knjiški moljac (by Božidar Alajbegović)

31.05.2017., srijeda

PREDSTAVLJANJE : Hassan Blasim "Irački Krist i druge priče" (Fraktura, 2016.)






Irački pisac Hassan Blasim gostuje na 16. Festivalu europske kratke priče na kojem će predstaviti knjigu "Irački Krist i druge priče", u izdanju Frakture (prijevod: Mihaela Velina).

Guardian ga je proglasio “možda i najvažnijim živućim piscem arapskog jezika”, za Wall Street Journal njegove su priče “gorke, bijesne i nezaboravne”, a New York Times siguran je da “ako je neka pripovijetka u stanju slomiti srce od kamena, onda je to po svoj prilici priča Hassana Blasima”. Užas svakodnevice u ratom poharanom Iraku, zapaljivi koktel poezije i crnog humora, proboji nadrealnog koji svijet svjedoče istinitije od izvještaja medija...

O svemu tome, u srijedu 31. svibnja u 19 sati u Kaptol Boutique Cinema (dvorana 5) s nagrađivanim iračko-finskim autorom razgovara ponajbolji hrvatski pisac priča Zoran Ferić, uz moderiranja Seida Serdarevića.




Izvor: Moderna Vremena Info


- 09:18 - Komentari (0) - Ispiši - #

NOVO: Rosa Montero "Lijep i mračan" (Hrv.filološko društvo/Disput, 2017.)

Rosa Montero
LIJEP I MRAČAN

roman
izd. Hrvatsko filološko društvo i Disput
Sa španjolskoga preveo Matija Janeš
/204 str., 12,5 x 20 cm, tvrdi uvez, 2017/
Knjižarska cijena: 120,00 kn

Riječ izdavača


Roman Lijep i mračan priča je o ružnoj i surovoj strani života zaodjenuta u ruho bajke (odatle i naslov: život je istovremeno "lijep i mračan"). Napisan je iz perspektive neimenovane djevojčice koju jednog jutra, nakon godina provedenih u sirotištu, na čađavom peronu gradskog kolodvora preuzima strina Amanda i odvodi je k sebi da izgubljeni identitet potraži u suživotu s članovima svoje šire obitelji. Tu skupinu ekscentričnih likova – koje će zajedno s čitateljem djevojčica i sama tek malo-pomalo upoznavati – osim rastresene strine, bivše ljepotice uhvaćene u zamku lošeg braka, čine: stric Segundo, grubijan koji se bavi mutnim poslovima; zatim bratić Mali, plahi dječak koji inteligencijom nastoji probiti svoj put do sigurnog kutka u okrutnom svijetu; gđa Bárbara, djevojčičina baka, iskusna i mudra, ali naizgled hladna starica, s kojom se "začeo svijet" i s kojom djevojčica uspostavlja poseban odnos; i ponajvažniji lik, čudesna patuljica Airelai, žena u vlasti riječi i priče, koja u romanu otvara vrata egzotičnoga i magičnoga. Pozornica radnje je prljavi i bezobzirni marginalni gradski ambijent koji služi kao scenografija jednoj čarobnoj, ali tragičnoj priči o djetinjstvu. Ta Četvrt – koja sa svojim živopisnim i "odviše" ljudskim likovima može biti bilo koji gradski kvart – za djevojčicu predstavlja cijeli i jedini svijet. Čitatelj će, zaranjajući u njega i motreći očima djevojčice, i sam polako otkrivati sve zagonetke koje mu je autorica pripremila u ovom savršeno strukturiranom i stilski sjajno izvedenom romanu. U romanu se realistični opisi svijeta i hvatanja ukoštac s društvenom nepravdom miješaju s čistim pripovjedačkim instinktom, a sve radi stvaranja fantastičnih svjetova. Otuda je roman Lijep i mračan mješavina neuljepšanoga socijalnog realizma, egzistencijalističkog usmjerenja te tajnovitoga, magičnog straha kojim je prožeto opisivanje nepoznatoga.

Rosa Montero, španjolska novinarka i književnica, rođena 1951. u Madridu. Nakon završene srednje škole studirala je psihologiju, a na kraju je završila novinarstvo. Za vrijeme studija surađivala je s nezavisnim kazališnim skupinama Tábano i Canon, a 1976. počela je raditi za dnevnik El País. Za svoj novinarski rad dobila je nekoliko uglednih nagrada (među inima i World Prize za intervjue). Pisala je i scenarije za nacionalnu televiziju TVE. Uz desetak knjiga eseja objavila je i ova književna djela: romane Tetošit ću te kao kraljicu (Te trataré como una reina, 1983), Lijep i mračan (Bella y oscura, 1993), Ljudožderova kći (La hija del Caníbal, 1997), koji joj je donio nagradu Primavera, zbirku priča Ljubavnici i neprijatelji (Amantes y enemigos, 1998; prevedena na hrvatski 2007. u biblioteci Na tragu klasika), zatim roman Luđakinja u nama (La loca de la casa, 2003; preveden na hrvatski 2014. također u ovoj biblioteci) i Pripovijest o providnom kralju (Historia del Rey transparente, 2005), oba ovjenčana prestižnom nagradom književnog časopisa Qué Leer, te Upute za spas svijeta (Instrucciones para salvar el mundo, 2008), Suze na kiši (Lágrimas en la lluvia, 2011), Smiješna odluka da te nikad više ne vidim (La ridícula idea de no volver a verte, 2013), Težina srca (El peso del corazón, 2015) i Tijelo (La carne, 2016). Za literarni i žurnalistički rad u El Paísu dobila je uglednu nagradu Gabriel García Márquez.





- 05:52 - Komentari (0) - Ispiši - #

29.05.2017., ponedjeljak

NEPRAVDA U SLUČAJU NAGRADE ZA NAJBOLJI ROMAN EDICIJE "BALKAN NOIR"




NEPRAVDA U SLUČAJU NAGRADE ZA NAJBOLJI ROMAN EDICIJE "BALKAN NOIR"

Moja karakterna greška je preosjetljivost na nepravdu. Ja idealistički smatram da bi u svim segmentima života imperativ trebao biti POKUŠAJ IZBJEGAVANJA NEPRAVDE.

U slučaju nagrade za najbolji roman edicije "Balkan noir" očita je nepravednost koja proizlazi iz diskriminiranosti nekih autora u odnosu na druge.

Ove godine nagradu nije dodijeljivao žiri nego PUBLIKA.

Posve predvidljivo je bilo da će nagradu dobiti Ivana Bodrožić za roman "Rupa" naprosto zato što je njezin roman izašao prije 10 mjeseci. Logično je da je publika glasala za onu knjigu koju je uopće pročitala, a najviše šanse da bude pročitana imala je knjiga koja je najduže na tržištu, a to je u ovoj konkurenciji bio roman Ivane Bodrožić.

U konkurenciji su još bili romani Ede Popović "Poglavnikov pudl", "Majstorović i Margarita" Josipa Mlakića i "Emigranti" Rade Jarka.

Npr. Jarkov roman izašao je tek prije cca mjesec i pol i naravno da nije još mogao biti pročitan od dovoljnog broja čitatelja kako bi uopće imao izgleda za nagradu koju dodijeljuje publika.

KAKO BI SE IZBJEGLA MOGUĆNOST NEPRAVDE, trebalo je ukupan fond nagrade od 50.000 kuna podijeliti na 3 dijela : 20.000 kuna romanu koji odabere publika, 20.000 kuna romanu koji odabere ŽIRI i 10.000 kuna za honorare ljudima koji bi sjedili u žiriju.

Tako bi se ujedno i otklonila mogućnost špekulacija o mogućim zakulisnim igrama, jer je npr. Ivana Bodrožić koordinatorica programa Zagreb book festivala u sklopu kojeg je dodijeljena nagrada, a njezin roman je objavila Naklada Ljevak, a Naklada Ljevak je organizator Zagreb book festivala u sklopu kojeg, kako već rekoh, se dodijelila nagrada.

Bez obzira što su takve špekulacije neutemeljene, da su se dodijelile 2 nagrade - nagrada publike i nagrada žirija - unaprijed bi se otklonila mogućnost ovakvih špekulacija.

I, što je najvažnije, SVI BI AUTORI BILI U ISTOM POLOŽAJU i NE BI BILO DISKRIMINACIJE NITI NEPRAVDE!





- 08:46 - Komentari (0) - Ispiši - #

Predstavljanje 21. broja Europskog glasnika i Okrugli stol na temu: "Revizija povijesne svijesti"





Časopis Europski glasnik i njegov izdavač Hrvatsko društvo pisaca uz potporu Francuskog instituta sa zadovoljstvom vas pozivaju na kratko predstavljanje 21. broja Europskog glasnika i Okrugli stol na temu: "Revizija povijesne svijesti".

u Knjižnici i čitaonici "Bogdan Ogrizović", Preradovićeva 5, u utorak, 30. svibnja, u 19,30h

sudjeluju: Luc Lévy, Tvrtko Jakovina, Hrvoje Klasić, Žarko Paić i Dražen Katunarić

Dobrodošli!



- 05:23 - Komentari (0) - Ispiši - #

28.05.2017., nedjelja

Radijski razgovor s Tatjanom Gromačom





Hrvatski radio 3.program

29.05.2017.

