Jedna od najdražih mi knjiga uopće...

ponedjeljak , 31.07.2017.




Nanizavši u kratko vrijeme nekoliko kritika odlučih sebe nagraditi predahom u obliku PONOVNOG ČITANJA JEDNE OD NAJDRAŽIH MI KNJIGA UOPĆE a koja je ujedno i jedna od najduhovitijih knjiga (pogađate, sad slijedi još jedno: "uopće"), prekrasnu mješavinu erudicije, humora, inteligencije, ironije, cinizma i emocija, + , a što mi je posebno milo, RAZORNO-DUHOVITE KRITIKE OVODOBNE BLAZIRANE SNOBOVSKE BURŽOAZIJE (u ovom slučaju pariške ali autorica ubada univerzalno, pa u njenim metama slobodno možete zamisliti i pokoju konkretnu zagrebačku napirlitanu i same sebe punu ofucanu praznoglavu frajlu i podjednako antipatičnoga, arogantnoga i gizdavog joj supružnika) iz pera u nas, nažalost, premalo poznate MURIEL BARBERY.






Rezime prve polovice ljeta...

petak , 28.07.2017.





Cca pola ljeta je iza nas (računam od 02.06. kad sam otvorio kupališnu sezonu)
pa je vrijeme i da REZIMIRAMO:

cca 240 sati provedenih na plaži, 2 kg manje, 19 knjiga pročitanih, 3 kritike napisane + tekst preporuka za ljetno čitanje za 'Vijenac' (+ 4 recenzija za natječaj MK-a za stipendije).

PLAN (do 15.9.) = još barem 260 sati plaže + 3 kg dolje + barem još 22 knjiga pročitanih + min. još 4 kritike napisane.

Inače, naslov ove fotke = BOLJE PIJESAK U NOSU NEGO U BUBREGU cool






Besplatno čitajte novi trobroj "Književne republike" (5-8/2017)

četvrtak , 27.07.2017.




Hrvatsko društvo pisaca objavilo je novi trobroj časopisa "Književna republika" (5-8/2017.).

Sadržaj:

PROZA
Alojz Majetić: Afroditin ključ, 3
Ante Armanini: Don Juan u ratu, 24
Irena Matijašević: Prvi dan proljeća, 42
KLOPKA ZA USPOMENE
Zdravko Zima: Dnevnik II., 46
OGLEDI
Nikica Mihaljević: Esej o jednoj pjesmi Borisa Marune ili poezija natopljena
životom, 78
THEODOR WIESEGRUND ADORNO
Th. W. Adorno: Aktualnost filozofije, 99
Th. W. Adorno: O tradiciji, 111
Th. W. Adorno: Bezvremenska moda: O džezu, 119
Žarko Paić: Zašto je umjetnost zagonetka?, 129
KRITIKA
Miloš Đurđević: Ispisivanje osobnog pojmovnika
(Lidija Vukčević: Zapadni zapisi — Krasopis stranstva — Južni zapisi), 156
Nikica Mihaljević: Uloga točke u Glumčevim pjesmama
(Branislav Glumac: Na peteljci od trošnosti), 160
Nikica Mihaljević: Neshvatljivi i nepojmljivi Mađer
(Miroslav S. Mađer: Nedostižni. Stihoeseji o velikanima), 163

Možete ga čitati besplatno na ovome linku




Razgovor s Nathalie Handal i predstavljanje njene knjige "Pjesnik u Andaluziji"

utorak , 25.07.2017.




Hrvatski P.E.N. centar poziva nas na
predstavljanje knjige Nathalie Handal 'Pjesnik u Andaluziji'
i na razgovor s autoricom knjige
u baru, umjetničkoj galeriji i društvenom klubu
Botaničar, Trg Marka Marulića 6.
u utorak 1. kolovoza 2017. u 20 sati
.

O knjizi i radu Nathalie Handal govorit će Darija Žilić, Damir Šodan i Tomica Bajsić

Njujorška pjesnikinja palestinskih korijena Nathalie Handal, inspirirana svojim književnim uzorom, Federicom Garcíom Lorcom, a ponajviše njegovom zbirkom 'Pjesnik u New Yorku' (1940), nastalom potkraj tridesetih godina prošloga stoljeća dok je Lorca bio student njujorškog Sveučilišta Columbia, zapućuje se u suprotnom pravcu i otiskuje na putovanje po Andaluziji nastojeći tako locirati između ostaloga i korijene vlastite obiteljske povijesti, i tako nastaje ova jedinstvena knjiga, prava pjesnička bravura našeg doba 'Pjesnik u Andaluziji'.

O autorici je Yusef Komunyakaa napisao da joj glas pripada ljudskoj obitelji i na predivan način prekoračuje neizbježne granice. Afaa Michael Weaver je knjigu proglasio djelom briljantne elegancije; Mail & Guardian navodi da kadenca glasa Nathalie Handal podsjeća na njezin nomadski život, a Yolanda Castańo da je 'Pjesnik u Andaluziji' jedna je od pjesničkih knjiga o kojoj će se itekako govoriti...

Prevoditelj knjige, Damir Šodan kaže u pogovoru: “Snažan kozmopolitski ton ove knjige danas nam je možda potrebniji nego ikada ranije, kao svojevrsni putokaz prema humanističkom univerzalizmu koji je u našem društvu razdrtom ideološkim i interesnim podjelama nažalost odavno postao „mrtvo slovo na papiru“, ali bez kojega je nemoguće dostojanstveno živjeti bez obzira na kojem se meridijanu nalazili.”

