Ivica Matičević dobitnik nagrade "Zvane Črnja" za najbolju knjigu eseja

ponedjeljak , 31.10.2016.






Odluka Prosudbenoga povjerenstva o dodjeli Nagrade „Zvane Črnja“ za 2016.

Prosudbeno povjerenstvo u sastavu: književnica Božica Jelušić (predsjednica), znanstvenica prof. dr. sc. Valnea Delbianco, članica, te književnik i akademik Jakša Fiamengo, član, jednoglasno je odlučilo da se

Nagrada „Zvane Črnja“ za najbolju hrvatsku knjigu eseja za 2016. dodijeli knjizi MJERA ZA PRIČU: Književnokritički ogledi o suvremenoj hrvatskoj prozi, Ivice Matičevića (izd. Ex libris, Zagreb, 2015).

Obrazloženje prosudbenog povjerenstva pročitajte ovdje




Nova knjiga poezije Stanislave Aras "Nedolično i vrijedno spomena" (Durieux, 2016.)

nedjelja , 30.10.2016.

Stanislava Aras
"Nedolično i vrijedno spomena"

poezija
izd. Durieux
Broj stranica : 117
Uvez : 13 x 20 cm, tvrdi uvez
Cijena s PDV–om : 84,00

Riječ izdavača



Smionost je jedna od važnijih karakteristika zbirke poezije 'Nedolično i vrijedno spomena'. Stihovi Stanislave Aras i u prethodnoj su zbirci brujali, potmulo se bunili i mirisali na snažan nespokoj. Pjesme ove zbirke, bilo pejzažne, ljubavne ili domoljubne, bubre još jače od srdžbe, nemira i jakih senzacija, a to se ne odnosi samo na manifestni dio njihova jezika, nego i latentni. Arasina poezija ne poznaje nevinost, ondje je nevinost imaginarno stanje koje nikad nije postojalo, izmišljeno, artificijelno ili mitsko, a čovjekova priroda od samog početka je takva da urla, buni se i proturječi. Ona je oprimjerenje Diderotove izjave da poezija mora sadržavati nešto barbarsko, prostrano i divlje jer je neukrotiva, pustopašna i gruba prema čitatelju. To je poezija puna energije, niti miruje niti pomaže čitatelju da miruje. Ona je uznemirujuća, ali je i sama uznemirena, zbog ratova, uništavanja, strahovanja, viška ili nedostatka ljubavi, empatije i sućuti. Aras pritom kao da pjeva nagonski, iz želuca, kroz začudne slike s ne potpuno jasnim kontekstom. U tom magičnom kaleidoskopu koji se sastoji od kojota i češljugara, gradova, morskih obala, potoka povezanih u odvažne metaforičke simbioze, najveću energiju uvijek proizvodi čovjek.

Stanislava Nikolić Aras rođena je u Trogiru 1972. Diplomirala je hrvatski jezik i književnost. Živi i radi na relaciji Zadar–Dubrovnik. Za kratke priče 2013. i 2014. osvojila je nagradu Vranac. Pjesme i priče objavljivala je u časopisima: Quorum, Forum, Fantom slobode, Zadarska smotra, Tema, Poezija, Dubrovnik. Zbirku pjesama Takve se stvari događaju ljudima objavila je 2014., a zbirku kratkih priča Meke granice 2016. obje u nakladi Algoritma.




NOVO: José Luís Peixoto "Knjiga" (Edicije Božičević, 2016.)

subota , 29.10.2016.

José Luís Peixoto
"Knjiga"

Izdavač: Edicije Božičević
Godina izdanja: 2016.
Prevoditelj: Tatjana Tarbuk
Urednik: Josip Ivanović
Lektura i korektura: Jadranka Varošanec
Dizajn naslovnice: Iva Mandić
Cijena: 149,00 kn
Broj stranica: 256

Riječ izdavača



“Knjiga” je zapravo saga o portugalskoj emigraciji u Francuskoj, ispričana iz perspektive niza nezaboravnih likova, uz jasan stilski potpis autora. Između zaseoka u kontinentalnom zaleđu Portugala i Pariza te između seoskih zabava uz radio i referenci na visoku kulturu, otkrivaju se znakovi prošlosti koja je povela tisuće i tisuće Portugalaca u potragu za boljim životom u stranoj zemlji. Kroz osobnu, gotovo klasičnu ljubavnu priču, autor je uspio prikazati niz osebujnih, gotovo grotesknih likova i niz nezaboravnih situacija, pritom tjerajući čitatelja da se u potpunosti uživi u ovaj stilski odlično izveden roman, u kojemu će podjednako uživati oni koji vole dobru ljubavnu priču, a i oni koji preferiraju mogućnost raznovrsnih interpretacija djela kroz iščitavanje referenci kako na popularnu kulturu, tako i na niz modernističkih i postmodernističkih književnih remek-djela.