22:03 - 22:30 h

Emisija: Suvremena hrvatska proza


U razgovoru s Tatjanom Gromačom otkrivamo kako i zašto se odlučila na formu introspektivnog solilokvija kao odabrane forme romana te što zapravo znači "Bolest svijeta", kako naslovljava svoj zadnji roman te čitamo ulomak iz njezinog romana u rukopisu "Carstvo nemoći", što ga premijerno predstavlja.







- 06:16 - Komentari (0) - Ispiši - #

27.05.2017., subota

Tribina PARALELNI SVJETOVI : Filozofija i znanost u znan-fan i horor filmovima




Tribina PARALELNI SVJETOVI : Filozofija i znanost u znan-fan i horor filmovima

ponedjeljak, 29.05.2017. s početkom u 19:30
knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Zagreb


Gosti tribine - fizičar Davor Horvatić i filozof Kristijan Krkač

razgovarat će o tome kako znanstvena misao utječe na znanstvenofantastične i horor filmove, odnosno može li nam filozofija pomoći u razumijevanju ovih dvaju žanrova. Usto će se raspravljati i o tome kako znanstvenici gledaju filmski žanr kroz ozbiljnost implementacije znanstvenih ideja, kao i o filozofiji straha, preživljavanja i/ili uništenja u, među ostalim, filmu „Alien“. Nakon tribine odlazak kućama.

Tribinu uređuje i vodi: Kristijan Vujičić

Pozvani ste!





- 11:25 - Komentari (0) - Ispiši - #

Natječaj za dodjelu Nagrade Anđelko Novaković za neobjavljenu zbirku pjesama.





Zaklada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu raspisala je natječaj za dodjelu Nagrade Anđelko Novaković za neobjavljenu zbirku pjesama.

Kandidati za Nagradu, osobe do 35 godina starosti, obvezni su dostaviti cjelovitu, neobjavljenu zbirku pjesama, napisanu na hrvatskome jeziku i otipkanu na pisaćem stroju ili računalu, kratak životopis i podatke za kontakt.

Nagrada uključuje objavljivanje zbirke pjesama, plaketu i novčani iznos u visini od 10.000,00 kuna.

Kandidati svoje radove trebaju dostaviti povjerenstvu Vijeća Nagrada Anđelko Novaković na e-adresu zaklada@nsk.hr, najkasnije do 15. rujna 2017. godine.

Nagrada će biti dodijeljena u Zagrebu u Mjesecu hrvatske knjige.

Nagrada Anđelko Novaković nosi ime uglednoga pjesnika, esejista i književnoga kritičara, koji je svojim predanim radom zadužio hrvatsku književnost i kulturu u cjelini. Utemeljena je s namjerom poticanja literarnoga stvaralaštva i nagrađivanja vrijednih književnih ostvarenja mladih.





- 05:38 - Komentari (0) - Ispiši - #

26.05.2017., petak

Predstavljanje romana Dražena Katunarića "Smiješak Padra Pija"



U sklopu Zagreb Book Festivala

u subotu 27.05. u 17:00 sati u Muzeju za umjetnost i obrt

održat će se predstavljanje romana Dražena Katunarića "Smiješak Padra Pija".

Sudjeluju:

Dražen Katunarić
Zdravko Zima
Marija Bašić



O romanu:

U romanu 'Smiješak Padra Pija' Dražen Katunarić pomalo se odmiče od egzistencijalističke, pesimističke proze garnirane esejizmom koju je dosad pisao, stvorivši zabavno, ali ponovo vrlo sadržajno i slojevito djelo na spoju tradicije i moderniteta. Roman je to izrazite događajnosti, pun obrata, iznenađenja i različitih generacijskih, svjetonazornih i drugih sukoba, čiju kompleksnu strukturu autor gradi prepletanjem dviju radnji povezanih motivom učenja jezika, kao platforme ljubavna približavanja i moguće pustolovine.
Roman tematizira odnos muškarca i žene te polazi od ideje odvojenih ljudskih sudbina koje se, iako ne znaju jedna za drugu, ipak međusobno prožimaju i prepliću po logici prepoznatog znaka i ritma. To je ritam valcera u šest koraka gdje se parovi drže isprepleteno i plešu oko zamišljenog centra sve dok ne označe puni krug na način da prva tri koraka pripadaju jednoj, a druga tri drugoj romanesknoj sudbini koja se na koncu pokazuje jedinstvenom i istom.
Dražen Katunarić uzima jezik, tj. motiv učenja jezika kao nit vodilju koja povezuje dvije priče s puno okreta, krivih koraka, dizanja i spuštanja, rotiranja i njihanja, a ispripovijedan je kombinacijom iskaza u trećemu i prvome licu. Naslanjajući se na baštinu pikarskog romana, autor roman sastavlja nizanjem doživljaja jednog probisvijeta sklonog alkoholu, sablažnjivog učitelja i učenika jezika žudnje, uz to i nepopravljive kukavice, koji u različitim situacijama vješto izvlači korist za sebe i parazitiranjem osigurava egzistenciju. No, jedan san i halucinantna pojava Padra Pija zaokreću radnju u posve drugom smjeru, uvodeći čitatelja u drugi sloj romana gdje žudnja za nepoznatim i čudesnim čini sponu između dvije paralelne priče. Roman tako postaje sam čin povezivanja neobjašnjivih stvari, a iza ljubavnih peripetija zrcali se skriveni i tajanstveni svijet u koji težimo prodrijeti.
Smiješak Padra Pija novi je kreativni iskorak Dražena Katunarića, višeslojan, kompleksno strukturiran, ali i vrlo zabavan roman začinjen erotikom, humorom, filozofičnošću i mnoštvom umjetničkih asocijacija i referencija.
Dražen Katunarić ponovo se iskazuje piscem koji bogato znanje pakira u sadržajne proze pune signala upućenih osviještenome čitatelju spremnom na iščitavanje brojnih značenja u slojevitoj, ali tečno pisanoj i čitljivoj, intelektualno
poticajnoj, uzbudljivoj prozi.

Dražen Katunarić (1954., Zagreb). Pjesnik, prozaik, esejist. Glavni urednik časopisa Europski glasnik. Dosad je objavio više od dvadeset knjiga: Mramorni Bakho (poezija, 1983.), Pučina (poezija, 1988.), Kuća dekadencije (eseji, 1992.), Nebo/Zemlja (poezija, 1993.), Crkva, ulica, zoološki vrt (proza, 1994.), Priča o špilji (esejistička proza, 1998.), Lijepak za slavuja (poezija, 1998.), Načitano srce (poezija, 1999.), Kobne slike (roman, 2002.), Tigrova mast i druge priče (proza, 2005.), Lira/Delirij (poezija, 2006.) Prosjakinja, (roman, 2009.), Infernet, kratke priče, 2010.), Kronos, (poezija, 2011.), Jednoga dana bila je noć (izabrana poezija, 2015.) Preveden na strane jezike, Ecclesia invisibilis (Bukurešt, 2001.); Isolomania (Ajaccio, 2004.); Cherries (N.Y. 2004.); Kthimi i Barbrogjenive (Tetovo, 2007.); Ciel/Terre (Amiens, 2009.); Le baume du tigre (Bruxelles, 2009.); Die Bettlerin (Graz, 2009.), La mendiante (Bruxelles, 2012.), Cer/Păm1Őnt (Iaşi , 2016.) Poem efemer (Iaşi 2016). Dobitnik je „Brankove nagrade”(1984.), Nagrade „Tin Ujević” (1994.), Nagrade Matice hrvatske (1999.), Nagrade „Europski krug” (1999.), Nagrade „Menada” (2003., Makedonija), Nagrade „Steiermärkische Sparkasse“, (2009. Austrija) i „Balcanica” (2015., Rumunjska). Francusko Ministarstvo kulture dodijelilo mu je red Viteza umjetnosti i književnosti.




- 10:21 - Komentari (0) - Ispiši - #

25.05.2017., četvrtak

Moj sedam kartica dug tekst o romanu "Juda" Amosa Oza, u "Vijencu"



Na kioscima je
novi broj "Vijenca"
(samo 10 kuna),

a u njemu, između ostaloga

i moj sedam kartica dug tekst
o romanu "Juda" Amosa Oza





Novi "Vijenac" još donosi:

- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- razgovor s književnikom i jezikoslovcem Kristianom Novakom
- tekst Seada Begovića o knjizi izabranih pjesama Stijepa Mijovića Kočana "Sedmoglasje"
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Dunje Kalilić "Preskačem suton"
- tekst Tonka Maroevića, u sjećanje na akademika Mirka Tomasovića (1938.-2017.)
- tekst Strahimira Primorca o romanu Marinka Koščeca "U potrazi za početkom kruga"
- tekst Mire Muhoberac o romanu Jochena Keltera "Hall ili izum tuđine"
- razgovor s filologinjom Irenom Bratičević
- tekst Denisa Leskovara : portret hard-rock banda banda Deep Purple


te još pregršt tekstova o kazalištu, plesu, likovnoj umjetnosti, glazbi, filmu itd.




