knjiški moljac (by Božidar Alajbegović)

31.01.2017., utorak

PREDSTAVLJANJE knjige prof.dr. Marka Uršiča "O renesansnoj ljepoti"




Dana 02.02. 2017. u 18 h u Knjižnici Bogdan Ogrizović, Preradovićeva 5 Zagreb
održat će se predstavljanje knjige

„O RENESANSNOJ LJEPOTI“
PROF. DR. MARKA URŠIČA IZ LJUBLJANE


Predstavljanje je organizirano pod pokroviteljstvom Veleposlanstva Republike Slovenije u Zagrebu

Knjigu će predstaviti autor, urednica i prevoditeljica Ksenija Premur
i moderatorica Darija Žilić


'O renesansnoj ljepoti', prva knjiga 'Ljeta u tetralogiji Četiri doba' odvodi nas na putovanje kroz renesansnu likovnu umjetnost, književnost, filozofiju, teologiju, historiografiju, i sve to kao kroz splet monologa i dijaloga, eseja i filozofskih rasprava.

Dr. sc. Marko Uršič, rođen 1951., profesor je logike, filozofije prirode i renesansne filozofije na Filozofskom fakultetu u Ljubljani. Njegov stvaralački opus seže od znanstvenih rasprava preko eseja i publicistike do književnosti. Izuzev brojnih kraćih djela, koja su objavljena u tuzemnim i inozemnim revijama, napisao je sljedeće knjige: filozofski esej Enivetok (1981.), fantastični roman Pukotine (1985.), zbirku filozofskih rasprava Matrice logosa (1987.), roman-dnevnik Hodočašće za Animom (1988.), zbirku religioloških tekstova Gnostički eseji (1994.) i visokoškolski udžbenik Osnove logike (1997.) Sedam godina uređivao je reviju Poligrafi, tromjesečnik za religiologiju, mitologiju i filozofiju. Svoju veliku tetralogiju Četiri doba u kojoj objedinjuje filozofiju, esejistiku i književnost počeo je pisati već krajem prošlog stoljeća, a završio ju je 2015. Cjelina tetralogije obuhvaća više od 2500 stranica, znatan dio toga su filozofski i životni dijalozi između četiri glavne osobe: Bruna, Marije, Ivana i Anđela. Svako od četiri ljetna – kao i životna – doba tvori samostalno knjižno djelo: Traženje puta (Proljeće, 2002.), O renesansnoj ljepoti (Ljeto I, 2004.), Sedmerke (Ljeto II, 2006.), Daljna blizina neba (Jesen, 2010.), O sjenkama (Zima, 2015.).




- 19:30 - Komentari (0) - Ispiši - #

Pokrenut je novi, višejezični književni časopis "ZiN Daily"




Upravo je pokrenut novi međunarodni elektronički časopis pod nazivom ZiN Daily na web adresi : https://www.zvonainari.hr/zin-daily . U prvim danima na stranicama časopisa objavljeni su, između ostalih, prijevodi na engleski jezik pjesama Sime Mraovića, novi radovi Dinka Telećana i mađarskog kolege Zoltana Danyija, pjesme Neve Lukić, Dennisa Phillipsa i Davora Šalata, fotografije Stana Lafleura...

Iza novog časopisa stoji Udruga za proizvodnju kulture ZVONA i NARI, a sam naziv dolazi od istoimene književne rezidencije u Ližnjanu, u Istri. U tom je književnom svratištu u posljednjih šest godina boravilo preko stotinu pisaca, prevoditelja, urednika, nakladnika, knjižničara i drugih profesionalaca i umjetnika koji se u svom radu bave knjigom.

ZiN Daily višejezični je časopis koji ima ambiciju kroz spoj formi, estetika, autentičnih glasova i različitih medija ponuditi uvid u kretanja na međunarodnoj književnoj sceni. Smisao časopisa jest stvoriti jedinstvenu umjetničku zajednicu koja postoji kako virtualno tako i na točno određenom mjestu jer svi suradnici imaju priliku surađivati i u prostoru ližnjanskog svratišta.

ZiN Daily poziva na suradnju domaće i inozemne autore. Cilj je izgraditi zajedničku platformu za književnu, kulturnu i društvenu razmjenu, mjesto gdje će se kroz prizmu umjetničkog rada aktivno propitivati društveno-politička kretanja, mjesto međusobne solidarnosti i nadahnuća.

Časopis je višejezični: trenutno se primaju i objavljuju tekstovi na osam jezika, ali taj će se broj s vremenom povećavati. Engleski jezik u časopisu služi kao poveznica, no sadržajno je cilj predstaviti rad autora ne samo u izvorniku, već i u što većem broju prijevoda. U svijetu koji se zatvara unutar uskih granica, u svijetu u kojem strah postaje osnovna valuta, ZiN Daily nastojat će stvoriti prostor slobode i spajanja, prekoračenja granica koje nas sputavaju...

Uredništvo časopisa čine Daniel Allen Cox, kanadski pisac i prevoditelj, te Natalija Grgorinić i Ognjen Rađen, pisci i prevoditelji iz Istre.

Više informacija o časopisu, kao i o načinu na koji zainteresirani suradnici mogu poslati svoje tekstove te audio i vizualne priloge nalazi se na: https://www.zvonainari.hr/contact




- 11:44 - Komentari (1) - Ispiši - #

INTERVJU: Branko Čegec




Pjesnik, esejist, prozaist, urednik,
osnivač izd.kuće MeandarMedia,
pokretač brojnih časopisa,
sve to i ne samo to jest
Branko Čegec
razgovor s kojim možete
pročitati ovdje





- 09:18 - Komentari (1) - Ispiši - #

30.01.2017., ponedjeljak

PREDSTAVLJANJE romana Klare Peranić "Vermogen - četiri kraljevstva" (Studio Tim, 2016.)




U srijedu, 1. veljače 2017. godine u 20.00 u Book caffeu Dnevni boravak u Rijeci, Ciottina 12a, izd.kuća Studio Tim predstavit će svoje novo izdanje, roman Klare Peranić 'Vermogen - četiri kraljevstva.'

Roman će, osim autorice Klare Peranić, predstaviti Milan Zagorac.

Izdavačka kuća Studio TiM u posljednjih se nekoliko godina orijentirala na knjige za djecu i mlade, pa je u tom kontekstu i Vermogen jedan od naslova iz tog niza. Tim više veseli da se radi o mladoj riječkoj autorici Klari Peranić (rođena 1996.) koja trenutno studira hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Rijeci te joj je Vermogen - četiri kraljevstva ujedno prva objavljena knjiga.

Kada se pročuje da princeza Davina, nasljednica prijestolja kraljevstva Vermogen, nema magične moći koje su nužne za upravljanje cijelim kraljevstvom i za njegov opstanak, poredak četiriju kraljevstava nađe se u opasnosti.

Marta, zakonita nasljednica prijestolja, gotovo osamnaest godina živi skrivajući svoje porijeklo. Naposljetku prihvaća neizbježni sukob; jer na kocki su životi mnogih, ali i opstanak Vermogena.
Putem sazrijevanja, koje je istovremeno i priprema za borbu, Marta u sebi otkriva snažnu i odlučnu mladu ženu.

Na tom putu upoznaje svog zaštitnika Eneja, ali i ovladava magičnim moćima kako bi svom narodu i susjednim kraljevstvima osigurala dugotrajni mir gotovo nepovratno uništen godinama brutalne tiranije.

Riječ je o sadržajno vrlo bogatoj prozi koja se svakako oslanja na pravila žanra (magija, fantazijski junaci), ali koja istovremeno otvara esencijalna pitanja tajne, uzurpacije, prekršaja i nužnosti borbe ne bi li se junakinja iz djevojčice nizom formativnih iskustava preobrazila u odlučnu mladu ženu, uz svakako naglašenu empatiju te ljubavnu radnju u pozadini, a što su svakako poruke koje mladom čitateljici/čitatelju mogu biti vrlo jasno dane kroz likove i radnju smještenu u prepoznatljiv ambijent žanra fantazijske proze. Vermogen - četiri kraljevstva, svakako vjerujemo, obećaje i nastavak, odnosno, nove nastavke.

Dio romana je dostupan na https://issuu.com/studiotim/docs/vermogen




- 22:52 - Komentari (0) - Ispiši - #

Novi trobroj "Balkanskog književnog glasnika", u cijelosti posvećen poeziji

Nakon nešto duže pauze objavljen je novi trobroj (u cijelosti posvećen poeziji) internetskog književnog časopisa 'Balkanski književni glasnik', koji već dugi niz godina neumorno uređuje DUŠAN GOJKOV.

Časopis - gotovo 500 stranica - možete besplatno čitati ovdje : https://issuu.com/balkanski.knjizevni.glasnik/docs/bkg_27-28-29 a u nastavku donosim urednikov uvodnik i sadržaj novog broja :



Trobroj Balkanskog književnog glasnika, poezija

Iako novog broja nije bilo neko vreme, nismo mirovali nego smo objavili knjige Zorislava Paunkovića, Danijele Jovanović, Borisa Lazića, Zorana Pešića Sigme, Danijela Gatarića, Aleksandra Vasovića, Danijele Kambasković, das Gosvamija, Roberta Roklicera, Stefana Stanojevića, Sofije Živković, Dušana Varićaka, Adama Pakaja...
Sreća, pa imamo izvrsnog štampara, koji hoće i da pričeka da se naše knjige prodaju. A prodaju se. Za manje od godinu dana nestale su iz knjižara; danas se mogu pronaći samo po bibliotekama.

Tad smo otvorili predstavništva BKG u Vojvodini i na Kosovu, kao i regionalna uredništva u Hrvatskoj, Crnoj Gori, Makedoniji i Bugarskoj. Uskoro – bićemo prisutni i u Sloveniji, Rumuniji, Albaniji, Grčkoj, Turskoj i na Kipru. Potpisali smo dogovore o međusobnoj saradnji sa nekoliko međunarodnih neprofitnih institucija sa Balkana koje se bave kulturom i umetnošću.