“Peixotov spisateljski talent i ljepota ritma njegove proze prava su
rijetkost.”
The Guardian

“Jedan od onih pisaca koji vrlo visoko uzdižu književnost vlastite zemlje.”
Le Figaro

“Peixoto iznenađuje stilističkim umijećem, kojim kao da slijedi primjer
velikoga Joséa Saramaga, ali i hrabrošću kojom stvara, u današnje vrijeme,
pripovjedne strukture dostojne Faulknera, Rulfa i Donosa.”
L’Unitŕ



Moja kritika romana "Peti brod" Monike Kompanikove u "Vijencu"

četvrtak , 27.10.2016.





Na kioscima je novi broj "Vijenca"
(samo 10 kuna)
a u njemu, između ostaloga

i moja kritika romana
"Peti brod" Monike Kompanikove





Novi "Vijenac" još donosi :

- tekst Denisa Leskovara povodom dodjele Nobelove nagrade za književnost Bobu Dylanu
- tekst Sanje Zubčić o knjizi "Povijest hrvatskoga jezika: 19.stoljeće"
- tekst Strahimira Primorca o knjizi Hrvoja Ivančića "Za'atar"
- kolumne NIves Opačić i Pavla Pavličića
- tekst Borisa B.Hrovata u povodu smrti Darija Foa (1926.-2016.)
- esej Damira Barbarića "Grad kao umjetničko djelo"
- tekst Tomislava Čegira o strip-albumu Rubena Pellejeroa i Jorgea Zentnera "Dieter Lumpen"
- tekst Denisa Leskovara o autobiografskoj knjizi Brucea Springsteena "Born to run"

te još pregršt tekstova o filmu, likovnoj umjetnosti, kazalištu, glazbi, plesu itd.





Nova "Knjigopsija" : drame Igora Štiska i Tene Štivičić

srijeda , 26.10.2016.






31.10.2016.s početkom u 19 sati
u riječkoj knjižari RIbook


održat će se nova KNJIGOPSIJA,
odnosno
Tamara Crnko, Saša Stanić i Zoran Krušvar
uživo će pred publikom
analizirati dvije knjige:

- "Brašno u venama" Igora Štiksa
- "Tri zime" Tene Štivičić

Navali narode!





Književna večer s argentinskom autoricom Mori Ponsowy



Edicije Božičević

nas pozivaju

na razgovor s argentinskom autoricom Mori Ponsowy,
povodom objavljivanja hrvatskog prijevoda njezina romana 'Obilje'.


u petak, 28. listopada 2016.
u knjižnici „Bogdana Ogrizovića“ u Zagrebu
.

Uz autoricu sudjeluju prevoditelj knjige Matija Janeš i urednik Josip Ivanović.

Dobrodošli!

PREDSTAVLJANJE romana Mihaele Gašpar "O čajnicima i ženama" (Disput, 2016.)

utorak , 25.10.2016.




DISPUT

nas poziva

na predstavljanje novog romana

Mihaele Gašpar
O ČAJNICIMA I ŽENAMA


Predstavljanje će se održati u Knjižnici “Bogdan Ogrizović”
/Zagreb, Preradovićeva 5/

u srijedu 26. listopada 2016. u 18 sati


Uz autoricu Mihaelu Gašpar Đukić knjigu će predstaviti Jagna Pogačnik, Karolina Lisak Vidović i Josip Pandurić.

O knjizi opširnije ovdje





Islandski pisac Ófeigur Sigurđsson u Zagrebu predstavlja svoj roman "Pripovijest o Jonu"




Naklada Ljevak
poziva nas

u srijedu, 26. listopada 2016. u 19 sati u café U Dvorištu (Žerjavićeva 7/2)
gdje će Ófeigur Sigurđsson (Island) predstaviti svoj nagrađeni i hvaljeni roman „Pripovijest o Jonu“.

Tema gostovanja naslovljena je kao „Mjesto radnje: vječnost“, a razgovarat će se upravo o toj zagonetki i vječnim pitanjima ljubavi, vjere i života. S autorom Ófeigurom Sigurđssonom razgovarat će Kristijan Vujičić, urednik knjige, Igor Opić, prevoditelj, te moderatorica Ivana Bodrožić.

Pridružite se i uživajte u zanimljivom razgovoru i najboljoj kavi u gradu! :)




Moja kritika romana Borivoja Radakovića "Što će biti s nama" u novome broju "Kola"

ponedjeljak , 24.10.2016.



Izašao je novi broj (br. 1/2016.) časopisa "Kolo" (izd. Matica hrvatska, ur.Ernest Fišer).

Između ostaloga u njemu je objavljena i moja kritika romana Borivoja Radakovića "Što će biti s nama" (VBZ, 2016.)

