NOVO: Gauz "Čovjek - stup" (Sandorf, 2017.)

srijeda , 31.01.2018.


GAUZ
"Čovjek - stup"

roman
izd. Sandorf
129 str
meki uvez
95 kuna

Riječ izdavača

Francuski pisac rodom iz Obale Bjelokosti Armand Patrick Gbaka-Brédé, poznatiji pod umjetničkim imenom Gauz, sjajan je pripovjedač koji se, u maniri najboljih romanopisaca, ne libi zaći u najtamnije zakutke ljudske svijesti da bi prikupio materijal za svoju priču. Najtamniji zakutci svijesti u ovoj knjizi imaju pandan u mračnim uličicama Pariza na kojima se odvija dramatična bitka za preživljavanje tisuća i tisuća emigranata iz cijeloga svijeta: Kineza, Afrikanaca, Arapa, Balkanaca, Rusa, Vijetnamaca...

Neprikosnovenim smislom za ironiju Gauz gazi preko svih rasnih, nacionalnih, vjerskih i inih zamislivih predrasuda i prikazuje zapadnu civilizaciju u samom njezinu srcu, prijestolnici republikanizma, kroz pogled jednog—zaštitara. U romanu pratimo nekoliko generacija zapadnoafričkih emigranata koji krstare Parizom prepuštajući se fascinaciji izobiljem životnih stilova koji supostoje u velegradu, a istovremeno pokušavaju locirati svoj život u novom civilizacijskom kontekstu. Kroz njih i njihove poslove zaštitara i noćnog čuvara uviđamo težinu egzistencijalne borbe, kao i imigrantski imaginarij, što nam dopušta da Čovjek-stup, inače nevidljivi čuvar poretka, postane naš tumač, prevoditelj, filozof i—prijatelj.

“U La Chapelle. Bar koji drži Kabilac, dućan s odjećom Kineza iz Nankina, pekarnica Tunižanke, mala željezarija Pakistanca, zlatarnica Indijca, drugi bar drugog Kabilca u koji pak zalaze Senegalci, radnja za telefoniranje nekog Tamilca, opet pakistanska željezarija, alžirska mesnica, novi dućan s odjećom, ali sada Kineza iz Wenzhua, dućan rabljenom robom Marokanca, bistro Kineza iz Wenzhua, turski restoran koji nipošto ne smijete pobrkati sa susjednom kurdskom sendvičarnicom, mesnica Alžirca iz Djurdjure, balkanski dućan, marokanska trgovina specijalizirana za afričku i antilsku kuhinju, još jedan kabilski bar, dućan s rabljenom robom nesimpatičnog Jugoslavena, korejski dućan s elektronikom, postolarska radionica Topy koju drži Malijac, tamilska željezarija, opet marokanski dućan s hranom, još jedan kabilski bar specijaliziran za pijance u predterminalnoj fazi, dućan s afričkom hranom korejskog vlasnika, ilegalni hrvatski kasino, tamilski frizer, alžirski frizer, afrička frizerka podrijetlom iz Obale Bjelokosti, kamerunski dućan s hranom, antilska prodavaonica s ezoteričnim predmetima i afrodizijacima, židovska liječnička ordinacija…”

Sandorf predstavlja engleski prijevod Krležinog "Izleta u Rusiju"

utorak , 30.01.2018.



Što nam Krležino putovanje u Rusiju govori 2018, stotinu godina nakon Oktobarske revolucije?

Nakon više od devet desetljeća, svjetski čitatelj imat će priliku pročitati najvatreniju i najuzbudljiviju knjigu Krležine nefikcionalne proze 'Izlet u Rusiju', objavljeno na hrvatskom 1926. (engleski prijevod 'Journey to Russia', Sandorf, Zagreb, 2017). Ovaj uzbudljivi i esencijalni Krležin tekst na engleski je preveo jedan od vodećih prevodilaca s južnoslavenskih jezika Will Firth, koji će knjigu predstaviti zagrebačkoj publici u srijedu, 31.1., u 19:30 u Knjižnici Bogdan Ogrizović, uz književnog teoretičara Deana Dudu i izdavača Ivana Sršena.
Razgovor o ovom vrijednom izdanju moderirat će Srđan Sandić, a ulomke iz engleskog prijevoda čitat će glumac Marko Cindrić.

PREDSTAVLJANJE romana Korane Serdarević "Eksperiment Irene Tot"



FRAKTURA nas poziva

na tribinu Razotkrivanje s
Koranom Serdarević,

autoricom romana
'Eksperiment Irene Tot'.

Razgovor vodi urednik Seid Serdarević.

Je li promjena moguća, trebamo li je se bojati, jesu li nam sve mogućnosti otvorene ili smo zarobljeni u svojim predrasudama, obiteljskim i društvenim normama, samo su neka od pitanja na koja intrigantan i uzbudljiv prvi roman Korane Serdarević pokušava odgovoriti.
Irena Tot mlada je uspješna žena u ranim tridesetima, no duboko je nezadovoljna svojim životom te odluči promijeniti se, ali za to joj ne trebaju pripravci ni knjige o samopomoći, nego samo čvrsta volja i želja da postane druga i drugačija, da u sebi probudi onu snagu koju je nekada imala, a koja se putem zagubila.
Eksperiment Irene Tot dirljiv je, snažan, hrabar i provokativan roman o najdubljim pitanjima svakoga čovjeka, roman koji rastvara junakinju i pokazuje da se promjene ne trebamo bojati, već da u nju trebamo beskompromisno i hrabro kročiti.

Četvrtak, 1. veljače 2018., 19 sati
dvorana Müller kina Europa
Varšavska 3, Zagreb

NOVO: Robert Simonišek "Soba pod dvorcem" (Meandarmedia, 2017.)

ponedjeljak , 29.01.2018.



