MOJA KRITIKA novog romana Jurice Pavičića "Crvena voda"

srijeda , 21.02.2018.




MOJU KRITIKU

novoga romana
Jurice Pavičića
"Crvena voda"


objavljenu na portalu Lupiga.com
možete pročitati

na ovome linku








Tribina u organizaciji Hrvatskog P.E.N.centra "Tuđe i naše - O prevođenju i popularizaciji književnosti"

utorak , 20.02.2018.




Povodom Dana materinskoga jezika Hrvatski P.E.N. centar organizira razgovor ''Tuđe i naše - O prevođenju i popularizaciji književnosti" koji će se održati u srijedu 21. veljače u 16 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu.


Sudjeluju:
Lea Kovács, koja prevodi mađarsku i francusku književnost na hrvatski jezik i hrvatsku poeziju na mađarski,
Giga Gračan, književna prevoditeljica i novinarka,
Monika Herceg, dobitnica nagrade Goranovo proljeće za poeziju, koja je ispred Prirodoslovno-matematičke udruge studenata (PRIMUS) pokrenula natječaj Kvant književnosti,
Sanja Baković, novinarka i pjesnikinja, organizatorica pjesničke tribine 'Odvalimo se poezijom'.

Moderira: Tomica Bajsić




Moja dva teksta povodom odluke Ministarstva kulture RH o obustavi financiranja brojnih književnih časopisa u 2018.g.

ponedjeljak , 19.02.2018.



O ODLUCI MINISTARSTVA KULTURE O NEFINANCIRANJU BROJNIH KNJIŽEVNIH ČASOPISA U 2018.G.

Odlukom objavljenom na svom webu još 19.12.2017. Ministarstvo kulture RH je odlučilo obustaviti daljnje financiranje brojnih književnih časopisa, poput npr. Gordogana, Quoruma, Libre libere, Kola, Treće itd. koji izlaze dugi niz godina, mnogi i više detsetaka godina.

Međutim, javnost nije upoznata s razlozima obustavljanja daljnjeg financiranja tih časopisa.
To je postalo poznato samo za časopis Gordogan i to tek nakon javne reakcije njegova glavnog urednika. A i razloge koje je Ministarstvo kulture u slučaju tog časopisa navelo, glavni urednik je demantirao, uvjerljivo argumentiravši zašto su neutemeljeni (u Jutarnjem listu od 17.02.2018.).

Mislim da bi Ministarstvo kulture RH na svojim web stranicama trebalo objaviti obrazloženja odluka o prestanku financiranja SVAKOG POJEDINOG ČASOPISA koji nije prošao na natječaju, uz navođenje razloga takvim odlukama, jer javnost, suradnici i čitatelji tih časopisa imaju pravo na te informacije.


Naročito u slučaju časopisa koji izlaze već više od deset godina, pa čak i više desetaka godina.

Inače, 2016. je za financiranje izdavanja časopisa Min.kulture izdvojilo 5 milijuna kuna, lani je iznos smanjen na 3,8 milijune a ove godine je srezan na 3,6 milijuna.

Bilo bi korisno saznati koji je razlog takvomu konstatnom smanjivanju sredstava - javnosti bi ministarstvo trebalo objasniti je li povod tomu pad kvalitete časopisa ili u ministarstvu smatraju da tiskani književni časopisi gube svrhu postojanja?
Ako smatraju ovo potonje onda bi u Ministarstvu kulture trebali biti konstruktivni pa gašenje časopisa spriječiti poticanjem njihove preorijentacije na web izdanja - na taj način se smanjuju troškovi proizvodnje, dostupnost tekstova se povećava i širi se publika a autori ne gube prostor za objavljivanje svojih radova. Dapače, autori tada mogu slobodnije pisati jer duljina njihovih tekstova više nije određena brojem stranica časopisa isl.

***

S tim u vezi, evo još jednog mog razmišljanja :

RECENTNI SLUČAJEVI ROCK-KLUBA "JABUKA" I KNJIŽEVNOG ČASOPISA "QUORUM" - SLIČNOSTI I RAZLIKE iliti ZAŠTO ŠUTITE, SPISATELJICE I PISCI?