Sadrzaj:


- tekst Davora Šalata u povodu dodjele Nagrade Vladimir Nazor za 2015. pjesniku Delimiru Rešickom
- poezija i proza : Milan Mirić, Delimir Rešicki, Dorta Jagić, Zdenka Maltar, Ilija Aščić
- novi prijevodi: poezija turskih pjesnika Haydara Ergülena i Gülce Başer
- ogledi: Ivan Kutnjak - Kajkavska književna riječ u tjesnacima povijesti, Davor Šalat - Vrtlog poetskih diskursa u Bilosnićevom Putu u Jeruzalem, Cvjetko Milanja - O pjesništvu Franka Sorića, ili crne kiše samoće
- osvrti: Hrvojka Mihanović-Salopek -Hrvatsko-bugarska književna suradnja, Andrea Sapunar Knežević - Znanstveni skup o Đuri Šurminu (Zagreb, Varaždin i Čazma, 21. i 22. travnja 2016.)
- tema broja: Suvremeno katalonsko pjesništvo
- knjizevne kritike : Bozidar Alajbegović, Branko Maleš, Bozidar Petrač, Davor Šalat, Vanja Budišćak, Cvijeta Pavlović, Tomislav Marijan Bilosnić, Tonko Maroević, Dragutin Rosandić, Natali Nanić Volarić, Ivana Buljubašić, Dino Hajdarević

Fraktura objavila novi roman Miljenka Jergovića "Wilimowski"

nedjelja , 23.10.2016.


Miljenko Jergović
'Wilimowski'

roman
Fraktura
Broj stranica: 160
Godina izdanja: listopad 2016.
Uvez: tvrdi s ovitkom
Visina: 204 mm
Cijena: 119,00 kn

Riječ izdavača



Kada u osvit Drugoga svjetskoga rata krakovski umirovljeni profesor sa svojim teško bolesnim sinom i svitom pomoćnika krene put Jadrana, zna samo da se nekako mora dokopati čudesnoga hotela u zaleđu Crikvenice, kako bi ondje pokušao pronaći mir. No dolazak do hotela Orion popraćen je nizom prepreka, a kada jednom i dođu, vlakom, unajmljenim automobilom i na koncu u povorci s nosiljkom i pješke, ovi će Poljaci u našega svijeta izazvati podozrivost i nemir, koji će se pojačati kada krenu postavljati antenu za radioprijamnik kako bi mladić mogao slušati prijenose sa Svjetskoga nogometnog prvenstva. I kada se začuje spikerov glas i kada se putem radiovalova pred slušateljima otjelove brazilski i poljski nogometaši u čudesnoj utakmici u kojoj je Ernest Wilimowski zabio Brazilu četiri gola, a Poljska je ipak izgubila, u duši staroga profesora nešto se prelomi, a njegov sin usni svoj najljepši san.

Miljenko Jergović u romanu 'Wilimowski' hvata duh vremena, strahove i bojazni junaka različitih nacija, obrazovanja i zanimanja. Pripovijedajući o hotelu na kraju svijeta, o njegovoj vlasnici, njezinim gostima, bolesti i nadi, nogometu i ratu koji visi u zraku, Jergović više no ikada pripovijeda o našem vremenu, o herojima svakodnevice, optimizmu i smirenosti koja se može, možda, najlakše pronaći upravo negdje na kraju svijeta kada se sjedne na mirilo, na to mjesto na kojem su naši stari ostavljali tijelo pokojnika dok bi ga nosili do njegova posljednjeg počivališta.

“Wilimowski je jedna od onih malih knjiga o uistinu velikim egzistencijalnim pitanjima. Prekrasna priča o potrazi za identitetom i rađanju nade u vremenu koje bi da čovjeku oduzme svaku nadu.”
— Jarosław Czechowicz

“Jergović na suptilan, neočigledan način pokazuje da se i u vremenima beznađa može roditi nada. I da apokalipsa može biti lijepa.”
— Maciej Robert, pjesnik, književni i filmski kritičar

“Wilimowskim Miljenko Jergović potvrđuje dvije stvari — da je najvažniji suvremeni balkanski pisac i da oni koji nisu Poljaci danas najbolje pripovijedaju o poljskoj duši.”
— Krzysztof Cieślik, Rzeczpospolita

“Svijet koji Jergović stvara krajolik je trenutak pred apokalipsu. Wilimowski je valjda najmudrija knjiga koju sam čitao posljednjih mjeseci. I koja najviše govori o današnjici, u striktnom smislu.”
— Piotr Bratkowski, Newsweek



Novo izdanje festivala "Pazi, knjiga!"





U ponedjeljak 24. listopada u Zagrebu počinje Festival knjige i književnosti PAZI, KNJIGA!.

Ovogodišnji festival, uz već tradicionalne književne programe (kao što je predstavljanje slikovnica pristiglih na natječaj OVCA U KUTIJI za najbolju hrvatsku slikovnicu), bavit će se pitanjem multikulturalnosti.

Koliko smo otvoreni jedni prema drugima i kako u vremenu tranzicija naroda i kultura uspostaviti dijalog i na svakodnevnom i na umjetničkom nivou?

Opširnije o festivalu ovdje


Željko Ivanković dobitnik knjiž.nagrade "Ksaver Šandor Gjalski" + program manifestacije "Dani Ksavera Šandora Gjalskog"

subota , 22.10.2016.