Časopis dugo nije izlazio. Jednostavno, nije bilo fizičke snage da se to učini. Ne govorimo o novcu, njega nikad nije ni bilo, to je, nadamo se, jasno svim saradnicima i čitaocima BKG-a.

Pred vama je, da bi se malo opravdali, trobroj, sačinjen od najfinije poezije koju smo izabrali u prethodne dve godine. Rame uz rame, tu su i afirmisani, svima dobro poznati autori, sa svojim novim pesmama, i mladi koji još uvek nemaju svoju prvu knjigu. Nadamo se da ćemo im ovim makar malo odškrinuti vrata ka vama, čitaocima.

Sledeći trobroj, sa najboljom i najinteresantnijom novom prozom Balkana će se pojaviti na vašim „elektronskim kioscima“, a možda i u knjižarama, uskoro. Nakon njega sledi broj posvećen esejistici. Nakon toga, nadamo se, prelazimo na normalan ritam izlaženja, pun broj jednom u tri meseca.

I dalje smatramo da je neophodno da Balkanski književni glasnik postoji. Kad smo ga osnivali, taj časopis je bio nužno zlo – jedina mogućnost za komunikaciju pisaca i čitalaca našeg Velikog i Šarenog Poluostrva. Za, evo skoro trinaest godina, BKG se pretvorio u nešto drugo: u ostrvce koje pruža jednu vrstu sigurnosti i mira. Dakle, nije sve izgubljeno: ima nade. Lepa literatura i dalje postoji.

Nadamo se da i vi tako mislite.

Kako god. Voleli nas – ne voleli, BKG je tu, pred vama.

Kako Dženis jednom reče Leonardu „Well, never mind: we are ugly, but we have the music“.

Dušan Gojkov



U OVOM BROJU

Ajtana Dreković GOVORIM O VODI 10
Anastasija Afanasjeva TRENUTAK POSLE SMRTI 14
Aida Džiho-Šator MLADOST 22
Aleksej Afonin PESME 27
Alen Alispahić NEKOLIKO PJESAMA 32
Anja Marković KOWLOON 37
Armin Bolić FLERT DVIJE RIJEKE 40
Bardhyl Maliqi AKUAREL PËR ZAGREBIN 44
Bartol Vuksan – Ćusa PET PJESAMA 49
Borče Panov APOKALIPSA 53
Boris Marić PJESME 66
Božidar Vasiljević KRALJEVSKI PAPAGAJ 71
Branislav Bane Dimitrijević DVE PESME 78
Branko Cvetkoski VODODELNICA 82
Dalibor Čerškov LJUBIŠ MI SE 93
Danilo Đoković TREĆI ZUBI 96
Dušan Gojkov  24,09 104
Dušan Varićak VRATA 108
Džek Hiršman SEĆANJE NA ERNESTA HEMINGVEJA 113
Emilija Cerović Mlađa TRI PESME 129
Fikret Cacan JEDNA ZATVORSKA 134
Goran Novaković NEKOLIKO PESAMA 142
Hasibe Alishani Bllaca TI KE EMR... RINIS 152
Isidora Bobić OČEVO ZAVEŠTANjE 155
Ivan Rajović AKADEMIJE 159
Jaho Kollari NJË GUR ULLINJ 167
Jasmina Hanjalić DUNJA 174
Jasmina Josifović GAVRAN 180
Jovana Marojević PJESME 183
Jovica Musić CIKLUSI 197
Ksenija Kostić Pečarić SAHRANA 207
Kyla Pasha KONTAKT 210
Marija Knežević KUPKA 213
Milan Senćanski SVAKO ĆE SE VEZATI 219
Milena Rudež RODNO MJESTO 221
Miro Blagojević TRI PESME 226
Miroslav Tičar TRAPAVOST ČASA 231
Miroslav Vojnić Hajduk PESME 236
Naida Mujkić PJESME 248
Nejla Keranović TRI PJESME 252
Neven Dužević ŽIVOT SE ODVIJA NA KOLODVORU 257
Ninoslav Žagar SATI DOSADNE RADOSTI 261
Pande Manojlov TAKVA E ESENTA 270
Rade Siljan OTVORENA KNIGA 274
Ridvan Dibra MOJSIJEVE RANE 286
Siniša Matasović NEKOLIKO 297
Slave Gorgo Dimoski GI PIŠUVAM POSLEDNITE STIHOVI 302
Slavko Mali PESME U PROZI, PROZA U STIHOVIMA 311
Slobodan Nikolić TIRANIJA SAMOĆE (Separat) 322
Sofija Živković TRI PESME IZ CIKLUSA "KUĆNI RED" 382
Stefan Stanojević PROMETEJ 391
Tatjana Simonović PESME 399
Tijana Kondić RUKE 403
Tomislav Marinković DVE PESME 410
Uroš Ristanović DVA OBRISA 414
Vele Smilevski ZABRANETA KNIGA 417
Viktorija Martinova TRI JESENJE 427
Viljem Šekspir TRI NOVA PREPEVA 432
Vladimir D. Janković VEČITA MLADOST SVETA 436
Volodimir Krinickij MIT 441
Zoran Pešić Sigma NEMA SPOKOJA TAMO GDE POČINJE SVET 443
Žarko Jovanovski NA NA NA NA NA 450
Željko Medić *** 456





- 11:59 - Komentari (1) - Ispiši - #

Blog Ivice Prtenjače




"Dobri duh hrv.književnosti",
kako ga sviojedobno prozvah
a novinarčad to stala koristiti bez navođenja izvora,
poznat i kao Ivica Prtenjača,
već nekoliko mjeseci piše blog
na web stranicama Školske knjige.

Dosad je objavio desetak vrlo zanimljivih tekstova,
a čitati ih možete ovdje





- 06:04 - Komentari (0) - Ispiši - #

29.01.2017., nedjelja

Predstavljanje knjige Nedjeljka Kaveljevića Ždere 'Morlakova pećina' (Naklada Jurčić, 2016.)




Naklada Jurčić i Knjižnica Bogdana Ogrizovića

pozivaju nas na

predstavljanje knjige Nedjeljka Kaveljevića Ždere 'Morlakova pećina'

u srijedu 31. siječnja, 2017.
u Knjižnicu Bogdana Ogrizovića
, Zagreb, Preradovićeva 5

Sudjeluju Goran Milić, Franjo Marinković, Nedjeljko Kaveljević Ždero.

Ulomke iz knjige čitat će Darko Janeš.

Dobrodošli!







- 05:54 - Komentari (0) - Ispiši - #

28.01.2017., subota

RAZGOVOR o knjizi "Vjera u dijalog: razgovor sekularnog i religijskog"




O knjizi "Vjera u dijalog: razgovor sekularnog i religijskog" koja sadrži razgovore fra Ivana Šarčevića, Viktora Ivančića, fra Drage Bojića, Predraga Lucića, Željka Tanjića i Hrvoja Jurića te predavanja Terese Forcades, Regine Ammicht-Quinn i Norberta Recka razgovarat će:

Jadranka Brnčić, Filozofski fakultet u Zagrebu
Damir Urban, glazbenik
Zoran Grozdanov, urednik knjige
Nebojša Zelič, urednik knjige

Razgovor će moderirati Marina Škrabalo

Antikvarijat Ex Libris, Rijeka
02.02.2017. s početkom u 19 sati





- 05:54 - Komentari (0) - Ispiši - #

27.01.2017., petak

Besplatno čitajte roman Antonia Šibera




44-godišnji fizičar Antonio Šiber
široj je javnosti postao poznat kad je u nekoliko sezona
kao jedan od govornika sudjelovao u
HTV-ovoj emisiji "Peti dan".
U toj emisiji on je stekao brojne poštovatelje
iskazavši se kao čovjek širokih znanja ali i interesa.

Među njima jest i književnost, ali ne samo
ljubav prema čitanju nego i književno stvaranje.

Šiber je naime 2008. objavio roman u izdanju
nakladničke kuće Jesenski i Turk, pod naslovom
"Problem promatrača.


O knjizi su napisali:

„Radi se o popularno-znanstvenom tekstu, dijelom
napisanom u maniri najboljih klasika znanstveno-fantastičnog
žanra, a dijelom kao esej o modernoj fizici i biofizici.”
Matko Milin

„Antonio Šiber napisao je zanimljiv roman o vrlo bliskoj
budućnosti – priču o svijetu u kojemu su isprepleteni elementi
fikcije i stvarnih postignuća fizike, biofizike i kibernetike. Šiber
je vješto iskoristio svoje znanje iz područja teorijske fizike i
prilagodio ga formi pripovijedanja.”
Limun.hr

„Znanstveno-fantastični roman mladog hrvatskog fizičara,
u kojem se bavi svijetom na granici znanosti (fizike, biofizike,
kibernetike) i fikcije te njihovom međusobnom stalnom
ispreplitanju.”
Knjižnice grada Zagreba

„Kako god okrenuli, Antonio Šiber je napisao dojmljivu i
duboku knjigu, pa čak i ako je htio neznanstvenim riječima
objasniti znanstvene istine, pa čak i ako njegovi likovi pomalo
s indignacijom odbijaju komunikaciju s mističnim, duhovnim
i vjerskim dosezima, ova je knjiga baš to: nigredo, tonjenje,
ulazak u crnu šumu, u svijest o slabosti svijesti zauvijek na
neki način opterećene „crnom mačkom” nepregledne dubine
nesvjesnoga.”
Milan Zagorac

Antonio Šiber omogućio je besplatno čitanje svog romana,
preuzeti ga i čitati, možete ovdje : http://www.antoniosiber.org/e-problem/e-problem_promatraca.pdf






- 05:58 - Komentari (1) - Ispiši - #

26.01.2017., četvrtak

Moje kritike knjiga Tatjane Gromače i Ivane Šojat u novome broju časopisa "Kolo"




Nažalost, još uvijek živimo u nedovoljno tolerantnom društvu u kojem se ne poštuje pravo na drukčije mišljenje. Zbog toga čovjek ponekad ima potrebu napomenuti nešto što je u normalnom društvu samorazumljivo i ne iziskuje obrazloženje.