- 06:50 - Komentari (1) - Ispiši - #

Miljenko Jergović dobitnik međunarodne nagrade "Prozart" za 2017.




Međunarodna književna nagrada Prozart za 2017. godinu, koju Međunarodni književni festival "PRO-ZA Balkan" iz Skopja dodjeljuje istaknutom autoru za doprinos razvoju suvremene književnosti na Balkanu, pripala je hrvatskom književniku Miljenku Jergoviću za obiman i prepoznatljiv opus pisan bogatim jezikom suptilnog i jezično profinjenog autora.


Nagrada je Miljenku Jergoviću pripala jednoglasnom odlukom Odbora za dodjelu nagrade u čijem su sastavu bili Ermis Lafazanovski kao njegov predsjednik, umjetnički direktor Festivala "PRO-ZA Balkan" Aleksandar Prokopiev i Dejan Trajkoski, ravnatelj Festivala, priopćio je Jergovićev hrvatski nakladnik Fraktura.

"Izuzetno obiman i prepoznatljiv opus Miljenka Jergovića uključuje nadahnute knjige poezije i eseja, ali posebno se ističu njegova prozna djela. Od proznog prvijenca, knjige kratkih priča 'Sarajevski Marlboro', do najnovijih djela, Jergović svojim osebujnim autorskim pristupom isprepliće dokumentarno, autobiografsko i fikcionalno, baveći se prošlošću i sadašnjošću, pripovijedajući povijest svoje i drugih obitelji. Njegov bogat jezik i spisateljski stil određuju ga kao suptilnog i jezično profinjenog proznog autora ovih prostora", stoji u obrazloženju odluke.

Nagrada će Jergoviću biti uručena na završnoj svečanosti ovogodišnjeg, petog po redu Festivala "PRO-ZA Balkan", koji se održava u Skopju od 28. do 30. svibnja.




- 05:56 - Komentari (0) - Ispiši - #

24.05.2017., srijeda

NOVO: Lejla Kalamujić "Zovite me Esteban" (Sandorf, 2017.)

Lejla Kalamujić
"Zovite me Esteban"

priče
Sandorf
Broj stranica: 88
Meki uvez
Cijena knjige: 95,00 kn

Riječ izdavača


Kroz devetnaest priča ove nagrađene zbirke (nagrada "Edo Budiša" za najbolju zbirku kratkih priča na području s kojeg nije potreban prijevod na hrvatski jezik, 2016.) pratimo emocionalni put junakinje od nepouzdanih sjećanja na rano preminulu majku, preko djetinjstva s ocem alkoholičarem kojeg nikad nema, baka i djedova koji se lagano rasipaju i umiru pred njenim očima, zemlje koja se raspada, svijeta koji se mijenja, pa sve do otkrivanja seksualnosti i briga koje donosi egzistencija. Motiv majke kao da se provlači kroz sve njih poput sveprisutnog spiritus movensa i nenametljivo nas provodi kroz emocionalni život junakinje, upoznajući nas pritom s predratnim, ratnim i poratnim Sarajevom, "rajom", miješanim brakovima, Šidom kao mjestom izbjeglištva, hospitalizacijom u psihijatrijskoj bolnici – s Erosom i Tanatosom. Zbirka Lejle Kalamujić autentično je svjedočanstvo o sudbini obitelji čije je ispisivanje svojevrsni čin hrabrosti i suočavanja s onim najmračnijim, najtežim u čovjeku.

Lejla Kalamujić
rođena je 1980. godine u Sarajevu, gdje i danas živi. Diplomirala na Odsjeku za filozofiju i sociologiju. Autorica je dve zbirke priča “Anatomija osmijeha” i “Zovite me Esteban”. Objavljuje prozu, eseje i kritike u časopisima i na web-portalima u BiH i regiji. Knjiga “Zovite me Esteban” dobila je nagradu “Edo Budiša“ za najbolju zbirku kratkih priča u 2015. godini, a bila je i u užem izboru kao bosanskohercegovački kandidat za Europsku književnu nagradu 2016. godine.



- 05:44 - Komentari (0) - Ispiši - #

23.05.2017., utorak

Predstavljanje romana Aleksandra Hemona "Kako su nastali "Ratovi zombija"





Kao najava skorašnjeg 10. riječkog sajma knjiga i festivala autora vRIsak

u srijedu, 24. svibnja 2017. godine, u 17,30 sati

u Antikvarijatu Ex libris
(Riva Boduli 3b, Rijeka)

održat će se predstavljanje romana
Aleksandra Hemona "Kako su nastali "Ratovi zombija"



Sudjeluju: Aleksandar Hemon, Zoran Grozdanov i Drago Glamuzina



- 15:36 - Komentari (0) - Ispiši - #

Predstavljanje romana Mihaele Gašpar "Mitohondrijska Eva"




Narodna knjižnica i čitaonica Vlado Gotovac Sisak

poziva nas na

predstavljanje romana
Mihaele Gašpar
"Mitohondrijska Eva"


Predstavljanje će se održati
na željezničkom kolodvoru Sisak Caprag

u srijedu, 24.05.2017. s početkom u 18 sati


Sudjeluju
Mihaela Gašpar
Josip Pandurić
Jasmin Novljaković
Davorko Vidović
i Ljiljana Šorgić

Dobrodošli!







- 06:56 - Komentari (0) - Ispiši - #

Audio-snimka tribine o književnoj kritici



U povodu izdanja knjige književnih kritika 'Ne uzimaj me u usta: Kritika zajedljivog uma' autora Saše Ćirića, u Booksi se održala tribina 'Razgovori preko plota o književnoj kritici'.

Na tribini su uz Ćirića sudjelovali kritičari Vladimir Arsenić (Booksa, XXZ, Ulaznica, Partizanska knjiga), Dinko Kreho (Booksa, Novosti...) i Boris Postnikov (Novosti, Bilten...)

Tribinu je moderirala Antonija Letinić, glavna urednica portala Kulturpunkt.

Kompletan razgovor možete preslušati na ovome linku: http://booksa.hr/kolumne/video/razgovori-preko-plota


- 05:38 - Komentari (0) - Ispiši - #

22.05.2017., ponedjeljak

Pjesma Slavka Jendrička, posvećena Dorti Jagić




SLAVKO JENDRIČKO

DRŽAVNA ŠUMA

za Dortu Jagić na liječenju od borelioze

S psima iz svoje šume ušao sam u državnu u kojoj postajem
dezorijentiran estetski pluća dišu sipljivo teško hrapavo

zaglavljen između politike njena vlasnika koja je posve plitka
svakodnevica s čeličnim žicama ukrućenim zmijama u lišću
neuk ne prepoznajem koje režu vratove ubijaju otrovom

Toliko krikova čujem u šumi ni jedan nije čovjekov trag

samo nevidljivih zvijeri prljavih snova zavučenih u čizme
slutim li prvi strah od gubljenja pravog smjera iz kojeg je
uobičajeno dolazio spas ništeći autodestruktivne emocije
pokvarenih termometara ne računajući nekoliko izuzetaka

Za dana vraćam se na imanje ženi nasmiješenim krpeljima
tuširam se pod vanjskim tušem vodom ugrijanom suncem

oblačim bijelu majicu nimalo se ne bojim karcinoma ni side
samo neznanja o osjećaju trave kojeg brzo svladavam nakon
svakog njenog krika kojeg čujem dok snažno bruji kosilica.



- 06:30 - Komentari (0) - Ispiši - #

PREDAVANJE: Čile - zemlja pjesnika





U ponedjeljak, 22.05.2017. u 12 sati

u Društvu hrvatskih književnika

Trg bana Josipa Jelačića 3/I, Zagreb

prof. Tuga Tarle održat će predavanje

ČILE - ZEMLJA PJESNIKA.

Ulaz besplatan!

Dobrodošli!





- 05:39 - Komentari (0) - Ispiši - #

21.05.2017., nedjelja

PREDSTAVLJANJE Nacionalne kampanje za osobe s teškoćama čitanja i disleksije i romana Sonje Zubović „Nemreš bit pametan: empatija kao nužnost"




Hrvatsko knjižničarsko društvo i Knjižnica Sesvete

pozivaju Vas na tribinu

na kojoj će se predstaviti
Nacionalna kampanja za osobe s teškoćama čitanja i disleksije
te roman Sonje Zubović „Nemreš bit pametan: empatija kao nužnost"
(Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade)



Sudjeluju:
Sonja Zubović, spisateljica,
Željka Miščin, voditeljica Nacionalne kampanja za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom „I ja želim čitati"
i Ivan Babić, voditelj tribine

u ponedjeljak, 22. svibnja 2017. u 15,45 sati
u čitaonici Knjižnice Sesvete, Trg D. Domjanića 6


Predstavljanje Kampanja namijenjeno je djeci, adolescentima, odraslima s teškoćama čitanja, roditeljima, logopedima, knjižničarima, odgajateljima, učiteljima i stručnim suradnicima, nastavnom osoblju, zdravstvenim djelatnicima, socijalnim radnicima, volonterima, nakladnicima, poslodavcima i svima zainteresiranima.
Ovim događajem želimo se dotaknuti problema povezanih s teškoćama čitanja i disleksijom sa stručne strane, ali isto tako doprinijeti i razvoju empatije i senzibilizaciji javnosti za probleme s kojima se osobe s teškoćama čitanja i disleksijom susreću.