Nathalie Handal (1970), istaknuta je palestinsko-američka književnica i predavač na uglednom njujorškom Sveučilištu Columbija. Ova talentirana i nagrađivana pjesnikinja živjela je u Europi, Sjedinjenim državama, na Karibima, u Latinskoj Americi i u arapskom svijetu. Autorica je više zapaženih knjiga, između ostalog i pjesničke zbirke 'Love and Strange Horses', (Ljubav i neobični konji), za koju je 2011. nagrađena prestižnom Zlatnom medaljom nezavisnih izdavača.
Njenu najsvježiju zbirku 'Poet in Andalucía', (Pjesnik u Andaluziji, 2012), predstavljamo na hrvatskom u izdanju Druge priče i prijevodu Damira Šodana.
Nathalie Handal sastavila je i istaknutu antologiju 'The Poetry of Arab Women: A Contemporary Anthology', (Poezija arapskih žena: suvremena antologija) za koju je nagrađena s Pen Oakland Josephine Miles Book Award, a su-uredila je i antologiju 'Language for a New Century: Contemporary Poetry from the Middle East, Asia & Beyond', (Jezik za novu zemlju: suvremena poezija Bliskog istoka, Azije i šire) za koju je nobelovka Nadine Gordimer izjavila da predstavlja “prekrasan doprinos svjetskoj književnosti”.
Kao pisac, režiser i producent sudjelovala je u dvadesetak kazališnih i filmskih produkcija širom svijeta, a njezin rad producirali su i Centar za scenske umjetnosti John F. Kennedy, the Bush Theatre i Westminster Abbey u Londonu. Nathalie Handal objavljuje tekstove u uglednim američim tiskovinama poput The New York Timesa, The San Francisco Chroniclea, Reutersa, Maila & engleskog Guardiana, a njezin pjesnički rad dostupan je u prijevodu na petnaestak jezika.



NOVO: Sandor Marai "Buntovnici" (OceanMore, 2017.)

SANDOR MARAI:
BUNTOVNICI

izd. OceanMore
Prevela: Xenia Detoni
Format: 13x20 cm
Tvrdi uvez s klapnama 262 str.
ISBN: 978-953-332-063-2
Cijena: 150.00kn

Riječ izdavača


Gradić u mađarskoj provinciji 1918. godine, razdoblje raspada K. u. K. monarhije: Abél i njegovi prijatelji upravo su položili maturu i samo čekaju da ih unovače i pošalju na front. Ali svijet odraslih, kojem bi odsad trebali pripadati, gadi im se. Svaku slobodnu minute provode zajedno skriveni u svome vlastitom svijetu: pronevjerili su novac, založili obiteljsko srebro, dali su si sašiti izmišljene kostime i gomilaju stvari koje su prije svega beskorisne. Taj njihov prividni svijet na kraju se raspada u silovitom finalu – javlja se okrutna stvarnost, u likovima vlasnika zalagaonice, homoseksualnog glumca te oca koji se vraća iz rata. S ovim prvijencem prožetim autobiografskim elementima Sándor Márai je u dobi od 29 godina iznenada postao poznat. Buntovnici ponovno otkrivaju Maraia kao velikog europskog autora 20. stoljeća


Elegično, mračno, muzikalno i očaravajuće, Buntovnici su briljantna istraga o prijateljstvu.
THE OBSERVER

Maraieva delikatna briljantnost leži u njegovim likovima, u ekonomičnosti i vještini kojom svakog od njih priziva u život.
LITERARY REVIEW

“Zahvaljujući Maraievoj sposobnosti stvaranja posebne prozne atmosfere bez stilističkih zastranjenja ovaj je roman o bespućima mladosti u kojoj se osoba vrlo lako izgubi fascinantno prozno djelo vrijedno čitanja i nakon sedamdeset godina.”
CHRISTIAN STAHL




Novi roman Dubravke Ugrešić "Lisica" (Fraktura, 2017.)



Fraktura je objavila novi roman Dubravke Ugrešić "Lisica"
(312 str. meki uvez, 149 kuna)

O knjizi:

Lisica zna mnoge stvari, a jež samo jednu. Taj grčki aforizam poslužio je Isaiahu Berlinu da podijeli pisce na dvije skupine, one koji pišu i djeluju koristeći se jednom idejom – ježeve, i one koji su raznorodni, višestruki – lisice. Poigravajući se mnogostrukostima, pokazujući veličanstven rep i mijenjajući maske, putujući literarno i stvarno od Japana preko mnogih ruskih klasika do Nabokovljevih američkih avantura ili pak besmislenih predstavljanja knjiga u današnjem svijetu, Dubravka Ugrešić piše roman o pripovijedanju.

Što je književnost danas, koja je njezina uloga i, još važnije, koja je uloga pisca, je li on(a) samo klaun koji putuje svijetom, mogu li se uopće još pričati priče, je li moguće samo tako stvoriti roman i ispripovjediti priču te tko ima kontrolu nad tekstom, autor ili priča sama, sve su to pitanja koja pokreću "Lisicu".

Poigravajući se Ich-formom, bez imalo patetike, prepuna finoga humora, suptilne ironije, književnih i teorijskih referenci, "Lisica" je posveta piscima i pisanju, onima važnima, nezaobilaznima, onima čije priče mijenjaju čitatelja. Takve priče mogu stvoriti samo izuzetni pripovjedači, a jedna od njih bez sumnje je upravo Dubravka Ugrešić.



