MOJA KRITIKA romana Enriquea Vila-Matasa "Pariz nikada ne završava" u "Vijencu"

četvrtak , 30.03.2017.




Na kioscima je
novi broj "Vijenca"
(samo 10 kuna),

a u njemu, između ostaloga

i moja kritika romana
"Pariz nikada ne završava"
Enriquea Vila-Matasa





Novi "Vijenac" još donosi:

- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- tekst Milana Bešlića u povodu 50.obljetnice smrti dr.Mate Ujevića
- tekst Matea Žagara o knjizi Stjepana Damjanovića "Izvori i rukavci"
- tekst Strahimira Primorca o knjizi Mire Gavrana "Nekoliko ptica i jedno nebo"
- tekst Seada Begovića o knjizi pjesama Kristine Špiranec "Dok me ne razbiješ"
- tekst Vinka Brešića o prozi Ive Brešana
- tekst Jasmine Vojvodić o knjizi Irene Lukšić "Berlin - Pariz"
- tekst Lade Žigo Španić o knjizi Krešimira Nemeca "Gospodar priče. Poetika Ive Andrića"
- tekst Denisa Leskovara u povodu smrti Chucka Berryja

te još pregršt tekstova o kazalištu, plesu, likovnoj umjetnosti, glazbi, filmu itd.








PREDSTAVLJANJE knjige: Irena Skopljak Barić "Neprivezani (HDP, Biblioteka časopisa Poezija, 2016.)



Pozvani smo

na predstavljanje knjige:

Irene Skopljak Barić "Neprivezani
(HDP, Biblioteka časopisa Poezija, 2016.)


u četvrtak, 30. 03. 2017. u 19.30 h
u knjižnici Bogdana Ogrizovića


Sudjeluju: :
Irena Skopljak Barić, autorica,
Darija Žilić, kritičarka,
Davor Šalat, kritičar, i
Ivan Herceg, urednik knjige.


Dobrodošli!



INTERVJU SA MNOM u internetskom časopisu "Kvaka"

utorak , 28.03.2017.



INTERVJU u kojem odgovaram na pitanja Sandre Pocrnić Mlakar
o hrvatskoj recentnoj književnosti, o hrvatskoj književnoj kritici, o našem književnom izdavaštvu, o odnosu izdavača prema autorima, o odnosu Ministarstva kulture RH (ali i Grada Rijeke) prema izdavaštvu i književnosti, o načinu na koji naši mediji prate književnost, o egzistencijalnoj ugroženosti kritičara, o pogubnosti nečitanja itd.
objavljen je u internetskom časopisu KVAKA i možete ga čitati ovdje :
http://www.casopiskvaka.com.hr/2017/03/bozidar-alajbegovic-kulture-dijaloga-ne.html





LICEMJERJE = MODUS OPERANDI U JAVNOM DISKURSU

ponedjeljak , 27.03.2017.



LICEMJERJE = MODUS OPERANDI U JAVNOM DISKURSU

Često se tvrdi da je "podijeljenost našeg društva" naš najveći problem. Ja tako ne mislim, ja mislim da je suprotstavljenost lijevih i desnih, konzervativnih (i navodno) progresivnih normalna i poželjna stvar u društvima koja se smatraju demokratskima.


No, velik problem, a koji ostaje prešućen, jest LICEMJERJE U JAVNOM DISKURSU.

USTALJENA LICEMJERNA PRAKSA je ova: ako si s nekim svjetonazorno blizak, onda se OČEKUJE DA ŠUTIŠ I AKO SE NE SLAŽEŠ S ONIM ŠTO JE TAJ S KIM SI SVJETONAZORNO BLIZAK LOŠE UČINIO/NAPISAO/REKAO, a glasan moraš biti SAMO PROTIV uočenih manjkavosti koje su počinili ONI "S DRUGE STRANE SVJETONAZORNE BARIKADE".
TO JE LICEMJERJE!

A tako se, iz vlastita koristoljublja, u javnosti ponašaju SVI...



NOVO: Rosa Regŕs 'Modro' (izd. Hrvatsko filološko društvo/Disput, 2017.)

nedjelja , 26.03.2017.

Rosa Regŕs
'Modro'

roman
izd. Hrvatsko filološko društvo/Disput
Sa španjolskoga prevela Tamara Kanjera.
Cijena 120,00 kn
Broj stranica 217
Uvez tvrdi uvez

Riječ izdavača


Roman Modro složena je ljubavna priča o intenzivnom odnosu punom strasti i previranja između udane novinarke Andree iz ugledne barcelonske sredine i mnogo mlađeg muškarca Martína Uresa iz provincije. Ono što počinje kao zaljubljenost i ovisnost s Martínove strane, a zaluđenost i strast s Andreine nakon deset godina postupno prelazi u uzajamno uništavanje. Pokušavajući udahnuti život napola razorenoj vezi, krenu na plovidbu Mediteranom s filmskom ekipom zajedničkog prijatelja, karizmatičnog Leonardusa (koji stoji uvijek negdje u pozadini no vječno prisutan, i koji je zapravo onaj pravi "treći” u ljubavnom trokutu) s kojim Martín, sad već cijenjeni redatelj, radi. No na povratku kući dožive havariju i prisiljeni su provesti dva dana na malom grčkom otoku, koji je iskrsnuo takoreći niotkuda, poput fantazmagorije ili oaze u pustinji. Ondje nakon apsurdnog incidenta s divljim psom i staricom Martín, nakon jedinog čina pobune, shvaća svu besmislenost svog života i otkriva da se ljubav može pretvoriti u vrlo opasan i poguban osjećaj. Tako strastvena i složena veza vrtoglavo juri prema tragediji, zaustavivši se na samom rubu litice.
Stil Rose Regŕs istodobno je precizan, reduciran i liričan, opisi mora i krajolika, katkad pitomi a katkad divlji, nisu samo odraz odnosa među likovima, nego i psihološki dopunjuju njihov karakter. Spisateljičina umješnost da sitnim i naoko nevidljivim pojedinostima prida gotovo sudbinsku važnost za razvoj radnje, da kretnjama, izrazima lica, krhotinama riječi svojih likova određuje neumitno smjer njihova života, pokazuje izvanrednu nadarenost za psihološko poniranje u njihovu nutrinu i istančan osjećaj za iznijansiranu raščlambu vrlo složenih ljudskih odnosa. A grčki otočić sa svojim sablasnim obrisima, bačen usred mora, sa svojom tragičnom poviješću i malobrojnim žiteljima koji strancima djeluju nepristupačno, naglašava mračna područja ljudske duše u kojima su se kroz godine nataložili ogorčenost, jad, mržnja, nezadovoljstvo i razočaranje koji su buknuli u konačnom obračunu onih koji su se nekoć voljeli, a sad su "izgubljeni njihovi glasovi u obamrlosti svjetskog bola”.