- 11:00 - Komentari (0) - Ispiši - #

DISKUSIJA: Fragilnost ravnopravnosti: Žene, manjine i ostatak svijeta




DISKUSIJA: Fragilnost ravnopravnosti: Žene, manjine i ostatak svijeta

ponedjeljak, 22.05.2017. Muzej za umjetnost i obrt, 20:00 sati

U sklopu Zagreb Book Festivala, u tematski širokoj diskusiji o ravnopravnosti i diskriminaciji sudjeluje troje iznimno zanimljivih ljudi s velikim profesionalnim i osobnim iskustvom.

Erica Fischer jedna je od vodećih ličnosti austrijskoga ženskog pokreta. U svom dugotrajnom novinarskom i književnom radu usredotočena je na ženska pitanja te pitanja odnosa između spolova, pitanja južne Afrike i Mozambika, Balkana, rasizma, antisemitizma i rata.
Ece Temelkuran poznata je turska novinarka, književnica i feministica. Bavi se temama koje su u Turskoj izrazito kontroverzne, poput kurdskog i armenskog pitanja, ženskog pokreta i pitanja političkih zatvorenika. Naposljetku, u razgovoru sudjeluje i austrijski putopisac, autor i povjesničar Karl-Markus Gauss.

Moderira Morana Kasapović.


- 06:36 - Komentari (0) - Ispiši - #

19.05.2017., petak

MOJA KRITIKA romana "Slikar i rat" Stefana Hertmansa (izd. Fraktura, 2016.)





Na portalu
Moderna Vremena Info

objavljena je

moja kritika romana
"Slikar i rat"
Stefana Hertmansa
(izd. Fraktura, 2016., prev. Romana Perečinec).




Moju kritiku možete pročitati
na ovome linku



- 11:32 - Komentari (0) - Ispiši - #

18.05.2017., četvrtak

MOJ PRIJEDLOG MINISTARSTVU KULTURE





MOJ PRIJEDLOG MINISTARSTVU KULTURE

KNJIZI TREBA VRATITI VAŽNOST ŠTO BI POTAKNULO I ČITANJE, A POSLJEDIČNO I PRODAJU KNJIGA, a time bi se olakšao i opstanak knjižarstva.

Jedna od mjera kojom se to može postići je POTICANJE DNEVNIH MEDIJA DA OBJAVLJUJU KNJIŽEVNE KRITIKE.

MOJ PRIJEDLOG MINISTARSTVU KULTURE:

neka pokrenu program sufinanciranja honorara za književne kritike koje bi dnevne novine objavljivale u tjednom prilogu posvećenom knjizi.

Dakle, svakom mediju koji uvede tjedni prilog posvećen knjizi Ministarstvo kulture RH neka pomogne iznosom od npr. 50% honorara za autore tekstova o knjigamai objavljenima u tom tjednom prilogu.

P.S.
Ali, nažalost , bojim se da od toga neće biti ništa, jer Ministarstvo kulture RH ne smatra važnom književnu kritiku što se vidi po tome što je MK na zadnjem natječaju za financiranje izdavanja knjiga odbilo financirati cijeli niz knjiga književnih kritika ili eseja o književnosti


- 07:47 - Komentari (0) - Ispiši - #

NOVO: Jasna Horvat 'Atanor' (Naklada Ljevak, 2017.)

Jasna Horvat
'Atanor'

roman
Izdavač: Naklada Ljevak
Uvez: tvrdi
Jezik: hrvatski
Broj stranica: 360
Cijena : 149,00 kuna

Riječ izdavača


Atanor je roman za čije se dubinsko čitanje ključ nalazi u periodnom sustavu elemenata položenom u središte ljudskoga postojanja. Likovi su metafore kemijskih elemenata, a životopisi i uloge u romanu određene su im svojstvima elemenata koje predstavljaju.

Radnja romana opisuje trenutak u kojemu je glavni lik Vatroslav Pero Horvat (vodik – špijun) doznao za nestanak Sunčice Davorke Završnik (helij – kemičarka znanstvenica). To dvoje junaka kozmički su povezani od postanka svijeta jer, kako doznajemo, helij je element nastao mutacijom vodika, prvog i kozmički najstarijeg elementa u periodnom sustavu elemenata. Takvim povezanostima zbog kojih smo jedni drugima kozmički i duhovni srodnici ne mogu umaknuti niti ostali likovi ovoga romana. Time je periodni sustav elemenata književna mapa, no ujedno i krvna slika kozmosa kroz koju se čita uloga svakog lika-elementa, a uzbudljiv zaplet Atanora pred čitatelje postavlja novu knjigu igračku koju je moguće čitati u svim smjerovima.

Atanorsko pripovijedanje pruža drevna (al)kemičarska znanja o kozmosu i privlačnostima koje struje među nama. Ujedno, roman je to koji daje uvide u doba globalnih komunikacija, sveprisutnoga nadzora i špijunaže. Kao i u stvarnome životu, brisanjem postojećih granica podižu se neke nove granice, a Jasna Horvat imenuje ih i potiče nas na promišljanja o njima.

Naslov romana povezan je s enigmom ljudskoga tijela i rijetkih spoznaja. Kozmička peć (atanor) istodobno označava životvornu toplinu, težnju za stvaranjem plemenitih djela, ali i gibanja koja izgrađuju zbilju. Riječ je to kojom su alkemičari označavali peć za pripremanje eliksira besmrtnosti, oznakom je ljudskoga tijela te je time i pojednostavnjena slika kozmosa.

Atanor je posljednji u nizu oulipovskih romana Jasne Horvat i još jedna knjiga igračka otvorena mnogim raznovrsnim načinima čitanja. Atanor je i pametan roman jer su u njega ugrađeni QR kodovi, a čitatelji se njime koriste uz pomoć pametnih telefona.

Također, Atanor dograđuje poruku koju grade naslovi romana Jasne Horvat započeti slovom A: Az– Ja, koji slova poznajem, Auron– stvaram ljepotu, Alikvot– predajući je vama, Atanor – jedinstvenim kozmičkim pećima. Time autorica izgovara i poziv svojim čitateljima na vlastitu transmutaciju potaknutu atanorskim književnim plamenom.




- 06:08 - Komentari (0) - Ispiši - #

17.05.2017., srijeda

PROMOCIJA zbirke pjesama Slavka Remenarića "Dnevnik putovanja, skice ostanka" (izd. OceanMore, 2017.)




Naklada OceanMore poziva nas na promociju zbirke pjesama Slavka Remenarića "Dnevnik putovanja, skice ostanka" u četvrtak, 18.05. u Klubu Sax, Palmotićeva 22, u 20.30 sati.

Gosti su: autor Slavko Remenarić, glazbenica Mirela Priselac i glazbeni kritičar Hrvoje Horvat.

Nakon razgovora o knjizi slijedi unpled svirka: Slavko, Buć i Puljiz. Ulaz je slobodan.

Pjesnička zbirka "Dnevnik putovanja, skice ostanka" intimno je putovanje Remenarićevim stvaranjem glazbene povijesti s grupom koja je obilježila posljednjih četrdesetak godina regionalne pop-rock scene.

Slavko Remenarić (1959.) vrsni je gitarist i jedan od osnivača grupe Boa. Kao glavni tekstopisac, od prvog albuma Boa (1982.) do posljednjeg Dok glazba traje (2016.), stvara elegantne pjesničke minijature koje nerijetko postaju hitovi. "Dnevnik putovanja, skice ostanka" obuhvaća Remenarićeve pjesme s devet albuma Boe i njegove nikad objavljene poetske tekstove.

Slavko Remenarić živi u Zagrebu, gdje se školovao i diplomirao na Pravnom fakultetu. Radio je u državnom odvjetništvu, a danas djeluje kao javni bilježnik.