U izdanju zagrebačke Meandermedije (ur. Branko Čegec) izišao je roman slovenskog pisca Roberta Simonišeka "Soba pod dvorcem"

O knjizi:

… prvi roman koji tematizira vruća pobunjenička događanja na ulicama slovenskih gradova u jesen 2012. te zimi i u proljeće 2013… Događanje romana pokreće lik Peter Mrak, u većem dijelu romana imenovan samo inicijalima P. M., koji posjeduje danas neuobičajenu osobinu, svojevrsni hir: sklonost samopromišljanju i samoanalizi. Mrak propituje vlastitu poziciju (trenutačnu, prošlu, buduću) u odnosu prema drugima (poštovanom umirovljenom profesoru, bivšoj ljubavi, sadašnjoj još-ne-ljubavi), prema svijetu (događanja na ulici, akterima tih događanja) i prema samom sebi (poslu, financijskom dugu, životnim ciljevima).
Goran Potočnik Černe

Za razliku od trendova u suvremenoj slovenskoj produkciji romana obilježenih dinamizmom događanja, roman Soba pod dvorcem ističe se svojim filozofsko-esejističkim usmjerenjem i svojom sporošću. Odricanjem od događajnosti, čime se ujedno odražavaju junakov unutrašnji svijet i “spleenovska” atmosfera cjeline, kao i odabirom egzistencijalno izazovnog junaka, Simonišekov roman podsjeća na početak slovenskog modernog romana. (…) Soba pod dvorcem otvara mnoge velike teme koje nadograđuje na priču o aktualnoj društvenoj stvarnosti i njezinim akterima, pri čemu se najdublje dotiče pitanja (izgubljene?) odgovornosti – kako pojedinca prema svome biću, čovjeku pored sebe, obitelji i državi, tako i društva i države prema pojedincu.
Diana Pungeršič

O autoru

Robert Simonišek
(Celje, 1977) pisac je, pjesnik i povjesničar umjetnosti. Studirao je filozofiju i povijest umjetnosti, a potom i doktorirao. Objavio je tri pjesničke zbirke, dva prozna djela, monografiju i knjigu eseja Trk prostorov (Sudaranje prostora), za koju je 2016. godine primio nagradu za najbolju esejističku zbirku. Priznat je i kao kritičar i prevoditelj s engleskoga. Soba pod dvorcem autorov je prozni prvijenac, koji je bio nominiran za najbolji slovenski roman 2014. godine.

NOVO: Josip Novaković "Sumka 43" (Sandorf, 2017.)


JOSIP NOVAKOVIĆ
"Sumka 43"

eseji i reportaže
izd. Sandorf
229 str, meki uvez
95 kuna

Riječ izdavača

Tekstovi Josipa Novakovića koje držite u ruci predstavljaju, bila im to namjera ili ne, odličan presjek života u sjevernom dijelu američkog kontinenta (SAD-u i Kanadi), s povremenim osvrtima na “stari kontinent”. Iskustva iz prve ruke ispisana iz perspektive “našeg čovjeka na terenu” nezaobilazno su štivo za svakoga tko želi saznati više o američkim i kanadskim prilikama — tko želi saznati i ono čega nema u holivudskim filmovima i drugim medijskim reprezentacijama tog dijela svijeta. Novaković kroz priče o sebi najviše ustvari govori o svijetu u kojem živi, ne štedeći u tekstovima ni sebe ni taj, često idealizirani, svijet koji ga okružuje.

“[...] Ne bih vas željela plašiti, ja nisam predstavnica vlasti, ali željela bih da znate što vas čeka.” Rečeno mi je da moram nabaviti prijepise svih svojih svjedodžbi i diploma, od srednje škole nadalje; zatim, da nabavim policijsku potvrdu (da nisam kažnjavan) iz svih gradova u kojima sam boravio duže od šest mjeseci, kako u Sjedinjenim Državama, tako i drugdje, prevedeno i ovjereno na engleskom jeziku; zatim zdravstvenu potvrdu (da nemam HIV, TBC ni sifilis) i potvrdu da nikada nisam vozio pod utjecajem alkohola ni droge. Uz to sam trebao priložiti i popis svih mjesta, s adresama na kojima sam ikada boravio duže od mjesec dana, zatim gdje sam sve putovao, s točnim datumima. A ja sam se prilično i seljakao i naputovao. Živio sam sveukupno u više od stotinu mjesta i gradova.
Sve me to poprilično zaprepastilo. Samo u SAD-u sam živio u barem deset država duže od šest mjeseci, a da ne govorim o Rusiji, Hrvatskoj i Srbiji. Kako uopće nekome padne na pamet da se sve to nekako može prikupiti?


Tribina "Poezija u dvorištu" : Branislav Oblučar


Gost sljedeće tribine Poezija u dvorištu je Branislav Oblučar, a tema je "Na tragu kornjače. Pjesma u prozi i tvarna imaginacija u poeziji Danijela Dragojevića".

Poeziju Danijela Dragojevića čitat će Sara Stanić .

Voditelji programa su Branko Čegec i Miroslav Mićanović.

"Na tragu Kornjače" Branislava Oblučara ujedinjuje književnoteorijski i interpretacijski pristup. Autorovo izlaganje teme varira između načelnih, fino odmjerenih, promišljanja fenomena poput žanra, pjesme u prozi, eseja i imaginacije s jedne te prikladnih i lucidnih čitanja pomno odabranih tekstova-primjera iz tematizirana opusa s druge strane. Umješno se krećući između pojedinosti i globalnog obilježja, pojedinačne figure i imaginacijskoga arhetipa, teksta i žanra, združujući postupke i uvide motivske, stilističke i žanrovske analize, autor je izgradio kompleksni hermeneutički aparat pomoću kojega je prikladno uočavao i tumačio žanrovsku ambivalentnost, poetičke pomake, retoričke, stilske i spoznajne mijene u opusu Danijela Dragojevića. Njegove su postavke dobro argumentirane, temeljene na tekstualnoj analizi, primjerene i nerijetko otkrivačke. (Krešimir Bagić)

Tribina će se održati u utorak 30. siječnja u 19 sati u zagrebačkom Caféu u dvorištu (J. Žerjevića 7/II).

NOVO: Selevedin Avdić "Kap veselja" (Sandorf, 2018.)

nedjelja , 28.01.2018.


SELVEDIN AVDIĆ
"Kap veselja"

roman
izd. Sandorf
121 str
meki uvez
95 kuna

Riječ izdavača

Miran se nakon rata vratio u grad onoga dana kada je, nakon zemljotresa i velike poplave, minuo zvuk zubarske bušilice. Pokušat će živjeti mirno, u oronuloj zgradi, sa živopisnim susjedima i uspomenama, započet će ljubavnu vezu s Verenom, bivšom ženom Kralja Banana koji je uz, recimo Hondu, anđela u kožnoj jakni, samo dio moćne i neobične galerije likova romana “Kap veselja” Selvedina Avdića.

Miranovo pripovijedanje smjenjivat će se sa sveznajućim pripovijedanjem šefa sale hotela Metalurg u gradu “kolijevci proletarijata”, a ispričana bit će priča o… teško je reći čemu sve. No, o mraku svakako, o otvorenim vratima podzemnog svijeta koji je prokuljao u ljude, o zlu koje raste i dolazi, o padu i sumraku civilizacije, o tjeskobi i paranoji, o onome od čega kao od nekog apokaliptičnog ili tamnog futura općenito, strepimo.