Rosa Regŕs (Barcelona, 1933), ugledna španjolska književnica i intelektualka, prve godine djetinjstva tijekom građanskog rata proživjela je u Francuskoj, a u rodnom gradu diplomirala je filozofiju. Radila je u izdavačkoj kući Seix Barral od 1964. do 1970, već kao majka petero djece, a potom je osnovala izdavačku kuću La Gaya Ciencia y Bausán te uređivala časopise Arquitectura Bis i Cuadernos de la Gaya Ciencia. Bila je urednica i prevoditeljica u Ujedinjenim narodima od 1983. do 1994, vodila je Ateneo Americano u Casa de América (konzorcij pri Ministarstvu vanjskih poslova koji se bavi kulturnim vezama između Iberoamerike i Španjolske), a bila je i ravnateljica španjolske Nacionalne knjižnice.
Kao spisateljica pojavila se pišući eseje, a relativno kasno, 1991, napisala je roman Sjećanje iz Almatora (Memoria de Almator). Roman Modro (Azul, 1994) ovjenčan je nagradom Nadal, jednom od najcjenjenijih i najdugovječnijih u Španjolskoj. Slijedili su romani Putovanje do svjetla Chama (Viaje a la luz del Cham, 1995) o njezinu boravku u Siriji te autobiografski Luna Lunera za koji je 1999. dobila Nagradu grada Barcelone za prozu. Za kriminalistički roman Dorotejina pjesma (La canción de Dorotea) osvojila je 2001. Nagradu Planeta, a nagrađivan je i njezin posljednji roman Komorna glazba (Música de Cámara) iz 2013. Napisala je i nekoliko memoarističkih proza te brojne zbirke priča. Dobitnica je francuskog ordena Legije časti i katalonskog Creu de Sant Jordi.




Razgovor s Dortom Jagić

subota , 25.03.2017.




Razgovor s Dortom Jagić,
ovogodišnjom dobitnicom
naše najuglednije nagrade za pjesništvo
Goranovog Vijenca,
pročitajte
ovdje





Nova knjiga Bekima Sejranovića 'Dnevnik jednog nomada' (VBZ, 2017.)

Bekim Sejranović
'Dnevnik jednog nomada'

V.B.Z.
Biblioteka: Ambrozija
Godina izdanja: 2017.
Format: 13,5*20
Broj stranica: 280
meki uvez
cijena: 99,00 kuna

Riječ izdavača


'Dnevnik jednog nomada' istovremeno je putopis, dnevnik čitanja i zbirka zapisa o svakodnevnoj borbi sa životom, koliko traumatičnoj toliko i lijepoj. Od godine 2011. do 2016., od Ljubljane, preko Osla do Zagreba i Brčkog čitamo dnevničke zapise o jednoj ljubavnoj priči i njenoj propasti; o ocu koji gotovo svakog mjeseca putuje iz Osla u Ljubljanu da vidi mlađu kćer, jer se boji da će ga zaboraviti, i o starijoj kćeri u Oslu koja očuha zove tatom, a njega po imenu; o književniku koji istodobno sudjeluje u hrvatskoj, bosanskoj i norveškoj književnosti... Pratimo i avanturu nastajanja romana koji autor pokušava paralelno pisati na 'našem' i na norveškom, slijedimo Sejranovića na brojnim književnim promocijama, festivalima i rezidencijama, pratimo njegove susrete s kolegama, prijateljima, ženama i ljubavnicama, čitamo o knjigama koje on čita.
Razapet između Skandinavije i Balkana, Bekim Sejranović ispisuje stranice o dva svijeta, i o sebi u njima i izvan njih, koje su jednako potresne, uznemirujuće i duhovite kao i najbolje stranice njegovih romana. Samo ovdje nema glavnog junaka da se iza njega bar malo skrije, tu su samo Bekim i njegovi demoni.


Tribina i razgovor uz knjigu Dubravke Oraić Tolić 'Peto evanđelje'

petak , 24.03.2017.




KNJIŽNICA I ČITAONICA
BOGDANA OGRIZOVIĆA
ZAGREB, PRERADOVIĆEVA 5

poziva nas na Tribinu “Paralelni svjetovi”pod nazivom:

HOMO VIATOR
Kulturološko-religijsko razmišljanje o hodočašću u Svetu Zemlju

(Razgovor uz knjigu Dubravke Oraić Tolić
Peto evanđelje, Naklada Ljevak 2016.)

Sudjeluju:
akademkinja Dubravka Oraić Tolić
Marito Mihovil Letica, religiolog


Tribinu uređuje i vodi:
Kristijan Vujičić, mag. phil.


Tribina će se održati u ponedjeljak, 27. ožujka 2017. u 19,30 sati, u prostorijama Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića.




Predstavljanje knjige poezije "Jeka" Snježane Mihačić

četvrtak , 23.03.2017.





Petak, 24.03.2017 u 19:00
BOOKSA

U svakome od nas spava pjesnik. I zato poezija ima svakojakih! Treba biti hrabar i pokušati.U najboljem slučaju ostat će dio duše najdražima poslije nas. Dio za koji nikada ne bi znali da je postojao...

Zbirka poezije 'Jeka' Snježane Mihačić upravo je to - odjek iz uspavanih prostranstava duše.

Na predstavljanju ove zbirke, uz autoricu, sudjelovat će pjesnikinja Darija Žilić, moderatorica će biti gospođa Lina Kežić, a pjesme će čitati spikerica Rosanda Tometić.




Emisiju "Što je klasik?" uvrstiti u srednjoškolsku nastavu!

srijeda , 22.03.2017.




DA JE U RAZUMA I PAMETI tv-emisija 3.programa HTV-a 'Što je klasik?' bila bi već dijelom srednjoškolske nastave!

MOJ PRIJEDLOG: neka Ministarstvo prosvjete u dogovoru s HRT-om svim učenicima 3. i 4. razreda srednjih škola podijeli CD-ove sa snimkama te emisije, kao dio programa "POTICANJA ČITANJA".

Ta je emisija vrhunac tv-profesionalizma, ali i vrhunac kvalitetnog predstavljanja pojedinog književnog djela i autorskog opusa.

Gledanje te emisije naprosto BUDI ŽELJU ZA ČITANJEM KNJIGE O KOJOJ SE U EMISIJI GOVORILO, i zato bi se tu EMISIJU TREBALO, zapravo MORALO UVRSTITI U SREDNJOŠKOLSKU NASTAVU!




Predstavljanje poetske zbirke Jasminke Domaš "Duša je nebo" (Litteris/Bet Israel, 2016.)

utorak , 21.03.2017.