Ovogodišnja književna manifestacija posvećena istaknutom hrvatskom književniku Ksaveru Šandoru Gjalskom, Dani Ksavera Šandora Gjalskog, održat će se od 24. do 29. listopada 2016. u Zaboku.

Uz različite književne promocije, javna čitanja, gostovanja poznatih pisaca dodjelit će se i godišnja književna nagrada DHK-a i grada Zaboka "Ksaver Šandor Gjalski" za najbolje prozno djelo u Hrvatskoj.

Ovogodišnji dobitnik je Željko Ivanković za roman "Rat i sjećanje".

Cjelovit program "Dana Ksacera Šandora Gjalskog" dostupan je ovdje .



Tonko Maroević "Sjećanja na Slobodana Novaka"




Tekst
Tonka Maroevića
"Sjećanja na Slobodana Novaka"

pročitajte ovdje






HEJTERI - OLADITE!!! tj. ŠTULIĆ - PREDVIDLJIVA NOVA META HEJTERA

četvrtak , 20.10.2016.



HEJTERI - OLADITE!!! tj. ŠTULIĆ - PREDVIDLJIVA NOVA META HEJTERA

Naravno da je bilo posve predvidljivo, i da nije trebalo dugo čekati, da HEJTERI, u kontekstu Dylanove Nobelove nagrade, nakon što ispucaju arsenal ćoraka u Boba, KAO SLJEDEĆU METU IZABERU ŠTULIĆA! I da ponovo, kao i u slučaju Dylana, dakako, "promaše ceo fudbal".

Naravno da je nepotrebno uopće obrazlagati zašto su smiješne usporedbe tih dvojice rock-pjesnika. Ali je još i smiješnije Dylanovim Nobelom potaknuto aktualno hejtersko obezvrjeđivanje Štulićeva doprinosa rock-pjesništvu "u Hrvata".

To je naprosto bio ČOVJEK NA PRAVOM MJESTU U PRAVO VRIJEME, i koji je DONIO UPRAVO ONO ŠTO JE TADA NEDOSTAJALO, S OBZIROM NA PODNEBLJE A OSOBITO S OBZIROM NA VRIJEME U KOJEM JE DJELOVAO!
ON JE SVOJIM PJESNIŠTVOM NAPROSTO REKAO SVE ONO ŠTO JE U TOM TRENUTKU TREBALO REĆI , a za što DRUGI NISU IMALI MUDA, ali JOŠ VAŽNIJE, NISU IMALI DAROVITOSTI DA TO KAŽU NA TAKO MOĆAN NAČIN!


I to je sve, ništa tome ne treba dodati, ali ništa nije moguće ni oduzeti...

Naravno da njegov opus nije savršen, naravno da tu ima i jako puno slabih mjesta, ali pokušajmo samo zamisliti na što bi ličilo ne samo hrvatsko nego uopće rock-pjesništvo cijelog "regiona" da nije bilo Štulića, s obzirom na snagu i razinu njegova utjecaja na sljedeće generacije rockera.
NE SAMO DA NE BI BILO MNOGIH DOBRIH PJESAMA brojnih sada već bivših ali i onih još postojećih bandova i pojedinaca, nego NE BI UOPĆE BILO NI TIH BANDOVA, NITI BI SE TI POJEDINCI UOPĆE BAVILI MUZIKOM I ROCK-PJESNIŠTVOM, da nisu bili potaknuti Štulićevim opusom.

I, na koncu, ali bez namjere za povlačenjem ikakvih usporedbi između njih dvojice, ostaje mi još da zaključim da je ŠTULIĆEV ODLAZAK ZAPRAVO PRAVA DYLANOVSKA GESTA (ako se sjetimo Dylanovog odbijanja, s gnušanjem, da bude tzv."prorokom generacije" , "glasom epohe" isl.).

ZATO, HEJTERI, OLADITE!!!

A ako već morate hejtati, eto vam pun Sabor kandidata za to...






PREDSTAVLJANJE knjige Julijane Adamović "Glineni anđeli"



21. listopada 2016. u 19:30

Knjižnica "Bogdan Ogrizović"

Preradovićeva 5, Zagreb

PREDSTAVLJANJE knjige Julijane Adamović "Glineni anđeli"

Naklada Jurčić Vas ima zadovoljstvo pozvati na predstavljanje najnovije knjige pripovjedaka naše nagrađivane književnice Julijane Adamović "Glineni anđeli".

O knjizi će govoriti, a ponešto iz nje i pročitati, Ana Kranjčić, Jasna Kovačević i, naravno, sama autorica Julijana Adamović.

Osim ugodnog druženja, moći ćete kupiti knjigu po promotivnoj cijeni.

Dobro došli!




Predstavljanje novog romana Franje Janeša "Tunel na kraju svjetla" (Fraktura, 2016.)




PREDSTAVLJANJE
novog romana
Franje Janeša
'Tunel na kraju svjetla'

- petak 21. listopada 2016. u 19.30 u Vinyl baru u Zagrebu (Bogovićeva 3).