U ovoj se knjizi susreću ontološka i psihološka pomutnja i rafinirana estetika Davida Lyncha s osobnom memorijom i nešto nostalgije za progresom i optimizmom socijalističkog razdoblja, koji je kao i sve drugo nastao na nesolidnim temeljima, na “klupku zmija”, kako to kaže inženjer rudarstva Arhitektu u romanu. “Kap veselja” je klupko značenja i simbola, vrh večeri i pjesma za fajrunt.

Selvedin Avdić je opet napisao roman koji nadilazi horizonte iščekivanja, granice žanrova i, sasvim sigurno, koji će nadići i granice jezika na kojemu je napisan.
Kruno Lokotar


N a t j e č a j za nagrade DANA HRVATSKE KNJIGE

četvrtak , 25.01.2018.





DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Zagreb, Trg bana Jelačića 7/I

raspisuje

N a t j e č a j
za nagrade
DANA HRVATSKE KNJIGE



JUDITA
za najbolju knjigu ili studiju o hrvatskoj književnoj baštini, posebno o humanističko-renesansnoj, u 2017. godini

DAVIDIAS
za najbolji prijevod djela iz hrvatske književne baštine na strane jezike ili najbolju knjigu odnosno studiju inozemnog kroatista o hrvatskoj književnoj baštini u 2017. godini

SLAVIĆ
za najbolji autorski knjigom objavljeni prvijenac u 2017. godini

U obzir će se uzeti knjige koje autori ili nakladnici
u 3 (tri) primjerka dostave do 16. veljače 2018.
na adresu:

Društvo hrvatskih književnika
- za Nagrade Dana hrvatske knjige –
Trg bana Jelačića 7/I
10000 Zagreb





O tri generacije osječke spisateljske porodice Rem

srijeda , 24.01.2018.





O tri generacije
osječke spisateljske porodice
Rem

čitajte ovdje





Moja kritika romana Slavenke Drakulić u novome broju časopisa "Nova Istra"

utorak , 23.01.2018.



Idući tjedan iz tiska izlazi novi broj časopisa NOVA ISTRA (broj 03/2017., izd. istarski ogranak DHK, gl.ur. Boris Domagoj Biletić) a u njemu i MOJA KRITIKA romana Slavenke Drakulić "Mileva Einstein, teorija tuge" (Fraktura, 2017.).


Sadržaj:

SUVREMENA KNJIŽEVNOST

BOŽICA BRKAN
Ležaljke
Posveta, Tri Božice
SLAVKO JENDRIČKO
Gradnja puževe kućice
STIJEPO MIJOVIĆ KOČAN
Cvrčak i Mrav
ZIJAD DURAKOVIĆ
Tri pjesme
ADAM RAJZL
Folksdojčer i Židovka
IVAN ZRINUŠIĆ
Ako mi ne bude lijeno

NOVI PRIJEVODI
ANJA KAPUNKT
Mother and Child Reunion (prev. M. Soklić)
FERENC BARNÁS
Deveti (prev. A. Pataki)
CARLA ROTTA
Brut (prev. V. Begić)

OGLEDI
MIRNA LIPOVAC, DARKO ŽUBRINIĆ
Dragutin Antun Parčić – znameniti hrvatski leksikograf i glagoljaš
IRVIN LUKEŽIĆ
Knjiga koja otvara mnoga pitanja (Vinko Brešić: Kroatistička čitanja)
BOŽIDAR PETRAČ
Šoljan o Vesni Parun
BOŽIDAR CVENČEK
Originalnost pjesničkih poetika Josipa Severa i Vesne Parun

FILOZOFIJA
ŽARKO PAIĆ
Metropolis u pustinji: Arhitektura kao iluzija

KOD MARULA 2016.
MLADEN BLAŽEVIĆ
Som, kamenje
MAJA KLARIĆ
Odabiri
SANJA KNEŽEVIĆ
Dvije pjesme
DANIEL RADOČAJ
Vađenje krvi
MAJA SABLJAK
Odreži mi usne

PRILOG O ZAVIČAJU
MARIJO VITORJOF
Potle stuo liet

KRITIČKI PRISTUPI I OSVRTI
FRANJO NAGULOV
„Put prema spokoju“
(Nikola Đuretić: Odlazak / Oproštaj)
DARIJA ŽILIĆ
„Kad književnost pisca iznevjeri...“
(Marina Šur Puhlovski: Književnost me iznevjerila; eseji s margine)
BOŽIDAR ALAJBEGOVIĆ
„Život pun tuge i boli“
(Slavenka Drakulić: Mileva Einstein, teorija tuge)
ŽELJKA LOVRENČIĆ
„Prihvatiti život“
(Nela Stipančić-Radonić: Putovanje u Indiju)
ŠURA DUMANIĆ
„Jedna klupa, jedan život“
(Irena Vrkljan: Protokol jednog rastanka)

Natječaj za književnu nagradu "Anto Gardaš" za prozne knjige za djecu i mladež




DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
i
DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski – Osijek


raspisuju

N A T J E Č A J
za 12. Hrvatsku književnu nagradu
“ANTO GARDAŠ“


Natjecati se mogu nakladnici i autori prvih izdanja romana ili zbirki pripovijedaka za djecu i mladež,
objavljenih u 2017. godini na hrvatskom jeziku

Društvo hrvatskih književnika Zagreb i DHK – Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski utemeljili su godišnju Hrvatsku književnu nagradu “Anto Gardaš“ za najbolji roman ili zbirku pripovijedaka za djecu i mladež.
Stalni pokrovitelji nagrade su Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Grad Osijek i Osječko-baranjska županija.

1. Za Nagradu se mogu natjecati izdavači i autori knjiga objavljenih prvi put 2017. na hrvatskom književnom jeziku.
2. Prosudbeno povjerenstvo, sastavljeno od tri istaknuta hrvatska književnika ili znanstvenika za djecu i mladež, objavit će do kraja travnja odluku o dobitniku Nagrade.
3. Na natječaj treba poslati tri primjerka knjige, na adresu: DHK, 10000 Zagreb, Trg bana Jelačića 7/I, s naznakom – za Nagradu “Anto Gardaš“, do 15. ožujka 2018.

Rezultati natječaja bit će objavljeni u dnevnim novinama, književnim listovima te u elektronskim medijima.
Nagrada dobitniku bit će uručena u Osijeku, 21. svibnja 2018.






Javni razgovor o književnosti : Miljenko Jergović + László Végel

ponedjeljak , 22.01.2018.





U srijedu 24. siječnja 2018. u 19 sati

László Végel i Miljenko Jergović
razgovarat će o knjigama i književnosti

u Institutu Balassi – Mađarskom institutu u Zagrebu,

Augusta Cesarca 10.

Razgovor će moderirati Seid Serdarević.