Hrvatsko-izraelsko društvo
poziva nas
u Kulturni centar „Šalom“, Radićeva 26, Zagreb
u srijedu, 22. ožujka 2017. u 19:00 sati
na

predstavljanje poetske zbirke Jasminke Domaš "DUŠA JE NEBO"
čiji su sunakladnici Židovska vjerska zajednica Bet Israel u Hrvatskoj i Litteris.

O poetskom stvaralaštvu autorice govorit će književnik i urednik Dražen KATUNARIĆ, znanstvenica, književnica i prevoditeljica Jadranka BRNČIĆ, pjesnik i književni prevoditelj Sead MUHAMEDAGIĆ te autorica.

U glazbenom dijelu programa nastupit će Anja i Pavla GRABAR koji će izvesti nekoliko pjesama na tekstove psalama uz klavir i violinu.





HTV-ova EKSKLUZIVA iz Splita: ANGELA MERKEL PATI OD KONSTIPACIJE...




LET 3 su zasluženo dobili Porina za najbolji rock-album.

LET 3 su taj svoj album naslovili "Angela Merkel SERE".

Tijekom nedavnog prijenosa dodjele Porina najavljivač nije jednom, i nije dvaput, nego je triput izgovorio naslov albuma, ali pritom nije jednom, i nije dvaput, nego je sva tri puta taj naslov CENZURIRAO izostavivši glagol iz naslova albuma te zatajivši od publike činjenicu da Angela Merkel SERE.

Zašto, o zašto Letovci prilikom primanja nagrade nisu reagirali na tu cenzuru, zašto, o zašto nisu ustali u obranu svojih autorskih prava i sloboda, i zašto, o zašto su šutke prešli preko cenzure?





Moja malenkost u TV-emisiji "Knjiga ili život"

ponedjeljak , 20.03.2017.




Prošli tjedan, točnije u prošli ponedjeljak, bijah u ne pretjerano "belom" Zagreb-gradu, na snimanju TV- emisije "Knjiga ili život" (koja se, ako još ne znate, emitira svakog ponedjeljka, u večernjim satima, na 3.programu Hrvatske televizije)

Kako je bilo, pitate?

Sjećate se SVOG "PRVOG PUTA"?

E, bilo je upravo tako - JEDVA ČEKAŠ DA BUDE GOTOVO I NADAŠ SE DA NEĆE PREVIŠE BOLJETI. wink

U ulozi isljednika bio je Gordan Nuhanović, a zanimalo ga je moje mišljenje o riječkoj književnoj sceni, književnoj kritici u Hrvatskoj i o romanu "4 brave" (koji je napisala, potpisala i kuvertirala Željka Horvat Čeč, uredio Kruno Lokotar, a objavio V.B.Z.).

Kad ćete to moći gledati, pitate?

Kad bude emitirano... sretan

(Vjerojatno u ponedjeljak 03.04.2017.)





PRIČIGIN 2017.





Od 21. do 25.03.2017.
u Splitu se
na više lokacija
održava
novi PRIČIGIN.

Program dostupan
ovdje





Peticija podrške Knjigozemskoj

nedjelja , 19.03.2017.



Peticija podrške Knjigozemskoj

Prostor Knjigozemska, u ulici Rikarda Katalinića Jeretova 5 u Zadru, od 2009. godine okuplja razne udruge i inicijative koje čine dio nezavisne kulturne scene Zadra. Udruga Z.V.U.K. bila je formalni nositelj prava korištenja prostora, u međuvremenu je likvidirana i pravno više ne postoji.

Brigu o prostoru i nastavku aktivnosti od siječnja 2016. g. preuzeli su Udruga za kulturu i umjetnost Punktum, Udruga Zapis, Klub studenata/ica sociologije Antifjaka kao udruga građana, te mnogi drugi umjetnici pojedinci. Nekretnina na adresi Rikarda Katalinića Jeretova 5 se posljednjih 15 mjeseci uredno koristi, sukladno namjeni za koju je prostor dodijeljen. Pokriveni su zatečeni dugovi (režije) kako bi se nesmetano nastavio život i društveni program prostora. Također, uz pomoć i suradnju stanara zgrade saniran je propali krov jedne od prostorija zbog čega prostor određeno vrijeme nije bio u funkciji. Na inicijativu korisnika, ulaz u prostor prilagođen je osobama s invaliditetom.

Od tada se prostor Knjigozemske aktivno koristi. Uz redovne aktivnosti udruga i pojedinaca/pojedinki korisnika realizirana su mnoga predavanja, izložbe, akustični koncerti, predstave, predstavljanja knjiga, pjesničke večeri, radionice za djecu i odrasle, edukativni kvizovi, gledanje filmova, redovni sastanci i planiranje provedbe budućih aktivnosti. Intenzivan rad i program prostora Knjigozemske rezultirao je i sve većim interesom javnosti te je napokon počeo živjeti kao pravi kulturni klub koji okuplja sve dobne skupine. Kao takav, prostor odgovara kulturnim potrebama grada Zadra koje su utvrđene istraživanjem u Strategiji razvoja kulture u Zadarskoj županiji (2013).

Međutim, formalna promjena vodstva kluba Knjigozemska nije izvršena na vrijeme jer je Odluka o dodjeli gradskih prostora na korištenje udrugama od strane Grada Zadra zaprimljena tri mjeseca nakon isteka roka prijave. Upravni odjel za gospodarenje gradskom imovnom prepoznao je takvu situaciju kao pravno nerješiv problem te traže da korisnici napuste prostor zajedno sa svim inventarom.

Poznavajući koliko je truda potrebno da se jedno mjesto kao što je Knjigozemska afirmira, potpisuje se podrška inicijativi okupljenoj u Knjigozemskoj te apelira na Grad Zadar i Upravni odjel za gospodarenje gradskom imovinom da sa sadašnjim korisnicima prostora sklope novi ugovor o daljnjem korištenju prostora. Vašim potpisom podržavate inicijativu i opstanak Knjigozemske. Hvala!


pokretačica peticije Adrijana Vidić

Peticiju možete potpisati ovdje: https://www.peticija24.com/peticija_podrke_knjigozemskoj



TRIBINA "ŽIVI GLASOVI" : Miroslav Mićanović

petak , 17.03.2017.




TRIBINA: ŽIVI GLASOVI. POEZIJA I SJEĆANJE

Subota, 18. ožujka 2017. u 10 sati
Dom za starije i nemoćne osobe CENTAR, Klaićeva 10, Zagreb

Gost književnik:
Miroslav Mićanović


Moderira: Tomica Šćavina

Tribina je otvorena za javnost.