Moja kritika prethodnog romana Dubravke Ugrešić "Baba Jaga je snijela jaje" dostupna je ovdje

NOVO: Ivan Vladislavić "O detektivima" (Edicije Božičević, 2017.)

ponedjeljak , 24.07.2017.

Ivan Vladislavić
"O detektivima"

Izdavač: Edicije Božičević
Godina izdanja: 2017.
Urednik: Josip Ivanović
Ovitak: Iva Mandić
Cijena: 135 kn
Broj stranica: 240

Riječ izdavača


Konvencija privatnih istražitelja, zbrka oko nestale Peirneefove slike, čudno iskustvo mladića na jugu SAD-a, prožeto nelagodom, tragedija na obali Mauricijusa, bizarna noć industrijskog teatra i prevoditelji koji ostaju bez riječi – to su samo neke od tema kojima se Vladislavić bavi u ovoj visoko simboličnoj, intertekstualnoj detektivskoj igri, koju je moguće nazvati i zbirkom priča. U O Detektivima, Vladislavić se maestralno poigrava konceptom aktivnog čitatelja, ostavljajući tragove posvuda po knjizi, u obliku riječi, slika, isječaka i rečenica, i tako tjera čitatelja na detekciju. Ovo nije knjiga koju možete bezbrižno pročitati i zaboraviti; nakon prvog čitanja, vraćat ćete se na priče i tražiti tragove koje ste isprva previdjeli, tražit ćete po enciklopedijama podatke koje Vladislavić kriptično uzgred spominje i provjeravati jeste li pojedine dijelove dobro pročitali.


„Kafka nije autor knjige O Detektivima, ali njegovi su otisci posvuda na knjizi. Ili su to ipak otisci Ivana Vladislavića? Jedan od najhrabrijih, najduhovitijih, i najmaštovitijih trenutno aktivnih pisaca, Vladislavić posjeduje nevjerojatan osjećaj za jezik i za stvaranje nelagode. On je nalazi na običnim, svakodnevnim, nevjerojatnim mjestima, promatrajući svaku ljudsku radnju kao znak, simptom, subverziju. Vladislavićeva sjajna proza čini i pisce i čitatelje detektivima.“
Laurie Greer, Politics & Prose

„Poznat po jukstapoziciji banalnog i bizarnog, Vladislavić svojim djelom pruža fascinantne uvide u Južnoafričku Republike poslije aparthejda, kao i u distopijske paralelne svjetove.“
World Literature Today

„Razumije li itko? Može li jezik prenijeti iskustva? Mogući se svjetovi sudaraju i preklapaju. Treba slijediti Vladislavića u tu vrlo poznatu anomiju, još poznatu kao i naš svakodnevni život na početku trećega milenija.“
Bob Archer, Newham Books


NOVO: Đorđe Matić "Tajne veze" (Sandorf, 2017.)


Đorđe Matić
"Tajne veze"

eseji o glazbi
Sandorf
156 str.
99 kuna

Riječ izdavača

Zbirka eseja Tajne veze, s podnaslovom Slušanja, osluškivanja, posve je iznimna u svom pristupu glazbi i glazbenicima, i preko njih, nama ovdašnjima – ondašnjima i sadašnjima.

Đorđe Matić pažljivo sluša i osluškuje, dubinski sondira, pomno čita i proniče – neupitno uspješno – u tajne veze i značenja koja će mnogom površnom slušatelju-konzumentu naprosto promaknuti, a onima koji mu se pridruže u (re)interpretiranju ne samo glazbe, otvorit će neke nove vizure i navesti ga na neka svježa tumačenja i glazbe koju je slušao i sluša, i sredine u kojoj je živio i živi.

Stilski osebujan i samosvojan, imaginativan i akribičan, dojmljive erudicije i istančane auditivne percepcije, senzibiliziran za jedva čujne vibracije i odjeke, sklon poliperspektivnom sagledavanju fenomena kojima se bavi, blagodareći – teško izborenom – povlaštenom položaju promatrača iz iskošenog, egzilantskog, apatridskog motrišta, Matić razabire nijanse u semantici i izvodi katkad na prvi pogled začudne, ali neumoljivo logične zaključke, vješto žonglirajući prostorno-vremenskim asocijacijama, povezujući ono naizgled posve nepovezivo i pokidano, i približavajući ono naizgled beznadno udaljeno.
– Darko Milošić

***
Đorđe Matić (Zagreb, 1970), pjesnik i esejist. Završio studij engleske i talijanske književnosti na sveučilištu u Amsterdamu. Objavljivao u brojnim medijima s područja bivše Jugoslavije i Nizozemske. Stalni je suradnik tjednika Vreme i časopisa Prosvjeta. S producentom Dragim Šestićem surađivao na mnogobrojnim albumima world i etno muzike.

Objavio je sljedeće knjige: Lingua franca (pjesme); Tajni život pjesama (eseji); s Merimom Ključo napisao je (trojezični) priručnik Eastern European Folk Tunes. Urednik je i koautor Leksikona YU mitologije.

Godine 2016. objavljena mu je zbirka poezije na nizozemskom, Haarlem Nocturne.

Član je Društva hrvatskih pisaca.

Živi u Hillegomu, Nizozezmska

Preminuo Zvonimir Majdak

petak , 21.07.2017.