"Kod nas je malo pisaca za koje možete reći da su veliki i kao ljudi i kao intelektualci, a Lászlo Végel jedan je od njih."
Filip David

"Opus Miljenka Jergovića je naš opus konca 20. stoljeća, opus jedne dezintegracije koja prirodno stremi ka integraciji, ali duhovnoj integraciji i katarzi."
Katica Ćulavkova





Predstavljanje knjige "Gvalup i druge priče" Tamare Bakran

nedjelja , 21.01.2018.



Naklada Mala zvona
poziva na predstavljanje knjige "Gvalup i druge priče",
u ponedjeljak, 22. 1. u 19 h, u kafeu Botaničar, Marulićev trg 6, Zagreb

. Knjigu će predstaviti njezina autorica Tamara Bakran, ilustratorica Željka Cupek i urednica Sanja Lovrenčić, te pjesnikinja Sanja Baković.

Dobrodošli!


O knjizi :

Djevojčica koja jaše na zecu, dječak koji s jednim stablom kreće u pustolovinu, teglenica koja se pobunila, faunčić u vilinskoj obitelji, kip koji je odlučio živjeti pokraj bare, zvijezda koja je prije vremena pala s neba, puran kojemu teško pada što više nije gospodar dvorišta... Priče Tamare Bakran raznolike su kao njezini junaci. U njima se miješaju prizori očuđene dječje svakodnevice – u kojoj se pri pranju kose zbog vruće vode mogu pojaviti i vatrogasci, a skok u lokvu vodi u nepoznato – s motivima bajki i slobodnom invencijom. Dinamičnost i originalnost ovih priča, ispripovijedanih jednostavnim i suvremenim, ali nedvojbeno osobnim glasom, zaokuplja čitateljsku pažnju te nudi onaj užitak u čitanju koji je temelj trajnom interesu za knjigu.



Predstavljanje knjige eseja raznih autora "U što vjerujemo mi koji u boga ne vjerujemo?"

petak , 19.01.2018.

Izdavačka kuća v|b|z s velikim Vas zadovoljstvom poziva na predstavljanje nove knjige:

Drago Pilsel (ur.): „U ŠTO VJERUJEMO MI KOJI U BOGA NE VJERUJEMO“

Utorak, 23. siječnja 2018. godine, u 18 sati
Novinarski dom (velika dvorana, 1. kat)
Perkovčeva 2, Zagreb


Sudjeluju:

Drago Pilsel, Rada Borić, Ines Sabalić, Borivoj Radaković, Branimir Pofuk, Neven Barković i Drago Glamuzina

Dobrodošli!

Dva moja teksta u novom "Vijencu"

četvrtak , 18.01.2018.



Na kioscima je novi broj "Vijenca"
(samo 10 kuna)
a u njemu, između ostaloga

I DVA MOJA TEKSTA:

- pregled najkvalitetnijih naslova prijevodne proze u nas objavljene u 2017.

- moja kritika knjige Horacija Quiroge "Priče o ljubavi, ludilu i smrti"




Novi "Vijenac" još donosi:

- tekst Nikice Mihaljevića o 45.godišnjici pretiska "Hrvatskoga pravopisa" Babića, Finke i Moguša
- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- tekst Stipe Botice o novoj knjizi Radoslava Katičića "Naša stara vjera"
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Albina Crnoborija "Fildešpanja"
- tekst Igora Žica o knjizi Lucy Hughes Hallet "Peculiar ground"
- tekst Strahimira Primorca o najbokljim proznim knjigama hrvatskih spisateljica i autora u 2017.
- tekst Denisa Leskovara o časopisu Rolling Stone

te još pregršt tekstova o likovnoj umjetnosti, kazalištu, arhiteksturi, stripu, filmu, glazbi, plesu itd.






NOVO od Frakture : Stasiuk+Serdarević+Soklić+Melandri+Ulicka+Pogačar

srijeda , 17.01.2018.


NOVO od Frakture:


- Andrzej Stasiuk - Istok (roman)

- Korana Serdarević - Eksperiment Irene Tot (roman)

- Milan Soklić - Izlet na Kras (roman)

- Francesca Melandri - Eva spava (roman)

- Ljudmila Ulicka - Zeleni šator (roman)

- Marko Pogačar - Zemlja Zemlja (poezija)


Klikom na pojedini naslov otvaraju se stranice s informacijama o knjizi i autoru/ici.


Poziv na natječaj za nagradu "Višnja Machiedo" za najbolje književno-esejističko djelo u 2017. godini

utorak , 16.01.2018.




POZIV NA NATJEČAJ:
Nagrada Višnja Machiedo za najbolje književno-esejističko djelo u 2017. godini.


Godišnja nagrada dodjeljuje se za najbolje književno-esejističko djelo napisano na hrvatskom jeziku u produkciji nakladnika registriranih u Republici Hrvatskoj i objavljeno u razdoblju od 15. prosinca 2016. do 15. prosinca 2017. godine.

Prijedloge za dodjelu nagrade mogu podnositi građani Republike Hrvatske,
javni i drugi djelatnici u kulturi, udruge i druge pravne osobe u kulturi, ustanove u kulturi i ostale pravne osobe koje imaju sjedište u Republici Hrvatskoj.

Prijedlog za dodjelu Nagrade treba biti pismeno obrazložen. Obrazloženje prijedloga mora sadržavati osnovne podatke o autorici/autoru, odnosno koautorima predloženim za dodjelu Nagrade, te obrazloženje razloga za dodjelu Nagrade.
Knjige (5 primjeraka) se šalju na adresu Hrvatskog PEN centra (Basaričekova 24, 10 000 Zagreb), a rok za predaju je 31.01.2018. (u slučaju dostave na adresu – od 9 do 14 sati).

Hrvatski PEN centar ustanovio je 2013. godine Nagradu Višnja Machiedo za najbolje književno-esejističko djelo napisano na hrvatskom jeziku.
Prva dobitnica Nagrade Višnja Machiedo bila je Ingrid Šafranek za knjigu Bijela tinta.
Drugi dobitnik Nagrade Višnja Machiedo bio je Viktor Žmegač za knjigu Europa x 10.
Treća dobitnica Nagrade Višnja Machiedo bila je Renata Jambrešić Kirin za knjigu Korice od kamfora.
Četvrta dobitnica Morana Čale za knjigu 'O Duši i tijelu teksta: Polić, Kamov, Krleža, Marinković'.

Nagrada Višnja Machiedo sastoji se od novčanog iznosa 10.000 kn i plakete.

Ocjenjivački sud čine Tomica Bajsić, Nadežda Čačinovič, Mladen Machiedo, Tonko Maroević i Sibila Petlevski, a dobitnik/ca nagrade biti će proglašen/a 27.03.2018. godine – na rođendan Višnje Machiedo.