Zadnjih dana svjedoci smo "nemilim događajima" u "svezi i glede" rock-kluba "Jabuka". Taj klub odgojio je generacije poklonika rock muzike ali je bio i poligon stasavanja brojnih rock bandova, pozornica na kojoj su se kalili i formirali. Uzurpacijski postupci zagrebačkih gradskih vlasti spram tog kluba, srećom, nisu ostali prešućeni i ipak su izazvali medijske reakcije. Po mom sudu te su reakcije nedovoljno oštre i uglavnom se svode na nostalgično prizivanje uspomena na vrijeme provedeno u tom klubu , uz izostanak oštrijeg protesta protiv postupaka gradske vlasti. No, barem su se ti takvi tekstovi pojavili i upoznali javnost sa zbivanjima oko kluba Jabuka.

Prije točno dva mjeseca, 19.12.2017. ministarstvo kulture objavilo je rezultate natječaja za financiranje izdavanja književnih časopisa u 2018., koji uključuju ukidanje financijske potpore brojnim časopisima, među kojima je i Quorum. Taj je časopis svojevrstan pandan rock-klubu Jabuka, taj časopis kontinuirano izlazi već više desetljeća i cijelo to vrijeme je predstavljao poligon za promociju i afirmaciju mladih književnih snaga, a u tome je bio toliko uspješan i značajan da čak i službena povijest hrv.književnosti cijeli jedan naraštaj autora koji su dijelili istu ili sličnu poetiku i objavljivali u tom časopisu krajem dvadesetog stoljeća naziva Quorumašima.
Međutim, za razliku od brojnih novinskih napisa koji su uslijedili nakon postupaka gradskih zagrebačkih vlasti u slučaju kluba Jabuka, odluka ministarstva kulture o prestanku financiranja časopisa Quorum nažalost nije izazvala nikakve reakcije u javnosti.

Obustavljanje državnog financiranja časopisa Quorum kao rezultat imat će vrlo izgledno gašenje tog časopisa, a nitko od brojnih još uvijek aktivnih spisatelja iz spomenute tzv.kvorumaške generacije nije se javno oglasio prosvjedom protiv postupka ministarstva kulture koji vodi gašenju tog kultnog i vrlo kvalitetnog časopisa koji izlazi već više desetljeća.

Zašto šutite, pisci i spisateljice?

Očekivao sam da će kratko nakon objave rezultata tog natječaja zaredati glasovi protesta brojnih književnika, ali prošlo je eto već dva mjeseca, a nitko da se oglasi, čak ni na fejsu a kamoli u dnevnim novinama.

Šute vodstva obaju društava pisaca/književnika, šute i ne pišu o tome književnici i pisci koji imaju kolumne u novinama i na portalima, šute o tome književnici i pisci koji vode ili uređuju kulturnjačke tv-emisije, "od sto glasa glasa čuti nije", književnom scenom odjekuje gromoglasni muk...

Priznajem, glup sam, pa nikako da dokučim razlog te zaglušne tišine.






PREDSTAVLJANJE knjige pjesama Marka Pavlovskog "Izlet u Dachau" (Fraktura, 2017.)

nedjelja , 18.02.2018.




Fraktura nas poziva

na predstavljanje zbirke pjesama
Marka Pavlovskog
'Izlet u Dachau'.


Ponedjeljak, 19. veljače 2018., 19 sati
dvorana Müller kina Europa

Varšavska 3, Zagreb

Uz autora o knjizi će govoriti
Darija Žilić i Seid Serdarević.

"Marko Pavlovski napisao je izvrsnu knjigu, u kojoj se kirurškom preciznošću vivisecira kako prošlost tako i sama srž svakoga mogućega, budućega ljudskoga zla. Nisu mu bili potrebni tomovi stihova da bi ukazao na užas koji se i danas krije u samoj dubini/dvojstvu ljudske prirode, o kojemu je maestralno, i danas i više nego aktualno, pisao Freud. U ovoj knjizi nema tolerancije za "zaluđene", za one koji "nisu znali", za one koji se "kaju" s debelom figom u džepu. Ona otvoreno mrzi – mržnju samu. Zato i jest tako britka – upravo onakva kakvu vrijeme u kojemu živimo i zaslužuje. Samo nemojte, ako ponovno netko nekome bude vezao vrpcu oko ruke ili prišivao i ne samo židovsku zvijezdu na vidno mjesto, kazati kako, eto, niste znali. O tome da znate, a zlo se više ne ponovi, piše ova knjiga!"
Delimir Rešicki





O jednom otrcanom i ubitačno dosadnom klišeju u knjigama, nažalost, često prisutnom

petak , 16.02.2018.