Uz Franju Janeša
o romanu će govoriti književni kritičar Kruno Lokotar i urednik knjige Roman Simić.

Nakon predstavljanja, u 21 sat, nastupit će autorov bend Astridian.

Kao i svaki dobar triler, Tunel na kraju svjetla čitatelja će suočiti sa zločinom, sumnjom i potragom, ali i – više nego bilo koja druga knjiga u posljednje vrijeme – bez uvijanja progovoriti o životu tinejdžera u današnjoj Hrvatskoj. Nerazumijevanje i nesnalaženje, propitivanje uzora i želja da budu prihvaćeni… U prastarom generacijskom jazu koji ih dijeli od svijeta njihovih roditelja, na djecu koja prestaju biti djeca vrebaju isti predatori, no njihova skrovišta i maske novi su i time još opasniji. Ovim napetim romanom u kojemu još jednom dolaze do izražaja njegov humor i sposobnost da likove učini ljudima koje prepoznajemo Franjo Janeš postigao je da svijet oko sebe vidimo jasnije, i na tome bismo mu trebali biti zahvalni. Čak i ako svjetlo kojime ga je obasjao razotkriva tunel u kojemu živimo.

Opširnije o knjizi ovdje



NOVA KNJIGA S MOJIM UREDNIČKIM POTPISOM : Gordana Crnković "Kretanje sjena"

srijeda , 19.10.2016.



Kao 16.knjiga domaće proze koja u impressumu pod "urednik" ima moje ime, u izdanju Hena com-a izašla je

knjiga priča GORDANE CRNKOVIĆ
"KRETANJE SJENA"



Moj tekst s korica knjige:


Kroz četrnaest priča Gordane Crnković upoznajemo neprilagođene i neurotične pojedince; neki su izgubljeni u poricanju realnosti, drugi žive dinamično, stalno u pokretu i govoru, ali i sputani takvim zabavnim životom, jer više osluškuju buku suvremenosti negoli sebe. Njihovi su odabiri slučajni, zabune i nesporazumi ih određuju, a važni razgovori i spoznaje događaju im se u automobilu ili u trgovačkom centru, dok pogled luta uokolo, a susret sa samim sobom ili s bitnim pitanjima odgađa se unedogled. I svi mnogo rade, pa makar taj rad bio pisanje ili neki od srodnih nesigurnih zanata. Oni se troše ne ostvarujući se, dom je mjesto osvijetljeno titrajem s ekrana, obitelj je ona kojoj se tek putuje u posjet, ili se s njom razračunava u mislima, odnos ne postoji, a žudnja je važna posebno dok se o njoj sanjari.

Debitantska knjiga Gordane Crnković 'Kretanje sjena' donosi mnoštvo osobnih priča likova uronjenih u žamor modernih urbanih običaja, s prevladavajućim ozračjem gubitka, nemoći ili pak bijega u iluziju i fantaziju.

Autorica ne izbjegava teške teme kao što su pritajena agresija, strah, malograđanština i patrijarhalno naslijeđe. U svojim pričama Gordana Crnković nastoji dotaknuti ono realno, ali mahom iz naglašeno subjektivne i trenutne perspektive. Priče prikazuju promjene, geste, nijanse, govor, slike trenutka, te osim o samim protagonistima, govore mnogo i o destruktivnom socijalnom trenutku, a Gordanu Crnković potvrđuju kao staložen i uvjerljiv autorski glas.




Gordana Crnković rođena je 1961. u Splitu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je komparativnu književnost i filozofiju. Od 1990. godine prisutna je emisijama i tekstovima u eteru Trećeg programa Hrvatskog radija, koji je povremeno znao biti oaza od buke i bjesova. Od početka devedesetih kontinuirano je pisala književnu kritiku za književne časopise i novine. Objavljivala je i prijevode s francuskog jezika. Fikciju je počela pisati nedavno, “Kretanje sjena” njezina je prva knjiga. Priče sakupljene u ovoj zbirci nastajale su od 2012. do 2015. godine.

Knjigu s popustom možete naručiti ovdje : http://hena-com.hr/knjige/cijena/kretanje-sjena




Argentinska spisateljica Mori Ponsowy u Rijeci predstavlja svoj roman 'Obilje'

utorak , 18.10.2016.




U srijedu, 19. listopada 2016. u 19.00 u prostoru Book Caffea Dnevni boravak u Rijeci (Ciottina 12a) biti predstavljen novi naslov u izdanju Edicija Božičević 'Obilje', uz nazočnost autorice knjige Mori Ponsowy, cijenjene argentinske književnice.

'Obilje' Mori Ponsowy klizi između grotesknoga humora i ozbiljnosti svijeta pritisnutog okom javnosti i najvidljivijim efektima konzumerizma. To je roman koji govori o onima na rubu društva, o usamljenim ljudima koje je zaobišlo ono što se naziva prevrtljivom šansom za sreću, ali koji se, unatoč tome, ne mogu prestati pitati je li alternativna stvarnost moguća.