Nova tribina Hrvatskog društva pisaca, „Živi glasovi“, predstavlja iskorak iz uobičajenih okvira unutar kojih se čita i razgovara o poeziji. Odvija se u domovima za starije i nemoćne na području Grada Zagreba i šire, a svrha joj je dvojaka – kulturna i humanitarna. Prema istraživanjima provedenim u Škotskoj (Scottish Poetry Library) i SAD-u (Ruth Pearce Sue i Lillyman, Sveučilište Worcester), čitanje poezije ima pozitivan učinak na ljude koji pate od demencije te kod starijih ljudi općenito poboljšava komunikaciju, podiže samopoštovanje i smanjuje osjećaj izolacije od društva. Unoseći djelić kulture u domove za starije i nemoćne oplemenjujemo i pridodajemo drugačiji smisao okruženju za koje se uglavnom vežu neugodne predodžbe – smrt, nemoć i propadanje tijela. Bit tribine je u dijeljenju, sudjelovanju i interakciji.

Voditelji tribine: Tomica Šćavina i Tomica Bajsić.




Moja kritika knjige Mladena Kopjara "Veliki Bijeli" u "Vijencu"

četvrtak , 16.03.2017.



Na kioscima je
novi broj "Vijenca"
(samo 10 kuna),
a u njemu, između ostaloga,

i moja kritika knjige priča
Mladena Kopjara
"Veliki Bijeli"





Novi "Vijenac" još donosi:

- veliki temat : 50 godina Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog jezika
- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- tekst Strahimira Primorca o knjizi Josipa Mlakića "Bezdan"
- tekst Gorana Galića o velikom interesu koji je u Njemačkoj izazvao prijevod Krležinih "Zastava"
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Željka Kneževića "Dom za pčele samice"
- poezija Nikole Tadića
- tekst Zorislava Lukića o problemima distribucije i prodaje knjiga u Hrvatskoj
- tekst Denisa Leskovara o rock-kantautorici Rhiannon Giddens

te još pregršt tekstova o likovnoj umjetnosti, plesu, kazalištu, glazbi, filmu itd.



Tribina Sinestezije: Crno pismo

srijeda , 15.03.2017.





U četvrtak, 16.03. 2017. u 19 sati u Hrvatskom društvu pisaca, Basaričekova 24
održat će se tribina pod nazivom Crno pismo.

Riječ je ujedno i o nazivu romana jedne od gošći tribine, ugledne književnice Irene Matijašević. U razgovoru bit će riječi o temi traume, nesanice, o prekrajanju povijesnih narativa, odnosno o povezanosti povijesnog narativa, sjećanja i traume, o ljubavi i samoispitivanju.

Uz Irenu Matijašević, gošće Sinestezija su poznate književnice,
autorice zapaženih proznih djela,
Marina Šur Puhlovski i Olja Knežević


Voditeljica tribine Sinestezije:
Darija Žilić






PREDSTAVLJANJE: Daša Drndić "EEG" (Fraktura, 2016.)




U četvrtak, 16. 3. 2017. godine u 20:00 sati u Gradskoj knjižnici Umag održat će se predstavljanje romana Daše Drndić "EEG" (Fraktura, 2016.).

Osim autorice o knjizi će govoriti književni kritičar Vladimir Arsenić.

Andreas Ban, junak novog romana Daše Drndić igra svoju vlastitu partiju šaha, crnim figurama. Bez obzira na to je li u Rovinju, Rijeci, Zagrebu, Beogradu, Parizu, Toskani, Rigi ili pak Tirani, Ban pripovijeda priče onih koji ih sami nisu mogli, znali, smjeli ili htjeli ispričati, jer one su sastavni dio njegove beskonačne partije šaha. Ne želi moliti ni prositi, njega zanima isključivo istina, te se ne libi kopati po svojoj unutrašnjosti, po svojim ranama, ali jednako tako beskompromisno razotkriva gadosti i skrivene tajne svih drugih.

Dobrodošli!



PREDSTAVLJANJE knjige Nade Topić "Male stvari"





Gradska knjižnica Solin nas poziva

na predstavljanje knjige Nade Topić "Male stvari",

u petak, 17. ožujka u 19 sati u Teatrinu Gradske knjižnice Solin.

Knjigu će predstaviti Irena Delonga Nešić i Hrvoje Marko Peruzović, u prigodnom programu sudjeluje Silvija Vukšić (flauta) dok će tekstove govoriti učenice 4.a razreda OŠ Vjekoslava Paraća:
Lucija Zebić (Zemlja), Andrea Zlatić (Zvijezda), Dora Pribudić (Jedna) i Ella Radanović (Stvari), učiteljica Mirjana Gambiroža


Ulaz slobodan.




V.B.Z. predstavlja nove knjige pjesama Tomislava Zajeca i Martine Vidaić

utorak , 14.03.2017.



V.B.Z. nas poziva na predstavljanje dviju novih knjiga pjesama:

Martina Vidaić „Tamni čovjek Birger" i Tomislav Zajec „Katolička krivnja"

Srijeda, 15. ožujka 2017. godine, u 19 sati
Botaničar, Trg Marka Marulića 6, Zagreb

Sudjeluju: Martina Vidaić, Tomislav Zajec i Marko Pogačar

O knjigama:

Tomislav Zajec
'Katolička krivnja'


Dramatičar, prozaik i pjesnik Tomislav Zajec svom novom pjesničkom rukopisu nameće snažan konceptualni okvir koji položaj pojedinačne pjesme podređuje cjelini djela – u pitanju je, umjesto zbirke, zaista pjesnička knjiga.
Svaka pjesma započinje činom promatranja, subjektivnim kadrom, doslovno riječju 'promatra'. Pogled se pritom ne zaustavlja na organom vida spoznatljivim prostorima. Promatra se naravno život, a autorov izbor onoga što promatrač vidi kreira svijet koji, koliko god bio intiman i subjektivan, vrlo lako postaje i naš. Čak i kad je riječ o vremenu i prostoru u kojem nismo živjeli, Zajecove pjesme izglobljenom naracijom odašilju semantičke i emocionalne signale koje prepoznajemo kao vlastite.
Katolička krivnja je duboko intimno poetsko svjedočanstvo, ali, istovremeno, uz nenametljiv, 'čist' stil ujednačenoga rukopisa, najbolja preporuka za buduće čitatelje upravo je ova univerzalnost iskustva, u životu u koji smo bačeni, a tek nam je otkriti da solidarnost je svojim tvrdim slovima / upisana u same temelje ovoga svijeta.