- 10:24 - Komentari (0) - Ispiši - #

Video snimka KNJIGOPSIJE o romanima Daše Drndić i Slobodana Šnajdera






60-minutnu snimku KNJIGOPSIJE,

književne tribine
na kojoj su
Tamara Crnko, Saša Stanić i Zoran Krušvar

pred publikom razgovarali o

romanima "EEG" Daše Drndić i
"Doba mjedi" Slobodana Šnajdera


možete pogledati klikom na
ovaj link: http://gkr.hr/Magazin/Novosti/Knjigopsija-sezona-2-epizoda-1-EEG-Dase-Drndic-i-Doba-mjedi-Slobodana-Snajdera







- 06:01 - Komentari (0) - Ispiši - #

16.05.2017., utorak

18. Međunarodni pogranični susreti FORUM TOMIZZA 2017




18. Međunarodni pogranični susreti
FORUM TOMIZZA 2017
Trst – Kopar – Umag, 17. – 20. 5. 2017.



TRST, srijeda, 17. 5. 16.00
CIRCOLO DELLA STAMPA, Corso Italia 13
SIMPOZIJ LAŽ

sudionici: GIOVANNI TOMASIN (Trst), WIDAD TAMIMI (Ljubljana), FEDERICA MARZI (Trst), ALJOŠA CURAVIĆ (Kopar), ROSANNA BUBOLA (Rijeka), PIERLUIGI SABATTI (Trst), PATRIZIA VASCOTTO (Trst)


KOPAR

srijeda, 17. 5. 17 sati
PREDVEČER FORUMA, Titov trg
TOMIZZA ZA KOPRANE,
Tomizzine itinerarije po Kopru vodi Jasna Čebron

četvrtak, 18. 5. 10.30
PALAČA GRAVISI, ZAJEDNICA TALIJANA, Ul. OF 10
SIMPOZIJ LAŽ
uvodničarka: POLONA GLAVAN
sudionici: ANDREJ BLATNIK (Ljubljana), MARCO APOLLONIO (Kopar), DRAGO BOJIĆ (Jajce), ZLATKO PAKOVIĆ (Beograd), ALEŠ ČRNIČ (Ljubljana), AHMED BURIĆ (Sarajevo)

16.30 -18.30
dvorište palače De Franceschi, Tumova 2:
PJESNIK NA CESTI
: Gašper Malej, Christian Sinicco, Željka Horvat Čeč, Laura Marchig, Anja Golob, Mohamed Abdul Monaem


UMAG
petak, 19. 5. 10 sati
ZAJEDNICA TALIJANA „FULVIO TOMIZZA“, Brolo 1
dodjela nagrade Lapis Histriae 2017


SIMPOZIJ LAŽ
sudionici: DAŠA DRNDIĆ (Rijeka), FRANCESCA ROLANDI (Milano), VJEKOSLAV PERICA (Šolta), WILL FIRTH (Berlin), ANJA GOLOB (Ljubljana), LEJLA KALAMUJIĆ (Sarajevo), ALJOŠA PUŽAR (Ljubljana)

19.00 GALERIJA MARIN
performans Slavice Marin
RADOSTAN DAN i čitanje poezije

20.30 GRADSKA KNJIŽNICA UMAG
ARTISTRA KONCERT
DE ALFREDO: CANTANDO & CIACOLANDO
Dario Marušić & Milan Rakovac






- 11:07 - Komentari (0) - Ispiši - #

Tribina 'Sinestezije' : zbornik "U mreži stih" + Jasna Šamić




Srijeda, 17.05. 2017. u 19.30 u Knjižnici Bogdan Ogrizović, Preradovićeva 5, Zagreb, u sklopu tribine "Sinestezija", održat će se predstavljanje zbornika «U mreži stih» i književnog stvaralaštva Jasne Šamić

O Jasni Šamić: Rođena je u Sarajevu gdje je diplomirala turski i arapski jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu. Magistrirala iz opće lingvistike i turkologije, a doktorirala na Sorboni u Parizu iz sufizma i historije Bosne. Bila je profesor na Odsjeku za orijentalistiku Filozofskog fakulteta u Sarajevu, direktor istraživanja u Francuskom naučnom centru (CNRS), surađivala je s više radijskih postaja u Parizu, te predavala na brojnim europskim sveučilištima (Strasbourg, Grenobles, Utrecht, Pariz, Bruxelles, Paris). Radi u Parizu kao slobodna umjetnica, gdje piše i objavljuje na francuskom jeziku i postavlja svoje kazališne predstave. Autorica je više dokumentarnih filmova prikazanih na festivalima Pariza, Strasbourga, i Sarajeva, od kojih su mnogi rađeni za BiH televiziju. Iz njezine iznimno bogate bibliografije izdvajamo nedavno objavljene knjige pjesama: Isječeni trenutci (1973), U hladu druge kože (1980), Iz blježaka Babur Šaha (1986), L’Amoureux des oiseaux/U ptice zaljubjen - bilingva izdanje (2016), Na postelji od sna (2015), te posljednju na francuskom jeziku «Dans le lit d’un ręve» (2017). U pripremi za tisak je trilogija pod imenom "Deveti krug". Jasna Šamić poznata je i kao vrlo aktivna i subverzivna publicistica, a o svemu tome govorit ćemo na tribini Sinestezije.

Voditeljica tribine Sinestezije
Darija Žilić

Dobrodošli!







- 06:08 - Komentari (0) - Ispiši - #

15.05.2017., ponedjeljak

Književna večer u Puli : "Kod Marula 2017."




KNJIŽEVNA VEČER „KOD MARULA 2017.“

U organizaciji Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika, u pulskom Rock Caffe-u, u petak, 19. svibnja 2017. s početkom u 21 sat, nastupaju mlade ambiciozne i nagrađivane slavonske književne snage:

Franjo Nagulov,
Livija Reškovac,
Marina Tomić i
Ivan Zrinušić.


Ne propustite izvanrednu priliku da njihovo književno stvaralaštvo, doživite uživo!


Franjo Nagulov (1983., Vinkovci), diplomirao je hrvatski jezik i književnost, te knjižničarstvo na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Objavljivao u nizu utjecajnih književnih časopisa te je zastupljen u više antologija suvremene hrvatske poezije.
Objavio: dečko. žena? dečko: naranča! (poezija, 2006), Tanja (poezija, 2008), VK biceps (poezija, 2008), Sadomazoteka (poezija, 2008), Smrtište (poezija, 2009), Crveno&Crno=Bijelo (poezija, 2009), Knjiga izlaska (poezija, 2010), Crtač (roman za djecu, 2011), Punomasni anđeo (roman, 2011), Recepti za jezikovu juhu : polistilistička raščlamba pjesničkoga opusa Branka Maleša (studija, 2011), Soba 66 (poezija, 2011), Signali (poezija, 2012), Zimsko računanje vremena (2017).
Nagrade: Treća nagrada Pjesničkih susreta u Drenovcima za najbolji neobjavljeni pjesnički rukopis autora s područja Slavonije i Baranje do tridesete godine starosti (2005); Nagrada Kvirinovih dana u Sisku za najbolju knjigu poezije autora do trideset i pete godine starosti (2008); Nagrada Josipa Severa za najbolji neobjavljeni pjesnički rukopis (2011); Treća nagrada na danima Josipa i Ivana Kozarca za rukopis Knjiga izlaska (2012); Nagrada Duhovno hrašće za najbolji objavljeni pjesnički rukopis između dvaju Pjesničkih susreta u Drenovcima (2012); Nagrada Đakovačkih susreta književnih kritičara (2015).

Livija Reškovac (1977., Osijek), diplomirala je dvopredmetni studij Filozofije i Hrvatskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Osim pjesama koji su objavljeni u zbornicima, književnim novinama (Zarez, Vijenac, Hrašće) i na književnim portalima (Knjigomat, Balkanski književni glasnik, Književnost uživo), piše i kratke priče, drame i tekstove o književnosti Objavljena joj je zbirka „Ne pretvaraj se, tu je“ (2013.) za koju je dobila nagradu za najbolji neobjavljeni pjesnički prvijenac na Pjesničkim susretima u Drenovcima 2012. Član je Matice hrvatske i Društva hrvatskih književnika.

Marina Tomić (1986. Osijek), objavila je zbirku pjesama pod naslovom “Nastavak zelene priče” (2008), za koju je na pjesničkim susretima u Drenovcima 2007. godine dobila nagradu u kategoriji najboljeg neobjavljenog rukopisa autora do tridesete godine života te nedavno drugu zbirku pod naslovom „Na što te podsjeća?“ (2016) u izdanju Društva hrvatskih književnika (Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski).
Pjesme su joj objavljene i u dvjema antologijama: “Drenovačkoj antologiji hrvatskoga pjesništva” (2009) i “Poetici buke. Antologiji slavonskog ratnog pisma” (2010).
Poeziju je objavljivala i u književnim časopisima (Aleph, Hrašće, Riječi, Tema, Vijenac i Zarez).

Ivan Zrinušić (1981., Osijek), svojim je poetskim radovima zastupljen u raznim književnim časopisima i zbornicima. Za nezavisnu nakladu „Slušaj najglasnije!“ objavio je sljedeće knjige: Netko nešto ništa (2010.), Bilirubin (2011.), Vidiš kako je lijepo (2012.), Tri mrava (2013.), Najbolje da se ne javljaš (2014.), i Mrtvom je jasno (2017.).






- 16:14 - Komentari (1) - Ispiši - #

Natječaj za Nagradu „Fran Galović“ 2017.



Društvo hrvatskih književnika, Podravsko-prigorski ogranak,
i Grad Koprivnica


raspisuju

NATJEČAJ
za Nagradu „Fran Galović“ 2017.


1. Nagrada se dodjeljuje za najbolje samostalno objavljeno književno djelo na temu zavičaja i/ili identiteta. U obzir se uzimaju djela hrvatskih autora pisana svim hrvatskim jezičnim idiomima.
2. Natjecati se mogu nakladnici ili pojedinci s prvim izdanjima knjiga koje su objavljene između 1. srpnja 2016. i 30. lipnja 2017.
3. Nagrada se sastoji od diplome i novčanog iznosa, a autoru knjige uručuje se na svečanosti zatvaranja 24. međunarodnog festivala „Galovićeva jesen“ krajem listopada 2017. u Koprivnici.
4. Nagradu „Fran Galović“ isti autor može dobiti samo jednom.
5. Pet (5) primjeraka knjige potrebno je poslati na adresu: Grad Koprivnica, Upravni odjel za društvene djelatnosti, Zrinski trg 1, 48000 Koprivnica – s naznakom: Za Nagradu „Fran Galović“.
6. Natječaj je otvoren do 30. lipnja 2017.