Dakle, moram reći da činjenica što se s određenim političkim ili drugim stavovima nekog autora ili autorice ne slažem ne utječe na način na koji čitam i pristupam njezinom/njegovom djelu, kao što ni razmimoilaženje u stavovima ne umanjuje vrijednost djela autora/ice s kojom/kojim se u nečemu ili mnogočemu ne slažem.

Dakle, obavili smo ono što u normalnim društvima nije potrebno činiti pa vas sad mogu uputiti na web stranice novog broja časopisa "Kolo" (br. 3/2016., gl.ur. Ernest Fišer, izd. Matica htrvatska) u kojem su objavljene DVIJE MOJE KRITIKE: kritike knjige priča Ivane Šojat "Emet i druge priče" (Fraktura, 2016., ur. Seid Serdarević) i romana Tatjane Gromače "Bolest svijeta" (Sandorf, 2016., ur. Ivan Ivan Sršen).

Novi broj "Kola" još donosi:

- tekst Josipa Bratulića "Petar Zrinski i njegova Opsida sigecka u povjesnicama hrvatske književnosti"
- novu poeziju i prozu Lane Derkač, Branka Čegeca, Ivane Šojat, Pavla Pavličića, Božice Brkan, Dorte Jagić
- poeziju suvremenih slovenskih pjesnika Petera Semoliča i Katje Gorečan, u prijevodu Marka Gregura
- oglede Cvjetka Milanje (o Zvani Črnji), Nikole Benčića (Knjiga o gradišćanskohrvatskom identitetu), Branka Maleša (o pjesništvu Miroslava Mićanovića) i Davora Šalata (o poeziji Drage Štambuka nadahnutoj Japanom)
- temat : 70.obljetnica rođenja Pavla Pavličića, s tekstovima Dubravke Oraić Tolić,Ivana Boškovića, Julijane Matanović, Strahimira Primorca i Josipa Kvasine
- kritike Marije Znike, Katice Čorkalo Jemrić, Marije Peakić-Mikuljan, Marija Kolara, Branka Maleša, Lade Žigo Španić i Ivane Buljubašić
- tekst Zdenke Weber o 46. Varaždinskim baroknim večerima

Novi broj časopisa "Kolo" (br. 3/2016.) čitajte ovdje







- 05:46 - Komentari (0) - Ispiši - #

25.01.2017., srijeda

PREDSTAVLJANJE: Marko Radumilo "Dan kad su centarfori promašivali" (Ibis grafika, 2016.)





Zbirka kratkih priča 'Dan kad su centarfori promašivali' Marka Radumila, koja tematizira odrastanje u ratnom i poratnom Zagrebu devedesetih, bit će predstavljena u petak 27.1. u 19 sati u zagrebačkom klubu Booksa.

Knjiga (u izdanju Ibis grafike) na svoj način funkcionira kao omnibus u kojem se često likovi isprepliću iz jedne priče u drugu stvarajući cjelinu koja izlazi iz okvira zbirke pripovjedaka.

Izgubljenost, beznađe, ljubav, droga i grad, prepoznatljivi su motivi autorova nekonvencionalnog stila s dodirom Carpentera, Jarmuscha, Welsha i Tarantina.

Knjigu će predstaviti književnik i teoretičar Zoran Roško, urednik knjige Krešimir Krnic te sam autor.





- 18:06 - Komentari (0) - Ispiši - #

INTERVJU: Nebojša Lujanović




Na osnovu vlastitog iskustva
vođenja radionice kreativnog pisanja
Nebojša Lujanović napisao je
priručnik za "kreativno pisanje"
a pod naslovom "Autopsije teksta"
objavio ga je CeKaPe.

O radionicama kreativnog pisanja Lujanović govori ovdje





- 11:20 - Komentari (0) - Ispiši - #

INTERVJU: Stanislava Nikolić Aras





Dvije godine od objave zbirke pjesama "Takve se stvari događaju ljudima", Stanislava Nikolić Aras je objavila zbirku proza "Meke granice" koja okuplja priče nagrađivane na brojnim književnim natječajima, a objedinio ih je Algoritam.

To je bio povod za razgovor koji možete pročitati ovdje






- 06:26 - Komentari (0) - Ispiši - #

24.01.2017., utorak

PREDSTAVLJANJE knjige: Morana Čale 'O duši i tijelu teksta: Polić Kamov, Krleža, Marinković'




DISPUT

poziva na predstavljanja knjige Morane Čale
'O DUŠI I TIJELU TEKSTA: POLIĆ KAMOV, KRLEŽA, MARINKOVIĆ'


Predstavljanje će biti u Knjižnici “Bogdan Ogrizović” /Zagreb, Preradovićeva 5/ u četvrtak 26. siječnja 2017. u 18 sati

Uz autoricu Moranu Čale knjigu će predstaviti Ivana Drenjančević, Ana Tomljenović i Josip Pandurić.


Knjiga Morana Čale 'O duši i tijelu teksta: Polić Kamov, Krleža, Marinković' bavi se djelima trojice najistaknutijih pisaca hrvatskoga modernizma, odnosno najvišim autorskim dosezima hrvatske književnosti dvadesetoga stoljeća: Kamovljevim romanom Isušena kaljuža, Krležinim Povratkom Filipa Latinovicza i Marinkovićevim Kiklopom. Oslanjajući se na ovjerene komparatističke metode proučavanja književnih tekstova, autorica spomenute tekstove dovodi u poredbenu vezu, u prvome redu s djelima F. M. Dostojevskoga, Jamesa Joycea i Friedricha Nietzschea. Knjiga se bavi dosezima razmjene između književnosti, znanosti o književnosti i psihoanalize, osobito se usredotočujući na figure metaforičke odnosno metonimijske antropomorfizacije teksta u književnoteorijskom i književnokritičkom diskursu.




- 23:00 - Komentari (0) - Ispiši - #

PREDAVANJE: "Hrvanje s hrvatskim jezikom"




Pozvani ste na tribinu
Kulturnog četvrtka u Sesvetama

HRVANJE S HRVATSKIM JEZIKOM


Predavanje drži
Zlatko Vidulić, prof. klasične filologije

Moderator: Ivan Bekavac Basić, prof.


Četvrtak, 26. siječnja 2017.
s početkom u 14,30 sati

KGZ – Knjižnica Sesvete

Trg Dragutina Domjanića 6, 10360 Sesvete


Voditelj tribine: Ivan Babić, prof.




- 14:58 - Komentari (0) - Ispiši - #

23.01.2017., ponedjeljak

Moj tekst o pet najkvalitetnijih djela prijevodne proze u 2016.





Ako vas zanima
kojih sam
pet prijevodnih proznih knjiga
izabrao kao najbolje
u nas objavljene u 2016.

i ako vas zanima što sam o njima napisao
u 7 kartica dugom tekstu,
nema vam druge
nego kliknuti na ovaj link :
http://mvinfo.hr/clanak/pet-najkvalitetnijih-djela-prijevodne-proze-u-2016






- 06:00 - Komentari (1) - Ispiši - #

22.01.2017., nedjelja

Predstavljanje romana Damira Karakaša 'Sjećanje šume' (Sandorf, 2016.)




Izdavačka kuća SANDORF nas poziva
na predstavljanje novog romana Damira Karakaša 'Sjećanje šume',
u utorak, 24. siječnja 2017. u 19 sati, u Kinu Europa
(dvorana Müller),Varšavska 3, Zagreb.

Knjigu će predstaviti Damir Karakaš, pisac i kritičar Robert Perišić, književna kritičarka dr. sc. Anera Ryznar, dizajnerica Lana Cavar i izdavač Ivan Sršen.

Dobrodošli!

SJEĆANJE ŠUME Damira Karakaša kratki je roman poetskog tempa, knjiga o jednom neobičnom odrastanju pod sjenom misterija koji se krije u samom tijelu. Knjiga u kojoj se natječu strah i volja, dodiruje trauma, humor i poezija. Knjiga s ruba šume, posve karakaševska, uvrnuta u svojoj logici, točna i tečna, pomaknuta i razumljiva, knjiga koja može u svijet. Mala velika knjiga.
Robert Perišić

"Sjećanje šume veliki je roman maloga obujma, onako kako su to Zimsko ljetovanje, ili Prokleta avlija, ili Stranac, ili... Dopunite listu sami, svakako neće biti preduga."
Teofil Pančić




- 14:09 - Komentari (0) - Ispiši - #

"Poezija u dvorištu" : Siniša Kekez




24. siječnja 2017. u 19:00 sati

Cafe U Dvoristu

Jurja Žerjavića 7/2, Zagreb

U programu "Poezija u dvorištu" gostuje pjesnik SINIŠA KEKEZ.

Voditelji programa: Branko Čegec i Miroslav Mićanović
Program organiziraju Centar Za Knjigu, Cafe U Dvoristu i Meandar Meandarmedia.


Jedna autorova pjesma:

Majka je između rođenja i smrti

Moja majka voli sprovode
pa na njih rado ide i u najmanja mjesta
i kod najdaljih znanaca.

Nisam joj potreban za vožnju,
u autobusu sretne mnogo razgovorljivih ljudi.
Moja je uloga da svaki dan provjerim je li netko poznat
trajno napustio selo ili kvart.

Srećom, više je dana kada ne umire nitko takav.
Tada se ne trebam javljati majci.
Ipak i nekog od takvih dana nazovem i kažem:
To sam ja, mama. Živ sam.