***

Martina Vidaić

'Tamni čovjek Birger'

Okruglu petoljetku nakon Goranom za mlade pjesnike nagrađenoga prvijenca Era gmazova, Martina Vidaić javlja se s dostojnim lirskim nasljednikom. Tamni čovjek Birger razvija i nadopisuje ranije zacrtane poetičke strategije i tematsko-motivske matrice: ova tiha, konfesionalna lirika koja mjestimice prerasta u zaglušujući egzistencijalni vrisak razapeta je između minuciozne egzegeze protagonistice i njezina – počesto ponešto rezigniranog i bezvoljnog – odmjeravanja snaga sa svijetom. Tkivo, koje je u prvoj knjizi bilo prije svega ono posve opipljivo, fizičko, sada je tkivo svakodnevice, rutine nad kojom, uz knjige i dnevne rituale, bdije šef: nerealno mala / riječ za božanstvo. U njezinu žrvnju nestvarne djevojčice, koje nisu slučajno u ovu knjigu prebjegle iz poznatog naslova Marije Čudine, nakon godina naukovanja nalijeću na zid; godine lutanja zaglavile su u shemi večera, kauč, TV. No ne treba smetnuti da na toj intimnoj građevini, čvrsto ograđenoj, postoji prozor, i taj je prozor širom otvoren – kroz njega se u prvom planu vidi biljka, onih nekoliko listova poezije.



TRIBINA DHKP-a "Tragom prijevoda" : knjige Konstantina Vaginova i Makisa Tsitasa

ponedjeljak , 13.03.2017.




Druga ovogodišnja tribina iz ciklusa “Tragom prijevoda” održat će se u ponedjeljak 13. ožujka 2017. u 18.00 sati, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5), a bit će predstavljeni sljedeći naslovi:

Konstantin Vaginov, Jarčeva pjesma, prijevod: Irena Lukšić, Disput 2017.

Vrsna i višestruko nagrađivana prevoditeljica, urednica i spisateljica Irena Lukšić ispričat će nam kako je razbila složene šifre autorova mušićava narativa i pronašla ključ za njegovo razumijevanje i prevođenje.

Makis Tsitas, Bog mi je svjedok, prijevod: Irena Gavranović Lukšić, OceanMore 2016.

Kako se provela u svijetu Hrisovalántisa, gojaznog šećeraša, sve impotentnijeg ovisnika o prostitutkama, ženomrsca i ksenofoba, ali i pravoslavnog kršćanina koji se proglašava mučenikom, kako se nosila s njegovim sve luđim i apsurdnijim humorom te njegovom nestandardiziranom romanesknom strukturom i lirskim digresijama ispričat će nam njegova prevoditeljica, doktorandica na Odsjeku za novogrčki jezik i književnost Filozofskoga fakulteta Nacionalnog i kapodistrijskog sveučilišta u Ateni, Irena Gavranović Lukšić.

Tribinu moderira Ana Badurina.



TRIBINA: Što imamo od književnosti?

nedjelja , 12.03.2017.




Teorija književnosti u posljednje se vrijeme udaljila od književnoga teksta i gotovo prestala postavljati temeljno pitanje: što znači čitati? Ali to nije razlog da se u praksi i u životu prestanemo pitati zašto čitamo i što nam čitanje daje. Za knjigom posežemo radi estetskog užitka ili prikupljanja znanja, iz znatiželje, da ubijemo dosadu ili iz puke ljubavi za čitanjem. Odnos teksta i čitatelja kompleksan je, nepredvidiv, ali i dvosmjeran – različitim tekstovima odazivamo se na najrazličitije načine.

Književni tekstovi često nam omogućuju bolje razumijevanje svijeta i nas samih, preživljavanje ili barem lakše podnošenje teških životnih situacija. Zavirivanjem u tuđe živote i uživljavanjem u tuđe sudbine spoznajemo da je naše poimanje svijeta tek jedno od mogućih. Čini li nas to tolerantnijima? Može li čitanje razvijati kritičko mišljenje i empatiju, poticati nas na solidarnost i pobuđivati nešto dobro u nama?

Možemo li dakle čitanjem književnih djela postati bolji ljudi, ljudi koji žele mijenjati svijet? Može li nam književnost u vremenu sekularizma ponuditi odgovore na neka konačna pitanja, za koje je ranije služila religija? Ili takvo shvaćanje književnosti oduzima njezinu samostalnost i estetsku funkciju?

O tim i drugim pitanjima razgovarat će Anera Ryznar i Marija Ott Franolić
13.03.2017. od 19 sati u KIC Zagreb (Preradovićeva 5).






INTERVJU: Nenad Stipanić

subota , 11.03.2017.





Kada Vanja Kulaš
odradi razgovor
sa sugovornikom poput Nenada Stipanića
ostaje nam samo udobno se smjestiti,
pažljivo čitati i upijati.

Intervju čitajte ovdje





Nagrade Goranovog proljeća Dorti Jagić i Moniki Herceg





Ovogodišnja dobitnica Goranova vijenca ugledna pjesnikinja srednje generacije Dorta Jagić.

Nagradu Goran za mlade pjesnike dobila je Monika Herceg.

Ovogodišnje Goranovo proljeće, 54. po redu održat će se u Zagrebu i Splitu, a svoje će zatvaranje imati u Lukovdolu, u lipnju ove godine.




Promocija knjige Mirele Holy "VRAŽICA NOSI PRADU, A BOGOVI KONFEKCIJU" (Jesenski i Turk, 2017.)

petak , 10.03.2017.




Jesenski i Turk nas pozivaju na

PROMOCIJU KNJIGE
Mirele Holy
'VRAŽICA NOSI PRADU, A BOGOVI KONFEKCIJU'


koja će se održati

u ponedjeljak, 13. ožujka 2017. godine, s početkom u 17 sati
u velikoj dvorani Kulturno informativnog centra, Preradovićeva 5 u Zagrebu



Na promociji ćete prisustvovati procesu političke kanonizacije kandidata Ive Josipovića u režiji vražje odvjetnice,
ujedno i autorice knjige Mirele Holy i asistenciju moderatora/izdavača Gorana Batine i medijskog suca Borisa Rašete.


Dobrodošli!

O knjizi :

Mirela Holy

"VRAŽICA NOSI PRADU...A BOGOVI KONFEKCIJU"


PRĘT-Ŕ-PORTER PRIČE O POLITIČKOJ MOĆI

Knjiga Mirele Holy prikazuje hrvatsku politiku kao jedinstven pandemonij, privilegirano obitavalište zlih duhova ove zemlje. U njoj vidimo čestite konzervativce kako seksualno zloporabljuju djecu i tuđe bračne partnere bez trunke grižnje savjesti, ljevičarske ljepoduhe koji do podneva spavaju a poslije podneva propovijedaju socijalnu pravdu namještajući milijunske poslove bližnjima. Naš političar, pokazuje Mirelina knjiga, mora imati solidno razvijen mozak, iznimno široka leđa – u koja će se u prvoj krivini zabiti deseci prijateljskih noževa – puno vazelina i nosnice koje ne može razvaliti ni letalna doza bijelog praha, ali nikako i ni u kojem slučaju ne smije imati savjest, jer je tad dibidus propao.
Boris Rašeta, novinar