Ufff, uff, uf.

Čitam novi roman jednog hrvatskog pisca pa se po tko zna koji put ponovno pitam : postoji li ijedan hrv.pisac mlađi od 40 koji ima pisca za protagonista svoje knjige i koji tom liku pisca u svojoj knjizi nije bar triput na svakih 100 stranica ugurao džoint među prste? I koji nije bar pet puta na svakih 100 stranica napio tog svog pisca? I koji nije nagnao tog svog pisca da slini nad svakom suknjom koja mu u vidokrug zaluta?

Još prije 10 i više godina postalo je užasno dosadno čitat te stalno iste scene, te dosadne opise napušavanja i opijanja i te scene u kojoj se napušeni i pijani pisci okomljuju na svaku suknju koja im se približi i ispaljuju u njenom smjeru oh-tako-cool i oh-tako-silno-duhovite lajne... (cool i duhovite nikome sem njima samima)... i gnjave li ga gnjave oni uporno i dalje s tim, vjerojatno misleći da su silno cool i subverzivni, i bog-zna-što se nadaju da će postić' time, a sve što postižu je čitateljevo zijevanje nad tim već odavno otrcanim i ubitačno dosadnim klišejem.

I da bar osvjeste promašenost toga pa s ironijom pristupe tom i takvom liku pisca kojeg, sigurno ne slučajno, baš upravo takvoga na svojim stranicama stvaraju...
Ali ne, nema u njih ironije spram takvoga lika, pa se nameće ovaj zaključak : da oni zapravo drhte od straha kako bi netko možda mogao pomisliti da su oni neki necool papci koji ne loču niti šmrču niti duvaju.

Jer vjerojatno glupavo smatraju da svi čitatelji lik pisca u nekoj knjizi poistovjećuju s piscem te knjige.

Pa zar im nije jasno da bi se upravo toga zapravo trebali i bojati? no





Moja kritika knjige Pietera Steinza "Čitanje na odlasku" u "Vijencu"

četvrtak , 15.02.2018.



Na kioscima je novi broj "Vijenca"
(samo 10 kuna)
a u njemu, između ostaloga i

moja kritika knjige Pietera Steinza
"Čitanje na odlasku. Književnost kao životna potreba"
(prev. Snježana Cimić, izd. TIM press, Zagreb, 2017.)




Novi "Vijenac" još donosi:

- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- tekst Tonka Maroevića o knjizi Milovana Buchbergera "Petar Nisiteo, posljednji polihistor Dalmacije"
- tekst Bernardine Petrović o knjizi Nives Opačić "Osjenčane riječi"
- tekst Irene Boćkai o znanstvenom kolokviju Matice hrvatske posvećenom književnom, znanstvenom i uredničkom radu Ante Stamaća
- tekst Mire Muhoberac o romanu Lade Vukić "Specijalna potreba"
- tekst Darije Žilić o knjizi poezije Sanje Baković "Plovna mjesta"
- tekst Strahimira Primorca o knjizi priča Tanje Mravak "Naša žena"
- nova poezija Predraga Vrabeca
- temat o novoj knjizi Viktora Žmegača "Četiri europska grada - kulturološki obzori", s tekstovima Krešimira Nemeca i Marijana Bobinca

te još pregršt tekstova o likovnoj umjetnosti, kazalištu, arhiteksturi, stripu, filmu, glazbi, plesu itd.




Promocija 12.knjige poezije Milka Valenta "Otvorena rosa" (V.B.Z., 2017.)

srijeda , 14.02.2018.


U srijedu 14.02.2018.
na Valentinovo
u klubu Botaničar u Zagrebu
s početkom u 19 sati

Milko Valent
promovira svoju novu knjigu poezije
"Otvorena rosa" (izd.V.B.Z., Zagreb)


Sudjeluju : Milko Valent, Damir Radić, Davor Šalat i Drago Glamuzina

Posebni gosti : rock grupa Otvorena rosa

Dobrodošli!