Siniša Kekez rođen je 1966. u Splitu, gdje živi i radi kao novinar u Slobodnoj Dalmaciji. Hrvatski jezik i južnoslavenske filologije upisao je u Zadru, a diplomirao u Zagrebu. Radio kao nastavnik, lektor, knjižar, kritičar, novinar, redaktor, urednik i kolumnist. Pjesme objavljivao u dva zbornika splitskog Rječilišta, u časopisima The Split Mind, Poezija, Tema, Mogućnosti, u Slobodnoj Dalmaciji te na portalima Zagrebačke slavističke škole, Ulaznica Zrenjanin i Kritična masa te na Trećem programu Hrvatskog radija. U listopadu 2016. godine objavio je zbirku poezije Splita mi je puna kita (Redak, Split).





- 11:32 - Komentari (0) - Ispiši - #

RI LIT-ova "Noć velikog čitanja 5."



Rijeka
Filodrammatica (Korzo 28)

26.01.2017. od 20 sati


Svoje će tekstove čitati riječke spisateljice i pisci :

Tea Tulić, Željka Horvat Čeč, Enver Krivac, Davor Mandić, Zoran Krušvar, Zoran Žmirić, Milan Zagorac, Goran Gluščić, Izet Medošević i Igor Beleš.

Ulaz besplatan!




- 06:11 - Komentari (0) - Ispiši - #

21.01.2017., subota

INTERVJU: Slađana Bukovac




Slađana Bukovac spisateljica je i novinarka, diplomirala je povijest umjetnosti i komparativnu književnost u Zagrebu. Do sada je objavila roman „Putnici“ (Meandar, 2003.), zbirku pjesama „Nijedan pauk nije savršen“ (AGM, 2005.), roman „Rod avetnjaka“ (Fraktura, 2008.), a upravo joj je izašao i treći roman, „Stajska bolest“ (Sandorf, 2016.). Za dosadašnje naslove primila je nagrade „Slavić“, „Kiklop za debitante“ i nagradu „Fran Galović“. Rođena je u Glini, živi u Puli, gdje radi kao televizijska novinarka.

U novom romanu u kojemu je spojila kriminalistički zaplet s intelektualno, a ponegdje i poetskim rukopisom i promišljanjima, Slađana Bukovac bavi se aktualnim temama naše današnjice – bračnim nasiljem, krijumčarenjem ljudi, korupcijom, fašizacijom društva, ljudskim pravima...

Razgovor koji je Tatjana Gromača vodila za portal Lupiga.com bio je prilika da se publici približe Slađanin jezik i razmišljanja.

Intervju čitajte ovdje





- 10:35 - Komentari (0) - Ispiši - #

Novi dvobroj "Libre Libere" (br. 38/39)




Objavljen je novi dvobroj 'Libre Libere' (br.38/39), časopisa za književnost i teoriju koji izlazi već 20 godina. Specijaliziran za underground kulturu, donosi cijeli niz tektova domaćih i stranih pisaca, među kojim se izdvajaju prijevodi bizarnih i nekonvencionalnih tekstova strane književnosti u izboru Librinog dugogodišnjeg urednika Zorana Roška.
Tu je i uvijek odličan Mario Brkljačić sa svojim pričama, Srđan Sandić donosi izvadak iz svog polu-biografskog hibridnog romana "Bolest ljubavi", a teorijski i filozofski dio časopisa donosi čak tri temata.

Puno više o sadržaju nove 'Libre Libere' pronaći ćete ovdje




- 06:16 - Komentari (0) - Ispiši - #

19.01.2017., četvrtak

Moja kritika romana "Ključ" Tatiane Salem Levy u "Vijencu"




Na kioscima je novi broj "Vijenca"
(samo 10 kuna)


a u njemu, između ostaloga

i moja kritika romana
"Ključ" Tatiane Salem Levy


Novi "Vijenac" još donosi:

- kolumne NIves Opačić i Pavla Pavličića
- tekst Strahimira Primorca o romanu "Wilimowski" Miljenka Jergovića
- razgovor s profesorom usmene književnosti i potpredsjednikom Matice hrvatske Stipom Boticom
- tekst Matea Žagara o zborniku o kršćanskome svecu Sv.Martinu
- tekst Mire Muhoberac u sjećanje na Ivu Brešana
- tekst Mirka Tomasovića "Zar je moguće da se časopis 'Mogućnosti' šaptom gasi?"
- tekst Lahorke Plejić Poje uz novo izdanje Gundulićeva epa "Osman"
- temat povodom 175 godina Matice hrvatske
- tekst Borisa B.Hrovata u sjećanmje na Darka Gašparovića
- tekst Mehmeda Hatipovića o novome broju časopisa "Riječi"

te još ptregršt tektova o likovnoj umjetnosti, glazbi, teatru, filmu, plesu itd.




- 11:52 - Komentari (0) - Ispiši - #

18.01.2017., srijeda

Nova knjiga pjesama Slavka Jendrička "Strieglovi hologrami" (Matica hrvatska Sisak, 2017.)


U izdanju Matice hrvatske Sisak objavljena je nova knjiga pjesama Slavka Jendrička :


SLAVKO JENDRIČKO
'Strieglovi hologrami'

poezija
Format: 14,8 x 20 cm ( omot s klapnama, prednja i zadnja)
Strana: 40
Papir: 100 gr ofset – KB, omot: 300 gr PPR
Tisak: 1/1 crni – KB, 1/0 Omot
Uvez: meki uvez, lijepljeno
Cijena knjige: 75 kuna
Nakladnik: Matica hrvatska Sisak, Sisak, siječanj 2017.

O knjizi


Izuzmemo li povremene izbore iz opusa i inozemna izdanja, Strieglovi hologrami dvadeseta su zbirka poezije Slavka Jendrička. Zavidna produktivnost, ali valja imati na umu da se radi o gotovo pola stoljeća književnog stvaralaštva u kojemu, osim jednog izleta u političku esejistiku (Novčić za Harona iz 1995.), nije bilo odstupanja od poezije. Danas klasična figura hrvatskog književnog postmoderniteta s aurom pjesničkoga barda, Slavko Jendričko vrlo je rano, već krajem 1970-ih, a osobito tijekom 1980-ih, postao jedan od cjenjenijih i kritički hvaljenijih generacijskih pjesnika i predstavnika tzv. semantičkog konkretizma.
Gotovo šamanistički uvjerljiv spoj prirodnog i tehnološkog, fizičkog i metafizičkog, ali i zavičajnog i univerzalnog temeljna je
karakte ristika njegove osobne poetike koja će se kroz desetljeća razgranavati i nadograđivati, prelazeći put od konkretizma do ‘stvarnosne’ poezije i natrag. Međutim, poetičkim modelima Jendričko nikada neće robovati, nego će ih od najranijih dana pa sve do knjige koju držimo u rukama, modificirati na sebi svojstven način i prilagođavati vlastitom originalnom i prepoznatljivom izričaju koji neće ignorirati ni ratne okolnosti, ni postratnu tranzicijsku stvarnost, ni zavičajnu atmosferičnost, ni širi književno-kulturni kontekst, kao ni mlađe naraštaje pjesništva i nove tehnologije i komunikacijske mogućnosti. Veći dio svojih novih pjesama posljednjih godina Jendričko će objaviti na popularnoj društvenoj mreži Facebooku, da bi ih tek nakon dobivenog feedbacka sakupio i oblikovao u kasnije zapažene i nagrađivane knjige.
Jendričko se u novoj zbirci ponovno okreće igrivosti jezika prirode i nešto komornijem ugođaju jezika slikarstva. Pritom uzima slike
velikog sisačkog akvarelista Slave Striegla kao moguće referentne točke ili polazišta oko kojih će subjekt isplesti tekst o određenom događaju, impresiji ili cijelom nizu njih, sažetih u jedinstvenu cjelinu šamanskog, mjestimice i fantazmagoričnog doživljaja svijeta. Valja naglasiti kako su i u ranijim zbirkama česti zavičajni motivi i imena, od Kupe, Siska, Komareva, pa sve do Severa i samog Striegla, no ovdje je ipak osnovni provodni motiv voda, kao i cijeli niz semantički srodnih, vezanih uglavnom uz rijeku Kupu, te krajolik i život uz nju: čamac, trska, pijesak, valovi, dno, ribe, zatim i ptice, psi, nebo (noćno i dnevno), sunce, kiša. Oni sami, međutim, a osobito voda, u sebi ne nose ništa specifično zavičajno, u ovom slučaju sisačko-moslavačko, nego računaju s univerzalnim značenjima i prepoznavanjem.
(iz pogovora Davora Ivankovca)

Jedna pjesma iz knjige:

Slavko Jendričko
VODENA KATEDRALA


Sisak je akvarel ispod kojeg
Nazirem lica Slave Striegla
I Slave Raškaj koja gluha
Čuje buku strasti izvora Kupe
Ni voskom kojim sam punio uši
Nisam mogao zaustaviti širenje krvnih žila
Čijom sam krvlju topio korice leda zimi
Godinama poslije bjegunac
Osamljen u jednoj daščari uz samo groblje
U malom selu pokraj vode poput
Poludjelog ministranta izgovaram
Tajne molitve u vrijeme posvećenja kuća
Nitko nikada nije prepoznao usnice
Koje šapću imena njihovih duhova
Njima svjedočim sebe u vodenoj katedrali




- 12:01 - Komentari (0) - Ispiši - #

Tribina "Čitaj mi" : Nora Verde



Prva ovogodišnja tribina „Čitaj mi“ Centra za kreativno pisanje održat će se u četvrtak 19. siječnja u 19 sati u Express baru u Zagrebu (Petrinjska 4), a predstavit će Noru Verde, autoricu dviju zbirki priča i jednog romana te brojnih novinskih članaka.

Nora je krajem 2016. objavila zbirku priča „O ljubavi, batinama i revoluciji“. Osim o navedenim imenicama, razgovarat će se o kulturnom aktivizmu, o tretmanu lezbijske i aktivističke književnosti na regionalnoj sceni i o Norinom odnosu s čitateljima/icama. Dotaknut će se i prekarnog rada, muzike i gastronomije.