Jučer je u 79.godini u Zagrebu
preminuo pisac
ZVONIMIR MAJDAK.



Opširnije ovdje




DVA MOJA TEKSTA u ljetnom trobroju "Vijenca"

četvrtak , 20.07.2017.





Na kioscima je ljetni trobroj VIJENCA (samo 10 kuna)
a u njemu DVA MOJA TEKSTA:

- MOJE PREPORUKE ZA LJETNO ČITANJE (6 kartica teksta o 6 knjiga - slike dviju od njih donosim ovdje, a koje su preostale 4 saznat ćete ako se prošećete do kioska)

- MOJA KRITIKA sjajnog romana Philippea Claudela "Stablo u zemlji Toraja" (prev. Dubravka Celebrini, izd. Edicije Božičević, 2017.)







Ljetni trobroj "Vijenca" još donosi:

- razgovor s akademikom Lukom Paljetkom
- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- tekst Mladena Klemenčića "Priče hrvatskih svjetionika" povodom monografije Jurice Gašpara "Legende svjetla"
- nova poezija Mate Marasa
- tekst Gojka Borića o knjizi Marka Trogrlića i Konrada Clewinga "Dalmacija, neizbrušeni dijamant"
- tekst Ivane Skuhala Karasman povodom 50.godišnjice od osnutka Instituta za filozofiju
- tekst Tvrtka Jolića o knjizi Patricea Caniveza "Što je nacija?"
- tekst Vjekoslave Jurdana povodom 60.obljetnice tragične smrti Drage Gervaisa
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Krešimira Butkovića "Žanin gambit"
- tekst Darije Žilić o knjizi Nikole Tadića "Ljeto"
- tekst Strahimira Primorca o knjizi Nikole Đuretića "Posljednja predaja"
- tekst Strahimira Primorca s preporukama knjiga proze hrvatskih autora za ljetno čitanje
- temat : 150.godina od smrti Charlesa Baudelairea, s tekstovima Tonka Maroevića, Gorana Galića i Mate Marasa
- tekst Josipa Grozdanića : portret Davida Lyncha
- tekst Tomislava Čegira o strip-albumu "Kongo" Christiana Perissina i Toma Tiraboscoa
- tekst Denisa Leskovara o surf-rocku

te još pregršt tekstova o likovnoj umjetnosti, kazalištu, glazbi, filmu, plesu itd.




PREDSTAVLJANJE knjige poezije Darije Lisenko "Nemam objašnjenja za ovo" (Edicije Božičević, 2017.)

srijeda , 19.07.2017.





Edicije Božičević objavile su novu knjigu, zbirku poezije Nemam objašnjenja za ovo mlade autorice Darije Lisenko.

Promocija će se održati 20. srpnja 2017. u 19h u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu.

Daria Lisenko razvila je specifičan, distinktivan stil koji je uklopiv u hrvatsku postmodernu književnost, ali se jednako tako i nadovezuje na ukrajinsku književnu tradiciju. Autoričin se stil ipak ne može svesti ni na jednu od ovih tradicija. Izričaj Darije Lisenko isključivo je njezin, obilježen je njezinim osobnim pečatom i izložen u ovoj knjizi kao u dnevniku-galeriji. Opremljeni lijepim ilustracijama i ispisani osobnim iskustvima, njezini zidovi svjedoče pokušaju da se stvarnost estetizacijom preobrazi, učini ljudskom. Iako je ova zbirka njezina knjiga, ona je otvorena čitatelju da uđe. A u trenu kad čitatelj to učini – možda unutra pronađe čitav svijet.
(iz pogovora Marije Dejanović)


„U tekstovima Darije Lisenko vidi se moć koju često ima poezija onih koji nisu odrasli u jednom nego u nizu različitih jezika. Jezično bogatstvo odrastanja na više jezika izvire iz gotovo svake pjesme ove nevjerojatne mlade autorice, koju sigurno očekuju još mnoga priznanja i uspjesi.“
Jurko Pozajak, suvremeni ukrajinski pjesnik


Novi dizajn...

utorak , 18.07.2017.




Ako ste redovit pratitelj ovoga bloga vjerojatno ste se jučer iznenadili novim/izmijenjenim dizajnom dotičnoga.

Naime, istekao mi je hosting za prijašnji dizajn a ja nisam taj koji ga je onomad stavljao, jer sam preglup i neuk i previše smotan za tako zahtjevan zadatak, a dobra dušica koja je tu uslugu za meneka tada, davne 2004. učinila, više nije aktivna na blogu a njezin stvarni identitet nije mi poznat pa je ne merem kontaktirat (a ne bih i da je poznajem jer bi mi bilo neugodnjak, a onomad se za taj zadatak sama ponudila oduševljena sadržajem mog bloga ali nezadovoljna njegovim izgledom...) pa sam zato morao staviti jedan od dizajna koje Blog.hr ima u ponudi.

Ali, hebeš dizajn/formu - sadržaj je ono što je bitno kaj/ča/šta ne?




JOŠ MALO O NEISPLATAMA HONORARA...

ponedjeljak , 17.07.2017.





JOŠ MALO O NEISPLATAMA HONORARA...