- 11:23 - Komentari (0) - Ispiši - #

NOVO: Varužan Vosganjan - "Knjiga šapata" (Sandorf, 2017.)


VARUŽAN VOSGANJAN
"Knjiga šapata"

roman
izd. Sandorf
492 str, tvrdi uvez
165,00 kuna
S rumunjskoga preveli Ana Brnardić Oproiu i Adrian Oproiu

Riječ izdavača

Armenska ulica slikovito je mjesto u rumunjskom gradu Focşaniju 1950-ih, gdje dječak Varužan odrasta u parama kave od svježe isprženih zrna, među mirisima smočnice bake Armenuhi i među abecedarima i fotografijama djeda Garabeta. Ali armenski starci iz autorova djetinjstva ne pripovijedaju o ugodnim događajima, nego o užasima. Pripovijedajući, pokušavaju se osloboditi svojih trauma, ali i trauma čitavog dvadesetog stoljeća.

Priče o genocidu iz 1915., o beskrajnim konvojima izgnanika u Krugovima smrti, u pustinji Deir-ez-Zor, o Armencima na putu u egzil, u ovom su romanu ispripovijedane na uznemirujuć i veličanstven način.


Varužan Vosganjan, pisac, političar i ekonomist armenskog porijekla rođen je 1958. u gradu Craiova, u Rumunjskoj. Međunarodnu je književnu slavu stekao zahvaljujući Knjizi šapata, knjizi-simbolu protiv zločina genocida, romanu prevedenom na više od dvadeset jezika. Osim romana, objavljuje poeziju, kratke priče, eseje i tekstove o ekonomiji.

Vosganjan je obnašao i funkciju ministra ekonomije u dvije vlade. Predsjednik je Udruženja pisaca Rumunjske.




- 06:04 - Komentari (0) - Ispiši - #

14.05.2017., nedjelja

Predstavljanje nove knjige pjesama Ernesta Fišera "Preludij za anginu pectoris" (izd. Ogranak Matice hrvatske Varaždin, 2017.)




DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Trg bana Josipa jelačića 7/I, Zagreb


poziva na

predstavljanje nove knjige pjesama
Ernesta Fišera
"Preludij za anginu pectoris"
(izd. Ogranak Matice hrvatske Varaždin, 2017.)


Sudjeluju:
Ernest Fišer
prof.dr.sc. Joža Skok
prof.dr.sc. Cvjetko Milanja


U glazbenom dijelu programa nastupa
pijanistica Lucija Čehok

Pjesme iz zbirke interpretirat će
dramska umjetnica Dunja Sepčić

Moderira Lada Žigo Španić

DHK, utorak, 16.025.2017. u 12 sati!


Dobrodošli!





- 05:53 - Komentari (0) - Ispiši - #

13.05.2017., subota

Pomozimo "Malu otočku bibliotelku" na Mljetu




Odavno ste pročitale/i ili nemate namjeru ponovno čitati knjige koje imate kod kuće, a i ne služe vam kao neophodni podmetači za stabiliziranje klimajućeg stola (ili vam recimo na njima ne stoji monitor) niti ste ih već izdvojile/i za kakav genijalan aktivistički performans ili umjetničku instalaciju niti su u kutiji namijenjenoj fejsbučnim aukcijama za prikupljanje novčića nekom od azila i udruga za zaštitu i prava životinja - darujte ih onda budućoj maloj otočkoj biblioteci na Mljetu!

Hoće li ta mala otočka biblioteka biti tek jedna polica na nekom od postojećih okupljališta, ormarić (ili njih nekoliko) slobodne razmjene na otvorenom ili pak čitava jedna novouredjena prostorija (pa samim time i nekakova čitaonica i družionica)? Ajmo vidjeti!

Knjige za sada planiramo razdijeliti i na najmanje još dva mjesta (ovisno o broju prikupljenih i njihovom sadržaju): u galeriju Stara skula u Govedjarima i dječji vrtić - igraonicu u Babinom Polju (slikovnice, zbirke bajki i priča i sl.).

Rado primamo i društvene i edukativne igre, a knjige, sadržaja i jezika raznijeh, neka ne budu baš nepopravljivo oštećene.

Šifra za slanje putem Tiska (s kioska na kiosk):
913350
Mljet - Babino Polje
Mejl: aml.kobila.ramone@gmail.com


Poštom na adresu:
Zadublje 3a, 20225 Babino Polje, otok Mljet


Sabirni punktovi:
DUBROVNIK
Galerija Otok, Lazareti

svakim radnim danom
od 12 do 19 sati

ZAGREB
Udruga Vestigium, Rudeška 142

utorak / četvrtak / subota 10 - 12 sati
ponedjeljak / srijeda 17 - 19 sati
četvrtak 18 - 20,30 sati

Booksa, Martićeva 14d
svaki dan, osim ponedjeljka
10-17
(isključivo tijekom maja, uz napomenu da su knjige za Mljet)

Infoshop knjižnica Pippilotta
Pierottijeva 11 (Medika)

utorkom i četvrtkom,
od 17 do 20 sati

Organizatori unaprijed zahvaljuju svima!




- 19:13 - Komentari (1) - Ispiši - #

PROMOCIJA knjige priča Neve Lukić "More i zaustavljene priče" (HDP, 2016.)




Hrvatsko društvo pisaca

poziva nas

na promociju knjige priča

Neve Lukić "More i zaustavljene priče"
(HDP, 2016.)

u ponedjeljak, 15. 05. 2017.

u 20.00 h u Vinyl caffe baru
, Bogovićeva 3, Zagreb

Sudjeluju: : autorica Neva Lukić, kritičari Lada Žigo i Srđan Sandić i urednik knjige Ivan Herceg.






- 11:20 - Komentari (0) - Ispiši - #

'Stihovnica SIska': Goran Gatalica





Subota, 13.05.2017 u 19:00
Matica hrvatska Sisak


Glavni gost Stihovnice Siska ovoga će puta biti Goran Gatalica, nagrađivani hrvatski pjesnik mlađe generacije (1982).

Siniša Matasović s gostom će razgovarati o njegovoj najnovijoj pjesničkoj zbirci Kozmolom, kao i o brojnim uspjesima koje je ostvario na hrvatskoj i inozemnoj haiku sceni.

U nastavku večeri svoju su autorsku poeziju pozvani čitati i svi ostali zainteresirani pjesnici i pjesnikinje.





- 02:23 - Komentari (0) - Ispiši - #

12.05.2017., petak

NOVO: 'SUVREMENI ROMAN U RALJAMA ŽIVOTA. Studija o interdiskurzivnosti' (Disput, 2017.)

Anera Ryznar
'SUVREMENI ROMAN U RALJAMA ŽIVOTA. Studija o interdiskurzivnosti'

izd. Disput
284 str., 16 x 20 cm, meki uvez
Knjižarska cijena: 120,00 kn

Riječ izdavača

Knjiga Suvremeni roman u raljama života značajan je prinos razumijevanju hrvatske proze na prijelomu tisućljeća. Ona obogaćuje hrvatsku znanost o književnosti i interpretaciju tekuće prozne produkcije profinjenim stilističkim čitanjima i teorijski utemeljenim uvidima. U kontekstu domaće stilistike, znanosti o književnosti i humanistike ova knjiga prvi put precizno obrađuje važan fenomen interdiskurzivnosti u suvremenom hrvatskom romanu, ali također, u njoj se prvi put metodološki relevantno i analitički sustavno otvara problem interdiskurzivnosti proznog teksta te se upućuje na njegovu povezanost s nužnošću širenja analitičkih metoda tekstualne stilistike prema diskurziviranom kontekstu. Posljedice su takva pristupa prelaženje granica tradicionalne pa i suvremene stilistike, ali i nužnost međusobnog prelaženja granica humanističkih i društvenih disciplina općenito.
Krešimir Bagić, iz recenzije

Uvodeći pojam interdiskurzivnosti, koji joj omogućuje da na stilskoj razini književnoga teksta odčitava učinke sraza literarnog diskurza s ostalim društvenim diskurzima koji sačinjavaju njegov kontekst, autorica predlaže da se općepoznata orijentacija suvremene hrvatske proze na društvenu zbilju prestane isključivo motriti na tematsko-motivskoj i počne analizirati i na formalnoj, stilskoj i diskurznoj razini. S obzirom na to da su u domaćoj akademskoj kritici iscrpne analize ovoga tipa postale iznimno rijetke i da suvremena hrvatska proza zbog toga ostaje mahom nepročitana, ova knjiga u tom smislu predstavlja značajan doprinos. Njome je, osim toga, autorica demonstrirala iznimnu upućenost u tradicionalnu i recentnu literaturu o problemima kojima se u knjizi bavi te razvijenu sposobnost da ih sažme, pregledno izloži, poveže i kritički obrazloži. Posebno treba istaknuti posljednje, jer, premda je riječ o autoričinom prvijencu, u tome se očituje zrelost njezinog analitičkog mišljenja. To je kvaliteta koja čitanje ove knjige pretvara u provokativno i uzbudljivo putovanje najnovijom hrvatskom romanesknom prozom.
Tvrtko Vuković, iz recenzije