Parafrazirajući naslov poznate knjige smještene u svijet visoke mode promatran iz vizure autsajdera, modno obrazovana Mirela Holy pripovjeda o onom po čemu je ipak svi bolje poznajemo, hrvatskoj političkoj stvarnosti. Kao što junakinja knjige Vrag nosi Pradu začudno promatra i usput secira okrutan svijet modnih intriga, Mirela Holy se postavlja u istu poziciju progovarajući o svojim doživljajima u svijetu ništa manje okrutne ali i živopisne političke scene u Hrvata. Iako se formalno povukla iz politike, na čitatelju ostaje da zaključi da li je Mirela Holly danas doista autsajder na našoj političkoj sceni?
Nenad Korkut, modni analitičar

Nakon Komunikacijskih strategija magije, Mirela Holy vodi nas u magiju visoke politike, mnogima neodoljive, makar znaju da je prilično mračna. Parodirajući stil self-help priručnika, britka i duhovita, ova bi knjiga dobro došla Donaldu Trumpu kada bi on čitao.
Milana Vuković Runjić, književnica




Autoportret Mladena Kopjara




Sljedećih ćete mjeseci u Magazinu Gradske knjižnice Rijeka puno čitati o čarobnjacima koji stoje iza nastanka dječjih knjiga, priča, slikovnica, a čast otvaranja jedinstvenog autorskog kuta ima Mladen Kopjar.

Njegovo predstavljanje čitajte ovdje




Nova poezija Darije Žilić

četvrtak , 09.03.2017.




Danas,
u emisiji 3.programa Hrvatskog radija
"Poezija naglas"
od 22:00 do 22:30

bit će pročitano nekoliko pjesama
iz još neobjavljene
nove zbirke poezije
Darije Žilić.





Predstavljanje knjige Marije Lamot 'Zašivene riječi' (HDP, 2016.)





Pozvani smo na predstavljanje knjige

Marije Lamot 'Zašivene riječi' (HDP, Biblioteka časopisa Poezija, 2016.)


koje će se održati 10. 03. 2017. (petak) u 19.30 h
u knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi Most 2, Zagreb


Sudjeluju: Marija Lamot, autorica, Ivan Herceg, urednik knjige,
Božica Pažur, književna kritičarka i Darija Žilić, književna kritičarka
.

Stihove će čitati Dina Leško i Ivan Herceg.


Dobrodošli!





Nova knjiga poezije Slavka Jendrička "Crni krugovi" (Matica hrvatska Sisak, 2017.)

srijeda , 08.03.2017.




Slavku Jendričku je upravo objavljena nova knjiga poezije.

Naslov je 'Crni krugovi', izdavač Matica hrvatska Sisak, urednik Davor Ivankovac.
Knjigu je likovno uredila i pripremila za tisak Julija Marjanović.
Cijena knjige je 60,00 kn, ima 44 stranice i broširan uvez.

Donosim i jednu pjesmu iz knjige

Slavko Jendričko
VIDRIĆEVSKI 25


Smijati se treba grohotom svim prljavim namještaljkama
ne ostavljajući na cjedilu prijatelje kopajući svima rupe
koje neće moći obasjati sunce mjesečina tisuće štednih sijalica
svijetla brza krv ispod zaraslih rana koja prenosi prevažna
divna sjećanja u srce moždane stanice, eksplozivnu podsvijest

nemoj da tamo nekog tamnog dana prepoznaš sebe kao prosjaka
koji pred dućanom s flašom piva neuspješno pokušava izmoliti
osmijeh od svojih loših kopija do kojih ti nije stalo kao ni njima
do tebe od kojeg ne mogu više ušićariti ništa pragmatično za sebe
nikako te ne doživljavajući, ni prezrivo kao klošara, ni klauna za zabavu

skrati sebi rep kao konju da se ne moraš braniti od nasrtljivih muha
osim u snažnom kasu vijorenju grive poput luka napetim mišićima
spoznajući putove vlastitih priča ni tebi shvatljivih dok si ustrajan
u paljenju zastave kresova pored kojih radost fermentira u slador
ništeći strah da izgubiš privilegiju trenutno povlaštenog poslušnika.



NOVO: Sanja Kovačević - 'Kvalitetne TV serije : Milenijsko doba ekrana' (CKP/Jesenski i Turk, 2017.)

SANJA KOVAČEVIĆ
'Kvalitetne TV serije : Milenijsko doba ekrana'

Nakladnik: Centar za kreativno pisanje i Jesenski i Turk
359 str., meki uvez
Cijena: 149.00 kn

Riječ izdavača


„Kvalitetne TV serije: Milenijsko doba ekrana“ je prva je knjiga na hrvatskom i južnoslavenskim jezicima koja se bavi suvremenom visokokvalitetnom produkcijom televizijske serije. Suvremena TV serija je posljednjih 20-ak godina na vrhuncu svog prestiža poprimila onu kulturnu ulogu koju je od 40-ih do 70-ih imao film, a koncem 19. stoljeća roman. Postala je središnji pripovjedni medij visoke građanske kulture. Samim tim, pojavljuje se potreba za znanstveno-popularnom knjigom o tom fenomenu koja bi služila kao uvod studentima, učenicima, stručnjacima filmolozima, te naprosto gledateljima-ljubiteljima. Ova knjiga je kronika koja nam sintetski predstavlja tu duboku transformaciju. Riječ je o knjizi koja kroz kronologiju zbivanja i ključne „analize slučajeva“ predstavlja velikih četvrt stoljeća američke televizije.
– Jurica Pavičić, prof. dr. sc. filmologije i filmski kritičar

Knjiga Sanje Kovačević dodiruje kulturno iznimno aktualan i važan fenomen tzv. kvalitetnih serija koje su uspostavile visok prag umjetničkog stvaralaštva na audiovizualnom području, pri čemu se kulturna prevlast visoke kvalitete fikcijskog stvaralaštva prebacuje s filmskog na televizijsko područje. Kako je središnja značajka tih serija njihova dramaturška kompleksnost i pristup Sanje Kovačević je lucidno interpretacijski kompleksan: podjednako razmatra dramaturške složenosti izabranih serija, njihova psihološka i sociološka utemeljenja, kao i osobite povijesno-produkcijske uvjete njihove pojave, sustave rada na njima, recepcijske kontekste.
Knjiga joj je pisana istraživački temeljito, upućeno u široku relevantnu literaturu, širok spektar serija i očito vlastito djelatno (scenarističko) iskustvo; puna je informacija o konkretnim okolnostima nastanka serija, suptilnih interpretacijskih analiza, a sve to dano čitkim i protočnim stilom, koji i očitu akribiju autorice čini intrigantnom.
– Hrvoje Turković, prof. dr. sc. filmologije



Izvor: Moderna Vremena Info


Literarna večer "Pjesnikinje za pjesnikinje"

utorak , 07.03.2017.