Tportalov kolumnist koji u svom zadnjem tekstu NEISPLATU HONORARA (opravdano) naziva vrstom ZLOSTAVLJANJA navodeći da je njemu jedna institucija nedavno uskratila honorar prije 10-ak godina mi je bio urednik u 'Nacionalu', i kad sam tome mediju javno prekinuo suradnju baš zbog neisplate honorara za moje kritike objavljene na njihovom webu, tada taj kolumnist taj slučaj neisplate honorara NIJE smatrao zlostavljanjem nego je branio svoga šefa Pukanića koji je uskraćivao honorare suradnicima.

Njegova kolumna dostupna je ovdje





DVIJE MOJE KRITIKE u novome broju časopisa "Kolo" (01/2017.)

petak , 14.07.2017.




Izišao je novi broj (01/2017.) časopisa "Kolo"
(izd. Matica hrvatska, gl.ur. Ernest Fišer)



a u njemu, između ostaloga

I DVIJE MOJE KRITIKE
(romana "Ciganin ali najljepši Kristinan Novaka
i "Bezdan" Josipa Mlakića").

Novo "Kolo" još donosi:

- tema broja : Dvije obljetnice Tomislava Marijana Bilosnića, s tekstovima Davora Šalata, Sanje Knežević, Brane Senegačnika, Božice Pažur, Željke Lovrenčić, Igora Šipića

- novu poeziju i prozu Dorte Jagić, Tomislava Marijana Bilosnića, Stijepa Mijovića Kočana, Ane Horvat, Darije Žilić, Vere Aničić, Nenada Piskača

- prijevod Tonka Maroevića s katalonskoga cjelovite pjesničke zbirke Begonye Pozo

- ogledi: Stjepan Damjanović "Uvod u filološku analizu protestantskih Artikula (1562.)", Martina Mičija Palić "Antun Gustav Matoš kao instrumentalist i glazbeni pisac", Dragutin Rosandić "Milkovićev garestinski hortus verbi"

- kazalište : Stijepo Mijović Kočan "AGITPROP u Zagrebačkom kazalištu mladih"

- duhovna baština: Fra Mario Crvenka "Zaboravljeni franjevački pisac Bonaventura Ćuk"

- obimna rubrika književne kritike, s tekstovima Cvjetka Milanje (3 teksta), Davora Šalata (dva teksta), Lidije Dujić, Darije Žilić, Lade Žigo Španić, Željke Lovrenčić, Stijepe Mijovića Kočana i Mihaele Cik (dva teksta)

Cjelovit novi broj "Kola" dostupa je na besplatno čitanje ovdje



BIJEDA HRVATSKOG TURIZMA

četvrtak , 13.07.2017.





BIJEDA HRVATSKOG TURIZMA




Ova zagonetna fotka prikazuje mjesto na plaži u Ičićima (najveća plaža "opatijske rivijere") na kojem je prethodnih 10-ak godina, do prije 10-ak dana, stajala slavina s besplatnom vodom.

100-tinjak metara od tog mjesta nalazi se sanitarni čvor sa po dva muška i ženska wc-a. Ulaz u njih plaća se 2 kune, a prije 15-ak dana dovršeno je renoviranje muškog.

Pogađate, istog dana kad su dovršili renoviranje tog sanitarnog čvora nadležni su uklonili onu špinu.
Dakako, zbog ravnoteže u svemiru (tj. da se uštedom na potrošnji vode ublaži trošak renoviranja wc-a).

A plava zastava kočoperno, prpošno i gizdavo i dalje leprša li ga leprša...








Predstavljanje knjige Nenada Popovića "Dnevnik iz grada P." (Durieux. 2017)

srijeda , 12.07.2017.





Predstavljanje knjige Nenada Popovića "Dnevnik iz grada P." (Durieux. 2017) održat će se u četvrtak 13. srpnja u 20 sati u Zavičajnoj knjižari Petit u Puli (Kandlerova 24).

O knjizi će govoriti Elmo Cvek, Leonid Slijepčević i autor.

'Dnevnik iz grada P.' tek su u prvoj etaži bilješke o privatnim, političkim i društvenim povodima tokom 2013. godine: iznad toga diže se čitava zgrada zapisa i eseja o signalima bijede odnosno državne moći kakve malotko u Hrvatskoj uopće primjećuje. Naime, ovaj dnevnik zapravo je nekonvencionalna anatomija stvarnosti koja teče, detaljna i sveobuhvatna u isti mah.




Izvor: Moderna Vremena Info

Ernestu Fišeru Nagrada “Tin Ujević”




Prosudbeno povjerenstvo u sastavu: mr. sc. Božidar Petrač, Drago Čondrić i Davor Šalat odlučilo je Nagradu „Tin Ujević“ za najbolju zbirku pjesama, objavljenu u razdoblju od svibnja 2016. do svibnja 2017. godine, dodijeliti Ernestu Fišeru za knjigu „Preludij za anginu pectoris“ (Nakladnička kuća „Tonimir“, Varaždinske Toplice, Ogranak Matice hrvatske Varaždin, Varaždin, 2017).

Povjerenstvo je, nadalje, od ukupno 69 knjiga pristiglih na ovogodišnji natječaj za Nagradu, izdvojilo pet zbirki pjesama koje se, uz nagrađenu, izdvajaju osobitom kvalitetom: Božica Jelušić: „Skok u dalj“, Drago Štambuk: „Hram u stijeni“, Nikola Đuretić: „Oproštaj“, Ivana Šojat: „Ljudi ne znaju šutjeti“, Petar Opačić: „Drveće s bijelim krošnjama“.