Radijska emisija "Do korica " : "Flaubertova papiga" Juliana Barnesa




Emisija "Do korica" 3.programa Hrvatskog radija, 19.01.2018. s početkom u 22 sata posvećena je
slavnom romanu "Flaubertova papiga" suvremenoga engleskog pisca Juliana Barnesa. Julian Barnes i Gustave Flaubert supostoje na dva pola: Barnes zaigran, ludičan, s poimanjem kreativnosti kao igre; Gustave izmučen, mazohistički predan kultu forme; postmodernist i protomodernist; pisanje kao igra u jednog, odnosno pisanje koje daje privid da se odvijalo u igri, te pisanje kao agonija s druge strane.
"Flaubertovu papigu" preveo je Zlatko Crnković, a objavljena je 1990. u nakladi zagrebačkog Znanja. Ulomak iz tog prijevoda čut ćemo u interpretaciji Siniše Ružića, a na početku emisije bit će emitiran esej Željke Matijašević o Barnesovu i Flaubertovu djelu.



Larpurlartističke mjere štednje

ponedjeljak , 15.01.2018.





Luka Ostojić,
glavni urednik portala Booksa.hr
analizirao je na koji je način
Ministarstvo kulture rasporedilo sredstva
za financiranje objavljivanja
književnih časopisa i elektroničkih publikacija.


Do kakvog je zaključka došao
čitajte ovdje


12.knjiga poezije Milka Valenta "Otvorena rosa" (V.B.Z., 2017.)

petak , 12.01.2018.



MILKO VALENT
"Otvorena rosa"

poezija
V.B.Z.
12/2017.
152 str., tvrdi uvez
Cijena: 139.00 kn

Riječ izdavača

Od svoje prve objavljene pjesme "Rat" (1969.) do "Otvorene rose" (2017.), 12. knjige pjesama, Milko Valent već više od četiri desetljeća vodi nesmanjenom žestinom "poetski rat" protiv u mnogim aspektima bolesne zbilje. Čini to bez imalo takozvane političke korektnosti razornom dijagnostikom kaotične psihe suvremenog čovjeka, dezorijentiranog, nesigurnog i zbunjenog usred danas sve žešće globalne shizofrenije koja se zbiva u epohi banalnosti.

Zanimljiva je četverolisna struktura "Otvorene rose". Sastoji se od uvoda kao putokaza u sve problematičniju zbilju (Ovisnici o rosi umiru u srebrnom ljepilu) i četiri ciklusa pjesama (Skulpture od asfalta, Instalacije u neredu: moderne pećine, PTSP-civilizacija, Konačno rješenje) koji, iako vibriraju zlu stvarnost svijeta, čak i onu na društvenim mrežama, ipak omogućuju bogat čitalački užitak. Ta četiri kruga kritičkih poetskih putovanja tranzicijskim podnebljem Hrvatske, Europe i Sjeverne Amerike čine "Otvorenu rosu" valentovski prepoznatljivim reprezentativnim primjerom hrvatskog pjesništva koje od Kamova do Valenta ne odustaje od provokativnog poetskog ispisivanja svijeta kakav on, nažalost, jest, a ne kakav bi trebao ili mogao biti u prividno lirskoj tankoćutnosti.



NOVO: Victor Segalen "Slike" (Mala zvona, 2017.)

četvrtak , 11.01.2018.




Victor Segalen
"Slike"

izd. Mala zvona
prev. Sanja Lovrenčić
Format: 11,5x20
ISBN: 9789537760809
Broj stranica: 156
Uvez: tvrdi
Godina izdanja: 2017.

Riječ izdavača

Francuski pjesnik Victor Segalen (1878.-1919.) jedna je od najzanimljivijih literarnih pojava svojeg razdoblja. On, uz Paula Valéryja, nastupa kao jedan od velikih nasljednika književne struje kojoj su konture zadali pjesnici 19. stoljeća – Baudelaire, Rimbaud i Mallarmé.

Segalen je po zanimanju bio vojni liječnik te ga je ta profesija odvela u daleke krajeve – između ostaloga, u Kinu. Fasciniran kineskom kulturom, pokušava njene elemente unijeti u vlastiti književni rad te piše svojevrsnu “kinesku tetralogiju”: zbirku pjesama Stele, roman René Leys, svojevrsni putnički dnevnik Équipée te zbirku poetskih kratkih proza Slike koju Mala zvona prvi put objavljuju integralno u hrvatskom prijevodu.

"Slike" su prvi put objavljene 1916. godine te su zamišljene kao niz opisa izmišljenih ili napola izmišljenih kineskih slika. Djelo je podijeljeno u tri manja ciklusa: Magične slike opisuju različita fantastična bića i događaje, kao i različite likovne tehnike i materijale; Povorke i trofej danaka kraljevstava opisuju darove i poreze koje se donosi kineskom caru, a zamišljeni su kao dugačak svitak koji čitatelj razmotava; u Dinastičkim slikama pak nižu se portreti kineskih careva, ali samo onih koji su svoju dinastiju doveli do pada.

Segalenov tekst postavlja pitanje svojevrsnog dvostrukog prijevoda: prijenosa motiva kineske civilizacije u zapadnjačku imaginaciju te elemenata vizualnog medija u verbalni. Te se dvije te­matike, međutim, međusobno artikuliraju u Segalenovom osebujnom poetskom jeziku. Ne radi se samo o tome da se pronađe izraz koji bi adekvatno prenio vizualno iskustvo svijeta kineske likovnosti; potrebno je stvoriti jezik koji će biti lišen geometrijske perspektive, “osrednje beskonačnosti“. Taj je jezik, ponekad čudan pa i zbunjujuć ali izvanredno lijep, sâm stvara dojmljive slike, poput likova naslikanih u porculanu: “To je svijet pretvoren u staklo: bol i radost, paljene u velikim plamenovima pa ohlađene…”




Preminuo je novinar, pjesnik, satiričar, dramatičar Predrag Lucić

srijeda , 10.01.2018.



U ranim jutarnjim satima 10.01.2018. preminuo je PREDRAG LUCIĆ.

Predrag Lucić rođen 12. veljače 1964. u Splitu, gdje je i preminuo u svom domu 10.01.2018.

Jedan je od osnivača i kreatora Feral Tribunea – tjednika hrvatskih anarhista i heretika, a pokrenuo je i uređivao i Feralovu biblioteku.

Nebrojeno je novinskih tekstova objavio u Feralu, Nedjeljnoj Dalmaciji, Omladinskoj iskri, Slobodnoj Dalmaciji… i Novom listu, gdje od ljeta 2009. ispisuje kolumnu pod naslovom Trafika.