- 11:52 - Komentari (0) - Ispiši - #

11.05.2017., četvrtak

Moja kritika romana "Mi i ja" Saskie de Coster u "Vijencu"



Na kioscima je
novi broj "Vijenca"
(samo 10 kuna),

a u njemu, između ostaloga

i moja kritika romana
"Mi i ja" Saskie de Coster



Novi "Vijenac" još donosi:

- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- razgovor s akademikom Viktorom Žmegačem
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi pjesama Sophie de Mello Breyner Andresen "Plovidba tišine"
- tekst Strahimira Primorca o romanu Gorana Gerovca "Sjever je mjesto tame"
- tekst Matije Ivačića o romanu Irene Douskove "Ponosni Buda"
- tekst Ivane Drenjančević o knjizi Morane Čale "O duši i tijelu teksta: Polić Kamov, Krleža, Marinković"
- tekst Dubravke Sesar o monografiji Alojza Jembriha "Tragom života i rada Stjepana Moysesa (1829.-1851.)"
- tekst Borbena Vladovića "Vjekoslav Majer i hrvatska resistička poezija"
- "Zapisi o Boki" Dražena Zetića
- tekst Tomislava Čegira o strip-albumu Joea Haldemana i Marvanoa "Vječni rat"

te još pregršt tekstova o kazalištu, plesu, likovnoj umjetnosti, glazbi, filmu itd.






- 06:53 - Komentari (0) - Ispiši - #

10.05.2017., srijeda

NOVO: Branislav Oblučar - 'NA TRAGU KORNJAČE. Pjesma u prozi i tvarna imaginacija u poetici Danijela Dragojevića (Disput, 2017.)

Branislav Oblučar
'NA TRAGU KORNJAČE. Pjesma u prozi i tvarna imaginacija u poetici Danijela Dragojevića'

izd. Disput
336 str., 16 x 20 cm, meki uvez
Knjižarska cijena: 120,00 kn

Riječ izdavača

Rukopis 'Na tragu Kornjače' Branislava Oblučara ujedinjuje književnoteorijski i interpretacijski pristup. Autorovo izlaganje teme varira između načelnih, fino odmjerenih, promišljanja fenomena poput žanra, pjesme u prozi, eseja i imaginacije s jedne te prikladnih i lucidnih čitanja pomno odabranih tekstova-primjera iz tematizirana opusa s druge strane. Umješno se krećući između pojedinosti i globalnog obilježja, pojedinačne figure i imaginacijskoga arhetipa, teksta i žanra, združujući postupke i uvide motivske, stilističke i žanrovske analize, autor je izgradio kompleksni hermeneutički aparat pomoću kojega je prikladno uočavao i tumačio žanrovsku ambivalentnost, poetičke pomake, retoričke, stilske i spoznajne mijene u opusu Danijela Dragojevića. Njegove su postavke dobro argumentirane, temeljene na tekstualnoj analizi, primjerene i nerijetko otkrivačke.
Krešimir Bagić, iz recenzije

Znanstveni doprinos djela dvojaka je karaktera, jer djelo pruža najtemeljitiji znanstveni i kritički opis Dragojevićeve poetike u domaćoj stručnoj literaturi do danas – kako njegovih pjesničkih zbirki tako i esejističkih rasprava – s nizom zanimljivih uvida i na općenitoj razini i kad su posrijedi čitanja pojedinačnih pjesama i zbirki, ali nije manje važno ni to što je Oblučar rasvijetlio mnoge aspekte pjesme u prozi kao iznimno fluidnoga žanra koji uporno izmiče egzaktnim teorijskim objašnjenjima i klasifikacijama. Služeći se gotovo cjelokupnom relevantnom teorijskom i književnopovijesnom literaturom o tom fenomenu naznačio je pravac i parametre u kojima bi se ozbiljno čitanje tekstova koji su locirani u tu tradiciju ili na nju naslonjeni trebalo kretati.
Slaven Jurić, iz recenzije




- 10:55 - Komentari (0) - Ispiši - #

09.05.2017., utorak

MOJA MALENKOST u radijskom razgovoru o knjizi Kristine Gavran "Kiša u Indiji, ljeto u Berlinu" (Disput, 2016.)





Danas, u emisiji SIGNATURA

na 3.programu Hrvatskog radija,
s početkom u 08:45


bit će emitiran

razgovor o
odličnoj knjizi priča Kristine Gavran
"Kiša u Indiji, ljeto u Berlinu"
(Disput, 2016.)


O knjizi smo govorili

-urednica emisije Lidija Lacko Vidulić,

-književna i kazališna kritičarka Mira Muhoberac

i moja malenkost.


Ne propustite!









- 04:31 - Komentari (0) - Ispiši - #

08.05.2017., ponedjeljak

Hrvatski političari - prvaci svijeta u filantropiji!




Pred lokalne izbore mediji nam svakodnevno donose izliste IMOVINE GRADONAČELNIČKIH KANDIDATA.

I u tim imovinskim karticama jedna se formulacija jako često pojavljuje - "DAROVNI UGOVOR".

Malo koji gradonačelnički kandidat nema u svojoj imovinskoj kartici BAR JEDNU NEKRETNINU DOBIVENU "DAROVNIM UGOVOROM".

Na osnovu toga može se zaključiti da je Hrvatska svjetski rekorder po BROJU FILANTROPA MEĐU POLITIČARIMA.

Jer, kako drukčije protumačiti te silne nekretnine vlasništvo nad kojima su naši političari stekli "DAROVNIM UGOVOROM" nego da se radi o iznimnim filantropima, DOBROČINITELJIMA koji su nekoga nekim svojim VELIČANSTVENIM I NESEBIČNIM DOBROČINSTVOM U TOLIKOJ MJERI ZADUŽILI da su im te osobe zahvalile DAROVAVŠI IM STOTINE TISUĆA EURA VRIJEDNA NEKRETNINSKA BLAGA? wink



- 06:06 - Komentari (0) - Ispiši - #

06.05.2017., subota

NOVO: knjiga eseja o stripu Miroslava Cmuka "Stripizam" (izd. Matica hrvatska Bizovac, 2017.)




"Stripizam" je knjiga od 184 stranice u kojoj je objavljeno ukupno 40 tekstova Miroslava Cmuka i to o stripovima te kulturi i fenomenu stvaranja i čitanja stripova. Tekstovi su rezultat Cmukove dinamične spisateljske aktivnosti (koja inače nije usmjerena samo na strip) te su ranije objavljeni na portalu Stripovi.com, Kvadaratu, Zarezu i Magazinu Gradske knjižnice Rijeka.

"Stripizam" je prvi naslov u novopokrenutoj biblioteci KVADRAT PLUS čime se prvi puta pokreće biblioteka u kojoj će se isključivo objavljivati tekstovi iz povijesti, kritike i teorije stripa. Pokrenuta je u povodu 25 godina izlaženja časopisa "Kvadrat".

Ilustraciju za korice je radio poznati strip autor Danijel Žeželj, a dizajn biblioteke je osmislila poznata grafička dizajnerica Melina Mikulić. Pogovor je napisao stručnjak za animaciju književnik, teoretičar filma i stalni suradnik "Kvadrata" Midhat Ajanović. Nakladnik je Matica hrvatska Bizovac.

Iz pogovora Midhata Ajanovića:

"Zbilja je užitak čitati eseje Miroslava Cmuka, prije svega jer riječi posreduju vatreni entuzijazam s kojom ih je autor pisao, ali usprkos tome tekstove krasi razgovijetna rečenica i logična izlagačka struktura te autorovo opće obrazovanje na kojemu se temelje i njegova znanja o stripu. Eseji Miroslava Cmuka mogu se iščitati na dvije razine od kojih ni jedna nije viša ili niža, već egzistiraju paralelno unutar univerzuma ovog rukopisa. U prvoj, koju možemo nazvati retoričkom, autor gorljivo, ali istodobno argumentirano zastupa strip kao umjetničku formu apsolutno ravnopravnu bilo kojoj drugoj.
Posebno su dojmljivi Cmukovi eseji u kojima kontekstualizira autorske opuse što ih smatra iznimno vrijednima, npr. rad Danijela Žeželja, hrvatskog autora u emigraciji, u vezi s čime autor s ogorčenjem primjećuje da u ”zemlji u kojoj dežurni dokoličari kvalitetnije umjetničke radove predstavljaju kao šund ili kič, tjeraju autora i njegov rad na margine, u sjenu. Druga karakteristika Cmukovih eseja jest da se u mnogima samo djelomice radi o tekstovima koji tretiraju samo strip. Stripizam je, dakle, autorov prjedlog za etabliranje sličnog žanra gdje se strip-umjetnost uzima kao povod za šire filozofsko razmatranja stvarnosti. "

Izvor: Magazin Gradske knjižnice Rijeka






- 06:26 - Komentari (0) - Ispiši - #

05.05.2017., petak

NOVO: Philippe Claudel 'Stablo u zemlji Toraja' (Edicije Božičević, 2017.)