Mori Ponsowy argentinska je novinarka, pjesnikinja, prevoditeljica i prozaistica. Dosad je objavila dvije pjesničke zbirke, tri romana, dva prijevoda, zbirku svjedočanstava, zbirku intervjua, a usto je i osnovala kulturni časopis lamujerdemivida, koji je nagrađen priznanjem Julio Cortázar za najbolji argentinski kulturni časopis. Dobitnica je nagrade za najbolju debitantsku knjigu argentinskog Ministarstva kulture (za zbirku poezije Enemigos afuera), priznanja Državnoga fonda za umjetnost, te Nagrade provincije Cáceres u Španjolskoj za najbolji roman (Los colores de Inmaculada). Za svoj najcjenjeniji roman, Obilje, nagrađena je Međunarodnom nagradom Letra SUR 2010. godine.

Autorica je gošća Rezidencije Kamov u Rijeci gdje će boraviti tijekom druge polovice listopada 2016.

S Mori Ponsowy će razgovarati Milan Zagorac, a na predstavljanju će sudjelovati i prevoditelj sa španjolskog i urednik Matija Janeš te urednik knjige Josip Ivanović. Bit će osiguran konsekutivni prijevod.

Ulaz besplatan!

DHK obilježava 125. godišnjicu rođenja Tina Ujevića




Društvo hrvatskih književnika poziva na obilježavanje 125. godišnjice rođenja Tina Ujevića (1891-1955-2016), koje će se održati u prostorijama društva (Trg bana Josipa Jelačića 7/I) u srijedu, 19. listopada s početkom u 12 sati.

O djelu Tina Ujevića će govoriti: Ivana Drenjančević, Krešimir Bagić i Ivica Matičević.

Izbor iz Ujevićeve poezije interpretirat će dramski umjetnik Joško Ševo.

Za glazbeni i poetski uvod odgovoran: Borben Vladović

U FRANKFURT JE TREBALO POSLATI ISKLJUČIVO ŽENSKU EKIPU!!!

ponedjeljak , 17.10.2016.



U FRANKFURT JE TREBALO POSLATI ISKLJUČIVO ŽENSKU EKIPU!!!

Mnogo se prašine diglo oko ovogodišnjeg nastupa hrv.pisaca na Frankfurtskome sajmu. Osobno NEMAM NIŠTA PROTIV da na sajam ide ekipa mladih pisaca.

Međutim, stječe se dojam da je lista autora sastavljena NEOZBILJNO, OVLAŠ I NA BRZINU, KAO REZULTAT 2-3 SATA GUGLANJA.

Naime, ako se biralo autore do 35. godine starosti (koliko npr. ima Ivan Jozić koji je među odabranicima) onda se moglo naći velik broj autora/ica koji imaju OBIMNIJE I PUNO ZNAČAJNIJE OPUSE od opusa odabrane ekipe. Evo npr. Nebojša Lujanović, Jelena Zlatar Gamberožić, Marko Gregur, Asja Bakić – sve su to autori/ce koji/e pripadaju toj dobnoj skupini, a svatko od njih dosad je objavio više knjiga, i to odreda vrlo zapaženih knjiga, dok je većina mladih autora koji su odabrani da ove godine idu u Frankfurt objavila TEK PO JEDNU KNJIGU, i među tim knjigama ima naslova koji još nisu doživjeli nikakvu kritičku evaluciju!

Elem, trebalo je puno ozbiljnije pristupiti odabiru autora za Frankfurt!

ONO ŠTO JE OBILJEŽILO HRV:KNJIŽEVNOST U NEKOLIKO ZADNJIH GODINA JEST STVARALAŠTVO AUTORICA!!!

I zato je trebalo u Frankfurt poslati npr. :

- Renata Jambrešić Kirin, Barbara Matejčić (esejistika)

- Jelena Zlatar Gamberožić, Korana Serdarević, Staša Aras, Barbara Matejčić (kratka priča)

- Daša Drndić, Tajana Gromača, Ivana Sajko, Olja Savičević Ivančević, Ivana Šojat, Mihaela Gašpar Đukić (roman)

- Lana Derkač, Dorta Jagić (poezija)


Inače, nije mi poznato koje je "pripremne radnje" pred odlazak na sajam Ministarstvo odradilo, ali ne usuđujem se ni pomisliti da nisu barem platili prevoditeljima da pripreme prijevode oglednih dijelova radova tih autora. Jer, bez toga, ali i bez unaprijed odrađene komunikacije s potencijalnim partnerima kojima je na vrijeme, više mjeseci prije sajma, trebalo poslati te prijevode, nema smisla ni odlaziti na sajam.

To je minimum bez kojega je svaki odlazak naprosto NEOZBILJAN, UZALUDAN, PROMAŠEN...

Nažalost, stječe se dojam da se ti inozemni sajmovi naprosto "odrađuju", čini se da ih institucije doživljavaju kao nužno zlo, kao nešto što se mora obaviti jer se smatra da je sramota ako nas tamo nema, i to "odrađivanje" se obavlja birokratizirano, i dojma sam da se to "odrađuje" bez ikakve vizije, bez stvarnog promišljanja, bez strasti i bez ljubavi prema književnosti i prema ljudima koji je stvaraju...