Nova knjiga poezije Slavka Jendrička "Crteži jelena" (Matica hrvatska Sisak, 2018.)

utorak , 13.02.2018.




U izdanju Matice hrvatske Sisak, izašla je nova knjiga poezije Slavka Jendrička "Crteži jelena" (64 str, meki uvez, 80 kuna)


"Crteži jelena" Slavka Jendrička zbirka su snažnog konceptualnog kontinuiteta koji ne remeti nikakav paragraf, podnaslov, redni broj ili makar zarez, poput, primjerice, zareza i završne točke "Evolucije ludila". Zbirka funkcionira kao zaseban veliki ciklus, nesmetanim protokom gotovo sugerirajući dinamičnost virtualne društvene mreže na kojoj su pjesme prethodno i objavljene. (...) U cjelini, zbirku ipak obilježavaju motivi sna i buđenja, sjećanja na djetinjstvo, mladost i davno minule ljubavi i poznanstva, dakako, iz pozicije ostarjelog i nerijetko umornog subjekta usredišnjenoga u prepoznatljivoj sadašnjosti.
"Crteži jelena" zbirka je naoko jednostavnog formalnog rješenja, ali kompleksnih i motivski uvezanih tekstova zavidnih estetskih dosega. Pa premda je to četvrta njegova zbirka unazad dvije godine, ostavlja dojam svježine i uočljivih poetičkih pomaka, njegovim riječima: „Ne odlučujem ja nego starica / na fotografiji (…) Sadike Bajutti…” (Fotografija Sadike Bajutti). Pjesnikovanje je, dakle, jače od pjesnika, izvori inspiracije posvuda su oko nas/njega, a konačan produkt još je jedna izvrsna zbirka, začeta u virtuali, a zaživjela na papiru.
Davor Ivankovac, iz pogovora


REŽANJE


Razmišljaš li oprezno na način predaka
svi su poslovi uzaludni od umjetnosti
koja nije više nikakvo duhovno čistilište
usprkos desetinama mrtvih u akciji
spašavanja zemlje dozirano ukaljane
razvratom, zaštitom ljubavi, šuma
sa životinjama koje se po cičoj zimi
brižno hrane za ubijanje
okreneš li se ponekad noću u krevetu
tvoji se od nikotina požutjeli prsti sjete majke
koja je noću mrmljala molitve za tebe
moguće je da je samo jezikom tiše
pošljunčavala nepoznate putove
da ne upadneš u zajedničku grobnicu
usprkos svemu današnji ljudi nisu stoka
bespomoćni poput onih čija su djeca
oni dovoljno reže osjećajući da su im
prije ulaska u rijeku pocrnjela usta
unaprijed prevedena žedna preko vode.



Predstavljanje knjige "Kristalno zvono" Mirka Božića

ponedjeljak , 12.02.2018.



12. veljače 2018. od 19:00
Kino EUROPA
Varsavska 3, Zagreb

Predstavljanje knjige "Kristalno zvono" Mirka Božića

Miris kolača i hrane onaj je koji će nas najčešće, kao kod Prousta, odvesti u djetinjstvo, razbuditi lijepa i manje lijepa sjećanja, u nama rasplamsati neke zatomljene emocije. Majčina kuharica, zapisana u tipičnom socijalističkom rokovniku, prepuna recepata, Mirku Božiću poslužila je kao okidač da ispiše niz pripovijedaka o rodnome Mostaru, o obitelji, odrastanju, o sebi. Poput kolača, brižno pripravljanog, posluženog s ljubavlju "Kristalno zvono" postaje najljepši i najtrajniji spomen koji umjetnik može sagraditi majci te darovati gradu djetinjstva.

Fraktura nas poziva na predstavljanje "Kristalnog zvona" i na razgovor s autorom Mirkom Božićem, koji će voditi Andrija Škare i Seid Serdarević.


RAZGOVOR: Književno prevođenje kao kreativno pisanje?

subota , 10.02.2018.

