad iz poduzetništva. molim vas!!!
    nisam izabrala temu tako da ----- BILO ŠTA!!
    ako nije problem na moj e-mail: ziona@net.hr

    avatar

    21.01.2008. (18:59)    -   -   -   -  

  • maLa_ljenčina

    Ehej! Slučajno naiđoh na ovaj blog... Pa ako bi mi mogla pomoći... Trabala bi mi malo detaljnija analiza Kranjčevićeva Mojsija. Nadam se da mi možeš pomoći. Bit ću ti vječno zahvalna.

    avatar

    07.03.2008. (16:30)    -   -   -   -  

  • Maree

    ej.. uočila sam tvoj blog i mogu ti reć da je ovo fenomenalno!! Stvarno lijepo od tebe što pomažeš svima nama kojima je to jaaaaaaaaako potrebno.
    Vidjela sam da imaš i odgovore za maturu iz hrvatskog pa sam te htijela pitati da li postoji kakva mogućnost da to pogledam da li mi odgovaraju pošto sam ja iz strukovne škole, jer matura samo što nije a ja još nema odgovore. Najveći problem je što je razred jako debi... i niko nikome ne želi pomoći. Unaprijed ti puno zahvaljujem. Ako ćeš mi slućajno slat odgovore moj mail ti je vanjica_p@hotmail.com

    avatar

    05.05.2008. (09:16)    -   -   -   -  

učitavam...