Nakon razgovora s Norom, pozornica je vaša. Tribina „Čitaj mi“ koncipirana je tako da nakon razgovora s gostom/gošćom otvara prostor svim književnim entuzijastima, bili polaznici radionica pisanja ili ne, da podijele isječak romana, komadić priče, strofu pjesme...

Tribinu vodi Vedrana Bibić.



Izvor: Moderna Vremena Info

- 10:56 - Komentari (0) - Ispiši - #

17.01.2017., utorak

M.Jergović i moja malenkost o genijalnome Georgiju Gospodinovu




Osim što piše o teškoćama koje je prevoditeljica Ksenija Banović iskusila tražeći izdavača koji bi objavio hrvatski prijevod Georgija Gospodinova, Miljenko Jergović u Jutarnjem listu (14.01.2017.) obrazlaže genijalnost toga bugarskog pisca, ali također piše i o slabome odjeku Gospodinovljeve knjige u nas nakon što je konačno bila objavljena.

Pritom u tom dijelu teksta spominje i MOJU MALENKOST.

Citiram : "...jedini relevantan članak o "Prirodnome romanu" Georgija Gospodinova napisao je Božidar Alajbegović na jednome internetskome portalu (čini mi se da je to bila Lupiga, da ne provjeravam, neka i to bude po sjećanju...)" .

Uz zahvalu, potvrđujem da je to zaista bio portal Lupiga.com.

Jergovićev tekst možete pročitati ovdje : http://www.jergovic.com/subotnja-matineja/tranzicija-ili-nademo-se-za-cetrdeset-godina-ispred-hotela-bugarska/ a moj tekst (napisan travnja 2006.) dostupan je ovdje : http://lupiga.com/knjige/prirodni-roman/





- 05:38 - Komentari (0) - Ispiši - #

16.01.2017., ponedjeljak

Noci dvobroj časopisa "Tema" (4-6/2016.)





Izašao je novi dvobroj časopisa "Tema" (4-6/2016.)

(gl.ur. Branko Čegec, uzd. Centar za knjigu Zagreb)

Osim razgovora sa Željkom Ivankovićem i Tatjanom Bijelić, te cijele hrpe poezije i proze domaćih i stranih autora te eseja, novi broj teme donosi dva obimna temata :

- TRANSLAB I SUVREMENA FRANCUSKA POEZIJA
- KREATIVNA RIZNICA

Cjelovit sadržaj pregledajte ovdje









- 16:13 - Komentari (0) - Ispiši - #

INTERVJU: Luka Stjepan Delić





Luka Stjepan Delić rođen je u Zagrebu 1990. godine, gdje studira francuski jezik i književnost, kao i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu. Nakon višegodišnjeg pisanja proze i poezije, krajem 2015. godine Naklada Ceres objavila je njegov prvi roman, Veliki humanist. Osim književnošću, Luka se bavi i filmom, snimio je nekoliko amaterskih filmova, a bavio se i filmskom kritikom.

U intervjuu koji donosim rekao je mnogo toga o sebi i svome romanu.

Intervju čitajte ovdje





- 10:09 - Komentari (0) - Ispiši - #

NOVO: Senko Karuza - "Prsa u prsa" (Meandarmedia, 2016.)

SENKO KARUZA
'Prsa u prsa'

priče
Nakladnik: Meandarmedia
11/2017.
278 str., meki uvez s klapnama
Cijena: 119.00 kn

Riječ izdavača


Knjiga "Prsa u prsa" Senka Karuze pouzdan je vodič kroz naplavine i događaje "koji su stizali na otok i uporno ga ostavljali osamljenim", ali istodobno i nama čitateljima-turistima, nama s kontinenta, izvan ruba mora – ostavlja dovoljno mjesta za ushit, zabrinutost, ali i drukčiji odgovor.

Čitatelj knjige "Prsa u prsa" motren je i zahvaćen kao onaj koji dolazi, uznemirava, mijenja, troši i uzima s valutom, putovnicom u džepu mnogo toga zdravo za gotovo. Nije gotovo, počelo je, i promjene koje su na djelu dotiču u prizorima i kadrovima ovih tekstova i onoga tko ih ispisuje i onoga na koga se odnose. Riječ je o knjizi zaokruženih priča, eseja, o literarnoj igri složenoj od prostora i prolaznosti. Vremena koje definitivno nestaje i koje tek u tragovima zatječemo, kao što zatječemo i sebe: na trajektu, u moru.

Riječ je o tekstovima u kojima progovara, govori, grinta i prigovara zajedničko "mi" novom (rječniku) poretku održivog i neodrživog razvoja. Prostor pisanja knjige naizgled je otočna soba, soba s mirisima, pamćenjem mora, soli i ribe, ali njezina je važnost u prisutnosti čovjeka, ribara, muškarca koji ispisuje ono što se na njegovoj koži utiskuje, tetovira.

"Prsa u prsa" angažirana je i nedvosmisleno pisana knjiga u obranu otočnih, dakle ljudskih vrijednosti, kvalitete života i, istodobno, literarni dnevnik nestajanja jednog svijeta u osvitu robovlasničkog turizma.

Miroslav Mićanović

Senko Karuza rođen je u 1957. u Splitu. Djetinjstvo je proveo na otoku Visu. Školovao se u Visu, Splitu i Zagrebu. Studirao je filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljivao je u mnogim novinama i časopisima. Priče su mu uvrštene u razne antologije, preglede i izbore te prevođene na strane jezike.

Objavio: "Busbuskalai" (1997), "Ima li života prije smrti" (2005), "Tri krokodila" (s B. Čegecom i M. Mićanovićem, 2005), "Vodič po otoku" (2005) i "Kamara obscura" (2010). Izdavačka kuća Profil objavila je 2007. Karuzine sabrane priče pod naslovom "Teško mi je reći".

Senko Karuza je direktor Književnog festivala Mare, Mare! i osnivač neformalnog Multimedijalnog mobilnog centra za istraživanje alternativnih načina preživljavanja na malim i pučinskim otocima.



Izvor:Moderna Vremena Info


- 06:21 - Komentari (0) - Ispiši - #

14.01.2017., subota

Novi dvobroj časopisa "Treća" - tema: "Migracije, otpor i stradanje"




Izašao je NOVI DVOBROJ ČASOPISA "TREĆA" koji pod nazivom „MIGRACIJE; OTPOR I STRADANJE" donosi cijeli niz tekstova "posvećenih problemima artikulacije humanitarne, etičke i političke traume koja prati pokretni „kontinent izbjeglica” pred vratima šengenske Europe, a pogađa nas naročito bolno jer Europa ima preveliko iskustvo s bezdomnicima da bi bilo kome mogla prodavati argument preventivno zatvorenih vrata."
Broj otvara temu europske migracijske krize s fokusom na problem političke instrumentalizacije migracijskih procesa i zanemarivanja ideologijske, klasne, kulturne i rodne raznolikosti emigranata koji se smatraju prijetnjom europskoj sigurnosti i stabilnosti, dok se njihova potraga za životnom perspektivom predstavlja zoomorfnim figurama i metaforama.
U studijama i esejima znanstveno-analitičke i umjetničko-istraživačke orijentacije pokušalo se odgovoriti na problem nezbrinutosti izbjeglica, azilanata i migranata pred vratima i unutar Europske unije, kao i na problem „nestajanja“ ljudskih bića u „zatvorenim“ prostorima međudržavnih granica.

Sadržaj:

MIGRACIJE: OTPOR I STRADANJE
UVODNIK
Nataša Govedić: Izbjeglička fronta i globalna nejednakost
STUDIJE I RAZGOVORI
Lana Bobić, Emina Bužinkić i Nataša Govedić: Žice kao vojni profit i izbjeglice kao aktivisti granica
Suzana Marjanić: Humanitarna kriza i specizam: dokumenti-vizualni fragmenti
Irena Luksic i Nataša Govedić: Bijeg od kažiprsta ruskog političkog patrijarha
Melita Richter: Ženske migracijske teme u Italiji i tršćansko iskustvo
Silvana Carotenuto: Lampedusa: pisati onkraj pepela
Mirela Holy: Komuniciranje pod velom: integracija versus asimilacija i segregacija
SVJEDOČANSTVO
Selma Banich: Transformacijom do slobode kretanja, prijevod svjedočanstva izbjeglice
ESEJ
Silva Mežnarić: Migracijsko nasljeđe, protuimigracijska rika u Europi 2016.
NA PRAGU FEMINIZMA
Anita Prša: Traganje za prostorima drugačijeg užitka: uvođenje ženske točke gledišta u filmskoj i televizijskoj teoriji
PRIKAZI KNJIGA
Marija Ott Franolic: Misliti bolju budućnost žene
Lucija Halužan: Zagonetka i „dosjetka“ virdžine
Nada Kujundžić: Ljubav i žudnja u krvavoj odaji
Nada Kujundžić: Majka i kći u (feminističkom) zrcalu bajke i mita
Sandra Milanko: Čuvarica ognjišta i bojišta: slika i uloga žena u ustaškom pokretu
Sandra Milanko: Knjiga kao suputnik/ica

Izdavač: Centar za ženske studije
Broj: 1-2, vol. XVIII, 2016.
Cijena: 45,00 kn
Broj stranica: 126
ISSN: 1331-7237

Časopis možete kupiti u Centru za ženske studije, Dolac 8, ili naručiti na treca@zenstud.hr




- 06:16 - Komentari (0) - Ispiši - #

13.01.2017., petak

INTERVJU: Damir Karakaš





Razgovor s Damirom Karakašom
povodom njegova novog romana
"Sjećanje šume"

čitajte ovdje






- 06:11 - Komentari (0) - Ispiši - #

12.01.2017., četvrtak

Radijska emisija o novijoj svjetskoj proznoj književnosti "Do korica"




Na 3.programu Hrvatskoga radija
već se duže vrijeme
svakoga petka, od 22:03 do 22:30 h
emitira emisija "Do korica"
posvećena novijoj svjetskoj proznoj književnosti u hrvatskom prijevodu.