Veleposlanstvo Republike Slovenije u Zagrebu i Hrvatski centar P.E.N
povodom Međunarodnog dana žena
ljubazno pozivaju na

literarnu večer "Pjesnikinje za pjesnikinje"

8. ožujka 2017., u 19.30 sati,
u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića

Preradovićeva 5, Zagreb

Sudjelovat će: Barbara Korun, Stanislava Repar, Lidija Dimkovska, Sibila Petlevski i Asja Bakić
Moderatorica: Nadežda Čačinovič

Događaj će se odvijati na hrvatskom i na slovenskom jeziku; informacije o projektu te pročitane pjesme bit će na raspolaganju i na engleskom jeziku


***

Pjesnikinje o pjesnikinjama je projekt koji je nastao prilikom poteškoća jedne od slovenskih pjesnikinja zbog produženja statusa u Ministarstvu kulture: obratila se deset pjesnikinjama za pomoć te ih povezala idejom kako pjesnikinje moraju nešto učiniti također za svoje društveno djelovanje odnosno i za sebe, te da su same međusobno odgovorne za percepcijsko polje poezije stvorene od ženskog pera. Iz ove inicijative proizašli su redoviti mjesečni susreti o poeziji. U razdoblju od pet godina zaredalo se pedesetak pjesničkih zbirki četrdesetak pjesnikinja – svaka večer bila je unikatna, ali i vrlo ugodna i posebna. Osjećaj međusobne solidarnosti i prijateljske kritičnosti svakako godi, a tom prilikom se izreku i zapisuju društveno vrlo relevantne stvari.

A na drugoj strani – tuđinstvo. Eugene Ionesco, Ismail Kadare, Linda Maria Baros samo je nekoliko imena literarnih stvaralaca, koji su živjeli u stranom svijetu. O njima puno znamo, ali ne znamo baš puno o došljacima u našoj sredini. Lidija Dimkovska u Sloveniju je došla iz Makedonije, a Stanka Repar iz Slovačke. Nadežda Čačinovič je Slovenka, Asja Bakić je iz Bosne i Hercegovine, a Sibila Petlevski ima i makedonske korijene. Kako se osjećaju, kako stvaraju, kako rješavaju pitanje identiteta, sve to su pitanja koja su posebno osjetljiva za pjesnikinje.

Dodirna točka je solidarnost. Ženske stvarateljice još uvijek se nalaze u sjeni muških kolega, tim više ako su strankinje. Projekt Pjesnikinje o pjesnikinjama je priča o solidarnosti i međusobnom poticanju, što će biti i ključna poruka obilježavanja Međunarodnog dana žena.



JEDAN MOJ MALI SAVJET izdavačkim kućama

ponedjeljak , 06.03.2017.




Iako se Fraktura , s razlogom , smatra najboljom našom izdavačkom kućom, mislim da Disput nimalo ne zaostaje. (Dapače, što se tiče kataloga publicističkih naslova Disput je ispred Frakture).

Osim što se Disputova izdanja odlikuju visokom razinom kvalitete rukopisa, dizajna, prijevoda, prijeloma, lekture i korekture itd., po nečemu DISPUT je ISPRED SVIH DRUGIH IZDAVAČKIH KUĆA.

Naime, u svojim edicijama "Žive slike" (domaća proza, ur.Josip Pandurić) i "Na tragu klasika" (strana proza, ur. Irena Lukšić) Disput ustrajava u praksi uvrštavanja u knjigu POGOVORNE BILJEŠKE u kojoj urednik, prevoditelj ili književni kritičar piše o toj knjizi i pozicionira je unutar autorova opusa. DISPUT JE JEDINI NAŠ IZDAVAČ koji njeguje tu hvalevrijednu i, po mom sudu, iz više razloga JAKO VAŽNU PRAKSU. (Sorry, zapravo nije istina da je Disput jedini, čini to i koprivnički Šareni dućan ali oni godišnje objave puno manji ukupan broj knjiga).

Svojedobno je i Algoritam uvrštavao tekstove Andree Zlatar u knjige strane proze koje je ona uređivala (ali je ipak bilo i knjiga te edicije bez tih tekstova), a i Profil je jedno vrijeme knjige svoje edicije Femina (strana proza ženskih autorica, ur.Alica Gracin) obogaćivao takvim tekstovima, ali je to bilo kratkog daha. Dok sam bio urednik u Hena com-u predlagao sam to, ali, nažalost, kod ljudi koji vode tu izd.kuću nije bilo sluha za tu ideju.

S obzirom da urednici ionako, za potrebe aplikacije knjiga na natječaj Min.kulture za otkup knjiga za knjižnice moraju napisati recenzije, zaista mi nije jasno zašto izdavačke kuće bar te recenzije ne uvrštavaju u knjige.

Zar zaista ne uviđaju VIŠESTRUKU KORISNOST I VAŽNOST te prakse?




Anda Bukvić i Marija Ott Franolić o ženskim dnevnicima

nedjelja , 05.03.2017.



8. ožujka 2017. u 18:00
Gradska knjižnica Rijeka


Na Dan žena Anda Bukvić i Marija Ott Franolić govorit će u Gradskoj knjižnici Rijeka, u Središnjem odjelu Filodrammatica, o ženskim dnevnicima.

Dnevnici su fluidni i teško odredivi žanr, može ih se čitati kao književno djelo ili historiografski dokument - važan ili posve trivijalan. Ženski su dnevnici zanimljivi jer su autoricama mogli pružati utočište od života i često mukotrpne svakodnevice, čak im omogućavati zapisivanje zabranjenih misli osobito u vrijeme kad žene nisu bile poticane na javno djelovanje.

Koje su najzanimljivije autorice dnevnika i kako pristupiti njihovim tekstovima, na koji ih način analizirati? Što su im oni značili i što ih je gonilo na pisanje? Kako su živjele žene u prošlosti i što su zapisivale o svojim životima? Što nam ti dnevnici mogu značiti danas, zašto ih čitamo i proučavamo?

Razgovor će se temeljiti na knjigama "Ovo ovdje sam ja: dnevnici njemačkih autorica iz razdoblja oko 1800." Ande Bukvić i "Dnevnik ustremljen nedostižnom: svakodnevica u ženskim zapisima" Marije Ott Franolić.



Radijski razgovor s Lukom Šeputom, glavnim urednikom "Vijenca"




Povodom izlaska
600. broja "Vijenca"

u ponedjeljak, 06.03.2017.
s početkom u 10:30 h


u emisiji "Razgovor s povodom"

možete poslušati polusatni radijski razgovor

s Lukom Šeputom,
glavnim urednikom tog Matičinog dvotjednika.








RADIO ROMAN : Ivana Sajko "Ljubavni roman"

subota , 04.03.2017.