RAZGOVOR: Književno prevođenje kao kreativno pisanje?

Utorak, 13. veljače 2018, 18h,
Knjižnica Ivana Gorana Kovačića, Ulica grad Vukovara 35, Zagreb

Što je književno prevođenje? Po čemu se ono razlikuje od drugih vrsta prevođenja? Što neki prijevod čini književnim? Je li književno prevođenje kreativan proces sličan kreativnom pisanju? Gdje je granica između prevodilačke i autorske kreativnosti?
O odgovorima na ova i mnoga druga prevodilačka pitanja koja postavljamo na radionicama književnog prevođenja u Centru za kreativno pisanje razgovarat ćemo s njihovim voditeljem, profesorom i prevoditeljem Tomislavom Kuzmanović i Unom Krizmanić Ožegović, nekoć polaznicom, danas uspješnom profesionalnom prevoditeljicom.

Razgovor vodi Vedrana Bibić, koordinatorica CeKaPea. Vidimo se!

*

TOMISLAV KUZMANOVIĆ prijevode proze i poezije na hrvatski i engleski jezik i druge tekstove objavljuje u različitim publikacijama u SAD-u, Hrvatskoj i drugdje, među ostalim u časopisima The Iowa Review, Granta, Absinthe: New European Writing, 6X6, Poetry International Web, International Literature Today, Relations, Quorum, Tema, kao i antologijama New European Poetry Anthology i Best European Fiction. Na hrvatski ili engleski preveo je i dvadesetak romana, zbirki kratkih priča, knjiga poezije i drama.mPrijevod prvijenca Igora Štiksa, Dvorac u Romagni (A Castle in Romagna), kao i prijevod romana Ivice Prtenjače, Brdo (The Hill), nominirani su za International Dublin Literary Award za 2006. i 2018. godinu. Član je organizacijskog odbora Festivala europske kratke priče i upravnog odbora Društva hrvatskih književnih prevodilaca, voditelj radionice književnog prevođenja u Centru za kreativno pisanje CeKaPe te urednik rubrike književnog prevođenja u [sic] – časopisu za književnost, kulturu i književno prevođenje. Završio je studij književnog prevođenja u sklopu Iowa's Translation Workshop i radi kao docent na Odjelu za anglistiku Sveučilišta u Zadru.

Una Krizmanić Ožegović diplomirala je engleski jezik i književnost i povijest umjetnosti 2008. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, te završila dodatni studij portugalskog jezika i književnosti. Književnim prevođenjem bavi se od 2009. godine, počevši od eseja i kratkih priča, a potom i romana (neki od naslova su John le Carré: Savršen špijun, Marina Fiorato: Botticellijeva tajna, Antônio Torres: Ova zemlja). Surađuje s kulturnim organizacijama i udrugama, državnim ustanovama i nekoliko izdavačkih kuća, tako da ostali prijevodi uključuju široki spektar područja, od filozofije i kulture do tehničkih prijevoda. Posvećena je radu u nastavi s učenicima svih dobnih skupina, ponajviše odraslima. Živi i radi u Zagrebu.

Nova zbirka priča Zorana Pilića "Kad su Divovi hodali zemljom" (Fraktura, 2018.)

petak , 09.02.2018.




ZORAN PILIĆ
Kad su Divovi hodali zemljom

priče
Fraktura
176 str., tvrdi uvez s ovitkom
Cijena: 139.00 kn

Riječ izdavača

Ako je zlatno doba iza nas, a uvijek se čini da jest, ako smo u međuvremenu čudom preživjeli par katastrofa, a bogove i junake odavno ne viđamo u njihovim nekadašnjim dimenzijama – moglo bi biti da već živimo u nekoj diskretnijoj postapokalipsi, ili da samo starimo, da nam se dogodio život. Priče i pripovjedački dar Zorana Pilića pokazuju da je moguće, pa čak i vjerojatno – oboje.