Prozna djela predstavljena su uvodnim tekstom književnog kritičara ili kroz razgovor s prevoditeljima, teoretičarima, kritičarima i piscima, a odabrane prozne ulomke čitaju glumci.

Sve emisije emitirane u prosincu 2016. a u kojima se govorilo o Robertsonu Daviesu, Claudiju Magrisu i Yukiju Mishimi
možete poslušati ovdje




- 06:19 - Komentari (0) - Ispiši - #

11.01.2017., srijeda

Književni natječaj za mlađe od 35 godina




Portal Kritična masa raspisuje natječaj književne nagrade "Sedmica & Kritična Masa" za 2017. godinu, za mlade pisce (do 35 godina).

U konkurenciju ulaze svi dosad neobjavljeni oblici proznih priloga (kratka priča, odlomci iz većih formi).
Pravo sudjelovanja imaju autorice i autori rođeni od 1982. nadalje.
Prva nagrada iznosi 4.000 kuna (bruto iznos) i dodjeljuje se uz plaketu.
Sponzor nagrade je cafe-bar "Sedmica" (Kačićeva 7, Zagreb).
Ovo je treće izdanje nagrade, a prethodnih su godina nagradu dobile Ana Rajković (2015.) i Jelena Zlatar (2016.).

Krajnji rok za slanje prijava je 31. 1. 2017.

Više ovdje




- 11:25 - Komentari (0) - Ispiši - #

NOVO: William Graves - "Divlje masline: život na Mallorci s Robertom Gravesom" (Sandorf, 2016.)


WILLIAM GRAVES
"Divlje masline: život na Mallorci s Robertom Gravesom"

Sandorf
371 str
meki uvez
125 kuna

Riječ izdavača


Godine 1946., kao petogodišnjaka, Williama Gravesa odveli su iz Engleske na Mallorcu u čarobno planinsko selo po imenu Deyá, kamo se njegov otac—pjesnik Robert Graves, autor međunarodnih uspješnica poput povijesnog romana Ja, Klaudije i upečatljivih književnopovijesnih studija poput Grčkih mitova ili Bijele božice—vratio sa svojom novom obitelji na mjesto gdje je prije rata živio s američkom pjesnikinjom Laurom Riding.
Mladi je William odrastao u sjeni velikog pisca, u sasvim engleskom kućanstvu, istovremeno kušajući život na Mallorci koji gotovo da se stoljećima nije mijenjao. S istančanim smislom za detalj i neskrivenom opčinjenošću mjestom radnje, ova je knjiga također i fascinantan portret samog Roberta Gravesa, njegovih muza i njegove književne i umjetničke sljedbe, kao i studija koja nam razotkriva kako sin slavnoga oca pronalazi vlastiti identitet.

U Divljim maslinama, William, najstariji sin iz drugog braka Roberta Gravesa, daje nam očaravajući, osoban prikaz života s ocem nakon povratka obitelji na Mallorcu—sve lokalne intrige, sporove i ogovaranja isprepletene slikovitim opisima mentalnih procesa kojima se Graves s lakoćom u mašti prebacivao u povijest i pomoću kojih je intuitivno pronalazio skrivene veze, poput svojevrsnog književnog Sherlocka Holmesa.
TIMES LITERARY SUPPLEMENT

Sandorf je 2010. pokrenuo ediciju Izabrana djela Roberta Gravesa koja obuhvaća sljedeće naslove: Zbogom svemu tom, Homerova kći, Pjesme—moj izbor, Kralj Isus, Sveti Billy, Zdravica za Avu Gardner, Bijela božica, Žena gospodina Miltona i Sedam dana na Novoj Kreti.




- 06:05 - Komentari (0) - Ispiši - #

10.01.2017., utorak

Književna večer Drage Štambuka 'Zlato i prah kraljeva'




vrijeme: 11.01.2017. 18:00
mjesto: Dvorana Književnoga kruga Split, Ispod ure 3/I.
organizator: Književni krug Split - Marulianum

Književni krug Split poziva na književnu večer večer Drage Štambuka 'Zlato i prah kraljeva', koja će se održati u srijedu 11. siječnja 2017. u 18 sati.

Govorit će:
Bratislav Lučin
Joško Belamarić
Drago Štambuk



Izvor: Culturenet



- 11:33 - Komentari (0) - Ispiši - #

NOVO: Valeria Luiselli "Tijela bez težine" (Edicije Božičević, 2016.)

Valeria Luiselli
"Tijela bez težine"

roman
Izdavač: Edicije Božičević
Godina izdanja: 2016.
Prevoditelj: Matija Janeš
Urednik: Josip Ivanović
Dizajn naslovnice: Branimir Vorberger
Cijena: 99,00 kn
Broj stranica: 150

Riječ izdavača

Tijela bez težine kompleksan je roman napisan gotovo bestežinskim stilom. Naime dok Luisellina proza u ovome romanu naizgled glatko teče, obogaćena suptilnim poetskim i filozofskim elementima, njegova je struktura zamršena i majstorski izvedena. Roman donosi dvije glavne fabularne linije, jednu u prošlosti i povezanu s imenom Gilberta Owena, već pomalo zaboravljena meksičkog modernističkog pjesnika koji je živio u prvoj polovini 20 stoljeća. Njegovu pak poeziju i životnu putanju koja ga je odvela u New York istražuje mlada spisateljica i prevoditeljica iz sadašnjosti, nastanjena u spomenutom gradu, protagonistkinja romana. Dvije će se spomenute linije radnje malo-pomalo u romanu međusobno približavati.

Upravo će New York biti mjesto radnje Tijela bez težine, gdje će se prošlost i budućnost protagonistkinje presijecati s onom Gilberta Owena, ali i velikana svjetske književnosti poput Ezre Pounda, Louisa Zukofskog i Federica Garcíje Lorce. Njujorška podzemna željeznica ukazuje nam se kao svojevrsni Had koji udomljuje duhove spomenutih pisaca, okomica koja omogućuje prodor kroz vrijeme. Jer New York, reći će jedan od pripovjedača romana, počinje se zamjećivati odozdo, iz njegova metroa. Tijela bez težine roman je koji svakako ima težinu, koji nas osvaja svojom fragmentiranom formom, poetskim elementima, melankolično-buntovnim stilom, misaonim pronalascima, a nadasve kao zaokruženo umjetničko djelo.


“Luisellin fantastičan prvi roman, o mladoj majci iz Mexico Cityja koja piše roman o vremenu koje je provela kao prevoditeljica opskurnih djela u maloj izdavačkoj kući u Harlemu, razara betonske blokove svakodnevice prekrasnom, melankoličnom kontemplacijom o nestajanju… Luiselli se igra s idejom vremena i identiteta graciozno i sa sjajnom intuicijom.“
Publishers Weekly




- 06:03 - Komentari (0) - Ispiši - #

09.01.2017., ponedjeljak

NOVO: MILKA CAR - 'Uvod u dokumentarnu književnost' (Leykam International, 2016.)

MILKA CAR
'Uvod u dokumentarnu književnost'

izd. Leykam International
FORMAT: 12,5x20cm
OPSEG: 388 str.
UVEZ: meki
CIJENA: 198.00 Kn

Riječ izdavača

Temeljno obilježje dokumentarne književnosti je njezina rascijepljenost između fikcionalnog i faktografskog diskurza jer pozivanjem na status dokumentarnoga polaže pravo na neupitnu autentičnost činjeničnog materijala, no istovremeno počiva na klasičnim književnim postupcima korištenja te građe, počevši od selekcije i montaže do fikcionaliziranja dokumenata. Zadaća je ovog prikaza funkcionalno određenje dokumentarnoga književnosti u pogledu na mnogostruke mogućnosti dokumentarne prezentacije materijala i s njom povezanu problematizaciju odnosa između zbilje i fikcije. Naglasak je na dijakronom promatranju statusa dokumenta, a polazište čini promatranje promjene odnosa u prikazu fikcije i zbilje. Naglašenom antimimetičkom tendencijom propitat će se književno-teorijski odnos zbilje i fikcije, historiografije i književnosti te status književnosti na kraju 20. stoljeća. Dokumentarna književnost važna je za prikaz razvojnih tendencija u razdoblju moderne jer predstavlja opoziciju fikcionalnim djelima i odmak od te književne tradicije. Temeljna ambivalencija dokumentarne književnosti proizlazi iz uske povezanosti s faktografskom građom, te će se u prikazu kombinirati književnoznanstveni i kulturološki pristupi. Uz ukazivanje na problematiku i tipologiju integriranja dokumenata u roman, jedan od ciljeva rada je istraživanje mijene paradigme u korištenju dokumenata. Naglasak je pri tome na prikazivanju promjene u načinu predočavanja zbilje unutar simboličkog sustava književnosti, te će uz naratološku analizu biti predstavljene suvremene kulturološke teorije. Iako se u suvremenoj hrvatskoj prozi pojavljuje žanrovska oznaka «dokumentarnog romana» (primjerice u romanu Daše Drndić Sonnenschein) nema sustavnoga znanstvenog prikaza dokumentarizma, što govori o nužnosti znanstvenog pregleda dokumentarnih tendencija u književnopovijesnom i teorijskom smislu.




- 12:32 - Komentari (0) - Ispiši - #

NOVO: Adonis - "Zrcalo sna" (Sandorf, 2016.)