Od 2008. za Beton piše Liriku utoke, a od proljeća 2011. Radio Slobodna Evropa emitira njegove Stenograme & kamenograme.

Objavio je sljedeće knjige:
- Greatest Shits – Antologija suvremene hrvatske gluposti (u koautorstvu s Borisom Dežulovićem, Biblioteka Feral Tribune, Split, 1998.)
- Haiku haiku jebem ti maiku – Velika Feralova pjesmarica (Biblioteka Feral Tribune, 2003.)
- Ljubavnici iz Verone (Hrvatsko društvo pisaca – Durieux, Zagreb, 2007.)
- Sun Tzu na prozorčiću – Čitanka iz nastranih književnosti za prve razrede vojnih, vjerskih i civilnih škola (Algoritam, Zagreb, 2009.)
- Bezgaća povijesne zbiljnosti 1-2 – Čitanka za ponavljače povijesti u drugim razredima domoljubnih, poslovnih i trgovačkih škola (Algoritam, 2010.)
- Filter Jugoslavija (audio-knjiga, Reflektor Publishing, 2011.)
- Mjesec iznad Splita (Algoritam, 2012.).
- Gusle u magli – Čitanka iz prirode i društva za treće razrede glazbenih, književnih i medicinskih škola (Algoritam, Zagreb – Mostar, 2013.)
- Step by Step – Stepinac & mnoge druge popularne pjesme (Adamić, Rijeka 2016.)

U časopisima su objavljeni Lucićevi dramski tekstovi:
- Aziz ili Svadba koja je spasila Zapad (Fantom slobode, Zagreb, 2006.)
- Kako se kalio Čehov (TFT, Beograd, 2008.)
- Cervantesov trg ili Trg robova (Treći program, Zagreb, 2012.)

Pjesme i tekstovi su mu prevedeni na arapski, bugarski, engleski, francuski, makedonski, njemački, poljski, ruski, slovenski i talijanski jezik.

U koprodukciji Gledališča Koper i Kamernog teatra 55 iz Sarajeva 2016. je izveden Lucićev tekst Alan Ford – Povratak otpisanih s likovima iz stripa Maxa Bunkera i Magnusa, i u režiji Kokana Mladenovića.

Autor je tekstova za songove u predstavama:
- Tri mušketira Alexandrea Dumasa (glazba Irena Popović, režija Kokan Mladenović, HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci, 2013.)
- Majka Courage i njezina djeca Bertolta Brechta (glazba Drago Ivanuša, režija Dušan Jovanović, HNK Split, 2013.)

Lani je na Splitskom ljetu za umjetnička dostignuća i dramu "Aziz", dobio nagradu "Judita".

Od tekstova Predraga Lucića, Viktora Ivančića i Borisa Dežulovića napravljen je Feral Tribune Cabaret, koji je u izvođenju Putujućeg teatra Hasije Borić i u režiji Tanje Miletić-Oručević doživio preko stotinu izvedbi.

Franci Blašković je 2007. s bendom Gori Ussi Winnetou i u suradnji s grupama KUD Idijoti, One Piece Puzzle & Wuollahee!! snimio dvostruki CD pod naslovom „Nek se širi vira Isusova!“ na kojemu su uglazbljene Lucićeve nabožne pjesme.

Sinan Gudžević je dio svojih studija o Lucićevim parodijama objavio u knjizi eseja Protiv svih nastava (Algoritam, 2013.).

Lucić od 2007. zajedno s Borisom Dežulovićem nastupa širom Euroslavije u pjesničkom kabareu Melodije Bljeska i Oluje/Melodije borbe i pretvorbe/Melodije svega i svačega...





Novi broj časopisa "Treća" s tematom "Feministička kritika totalitarnog uma"




Novi broj časopisa Treća kroz temat Feministička kritika totalitarnog uma otvara analitički prostor za feminističke odgovore na totalitarističke tendencije u suvremenom društvu, suočavanje s neokonzervativizmom i novim totalitarnim modelima podaništva utemeljenima na neoimperijalnoj hegemoniji kapitalizma.

Sadržaj

Uvodnik
Nataša Govedić: Totalitarni teror „domoljublja“ i dom disenzusa

Studije
Biljana Kašić: „Mi, na-rod“: Što s populizmom? Što s totalitarizmom? Što s globalnim fašizmom?
Martina Bitunjac: Naizgled nevidljive: istraživanje povijesti o ženama u nacionalsocijalizmu i u hrvatskom fašizmu
Ana Rajković: Prevrednovalačko prikazivanje pokreta otpora ili ženski obračun s totalitarizmom fašističke Francuske
Dorotea Šušak: Transformativnost mitova o reprodukciji i sloboda umiranja
Mateja Posedi i Nataša Govedić: Totalitarna matrica „dragovoljnog“ služenja: Genetove Sluškinje u svjetlu apsolutnih drugarica Renate Jambrešić Kirin
Suzana Marjanić i Lidija D. Delić: Žena u mreži: imperativ i/ili sloboda rađanja u suvremenom i folklornom kontekstu

Rasprave
Jana Ažić: Pseudoaktivizam totalitarne klerodemagogije
Ivana Pešut: Ideologije majčinstva

In memoriam
Marija Geiger Zeman
: in memoriam: Sandra Lee Bartky (1935. – 2016.)
Sonja Miličević Vukelić: in memoriam: Margaret Alice Murray – dva života kontroverzne znanstvenice s početka 20. stoljeća

Prikazi knjiga
Željka Sartori
: (Raz)otkrivanje predrasuda i stereotipa u hrvatskom pravnom sustavu, uz knjigu Ivane Radačić, Seksualno nasilje – mitovi, stereotipi i pravni sustav, Tim press, Zagreb, 2014.
Maja Profaca: Feministički pristup autobiografiji, uz knjigu Adrijane Vidić, Ruska ženska autobiografija: osobno i javno, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 2016.
Dubravka Zima: Motivacija omladinskih radnih akcija – od „računajte na nas“ iz pedeset i neke do „ne računaj na mene“ u osamdesetima, uz knjigu Reane Senjković, Svaki dan pobjeda. Kultura omladinskih radnih akcija, Institut za etnologiju i folkloristiku, Srednja Europa, Zagreb, 2016.
Martina Munivrana: Oko termina „produktivnog srama“: sram i djelovanje, pomirenje i oprost, uz zbornik radova On productive shame, reconciliation and agency, ur. Suzana Milevska, Publication Series of the Academy of Fine Arts Vienna, vol. 16, Sternberg Press, Berlin 2015.
Anita Dremel: Rod i nacionalizam kroz kulturno zamišljanje (ne)majke, uz knjigu Ksenije Vidmar Horvat, Imaginarna majka, rod i nacionalizam u kulturi 20. stoljeća, Sandorf, Zagreb, 2017.
Leopold Rupnik: Icones novae matres: suvremenom umjetničkom kontrarevolucijom protiv bdijenja nad maternicama, povodom otvorenja izložbe Žena-trudnica-majka: zelene sfere i nekropolitike, galerija Vladimir Bužančić, Zagreb, 19. rujna-13. listopada 2017.