Savršeno smještena u onom delikatnom procjepu između humora i nostalgije, drame i zaigranosti, "Kad su Divovi hodali zemljom" knjiga je konačnog odrastanja, zbirka neriješenih zadataka i (pre)kasnih lekcija. Sve što se u njoj događa dogodilo se nakon njezina naslova, u doba bez pozlate, kad se na ovom svijetu smanjilo sve, osim Amerike. Pilićevi junaci naime – bili oni pisci, sredovječni ljubavnici, srčani izdavači ili ostarjeli čuvari poretka; bježali od povijesti, ruševina mladosti ili ružnih sjećanja – nužno trebaju prostor u kojemu je moguće izgubiti se, a nigdje se nikada nije gubilo bolje nego u Amerikama.

No to što je doba heroja prošlo ne znači da se ne može živjeti herojski. Tu, između Zagreba i Cancúna, Dalmacije i Iowe, svud gdje su nekoć hodali divovi, Zoran Pilić otkrit će uvijek iznova poneku veliku stopu i čovjeka koji je spreman kročiti baš tim tragom.

Ilustracija i dizajn naslovnice: Tomislav Torjanac

Zoran Pilić
rođen je 1966. u Zagrebu. Radi u Centru za autizam u Zagrebu, a osim pisanja kratke proze bavi se filmom: piše kritike, uređuje kataloge, prati filmske festivale u regiji. Objavio je: "Doggiestyle" (zbirka priča 2007.), "Krimskrams" (roman, 2009.), "Đavli od papira" (roman, 2011.), "Dendermonde" (poezija, 2013.), "Nema slonova u Meksiku" (zbirka priča, 2014), "Kad su Divovi hodali zemljom" (zbirka priča, 2017).

Izvor: Moderna Vremena Info



Predstavljanje knjige Borisa Becka "Pandorina kutija" (Leykam international, 2017.)

četvrtak , 08.02.2018.




Predstavljanje knjige Borisa Becka "Pandorina kutija" (Leykam international, 2017.) održat će se u četvrtak, 8. veljače u 19 sati u Knjižnici Marije Jurić Zagorke u Zagrebu (Krvavi most 2).

Knjigu će predstaviti: Boris Beck, Eugenia Ehgartner i Mario Kolar.

„Pandorina kutija je roman o današnjem svijetu – gdje vlada opsjednutost tehnologijom, seksom i potragom za vječnom mladošću, dok istodobno demokraciju zamjenjuje društvo kontrole. Veoma volim čitati o antici i uočio sam da je mnogo toga za što mi mislimo da je obilježje modernog svijeta, postojalo i onda. Svi smo učili u školi da su bogovi kaznili Sizifa da gura kamen, a Tantala da bude vječno gladan i žedan, ali možda nam je promaklo što su zgriješili. A njihova je krivnja bila da su odavali božanske tajne, baš kao što danas čine Assange ili Snowden. Mi mislimo da su kompjutori i roboti naš današnji izum, ali i u antici su izrađivali strojeve i maštali o robotima. Kao da ima nešto nepromjenjivo u ljudskoj duši i sudbini. Roman se dakle zbiva u antici, ali svi su njegovi junaci naši suvremenici“. (…)

Knjiga je napisana za one koji ne vole suviše laganu književnost. Za one koji vole ironiju, koji vole odgonetavati književnu zagonetku, za one koji ne vjeruju da postoji samo ono što je vidljivo (“možda i postoji samo ono čega nema“). - Boris Beck

Izvor: Moderna Vremena Info

III. Miljkovićevi dani u Zagrebu

srijeda , 07.02.2018.




"Miljkovićevi dani u Zagrebu" - manifestacija posvećena velikom pjesniku Branku Miljkoviću koji je svoj život tragično skončao u Zagrebu, 1961. godine, a ove se godine održava treći put i to tradicionalno oko godišnjice njegove smrti

9. veljače 2018. Medijateka Francuskog instituta (Preradovićeva 5) u 18 sati:
Predavanje Adama Ranđelovića „Branko Miljković: Od Ništavila do pobunjenog Čovjeka (Francuska veza: Sartre-Miljković)
, uz nastup Milivoja Beadera koji će čitati Miljkovićevu poeziju

10. veljače 2018. Trg Europe u 19 sati:
„Miljkovićeve zagrebačke adrese“,
šetnja koja će obuhvatiti neka od mjesta po kojima se kretao Branko Miljković. Voditeljica je Magdalena Došen, a pjesme će čitati Dinko Kreho i Asja Bakić

III. Miljkovićevi dani u Zagrebu organizirani su u partnerstvu s Vijećem srpske nacionalne manjine grada Zagreba. Predavanje Adama Ranđelovića održava se u suradnji i s Medijatekom Francuskog instituta u Zagrebu



Daša Drndić u užem izboru inozemne nagrade EBRD, s romanom "Belladona"

utorak , 06.02.2018.