Philippe Claudel
'Stablo u zemlji Toraja'

roman
Izdavač: Edicije Božičević
Prevoditeljica: Dubravka Celebrini
Urednik: Matija Janeš
Ovitak: Branimir Vorberger
Prijelom: Iva Mandić
Cijena: 129 kn
Broj stranica: 160
Format: meki uvez

Riječ izdavača

Nakon povratka iz Indonezije, gdje se upoznao s običajima naroda Toraja, pripovjedač romana – pisac i filmski redatelj – saznaje kako njegov kolega ima rak. Dok bude oplakivao pokojnog prijatelja, zaljubit će se u mladu djevojku koju upoznaje u bolnici i koja će uskoro začeti dijete. Ova knjiga je prvenstveno razmišljanje o smrti, ali nepobjediv optimizam pripovjedača uporno će priču usmjeravati prema ljubavi, prijateljstvu, ponovnom rođenju, umjetnosti i ostalim temama koje čovjeka čine čovjekom. U ovom svom malom remek-djelu autor je čini se pogodio misaono-osjećajni ton koji će rijetko kojeg čitatelja ostaviti ravnodušnim.

U blizini nekog sela u zemlji Toraja, smještenog na proplanku, pokazali su mi jedno osobito stablo. Upečatljivo i veličanstveno, uzdiže se posred šume udaljene nekoliko stotina metara od kuća. To je grob namijenjen dječici umrloj u dobi od nekoliko mjeseci. U samom deblu izdubljena je rupa. U nju se polaže mali mrtvac, omotan u platno. Drveni grob se prekriva isprepletenim granama i tkaninom. Protekom godina, polagano, drvo se zatvara, zadržavši dječje tijelo u svom velikom tijelu, pod svojom ponovno sraslom korom. Tada malo-pomalo započinje putovanje koje ga vodi prema nebesima, u strpljivom ritmu u kojem stablo raste.

Mi pokapamo naše mrtve. Ili ih spaljujemo. Ne bismo ni pomislili da ih povjerimo stablima. Iako nam ne manjka ni šuma ni maštovitosti. Ali naša su vjerovanja postala šuplja i bez odjeka. Ponavljamo obrede koje bi većina nas tek s velikom mukom mogla objasniti. U našem svijetu, već smo počeli brisati prisutnost smrti. Toraje je pak čine žarišnom točkom svoga svijeta. Tko je onda u pravu?






- 06:15 - Komentari (0) - Ispiši - #

03.05.2017., srijeda

TRI MOJE KRITIKE u novome broju časopisa "Kolo" (br. 04/2016.)



Izašao je novi broj časopisa "Kolo"
(br.04/2016., izd. Matica hrvatska, gl.ur. Ernest Fišer)

a u njemu i TRI MOJE KRITIKE:

- Ivana Rogar , knjiga priča "Tumačenje snova"
- Asja Bakić, knjiga priča "Mars"
- Amir Alagić, roman "Osvetinje"




Novo "Kolo" još donosi:

- veliki temat : U spomen Anti Stamaću (1939.-2016.), s tekstovima Cvjetka Milanje, Davora Šalata, Tina Lemca, Marijana Varjačića, Milana Bešlića, Borisa Domagoja Biletića

- poezija i proza Alojza Majetića, Ljerke Car Matutinović, Dunje Detoni Dujmić, Željke Lovrenčić, Branka Maleša, Barice Pahić Grobenski

- prijevod pripovijetke "Luk" Mareka Šindelke (prev. Matija Ivačić)

- ogled Vjekoslave Jurdana o svehrvatskoj jezično-pjesničkoj smotri Croatia rediviva

- esej Stijepa Mijovića Kočana : Hrvatski pjesnici na pozornici

- kritike Dubravke Oraić Tolić, Vere Blažević Krezić, Tomislava Marijana Bilosnića, Borisa Becka, Jakova Sabljića, Ivana Kutnjaka, Lade Žigo Španić, Darije Žilić, Josipa Sanka Rabara

Novi broj "Kola" čitajte ovdje: http://www.matica.hr/kolo/510/




- 06:11 - Komentari (0) - Ispiši - #

Mediteranski festival knjige




U Splitu u srijedu, 3. svibnja 2017. počinje Mediteranski festival knjige 2017.

Traje do 07.05.2017.

Održat će se u velikoj dvorani Gripe u Splitu.

Posjetitelje očekuju veliki popusti i brojne promocije te radionice.

Opširnije ovdje: http://mfk.hr/





- 00:18 - Komentari (0) - Ispiši - #

02.05.2017., utorak

NOVO: Marente de Moor 'Nizozemska djeva' (Naklada Ljevak, 2017.)

Marente de Moor
'Nizozemska djeva'

roman
Izdavač: Naklada Ljevak
Godina: 2017.
Uvez: tvrdi
Prevoditelj: Snježana Cimić
Broj stranica: 304
Cijena: 139,00 kn

Riječ izdavača


Nizozemska spisateljica Marente de Moor debitirala je 2007. godine knjigom De overtreder („Prijestupnik“). Za roman Nizozemska djeva, objavljen 2010., autorica je dobila izvrsne kritike i dvije nagrade: značajnu nizozemsku književnu nagradu AKO (2011.) i Nagradu Europske unije za književnost (2014.).

U ljeto 1936. nizozemski liječnik Jacq šalje svoju 18-godišnju kćer Jannu k Egonu von Bötticheru, Nijemcu s kojim se sprijateljio kao mladić. Taj aristokrat i vrsni mačevalac, koji će pomoći Janni da usavrši mačevalačke vještine, ležerno provodi dane na svome ladanjskom imanju, gdje organizira zabranjenu menzuru za studente: dvoboj u kojemu sudionici nanose vidljive ozljede jedni drugima kao znak hrabrosti. Egon je zagonetan lik, privlačan i neodoljiv, pa se Janna neizbježno zaljubljuje u njega.

Ali, Nizozemska djeva nije samo priča o ljubavi i gubitku nevinosti. Pred Jannom se otvara nov, nepoznat svijet pun zagonetki o pravoj prirodi odnosa između njezina oca i Egona. Dvojica muškaraca upoznala su se u Prvome svjetskom ratu, davno izgubljenom vremenu koje je prethodilo usponu nacista na vlast. Jannina inicijacija u svijet odraslih proturječno je i zbunjujuće iskustvo. Aristokratski kodeks časti, s njegovim poimanjima hrabrosti i junaštva, pokazao se jalovim u susretu s predstojećom erom barbarstva. Kroz Jannino iskustvo Marente de Moor priziva u čitateljev um nemirno ozračje vremena u kojemu se dogodio veliki povijesni preokret, živopisno oslikavajući nesigurnost i napetosti koje su prethodile Drugome svjetskom ratu.


„Autoričine prirodne metafore obiluju animalističkom snagom, a njezina su promišljanja istodobno pronicava i jedinstvena, dok način na koji opisuje uzavrelo i nabijeno ozračje koje je vladalo netom prije početka Drugoga svjetskog rata svjedoči o njezinoj velikoj pripovjedačkoj sposobnosti.“
Frankfurter Allgemeine Zeitung

„Prekrasno uobličenim rečenicama, autorica doziva prijeteće ozračje, moralne dvojbe i žestoke strasti. [...] Istodobno majstorski održava napetost, sve dok Damoklov mač konačno ne padne.“
NRC Handelsblad


Marente de Moor (1972.) studirala je slavenske jezike, a 1990-ih živjela je u Rusiji, gdje je radila za ruske i nizozemske medije. Njezine kolumne o apsurdnosti ruske svakodnevice sabrane su i objavljene u Petersburgse vertellingen 1999. Nakon povratka u Nizozemsku nekoliko je godina radila za tjednik HP/De Tijd. Njezin vrlo hvaljen prvijenac De overtreder („Prijestupnik“) iz 2007. objavljen je u Njemačkoj 2010. u izdanju nakladničke kuće Suhrkamp Verlag pod naslovom Amsterdam und zurück. Od 2009. radi kao tjedni kolumnist za politički časopis Vrij Nederland. Njezin drugi roman povijesne tematike, De Nederlandse maagd (Nizozemska djeva) objavljen je 2010. godine uz dobre kritike i uskoro preveden na više jezika. Za taj je roman autorica 2011. primila najpopularnije priznanje za književnost u Nizozemskoj, Književnu nagradu AKO (AKO Literatuurprijs), a 2014. Nagradu EU za književnost. Njezin treći roman, Roundhay, tuinscčne („Scena u roundhayskom vrtu“) nominiran je za književnu nagradu Libris 2014.




- 06:15 - Komentari (0) - Ispiši - #

01.05.2017., ponedjeljak

SRETAN 1.MAJ, PRAZNIK RADA!




SRETAN VAM PRAZNIK RADA!!!!!


Želim vam :

- da uspijete uopće PRONAĆI POSAO,


- da od svog rada uspijete uopće preživjeti,

- da uspijete izdržati sve NEPRAVDE koje rad u sadašnjem društ.-ekon.- pol. uređenju podrazumijeva,

- da posao uspijete do penzije zadržati.








- 00:01 - Komentari (1) - Ispiši - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se