ADONIS
'Zrcalo sna'

poezija
Nakladnik: Sandorf
Prijevod: Tatjana Paić-Vukić
11/2017.
125 str., meki uvez

Riječ izdavača


Pjesnik Adonis, pravim imenom Ali Ahmad Said Asbar, rođen je 1930. godine u Kassabinu, planinskome selu blizu Latakije, u sjeverozapadnoj Siriji. Adonis je jedan od predvodnika arapskog modernističkog pokreta u drugoj polovici 20. stoljeća. On odbacuje stegu metra i rime, nadahnjuje se francuskim simbolizmom i nadrealizom, Nietzscheovom filozofijom, mitologijama Bliskoga istoka, islamskim misticizmom i stihovima sirijskoga misaonog pjesnika Abu al-Ala’ al-Ma’arrija iz 11. stoljeća.

Suprotno dominantnim strujanjima arapske književnosti od 60-ih godina 20. stoljeća, obilježenim izravnim političkim i socijalnim angažmanom, on i u stihovima u kojima tematizira goruća pitanja arapskoga svijeta ostaje vjeran svome katkad gotovo neproničnom, hermetičnom poetskom izričaju.

Adonis je objavio dvadesetak zbirki poezije i trinaest knjiga književnopovijesnih i književnokritičkih tekstova. Prevodio je Yvesa Bonnefoya i Saint-John Persea, priređivao antologije arapskog pjesništva i predavao arapsku književnost na sveučilištima u Damasku, Bejrutu, Parizu, Princetonu i Georgetownu. Od 1985. živi u Parizu.

Godine 1997. odlikovan je francuskim Ordenom viteza za umjetnost i književnosti, 2007. dobio Nagradu Bjřrnson Norveške akademije za književnost i slobodu izražavanja, a 2011. Goetheovu nagradu za književnost.

Pjesme su mu prevođene na brojne svjetske jezike. Od 1988., kada je Nobelova nagrada za književnost dodijeljena egipatskom romanopiscu Nagibu Mahfuzu, Adonisa svake godine spominju kao sljedećeg laureata iz arapskog svijeta.



Izvor: Moderna Vremena Info


- 06:13 - Komentari (2) - Ispiši - #

07.01.2017., subota

NOVO: Nora Verde - "O ljubavi, batinama i revoluciji" (Sandorf, 2016.)

NORA VERDE
"O ljubavi, batinama i revoluciji"

kratke priče
Sandorf
90 str
meki uvez
95 kuna

Riječ izdavača

Ljubav, batine i revolucija, tri riječi-gromade, tri su tematska okvira unutar kojih se kreće devet protagonistica ove knjige. Ispisane iz pozicije onih koje se patrijarhatu opiru, prkose mu ili ga na bilo koji način remete, ove priče odbijaju svoje junakinje ostaviti na margini, već ih bacaju u samo središte borbe. One primaju udarce i dižu ‘revolucije’, svjesne kako njihovo poprište jesu i ulice, skvotovi, široki javni prostori, ali i klaustrofobično male spavaće sobe, kuhinje u kojima se kuha ljubav i prži na jakoj vatri ljubomore, i svaka ona četiri zida među koja ih se uporno pokušava zatvoriti. Krećući se od priča-minijatura u duhu anglosaksonske tradicije do dužih pripovijesti, uz britki humor i odlične dijaloške dionice, autorica s jednakom lakoćom portretira mlade anarhistice, aktivistkinje, umirovljene pomoćne kuharice, prkosne djevojčice, učiteljice koje gube tlo pod nogama, lezbijke umorne od svakodnevnog, višedecenijskog coming outa...

Priče Nore Verde sklapaju se u zanimljivu narativnu slagalicu, nastavljajući tamo gdje je autorica stala s romanom Do isteka zaliha, pokazujući nam kako nasilje možemo pobijediti ljubavlju, a svaka je takva pobjeda mala revolucija.

Nora Verde (Antonela Marušić) rođena je 1974. godine u Dubrovniku.
Završila je studij hrvatskog jezika i književnosti. Književnom praksom počinje se baviti kao studentica kada objavljuje prvu knjigu poezije, Sezona bjegova (Narodno sveučilište, Split, 1994.) Pjesme su joj objavljene u pjesničkom zborniku Oblaci (Matica hrvatska, Zadar, 1998.) zadarskog Studentskog književnog kluba. Od 2010. književne radove piše i objavljuje pod literarnim imenom Nora Verde. Autorica je proznih knjiga Posudi mi smajl (Meandar, 2010.) i Do isteka zaliha (Sandorf, 2013.).
Priče su joj objavljene u zborniku Pristojan život (lezbejske kratke priče s prostora Ex Yu), (Labris 2012.) i knjizi kratkih priča Zagreb Noir (Durieux, 2014.) koja je u prijevodu na engleski jezik objavljena u studenom 2015. godine u američkoj nezavisnoj kući Akashic Books.
Živi i radi u Zagrebu.




- 06:15 - Komentari (0) - Ispiši - #

06.01.2017., petak

Moja kritika knjige Miljenka Jergovića u časopisu "Nova Istra"




Izašao je novi broj časopisa "NOVA ISTRA"
br. 3-4 (jesen-zima) / 2016.-2017.
izd. Istarski ogranak DHK, gl.ur. Boris Domagoj Biletić
386 str., 50 kn

SADRŽAJ

SUVREMENA KNJIŽEVNOST
BOŽICA JELUŠIĆ
IGOR ŠIPIĆ
BISERKA TEŽAČKI KEKIĆ
FRANJO DŽAKULA
TOMISLAV MILOHANIĆ
MIROSLAV PELIKAN
DRAŽEN ZETIĆ
MARIJA DEJANOVIĆ

NOVI PRIJEVODI
GEORGES BERNANOS
Sveti Dominik (prev. B. Petrač)
VITALIANO BRANCATI
Don Giovanni na Siciliji (prev. V. Begić)
WIKTOR WOROSZYLSKI
Mađarski dnevnik 1956. (prev. A. Cvitanović)
DANIEL ALLEN COX
Trusna usta (prev. N. Grgorinić i O. Rađen)
CLAUDIA VONCINA
Duhovni poziv (prev. L. Monica Kmet)

TEMA: GABRIEL GARCÍA MÁRQUEZ
Skupina autora:
Život ispunjen stvaralaštvom – veličina velikana
(prev. Ž. Lovrenčić)

STUDIJE, OGLEDI I ZAPISCI
ŽARKO PAIĆ
Mahnitost i estetika
IVO RUNTIĆ
Mostom preko Zida
BOŽICA ZOKO
Nemoj mi na zlo pristajati (Zrinski i Frankopani)
VLASTA MARKASOVIĆ
Dragotinsko svetište Blažene Djevice Marije u romanima Adama Rajzla
MAJA PROFACA
Predodžbeni prostori

PRILOZI O ZAVIČAJU
NADA GALANT
Dr. sc. Ante Kresina
NEVEN SESARDIĆ
Kako biti čovjek u teškim vremenima: Berto Črnja
FILIP ZORIČIĆ
Ivan Cukon – život i djelo

KRITIČKI PRISTUPI I OSVRTI

MIROSLAV MEĐIMOREC
„Monumentalna epska kronika“
(Nevenka Nekić: Jaka)
BOŽIDAR ALAJBEGOVIĆ
„Literarni spomenik rodnome gradu“
(Miljenko Jergović: Sarajevo, plan grada)
ALVIJANA KLARIĆ
„Bašići kroz prozor djetinjstva“
(Vesna Ujčić: Voknajce moga ditinstva)
SLAVEN BERTOŠA
„Prilog poznavanju prošlosti otoka i grada Paga“
(Josip Celić: Pag kroz rukopis Gjure Szabe)
DORIJAN RIGO
„Barban i Barbanština u novom svjetlu“
(Slaven Bertoša: Barban i mletački Loredani...)




- 06:34 - Komentari (0) - Ispiši - #

05.01.2017., četvrtak

NOVO: Katarina Peović Vuković 'Marx u digitalnom dobu' (Durieux, 2016.)

Katarina Peović Vuković
'Marx u digitalnom dobu'

esejistika, publicistika
izd. Durieux
303 str
147,00 kuna

Riječ izdavača


'Marx u digitalnom dobu. Dijalektički materijalizam na vratima tehnologije' Katarine Peović Vuković knjiga je koja propituje razumijevanje političke emancipacije uz pomoć novih tehnologija. Ona postavlja pitanje: kako nove tehnologije, posebice novi mediji, mogu pridonijeti demokratizaciji društva i emancipaciji manjinskih kultura? Pritom se sustavno i epistemološki precizno obrazlažu temeljna pitanja kao što su: politička emancipacija i emancipacijske politike na internetu, ideologija i njezina refleksija na probleme novih medija, promjene do kojih dolazi u strukturi i karakteru rada u doba kognitarijata, razumijevanje koncepta »virtualnosti«.
U knjizi se primjenjuje teorija brojnih autora, napose filozofa kao što su Martin Heidegger, Michel Foucault i Jacques Lacan, premošćujući pritom granicu između klasične filozofije i sfere tehnologije. Studija je vrlo precizna i elokventna elaboracija suvremenog tehno–znanstvenog, političko–ekonomskog poretka. Pritom ona ukazuje na nekoliko ključnih problema s razumijevanjem uloge i konteksta novih tehnologija. Prije svega, riječ je o ozbiljnom utemeljenju teorije novih medija iz perspektive kritike političke ekonomije. Drugo, o svakom se od ključnih problema elaboriranih u knjizi stvaraju pretpostavke za primjenu filozofskog i fenomenološkog pristupa novim medijima. Studija se naslanja na novoobnovljeni teorijski interes i školu dijalektičkog materijalizma (S. Žižek, A. Badiou). I konačno studija, neizravno, raspravlja i s hrvatskim kontekstom proučavanja novih medija, koji je kronično zarobljen u onome što je Heidegger nazivao »aktualnost«. Takvo razumijevanje novih medija u studijima komunikologije, mediologije, politologije i sociologije najčešće ne uspijeva sagledati svu širinu problema. Djelo je relevatna znanstvena studija koja će pridonijeti razumijevanju fenomena novih tehnologija.