Europska banka za obnovu i razvoj 2017. pokrenula je književnu nagradu s British Councilom i Londonskim sajmom knjiga, a objavili su svojih prvih šestero finalista. Riječ je o knjigama prevedenim na engleski jezik.

Nagrada je vrijedna 20.000 eura, a u konkurenciju ulaze autori iz gotovo 40 zemalja u kojima djeluje EBRD - od Maroka do Mongolije, od Estonije do Egipta. Na tom putu je i Hrvatska, a u prvoj godini održavanja ovog projekta u finalu je i autorica iz Rijeke Daša Drndić. Njen roman 'Belladonna' na engleski jezik prevela je Celia Hawkesworth, a bude li nagrađena, fond se podjednako dijeli na autoricu i prevoditeljicu. Zanimljivo je da je među polufinalistima bila i mlada hrvatska spisateljica Tea Tulić sa svojom debitantskom knjigom 'Kosa posvuda'.

U užem izboru su uz Dašu Drndić odlični autori poput Orhana Pamuka, Ismaila Kadarea, Borisa Akunina, Burhana Sönmeza i Alawiye Sobh. Izbor će još biti sužen na troje autora i objavljen u ožujku, a pobjednik će biti objavljen 10. travnja na Sajmu knjiga u Londonu. Žiri čine: Peter Frankopan, Gabriel Gbadamosi, Lucy Hannah i Rosie Goldsmith.

Izvor: T-portal


NOVO: Irina Aleksander "Zov plime" (Disput, 2017.)




Irina Aleksander
ZOV PLIME

roman
S engleskoga prevela Biljana Romić
izd. Disput
340 str., 14 x 20 cm, meki uvez
Knjižarska cijena: 150,00 kn

Riječ izdavača

Četvrta knjiga Irine Aleksander, "Zov plime", roman je koji je nastajao u Americi prvih godina Drugog svjetskog rata kao simbol rusko-američkog savezništva u borbi protiv fašizma. Glavna junakinja je Galina Sedova, treća časnica na sovjetskom brodu Aleksandar Nevski, hrabra i sposobna žena. Jedan od izazova bilo je sudjelovanje u evakuaciji ranjenika iz velike baltičke luke, dok je plovidbom iz opkoljenog Lenjingrada preko Islanda i sjevernog Atlantika do New Yorka izazvala divljenje američke javnosti. Sedova je tada dospjela u medije i postala velika zvijezda...
"Zov plime" zasnovan je na životnoj priči Valentine Orlikove, treće časnice sovjetske trgovačke mornarice koja je predstavljena u liku Galine Sedove. Svim realnim akterima (s izuzetkom povijesnih ličnosti) izmišljena su imena kao, uostalom, i brodovima i gradovima (osim svjetskim metropolama). Knjiga je izašla 1943. godine u New Yorku. Na engleski ju je preveo cijenjeni prevodilac Bernard Guilbert Guerney. Baš u to vrijeme Irina Aleksander i muž joj Božidar bili osumnjičeni za špijunažu u korist Sovjetskog Saveza, Zov plime nije bio izlagan javnosti, a prvih godina nakon Drugog svjetskog rata senator Joseph McCarthy naredio je izbacivanje tisuća sumnjivih knjiga iz javnih biblioteka. Pretpostavlja se da je tom prilikom stradao i Irinin roman. Prevodilac pak Guerney Zov plime nikad nije spominjao svoj prijevod a knjiga nije bila poznata niti u SSSRu, premda je Orlikova dobila najveća društvena priznanja. I što je najčudnije, original na ruskom nikad nije pronađen! Aleksanderovi su preseljenjem u Europu 1955. godine iz Amerike dopremili osobnu arhivu s brojnim osjetljivim dokumentima, ali ne i rukopisom romana.