Treća je interdisciplinarni teorijsko-istraživački časopis Centra za ženske studije. Donosi stručne, znanstvene i esejističke tekstove s područja proučavanja ženskih i rodnih studija, kulturalnih studija, feminističke teorije, suvremenih umjetničkih praksi te književnosti, kazališta, filma i novih medija. Članice redakcije su Biljana Kašić, Iva Grgić Maroević, Suzana Marjanić, Marija Geiger Zeman i Renata Jambrešić Kirin, a glavna urednica je Nataša Govedić.

Časopis možete kupiti u Centru za ženske studije ili naručiti na treca@zenstud.hr po cijeni od 45 kuna.




Radijska emisija "Do korica" : roman "Utvrda" Antoinea de Saint-Exupéryja

utorak , 09.01.2018.




Emisija "Do korica" 3.programa Hrvatskog radija, 12.01-2018. s početkom u 22:00 sata posvećena je romanu "Utvrda" francuskoga književnika Antoinea de Saint-Exupéryja, manje poznatom djelu autora planetarno popularnoga "Malog princa". Prijevod na hrvatski potpisuje Božidar Petrač.

tekst o knjizi napisao je Dario Grgić, a ulomak će pročitati Siniša Ružić.



INTERVJU x 2: Korana Serdarević

ponedjeljak , 08.01.2018.



Nakon zbirke kratkih priča 'Nema se što učiniti' književnica Korana Serdarević objavila je prvi roman 'Eksperiment Irene Tot', u kojemu naslovna junakinja na pragu ugodnog života s čovjekom kojeg voli u mirnom i idiličnom mjestu odluči sve to napustiti i potražiti nešto drugo.

U intervjuu za tportal autorica govori o radu na knjizi, teškim temama kojima se bavi u njoj te stanju na književnoj sceni, a te i još neke teme obrađuje i u razgovoru za Večernji list.

Razgovor za t-portal čitajte ovdje , a razgovor objavljen u Večernjaku dostupan je ovdje.





NOVO: Dario Šarec "Totentanz" (Durieux, 2017.)

petak , 05.01.2018.




Dario Šarec
"Totentanz"

roman
Durieux
271 str
meki uvez
126 kuna

Riječ izdavača

Roman prekaljenog eventualista Daria Šareca ' Totentanz ' evocira ono zlokobno prisutno u svakom životu — smrtnost. Pomisao na smrtnost pojavljuje se u romanu na rubovima komunikacije i nazire tek u znakovitim natruhama. Protagonist, nezaposleni novinar, osjeća uzaludnost potrage za srećom i krhkost sretnih trenutaka pa se uzaludnosti odlučuje smijati u lice, što rezultira mnogim situacijama naoko banalnog, a zapravo gorkog, autoironičnog humora. Baveći se srećom, njenim metafizičkim i nestalnim karakterom, Šarec daje naslutiti da je ona iluzorna i nedostižna, ali da nešto u nama ipak ne dopušta da odustanemo od potrage: želja za preživljavanjem na koncu je prejaka.

Dario Šarec suosnivač je udruge za promicanje književnosti Eventualizam koju su činili pisci okupljeni oko ideje buđenja hrvatske književne scene, a jedan od pokazatelja njihovih stremljenja je i 2006. godine objavljena zbirka kratkih priča, »Nagni se kroz prozor«. Osim te knjige, objavio je romane »Ljubav na lomači« (2009) te Na putu za »Neverland« (2013). Piše za Playboy, objavljuje kratke priče i kao mladić je vrlo stručan u cijepanju drva, krečenju i bojanju namještaja, na veliko zadovoljstvo svoje bake.




Novi dvobroj časopisa "Poezija" (3-4/2017.)

četvrtak , 04.01.2018.



Iz tiska je izišao novi dvobroj časopisa 'Poezija' (3-4/2017).

Glavni urednik: Ervin Jahić
Izvršni urednik: Ivan Herceg
Uređuju: Ivan Herceg, Monika Herceg, Ervin Jahić, Tonko Maroević, Damir Šodan (urednik prijevodne poezije) i Darija Žilić
Izdavač: Hrvatsko društvo pisaca
Cijena: 75 kn

SADRŽAJ:

ZONA TEMPERATA • 5/ TOMISLAV DOMOVIĆ: Sestra i brat po nezasitnosti • 11/ LANA DERKAČ: Nema rijeke koja se iza zareza zaustavlja • 14/ NADA CRNOGORAC: Što mi to govorite moje riječi? • 20/ ROMANA BROLIH: Mogli smo se zvati bilo kako • 23/ ZVONIMIR GROZDIĆ: Natučene riječi • 25/ BORIS BILETIĆ: Ulice djetinjstva ne stare

IDENTITY • 33/ DRAŽEN KATUNARIĆ: Pjesnici su sami sudjelovali u svom smaknuću

MEĐUVRIJEME • 44/ LUCIJA STUPICA: Zašto noću teško dišemo • 81/ MARKO KRAVOS: Na divlji jug ide put • 82/ ABDUL HADI SADOUN: Raspadam se u prognanoj bari • 86/ NADIJA REBRONJA: Nečega je uvijek premalo • 96/ JOVICA IVANOVSKI: Dok te ludi ne dokrajče! • 124/ UROŠ BOJANOVIĆ: U sredini smo svi isti • 126/ ANITA PAJEVIĆ: Smrt se uteže u crni triko • 150/ MUJO MUSAGIĆ: I od nje ljepša bića postoje • 157/ OMER Ć. IBRAHIMAGIĆ: Glave su spremnici bunila • 160/ MUANIS SINANOVIĆ: Hiper, hiper, hiper

ZAPADNI KOLODVOR • 50/ MATTHEW SWEENEY: Moje poetsko pismo moglo bi se nazvati narativnim imaginizmom • 67/ ALBERTO NESSI: Slava kućnom raslinju • 77/ CAROLINA SCHUTTI: Živčana groznica

RIJEČ-DVIJE • 90/ IVAN BABIĆ: Iskoračiti mi je iz monološke gustoće u dijalošku bistrinu

ZONA TEMPERATA • 99/ DAVOR ŠALAT: Moja je misao raskoljena kuća • 103/ DARIJA ŽILIĆ: Svemir ponovo gubi oblik • 106/ BOŽIDAR BREZINŠČAK BAGOLA: Kretski pogled • 110/ IVANA BULJAN LEGATI: Kao jedna koža • 121/ DANIJEL ŽUPANČIĆ: Cvjetalasanje kose • 122/ MIRKO BOŽIĆ: Kopnena bolest i staklene koštice zvijezda