Obrazloženje prosudbenog povjerenstva pročitajte ovdje


Književna večer pjesnikinje Jadranke Varga





14.07.2017. s početkom u 19 sati

održat će se pjesnička večer

u udruzi "Vjekoslav Majer" (Pavla Hatza 8, Zagreb)

Sudjeluju:
pjesnikinja Jadranka Varga
voditeljica udruge Ljiljana Šiljak

DOBRODŠLI!


Poezija Jadranke Varge dostupna je na blogu Shadow of soul






NOVO: Frode Grytten "Sutra je ponedjeljak" (Hrv.filološko društvo/Disput, 2017.)

utorak , 11.07.2017.

Frode Grytten
SUTRA JE PONEDJELJAK

roman
Hrvatsko filološko društvo/Disput
S norveškoga prevela Željka Černok
/136 str., 12,5 x 20 cm, tvrdi uvez, 2017/
ISBN 978-953-260-291-3
Knjižarska cijena: 90,00 kn

Riječ izdavača


U romanu 'Sutra je ponedjeljak' Grytten razračunava s posljedicama kapitalizma i vladavine korumpiranih političara u sprezi s moćnim biznismenima u manjim gradovima koji su nekada bili industrijska središta, a sada postali zapuštene i ružne urbane sredine iz kojih se ljudi masovno iseljavaju.

U centru priče je Harold, čovjek u kasnim šezdesetima, vlasnik cijenjene obiteljske trgovine namještaja u jednom takvom norveškom gradu u kojem se upravo otvorila IKEA. Harold se u početku borio, razgovarao s gradonačelnikom, pregovarao s upravom IKEE, tješio se da će sve biti u redu jer ljudi ipak prepoznaju kvalitetu i ne bi zamijenili njegov namještaj vidno lošijim proizvodom konkurencije, ali ljudi se mijenjaju i svijet se mijenja, te Harold počinje shvaćati da u današnjem svijetu više nema mjesta za kvalitetu i solidarnost. Kupci prestaju dolaziti u njegov salon i njega sve više obuzimaju bijes i beznađe. Harold bankrotira na svim poljima – djeca se odsele, salon namještaja mora zatvoriti, a njegova žena Marny sve se više gubi u maglama demencije, pa ju je na kraju prisiljen smjestiti u dom. Haroldu više nije ostalo ništa osim želje za osvetom. Netko mora za sve to platiti, a to će biti osoba koja mu je “otela” život, Ingvar Kamprad – osnivač IKEE...
U priči o jednoj apsurdnoj otmici, ali i vrlo shvatljivoj ideji za osvetom, nježne retrospekcije o životu s Marny izmjenjuju se sa suludim road tripom na koji Harold kreće. Briljantno napisan prepoznatljivim Gryttenovim stilom, roman svojim toplim humorom i divljim bijesom pogađa ravno u srce.

“Ovaj roman podiže spomenik našim vremenima, on je istovremeno analiza suvremenog društva i kulture, ljubavni roman i politička satira. Istodobno i komedija i tragedija, ironija i nada, tuga i sreća”, pisali su norveški recenzenti.





Inicijativa za javnu podršku profesoru i hrv.pjesniku Sanjinu Sorelu

ponedjeljak , 10.07.2017.





U Novom listu prošlog je tjedna objavljen tekst u kojemu se profesora i hrvatskog pjesnika Sanjina Sorela optužuje za vrijeđanje studenata kojima predaje na riječkom Filozofskom fakultetu. Sorel je, prema riječima jedne studentice, vrijeđao studente po nacionalnoj i vjerskoj osnovi, a i omalovažavao je rad drugih nastavnika. Jedna od studentica navodno je napustila studij jer nije mogla podnijeti torturu, a nekoliko studentica u pismu koje su poslale za to je optužilo ravnodušnost fakulteta i sveučilišta koje dopušta da Sorel traumatizira već nekoliko generacija studenata kroatistike.

Na ovakvo pisanje pojedinih medija reagirala je grupa Sorelovih studenata i poznanika pokrenuvši Inicijativu za javnu podršku hrvatskom pjesniku i znanstveniku Sanjinu Sorelu.


Kako piše portal Index, "Inicijativa za javnu podršku hrvatskom pjesniku i znanstveniku Sanjinu Sorelu potekla je od nekolicine Sorelovih nekadašnjih studenata, kojima su se pridružili kolege i poznanici, drugi bivši i sadašnji studenti, te osobe koje ga izravno ne poznaju, ali prate i poštuju njegov književni, književnokritički i pedagoški rad. Potpisivanje Izjave je i dalje otvoreno te je broj potpisanih u stalnom porastu", objašnjavaju u pismu poslanom medijima.

"Fokus Inicijative je na ljudskim pravima, i to svih uključenih strana, kao i na energičnom protivljenju plitkom difamirajućem novinarstvu koje u senzacionalističkome formatu plasira nepropitane i nedokazane krajnje negativne tvrdnje o liku i djelu Sanjina Sorela, čime je njemu i njegovoj obitelji nanijeta nepovratna šteta čak i u slučaju da se u naknadnim postupcima iznijete tvrdnje pokažu dijelom ili u cijelosti nevjerodostojnima" zaključuju.

Pismo koje su članovi Inicijative uputili javnosti dostupno je ovdje




INTERVJU: Branko Čegec





Gost nedavno održanog šestog Beogradskog festivala evropske književnosti bio je i hrvatski pesnik, kritičar, esejist i izdavač Branko Čegec, koji je prvog dana festivala tamošnjoj publici predstavio svoju zbirku poezije "Pun mjesec u Istanbulu" u izdanju Arhipelaga.