Od ponedjeljka 06.03.2017.
do petka 10.03.2017.

od 09:30 do 09:55 h

na 3.programu Hrvatskog radija

u emisiji RADIO ROMAN
možete poslušati

"Ljubavni roman" Ivane Sajko.

MOJA KRITIKA tog romana dostupna je ovdje




Nagrađivani češki pisac mlađe generacije – Jan Nemec gostuje u Zagebu



Višestruko nagrađivani češki pisac mlađe generacije – Jan Nemec gostuje u Zagebu gdje će u sklopu programa Europea u dvorištu u utorak, 7. ožujka u 19 sati u caffeu U Dvorištu predstaviti hrvatski prijevod svog romana "Povijest svjetlosti", u izdanju Naklade Ljevak.

Uz autora na predstavljanju će još sudjelovati prevoditeljica knjige te profesorica bohemistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Katica Ivanković, urednik knjige Kristijan Vujičić i prevoditelj na događanju Alen Novosad, dok će razgovor s gostima voditi Ivana Bodrožić.


"Povijest svjetlosti" raskošan je roman o kontroverznoj ličnosti češke kulture i umjetnosti – fotografu Františeku Drtikolu – koji je stekao svjetsku slavu snimajući aktove i portrete.
Koncepcija ovoga romana neobična je za suvremenu češku prozu – umjetnički i duhovni bildungsroman nalik je freski, a pokriva razdoblje duže od pedeset godina podastirući čitateljima priču prepunu detalja koja nas tjera da se zaustavimo i u svakom živom i neživom objektu pronađemo neki božanski trenutak – kao u trenutku okidanja umjetničke fotografije.


O autoru:
Jan Němec
rodio se 1981. u Brnu. Studirao je sociologiju i religijsku kulturu na Masarykovu sveučilištu u Brnu te dramaturgiju na Janáčekovoj umjetničkoj akademiji u istom gradu. Izdao je zbirku poezije "První život" (Prvi život, 2007.), a potom zbirku kratkih priča "Hra pro čtyři ruce" (Četveroručno sviranje, 2009.) i biografski roman o poznatome fotografu Františeku Drtikolu pod naslovom "Dějiny světla" (Povijest svjetlosti, 2013.). Němec je urednik u izdavačkoj kući Host, kao i u književnom mjesečniku Host. Hvaljena od kritike i čitatelja, knjiga "Povijest svjetlosti" priskrbila je autoru više nagrada i nominacija: Nagradu Europske unije za književnost 2014., nagradu Češka knjiga 2014., nominaciju za nagradu Magnesia Litera za prozu 2014., nominaciju za Nagradu Josefa Škvoreckog 2014. Jan Němec bio je dvije godine predsjednik češke strukovne organizacije prozaika i pjesnika Asociace spisovatelů (Udruženje pisaca) osnovane 2014. godine.



Izvor: Moderna Vremena Info

PROMOCIJA knjige "O ljubavi, batinama i revoluciji" Nore Verde (a.k.a. Antonela Marušić).

petak , 03.03.2017.




U knjižnom klubu Knjigozemska (Richarda Jeretova 5, Zadar) u subotu 4. ožujka s početkom u 20.30 održat će se promocija knjige "O ljubavi, batinama i revoluciji" Nore Verde (Antonela Marušić).

Autorica je dugogodišnja novinarka koja je 90-ih studirala na zadarskom Filozofskom fakultetu i radila u gradskim tiskovnim medijima, a od 2010. književne radove potpisuje pod imenom Nora Verde.

Knjigu kratkih priča "O ljubavi, batinama i revoluciji" uz autoricu će promovirati Valerija Barada i Adrijana Vidić.




HAPPY BIRTHDAY TO ME!







45 .


600.-ti broj "Vijenca"

četvrtak , 02.03.2017.




Na kioscima je
novi, 600.-ti broj "Vijenca"
(samo 10 kuna)
koji, između ostaloga donosi:

- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- tekst Strahimira Primorca o romanu Slavenke Drakulić "Mileva Einstein, teorija tuge"
- razgovor s njemačkim pjesnikom Hansom Thillom
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Mirka Ćurića "Smrt Petera Eszterhazyja"
- reportaža Dubravka Jelačića Bužimskog iz Havane
- tekst Seada Begovića o knjizi Zvonimira Baloga "Svjetlost nevidljiva strana mraka"
- tekst Martine Lončar o novome broju časopisa "Most"
- tekst Denisa Leskovara - rock-portret Davida Byrnea

te još pregršt tekstova o likovnoj umjetnosti, kazalištu, glazbi, plesu, filmu itd.


INTERVJU: Elvir Tominić

srijeda , 01.03.2017.




Pula ima vlastitu suvremenu romanesknu trilogiju! Upravo je ovih dana Elvir Tominić (rođen 1973.) objavio treći roman iz svoje Pulske trilogije/Trilogije za Renatu. Riječ je o romanu Priča o Edipu koji je uslijedio nakon Kronike obožavanja (2013. ) te romana Crni pastuh (2016.). Tvrda naturalistička proza što vrvi teškim socijalnim temama, izoliranim pojedincima, proza iz koje izvire ljubav i podozrenje prema rodnom gradu, a to znači da uključuje i dubinsko preispitivanje vlastitog narativnog i autorskog ja, sve su to odrednice sasvim osobitog Elvirovog rukopisa.

Samozatajni pisac koji rijetko izlazi iz neposrednog susjedstva nebodera na Vidikovcu u kojima je odrastao i gdje i sada živi, u intervjuu za ZiN Daily svjedoči svoju spisateljsku i autsajdersku poziciju. - razgovor čitajte ovdje



Promocija časopisa "Treća" s temom Migracije: otpor i stradanje




Pozvani ste na

promociju časopisa "Treća"

u Multimedijalnom institutu Mama, Preradovićeva 18, Zagreb

u petak, 3. 3. 2017. u 12h



Kako posredovati iskustvo migracije?
Kako osobi „između" državnih dokumenata pokloniti javno pravo glasa?
Kako učiti od ranijih migracijskih valova Europe?
Na koji način feminističke teorije doprinose razumijevanju otvorenih granica i na koji se način feminističke aktivistice danas bore protiv restriktivnih politika zatvaranja granica?
Kako prepoznati rodne dimenzije tranzicijske traume, ali i tranzicijskog posttraumatskog rasta?

Ova pitanja povodom novog broja časopisa „Treća" otvaraju:
Iva Grgić Maroević, Marijana Hameršak, Selma Banich, Lana Bobić, Emina Bužinkić te glavna urednica časopisa „Treća" Nataša Govedić.

Promocija "Treće" na temu Migracije: otpor i stradanje održat će se u sklopu obilježavanja rođendana Marije Jurić Zagorke.


<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>