Ali, tako je u svim segmentima društva, institucije kao da sve "odrađuju" po defaultu, samo da se to što prije obavi, nevažno kako i s kojim rezultatima, da se riješe još jedne dosadne, opterećujuće, za njih zamorne obaveze. Jer, sigurna plaćica iz državnog proračuna ionako će sjesti na račun, bez obzira na kvalitetu obavljenog posla...




KRITIKA: Krešimir Pintarić "Ljubav je sve" (Profil, 2005.)



Na 3.programu Hrvatskoga radija, u emisiji RADIO ROMAN, od 17.10.2016. do 21.10.2016. svakodnevno od 09:30 do 09:55 h bit će emitiran roman Krešimira Pintarića "Ljubav je sve" (Profil, 2005.)

Tim povodom donosim vam svoju 11 godinu staru kritiku toga romana

KRITIKA: Krešimir Pintarić "Ljubav je sve" (Profil, 2005.)

'Playstation baby', 'Djeca Patrasa', 'Virusi', 'Tri života Tonija Longina', 'Ljubav, struja, voda & telefon' ovogodišnji su romaneskni izdanci domaće proze koji se svi redom bave ili se bar tematski i motivski dotiču veze dvoje ljudi (bračne ili ljubavne) koja je u krizi ili čak pred raspadom. 'Ljubav je sve', nova knjiga Krešimira Pintarića, svakom je svojom stranicom posvećena nečemu dijametralno suprotnom – ljubavnoj vezi koja je u zenitu, koja odiše nepomućenom idilom, stabilnošću i harmonijom te je svjetlosnim godinama daleko od i najmanje naznake krize. U kontekstu recentne domaće proze svakako možemo reći da se radi o kuriozitetu. Međutim, sjetimo li se da veći dio Pintarićeva opusa otpada na poeziju (tri pjesničke naspram jedne prozne zbirke) stvari postaju jasnije.

Za razliku od proze, poezija je podatnija za dočaravanje ljubavne harmonije i mnogi su pjesnički opusi (pa jednim svojim dijelom i Pintarićev) prepuni tematizacije upravo ljubavnog sklada, emocionalnog zanosa i idile među ljudima koji se vole. Poezija kao da je (cyber-generacija bi rekla: 'po defaultu') predodređena za takvu vrstu autorskog iskaza, dok kod proze to ipak nije tako. Proza teško trpi beskonfliktnost, nepomućenost i sklad. Proza, a roman pogotovo, traži neizvjesnost, ona nasušno treba radnju koja vodi od točke A do točke B sa neizostavnom preprekom koja se na toj ruti pred protagonista postavlja, a koji kroz njezino savladavanje doživljava katarzu te se oblikuje ili čak i mijenja. No, Krešimir Pintarić je mudro prepoznao kako bi u eri posvemašnjeg cinizma, netrpeljivosti, ljudske nezajažljivosti i rasapa vrijednosti, a što su sve karakteristike vremena u kojima živimo, prozni prikaz jedne nepomućene ljubavne harmonije mogao unijeti dašak osvježenja, pa čak i začudnosti.

Ipak, premda 'Ljubav je sve' veliku pažnju pridobiva upravo svojom tematskom različitošću, poznavateljima Pintarićeva pjesničkog opusa ta knjiga ipak neće donijeti mnogo nova. Tomu je tako iz razloga što se u slučaju 'Ljubav je sve' radi o reciklaži, odnosno svojevrsnom transferiranju jednog dijela stihova iz njegove pjesničke zbirke 'Divovski koraci' u prozni izraz. Pintarić ustvari kao da veli: 'Ne želite čitati moju poeziju? Ne morate, nema problema - prepakirat ću je u prozu, CV ću si podebljat novom bibliografskom jedinicom, a i honorarčić će svakako dobro doći''. No, osim takve ironizacije čitateljskog zazora od poezije, moguć je i puno ciničniji zaključak kako se radi o njegovom konačnom priznavanju uzaludnosti i odustajanju od bavljenja poezijom. Nadajmo se ipak da nije tako jer je Pintarić kao pjesnik puno zanimljiviji od Pintarića prozaika.