Tim povodom Danas je objavio razgovor s Brankom Čegecom - čitajte ga ovdje


Prijedlog pokretačima nove knjiž.nagrade "Fric"

petak , 07.07.2017.





Vijest kaže da smo dobili još jednu novu KNJIŽEVNU NAGRADU, ime joj je "FRIC", krajem godine dodijelit će je tjednik Express, iznosi 75.000 kuna brutto, i dobit će je autor/ica NAJBOLJE FIKCIJSKE PROZNE KNJIGE.

Divno, krasno, i red je - nek se pisci opare, ali ja ne bih bio ja da i ovoj vijesti ne uputim jedno veliko ALI.

Elem, ALI zašto se taj nagradni fond ne bi raspodijelio na 3 DIJELA, pa da po 25.000 kuna dobiju i AUTOR/ICA NAJBOLJE KNJIGE POEZIJE I AUTOR/ICA NAJBOLJE KNJIGE ESEJA ILI KRITIKA?

Jer, ako se ne varam, Fric nije pisao samo prozu, bio je on i jako dobar pjesnik, esejist, kritičar... i još "svašta nešto".



MOJA KRITIKA knjige Alice Munro u novom "Vijencu"

četvrtak , 06.07.2017.




Na kioscima je
novi broj "Vijenca"
(samo 10 kuna)
a u njemu, između ostaloga

i moja kritika knjige
"Život djevojaka i žena"

(OceanMOre, prev. Maja Šoljan)
kanadske nobelovke
Alice Munro





Novi "Vijenac" još donosi:

- razgovor s književnikom Tomislavom marijanom Bilosnićem
- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- tekst Vesne Kukavice povodom 100. obljetnice rođenja Karla Mirtha
- tekst Ljerke Car-Matutinović o knjizi Ernesta Fišera "Preludij za anginu pectoris"
- tekst Strahimira Primorca o romanu Vlade Rajića "Tužitelj"
- razgovor s novinrom i književnikom Tomislavom Šovagovićem
- tekst Tanje Kuštović o zborniku "Hrvatsko glagoljaštvo u europskom okružju"
- temat u povodu 400.godišnjice smrti Fausta Vrančića

te još pregršt tekstova o filnmu, glazbi, likovnoj umjetnosti, kazalištu, plesu itd.



Odlični noviteti SANDORFA : Chomsky + Tulić + "Svjetska povijest stripa"

srijeda , 05.07.2017.



- Noam Chomsky "Rekvijem za američki san"

- "Svjetska povijest stripa: od 1968. do danas"

- Tea Tulić "Maksimum jata"

Klikom na pojedini naslov otvaraju se stranice s informacijama o knjigama

Sandorf objavio roman Radenka Vadanjela "Zdravo, dragi ubojice!"

ponedjeljak , 03.07.2017.


Radenko Vadanjel
"Zdravo, dragi ubojice!"

roman
Sandorf
96 str, tvrdi uvez
120 kuna



Riječ izdavača

Naizgled nemotiviran pokušaj ubojstva sjekirom jedne tople ljetne noći — pokušaj koji završava ubojstvom potencijalnog ubojice — u zapuštenoj dvokatnici na rubu divljine, u pitoresknoj provinciji, nagrđenoj tek nazočnošću ljudskih stvorova boschovskih fizionomija što obitavaju u svojim ogromnim kućerinama bdijući nad zgrnutim imutkom, ustalasat će zatomljena sjećanja, pokrenuti niz mračnih događaja i potvrditi da je Nietzsche bio u pravu kad je rekao da nas posljedice naših djela drže u nemilosti ne obazirući se na činjenicu da smo se u međuvremenu “popravili”, kao što je bio u pravu i kad je rekao da sve prešućene istine postaju otrovne, i, dodajmo, ubojite.

Kratki roman 'Zdravo, dragi ubojice!' Radenka Vadanjela bavi se poniranjem u ponore
ljudskih duša i navodi čitatelja na temeljito preispitivanje uvriježenih predodžbi o pojmovima žrtve i krvnika.

Radenko Vadanjel rođen je 1962. u Puli. Studij hrvatskog jezika i književnosti završio je na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Zbirku pjesama Lekcija o postojanosti objavio je 1999., roman Dnevnik besposličara 2006., zbirku pjesama Čovjek s tri pupka 2010., a zbirku priča Mišomor za rođake 2013. godine.
Živi i radi u Istri.



MOJU KRITIKU Vadanjelove zbirke priča "Mišomor za rođake" čitajte ovdje


O snobovskom ismijavanju Čeha



Sezona još nije pravo ni počela a fejsbuk već obilato zagađuju razni snobovi ismijavanjem Čeha.

Svatko tko ima nešto radnog staža u turizmu zna da su Česi naši najvjerniji gosti koji su dolazili na našu obalu i usred rata. I umjesto da smo sretni što uopće i dalje dolaze - s obzirom kako ih tretiramo i preskupo naplaćujemo ono što im nudimo - mi ih ismijavamo. Jedan se pametnjaković prije nekoliko dana na fejsu čak usudio ustvrditi kako je to "bedast narod".

A ima li išta bedastije od takvog etiketiranja cijelog jednog naroda?

Inače, taj "bedast narod" već nas je odavno prešišao po životnom standardu.