PREDSTAVLJANJE knjige Krešimira Nemeca "Glasovi iz tmine" (Naklada Ljevak, 2017.)

ponedjeljak , 05.02.2018.



Naklada Ljevak s ponosom Vas poziva na predstavljanje nove knjige akademika Krešimira Nemeca „Glasovi iz tmine“, koje će se održati u petak, 9. 2. 2018., u 12 sati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića.

Krešimir Nemec, vrsni književni znanstvenik, u svojoj novoj knjizi Glasovi iz tmine, izašloj u studenom, kaže: „Kad bismo eliminirali društveno kontrolirani mehanizam koji još uvijek omogućuje prisilu/nametanje čitanja kanonskoga pisca kroz djelovanje školskoga sustava ili akademske zajednice, mogle bi se ostvariti zloguke prognoze samoga Krleže: njegova se djela neće čitati ili će ih čitati samo uski krug ljudi.“
No takva pesimistična kanonsko-recepcijska pitanja tema su samo prve rasprave u knjizi. Ostalih šest studija bavi se istaknutom Krležinom pozicijom na polju hrvatske književnosti u reprezentaciji Prvoga svjetskog rata, njegovim antitetičkim strukturnim principom kao načinom gradbe svojega intelektualnog i književnog svijeta, Krležinim dijalogom s rodnim Zagrebom, obradom „Lede“ iz glembajevskoga ciklusa na kalineskuovskoj skali od umjetnosti do dekadencije i kiča, mađarskim tematskim kompleksom u svojim monumentalnim „Zastavama“ te, na kraju, i odnosom Krleže i Andrića – jednom „poredbenom skicom“.

Osim autora i urednice Nives Tomašević, o ovome obaveznom štivu za sve ljubitelje Krleže i književne stručnjake govorit će i akademkinja Dubravka Oraić Tolić te prof. dr. sc. Helena Sablić Tomić.

INTERVJU: Amir Alagić

petak , 02.02.2018.





Amir Alagić pulski je pisac koji iza sebe ima zbirku priča »Pod istim nebom« i roman »Osvetinje«. Životni put doveo ga je iz rodne Banjaluke u Pulu, gdje danas stvara pa je tako nedavno u nakladi Durieuxa objavio drugi roman – »Stogodišnje djetinjstvo« – u kojem je i Pula kao grad jedan od glavnih likova, iako tih likova u romanu ima puno. Priča se vrti oko jednog malog globusa, no u taj okvir Alagić je složio bogat mozaik isprepletenih priča i sudbina od kojih su neke donekle slične Alagićevu životnom putu.

Razgovor s Amirom Alagićem čitajte ovdje




Moja kritika novele Daniela Kehlmanna "Trebao si otići" u "Vijencu"

četvrtak , 01.02.2018.



Na kioscima je novi broj "Vijenca"
(samo 10 kuna)
a u njemu, između ostaloga i

moja kritika novele
"Trebao si otići" Daniela Kehlmanna




Novi "Vijenac" još donosi:

- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- tekst Tončija Valentića o knjizi Žarka Paića "Doba oligarhije"
- tekst Mirjane Polić Bobić u povodu smrti čileanskog pjesnika Nicanora Parre
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Jasminke Domaš "Izabrana. Život Edith Stein"
- tekst Strahimira Primorca o knjizi Mihaele Gašpar "Spori odron"
- razgovor s književnicom i znanstvenicom Annom Mitgutsch
- tekst Vinka Brešića "180 godina od osnivanja Ilirskih čitaonica"
- tekst Igora Kanižaja o govoru mržnje i lažnim vijestima
- tekstovi o novim brojevima časopisa Dubrovnik, Zadarska smotra, Medijske studije i Nova riječ
- tekst Karin Šerman o knjizi Davora Salopeka "13 arhitektonskih razgovora"
- tekst Vladimira Lončarevića o knjizi pjesama i lirske proze Mate Meštrovića "Kroz plamen čišćenja"
- tekst Denisa Leskovara u povodu smrti Dolores O'Riordan

te još pregršt tekstova o likovnoj umjetnosti, kazalištu, arhiteksturi, stripu, filmu, glazbi, plesu itd.





<< Arhiva >>

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se