KATARINA PEOVIĆ VUKOVIĆ docentica je na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci. Magistrirala je i doktorirala na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Priredila je zbornik tekstova američkog teoretičara Hakima Beya »Privremene autonomne zone i drugi tekstovi« (2003). Godine 2012. objavljuje studiju »Mediji i kultura. Ideologija medija nakon decentralizacije«. Radove publicira u časopisima Crisis & Critique, Badiou Studies, Stasis, Književna smotra, Trípodos i Synthesis Philosophica.




- 06:37 - Komentari (0) - Ispiši - #

04.01.2017., srijeda

INTERVJU: Goran Gerovac




Goran Gerovac rođen je 1967. u Karlovcu. Do sada je objavio knjigu kratkih priča 'Galerija' i romane 'Pajo, ti si Srbin' i 'Razbijeni', a s potonjim je bio finalist tportalove književne nagrade roman@tportal.hr. Gerovac radi u Večernjem listu kao urednik i kolumnist. Roman 'Sjever je mjesto tame' bio je u užem izboru nagrade VBZ-a i Tisak medije za najbolji roman godine a u intervjuu za T-portal kaže da je to tekst koji se može čitati kao njegov obračun sa samim sobom, ali i aktualnom društvenopolitičkom situacijom u Hrvatskoj.

Intervju čitajte ovdje





- 06:27 - Komentari (0) - Ispiši - #

03.01.2017., utorak

Preminuo Ivo Brešan




Jedan od najvećih suvremenih europskih dramatičara, cijenjeni autor, pedagog i nekadašnji ravnatelj Šibenskog kazališta, Ivo Brešan, umro je u 81. godini, javlja Teatar.hr.

Ivo Brešan rođen je u Vodicama 27. svibnja 1936. godine. Diplomirao jugoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1960. i od tad je bio profesor u šibenskoj gimnaziji, a od 1983. do 2002. bio je umjetnički voditelj šibenskoga Centra za kulturu i Međunarodnog dječjeg festivala.

Jedan je od najvećih suvremenih europskih dramatičara. Obzirom da je životni vijek proveo kao nastavnik, u literarnom je smislu bio izrazito plodan - iza njega ostaje opus od 23 izvedene drame, dvanaest romana, dvije zbirke priča i osam filmskih scenarija. Pisati je počeo još u gimnaziji, a prve novele objavio je u časopisu ‘Šibenska revija’. Usporedo je bio glumac amater u dramskoj družini »Kolo« i profesionalnom šibenskom kazalištu.

Nakon završenog fakulteta dobio je ponudu da ostane raditi na Filozofskom fakultetu u Zagrebu kao asistent, no kako je sam rekao, književnost ga je uvijek više zanimala od gramatike. Otprilike u to vrijeme otvorilo se radno mjesto u šibenskoj gimnaziji što se Brešanu učinilo kao najbolja opcija: ‘Meni se tada činilo da ću s takvim namještenjem imati kudikamo više slobode, dok bih se u Zagrebu pretvorio u znanstvenog radnika. Da se ne lažemo, pomogla je i činjenica što sam bio sit menzaške hrane i podstanarstva. U Šibeniku mi je bilo lijepo: bio sam doma, na materinoj spizi.’

Prvi dramski tekst ‘Četiri podzemne rijeke’ objavio je 1970., a punu afirmaciju donijela mu je ‘Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja’, praizvedena 1971. u zagrebačkom Teatru &TD, društvenokritička komedija zasnovana na poredbi Shakespeareova ‘Hamleta’ sa zbiljom sela u Dalmatinskoj zagori. Tekst je prožet kritikom totalitarizma i groteskom, a u dramatičarskom će radu ostati prepoznatljiv po intertekstualnosti, referencama na poznate tekstpve iz svjetske dramske tradicije koje prenosi u našu suvremenu zbilju. U njegovim se djelima protezao sukob pojedinca s represivnim političkim praksama, ironični pristup primitivizmu i živi dijalozi. Skoro da ne postoji europska država u kojoj Brešanov ‘Hamlet’ nije igran. Postavljali su je Austrijanci, Nijemci, Šveđani, Danci, Estonci, Poljaci…

Njegova najpoznatija djela su 'Ptice nebeske', 'Spletke', 'Utvare', 'Anera', 'Svečana večera u pogrebnom poduzeću', 'Hidrocentrala u Suhom dolu' i druge.

Osim niza drama i romana bio je i uspješan scenarist, a publika vjerojatno najbolje pamti duhovite sekvence iz filmova koje je režirao njegov sin, Vinko Brešan, ‘Kako je počeo rat na mome otoku’ i ‘Maršal’. Radio je i s Krstom Papićem ('Lisice', 'Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja')i Veljkom Bulajićem ('Izbavitelj', 'Dona-tor', 'Obećana zemlja').

Za 'Predstavu Hamleta u selu Mrduša Donja' nagrađen je 1972. godine Sterijinom i Gavellinom nagradom, a za 'Svečanu večeru u pogrebnom poduzeću' dobio je Gavellinu nagradu 1979. godine. Dobitnik je Nagrade ‘Vladimir Nazor’ za životno djelo 2001., a 2008. dobio je nagradu Ksaver Šandor Gjalski za roman 'Kate-drala'.

Njegova supruga spisateljica Jela Goldan Brešan umrla je u šibenskoj bolnici krajem rujna 2016.




- 17:21 - Komentari (7) - Ispiši - #

NOVO: Margaret Atwood - "Godina potopa" (Lumen izdavaštvo, 2016.)

MARGARET ATWOOD
'Godina potopa
'
roman
Nakladnik: Lumen
Prijevod: Mate Maras
320 str., meki uvez
Cijena: 139.00 kn

Riječ izdavača


Na istoku sunce sve jače prži i daje crvenu nijansu plavosivoj maglici koja obilježava daleki ocean. Strvinari koji se gnijezde na telefonskim stupovima šire krila kako bi ih osušili. Zrak blago miriše na paljevinu. Bezvodni potop – pošast stvorena ljudskom rukom – donio je kraj svijeta.

No dvije su djevojke preživjele: Ren, plesačica koja je ostala zarobljena na radnome mjestu, u skupom seks-klubu (najčistijem prljavom poslu u gradu), i Toby, koja gleda i čeka u svojem vrtu na krovu. Ima li još koga?

Margaret Atwood napisala je više od četrdeset djela (proza, poezija i kritički eseji), a njezine su knjige objavljene u više od trideset pet zemalja. Među njezinim romanima "The Blind Assassin" je osvojio nagradu Booker 2000. godine, a "Alias Grace" kanadsku nagradu Giller te talijansku Mondello. Posljednji njezin roman "MaddAddam" (2013.) ujedno je posljednji nastavak njezine znanstvenofantastične trilogije ("Gazela i Kosac", "Godina poplave" i "Ludi Adam").

Na festivalu knjiga u Edinburghu 2005. primila je Enlightenment Award za istaknut doprinos svjetskoj književnosti i misli. U Španjolskoj je 2008. dobila književnu nagradu Prince Asturias.



Izvor: Moderna Vremena Info


- 06:02 - Komentari (0) - Ispiši - #

02.01.2017., ponedjeljak

NOVO: Željka Horvat Čeč - "4 brave" (VBZ, 2016.)

ŽELJKA HORVAT ČEČ
'4 brave '

roman
V.B.Z.
11/2016.
136 str., meki uvez
Cijena: 89.00 kn

Riječ izdavača


Naslov knjige 4 brave vrlo precizno naznačuje o čemu se u knjizi radi. Iza 4 brave mora da je dobro zaključana neka trauma. Broj 4 iz naslova sugerira da se radi o najtežoj vrsti traume, jer je iz djetinjstva, iz doba kada se brojevi još pišu znamenkama.
4 brave donose priču djevojčice, infantilne pripovjedačice kojoj se u pisanju još miješaju standard i dijalekt, čija je sintaksa jednostavna…, o njezinu odrastanju i školovanju od prvoga do šestoga razreda, u međimurskom selu, u razdoblju 1991 – 96. Njezina „krivnja“ je u tome što ne ide na vjeronauk kao sva druga djeca, te što su neki članovi njezine obitelji bili članovi Saveza komunista, baš kao i dobar dio Hrvata prije toga doba presvlačenja uvjerenja i nove gorljivosti.
Knjiga sadrži i nešto dirljivog i prijetećeg dokumentarnog materijala, školskih sastavaka, izrezaka iz novina, „pisama smrti“, koji pokazuje stanje ugroženosti i praksu ugrožavanja.

Ova knjiga je zapravo nešto kao Velika bilježnica Agote Kristof. S tim što je 4 brave napisala Željka Horvat Čeč, ime koje više nećete zaboraviti.
Kruno Lokotar, urednik

***

Željka Horvat Čeč rođena je u Čakovcu 1986. godine. Magistrirala je na studiju hrvatskoga jezika i književnosti. Objavila zbirku pjesama "I zvijezde se smiju krhkosti" (2005), te zbirku priča "Kauboj u crvenom golfu" (Zigo, 2010), dok je za istoimenu priču bila nagrađena na natječaju za kratku priču "Zlatko Tomičić".

Objavila je zbirku pjesama "Moramo postati konkretni" (VBZ, 2015), koja je bila u finalu nagrade Kamov i roman naslova "4 brave" (VBZ, 2016). Uvrštena je u antologiju mladih pjesnika regiona "Meko tkivo". Dobitnica je nagrade Ulaznica 2013. godine, a pjesme su joj prevedene na engleski, njemački, francuski i švedski.

Objavljuje u književnim časopisima (Re-u, Ulaznici, Temi, Zarezu) i nastupa na raznim festivalima (Littfest, Vrisak, Lit Link, Casanovafest, Prvi prozak na vrh jezika…). Živi u Rijeci, organizira književne tribine "Pisac i građanin".




- 05:59 - Komentari (0) - Ispiši - #

01.01.2017., nedjelja

SNG!




S N G !!!





- 00:01 - Komentari (0) - Ispiši - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se