I taj "bedast narod" bez prolivene kapi krvi razdružio se od Slovaka.

A da ne govorimo kako je taj "bedast narod" u svim poljima kulture, umjetnosti i znanosti svijetu dao hrpetinu intelektualnih gromada i remek-djela...

11 godina sam radio na hotelskoj recepciji i mogu posvjedočiti da su Česi uvijek najviše kupovali izlete, nisu se dolazili samo kupati i sunčati nego su bili gladni znanja o našoj zemlji,.
A to što dovoze sa sobom "paštete i konzerve" upravo je dokaz da nisu bedasti nego su svjesni kako je kod nas odnos kvalitete onoga što nudimo i cijene nerealan. Inače, mogu posvjedočiti da Austrijanci i Nijemci ne donose ništa manje hrane i pića u prtljažnicima svojih auta nego Česi, ali to ostaje neprimjećeno od raznih snobova.
A isti oni koji ismijavaju to što Česi dolaze punih gepeka hrane, na inozemna skijališta u siječnju hrle s prtljažnicima svojih auta punima sarmi i slanine.

Sjećam se i glupih ismijavanja izgleda čeških autobusa u kojima su oni prije 10 i više godina dolazili na Jadran.
Ali, Česi su te autobuse proizvodili.
A kad smo mi proizveli autobus?
Oni proizvode i voze se u onome što proizvedu a mi samo znamo uvoziti.

I tko je onda bedast?




Sandorf objavio roman Radenka Vadanjela "Zdravo, dragi ubojice!"

RADENKO VADANJEL
"Zdravo, dragi ubojice!"

roman
Sandorf
tvrdi uvez, 96 str
120.00 kn




Riječ izdavača


Naizgled nemotiviran pokušaj ubojstva sjekirom jedne tople ljetne noći — pokušaj koji završava ubojstvom potencijalnog ubojice — u zapuštenoj dvokatnici na rubu divljine, u pitoresknoj provinciji, nagrđenoj tek nazočnošću ljudskih stvorova boschovskih fizionomija što obitavaju u svojim ogromnim kućerinama bdijući nad zgrnutim imutkom, ustalasat će zatomljena sjećanja, pokrenuti niz mračnih događaja i potvrditi da je Nietzsche bio u pravu kad je rekao da nas posljedice naših djela drže u nemilosti ne obazirući se na činjenicu da smo se u međuvremenu “popravili”, kao što je bio u pravu i kad je rekao da sve prešućene istine postaju otrovne, i, dodajmo, ubojite.

Kratki roman 'Zdravo, dragi ubojice!' Radenka Vadanjela bavi se poniranjem u ponore
ljudskih duša i navodi čitatelja na temeljito preispitivanje uvriježenih predodžbi o pojmovima žrtve i krvnika.

Radenko Vadanjel rođen je 1962. u Puli. Studij hrvatskog jezika i književnosti završio je na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Zbirku pjesama 'Lekcija o postojanosti ' objavio je 1999., roman 'Dnevnik besposličara' 2006., zbirku pjesama 'Čovjek s tri pupka' 2010., a zbirku priča 'Mišomor za rođake' 2013. godine.
Živi i radi u Istri.



MOJU KRITIKU zbirke priča "Mišomor za rođake" Radenka Vadanjela čitajte ovdje


Nova knjiga pripovjedaka Milana Zagorca "Noćni ekpres" (Studio Tim, 2017.)

nedjelja , 02.07.2017.





U izdanju riječkog Studija Tim objavljena je nova knjiga pripovjedaka Milana Zagorca "Noćni ekspres"

Knjiga je organizirana u dva poglavlja koja svojom fakturom i diskursom predstavljaju različite načine na koji nam se autor predstavlja – s jedne strane kao pripovjedač sklon dužim formama, a s druge kao festivalski kratkopričaš u kratkim formama predstavljenima na kraju knjige.

Prve su četiri novele, redom "Život u obiteljskom domu pl. Turkovicza", "Ono vani", "Noćni ekspres" i "Specijalni slučaj" objedinjene zajedničkim naslovom "Ono vani", predstavljaju poigravanje žanrovima drame, misterije (krimića), fantastike i horora, s jakim utjecajem (filmskog) noira, što se i manifestira u naslovu cijele knjige kao mentalne igre stereotipima koji proizlaze iz zakona žanra. Zbirka je objedinjena posljednjom pripovijetkom naslova "Preko oceana" koja ističe važnost priče i njezinu svjetotvornu funkciju, a dio je veće, za sada neobjavljene cjeline.

Drugi dio knjige, pod naslovom "Dokaz urođenog idiotizma", opsegom je znatno manji, a riječ je o pripovijetkama koje su bile izvođene od 2013. do 2017. godine na Ri litovim noćima velikog čitanja.kratko, glavni likovi zbirke pripovjedaka "Noćni ekspres" često se nastoje sakriti ili pobjeći od onoga nečega što ne mogu imenovati, no ipak jako dobro znaju da će se kad-tad morati riješiti tog nelagodnog tereta, a to, imenovano kao "Ono vani" je strah s kojim se mora suočiti pod svaku cijenu.

"Noćni ekspres" je stoga misterij koji pleše na tankom rubu između psihološkog trilera i drame i nastavak je proznog rada Milana Zagorca u cijelom nizu knjiga koje je objavio do sada.

Knjiga je dostupna i u elektroničkom obliku ovdje



<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se