KRITIČKI PRISTUPI • 131/ Branko Maleš: Kolektivna i obiteljska memorija (Ivana Bodrožić: In a sentimental moode) • 132/ Branko Maleš: Negativistički pokrov (Martina Vidaić: Tamni čovjek Birger) • 133/ Tonko Maroević: Poprijeko i sa strane (Ivana Čagalj: Paralaksa) • 135/ Tonko Maroević: Ozbiljenje suvremenog epa (Boris A. Novak: Vrata nepovrata) • 141/ Erna Murić: Liječenje duše (Lana Derkač: Ugovor s prašinom) • 143/ Ružica Filipović: Božanska stvarnost u temelju svijeta stvari (Mak Dizdar: Kameni spavač) • 145/ Davor Šalat: Nobelovac Jiménez u žanrovski raznolikijem prijevodu (Juan Ramón Jiménez: Poezija, lirske proze, misli)

Treći svijet • 165/ Izbor iz hindske suvremene poezije: PITANJE JE MIJENJAJU LI VREMENA TEBE ILI... • 173/ Izbor iz suvremene poezije na engleskom jeziku iz južne Azije: DJECA S OTPADOM SVIJETU NUDE DRUGU ŠANSU

Besplatno čitajte novi trobroj časopisa "Književna republika"

srijeda , 03.01.2018.


Na svojim web stranicama Hrvatsko društvo pisaca omogućilo je besplatno čitanje trobroja 9-1272017. časopisa Književna republika, na ovome linku

Sadržaj :

Zoran Ferić: Balalajka
Jelena Osvaldić: Bujančeva svadba i druge hrvatske satirične priče
OTKRIĆE ČITANJA
Nadežda Čačinovič: Uvijek iznova
Sonja Manojlović: Otkriće čitanja
Zvonimir Maković: Razgovor o čitanju
Sibila Petlevski: Opsjednuta
Igor Rajki: Osnova tastaturizma
KLOPKA ZA USPOMENE
Dorta Jagić: Njemačkom neoromantičnom cestom, u noć
NOVI STIHOVI
Suzana Matić: Usnene pjesme
Branka Kijuk: Kažiprst i druge pjesme
OGLEDI
Zdravko Zima: Ja, to je netko drugi
Lola Stojanović: Tekst kao šav, film kao šav
WILLIAM JAMES
Žarko Paić: Pragmatički obrat mišljenja
Hilary Putnam: Ustrajnost Williama Jamesa
William James: Svijet čistog iskustva
KRITIKA
Tonko Maroević: Poetika ogleda, rječnik tijela
(Lidija Vukčević, Poetika tijela)
Suzana Marjanić: Povratak Krležinoj literarnosti oder »Suche die Buche!/
Bücher«
(Povratak Miroslava Krleže, ur. Tomislav Brlek)
Vlatka Štimac: Samosvjesna osjećajnost
(Maja Šiprak: Vatra jasnog pripadanja)
Nikica Mihaljević: Protestantski svjedok katoličkih kontroverzija
(Hubert Butler: Balkanski eseji)

NOVO: Divna Zečević "ŽIVOT KAO VODA HLAPI Izbor iz dnevnika 1961-2006." (Disput, 2017.)

utorak , 02.01.2018.



Divna Zečević
ŽIVOT KAO VODA HLAPI
Izbor iz dnevnika 1961-2006.

Izabrala i priredila Marija Ott Franolić
izd. Disput
/648 str., 16,5 x 24 cm, tvrdi uvez, 2017/
Knjižarska cijena: 250,00 kn

Riječ izdavača

Knjiga Život kao voda hlapi donosi izbor iz golemog dnevnika koji je znanstvenica i pjesnikinja Divna Zečević pisala od svoje dvadeset četvrte do šezdeset devete godine, kontinuirano od 1961. do 2000, a potom, već teško bolesna, sporadično sve do smrti 2006. godine, ispisavši pritom fascinantnih više od šest tisuća dnevničkih stranica.
Dnevnik obuhvaća silno širok raspon tema koje je gotovo nemoguće nabrojiti: one se kreću od nepreglednog mnoštva sitnih zapažanja o svakodnevici jedne žene, o proživljenome i željenome, sve do kritičkog promišljanja malograđanskih društvenih obrazaca, odnosa na kulturnoj sceni ili jačanja nacionalizama osamdesetih godina prošlog stoljeća. U ratnim pak devedesetima dnevnik joj se dobrim dijelom pretvara u politički kronotop u koji upisuje svoje traumatične nacionalno-identitetske dvoumice između etničkog srpstva i političkog hrvatstva.
U dnevniku u kojem je neprestanim smjenjivanjem slika i događaja bilježila stanje duše intenzivno je i bolno promišljala intimna pitanja braka, ljubavnih tlapnji, odgoja kćeri, odnosa s roditeljima, bolesti i starosti. Iz svega u dnevniku zapisanoga provijava njezina izrazita usamljenost i trajan, depresivan osjećaj napuštenosti, neshvaćenosti i diskriminiranosti. U dnevniku je vidljiva i ambicija Divne Zečević za znanstvenim radom, duhovnim i intelektualnim napredovanjem, posebice u pjesništvu. Štoviše, vrijednost svojih dnevničkih zapisa mjerila je time ima li u njima ikakvih začetaka pjesme. Dnevnik je isto tako njezino mjesto iskrenog otpora: autorica se u njemu buni protiv nepravdi, vlastitih i tuđih nemogućnosti, a dnevnik se pretvara u ring u kojem odmjerava snage s društvom i njegovim mehanizmima u koje se gotovo uopće nije uklapala.
Dnevnik je bio mjera njezine udaljenosti od nje same, u njemu je tražila razgovor s nekim tko bi sve i bez riječi razumio, dnevnik joj je bio, kako zapisuje, "jedino mjesto gdje mogu saznati da postojim". Kao dnevnik neostvarenih mogućnosti i "prostirka za sanjarenje", bio je njezino "mjesto za zbrajanje katastrofa", ali i jedina potreba dana koja joj je budućnost činila podnošljivom. U dnevniku je tražila sve ono što nije nalazila u životu i zbog toga je bila svjesna da joj – "bez dnevnika život kao voda hlapi".



S.N.G!!!

ponedjeljak , 01.01.2018.






Puno

zdravlja,
sreće,
love,
ljubavi,
zadovoljstva,
uspjeha

i dobrog štiva

u 2018.

želi vam

K.M.!





<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se