Dakle, 'Ljubav je sve' iz muškog ugla tematizira harmoničan ljubavni život dvoje urbanih tridesetogodišnjaka. Svako je poglavlje tematski zaokruženo i bavi se pojedinim aspektom zajedničkog života jednoga para civiliziranih i liberalnih tridesetogodišnjaka koji svaki eventualni nesporazum izglade razgovorom, svoju vezu temelje na posvemašnjoj ravnopravnosti i uvažavanju međusobnih razlika, a uzajamna im je ljubav važnija i jača od svega. Pintarić se pri profilaciji likova svjesno ograničava isključivo na njihovu intimu, na njihovo emocionalno doživljavanje životnog realiteta kojega dijele i komentiranje događaja u kojima zajednički sudjeluju. Pri tome on koordinate kuhinja-dnevni boravak-spavaća soba gotovo i ne napušta, ne otkrivajući nam čak niti profesiju i imena svojih golupčića, dok ukotvljenost u 'danas i ovdje' spoznajemo tek putem TV emisija koje komentiraju ('Nedjeljom u dva') i suvremene glazbe koju vole. Elem, ljubav je ta koja određuje njihovu zbilju i osmišljava im egzistencije, dok stvarnosti (političke, ekonomske, društvene, socijalne ...) oni kao da gotovo i nisu svjesni, a takvim postupkom Pintarić cjelokupnom korpusu tzv. stvarnosne prozne matrice u Hrvata kao da pokazuje prst srednjak (ili barem figu).

Protiv saharinskog učinka povremene patetike i pretjeranog sentimentalizma Pintarić se uspješno bori izdašnim dozama duhovitosti i (auto)ironije , a izrazita uvjerljivost i neposrednost dijaloga (kojima se na korak približio Robertu Perišiću) predstavljaju najjaču stranu njegove proze. No, bilo da govori o odnosima s roditeljima, stavu spram braka i roditeljstva, međusobnim osjećajima, različitim preferencijama i ukusima, feminizmu ili pak seksu, njegovi monološki iskazi redovito poprimaju prevladavajuće esejističke značajke te je 'Ljubav je sve' prije zbirka eseja/kolumni na temu muško-ženskih odnosa, nego roman. A gotovo svim kolumnama sudbina je jednaka – jednokratna upotreba i brzo potonuće u zaborav.

Ni 'Ljubav je sve' drugome se, nažalost, ne treba nadati. No, vratimo li se Pintarićevoj poeziji sjetit ćemo se 'da ženu koju voliš nikada ne smiješ prestati zavoditi', i upravo ćemo u tim stihovima prepoznati upotrebnu vrijednost ove i svih ostalih Pintarićevih djela. Pošteno! Reč da bi rekel ...

Napisao Božidar Alajbegović, objavljeno na portalu Lupiga, 2005.godine






INTERVJU: Josip Mlakić

nedjelja , 16.10.2016.




Odličan, vrlo sadržajan i opširan
razgovor Vanje Kulaš sa
Josipom Mlakićem

poovodm izlaska njegova
novog romana
"Majstorović i Margarita"

čitajte
ovdje





"Poezija u dvorištu" : Delimir Rešicki




18. 10.2016. u 19:00 sati

Cafe U Dvoristu

Jurja Žerjavića 7/2, Zagreb


U programu POEZIJA U DVORIŠTU

gostuje DELIMIR REŠICKI

Ulaz besplatan!






NITKO OD ARSENA NE BI BIO SRETNIJI DYLANOVIM NOBELOM...

petak , 14.10.2016.



NITKO OD ARSENA NE BI BIO SRETNIJI DYLANOVIM NOBELOM...


S nestrpljenjem čekam tekstove u kojima će se analizirati je li Dylan zaslužio Nobela, jer me zanima HOĆE LI NETKO U TIM TEKSTOVIMA NAPOKON OKRENUTI UOBIČAJENI NAČIN GLEDANJA NA ROCK-PJESNIŠTVO I KANTAUTORSTVO pa umjesto i u slučaju Arsena često ponavljanje tvrdnje kako je tzv.primijenjena poezija manje vrijedna od klasične konačno zaključiti kako Dylanovo pjesništvo kao dio korpusa tzv. primijenjene poezije ne samo da je GENIJALNO U SVIM SVOJIM RAZLIČITIM FORMAMA (ljubavne balade, protestne pjesme, nadrealističke, somnabulne, fantazmagorijske itd.) već je u najmanju ruku jednako vrijedno klasičnom pjesništvu, a ja bih čak ustvrdio da je i VRIJEDNIJE!

Zašto?

Zato što uz to što je, kako rekoh, genijalno, također je pisano na način da bude usklađeno s glazbom, da bude prilagođeno glazbenoj podlozi, a te je glazbe u ovom slučaju (kao i u Arsenovom slučaju primjerice) sam pjesnik također i autor, dok su takvog dodatnog truda i te dodatne darovitosti oslobođeni autori klasične ne-primijenjene poezije.

Dakle, uz to što mu je poezija genijalna, on ju je morao i prilagoditi glazbi s kojom će biti u simbiozi, stihove je morao učiniti pjevnima, morao ih je modificirati, strukturirati na poseban način itd.

OVAJ NOBEL JE IZUZETNO VAŽAN JER JE NJIME NAPOKON ROCK-PJESNIŠTVU PRIZNAT STATUS UMJETNOSTI!!!!

I mislim da nitko od Arsena ne bi na svijetu bio sretniji viješću da je Dylan dobio Nobela!!!





Moja kritika romana Andreja E.Skubica u "Vijencu"

četvrtak , 13.10.2016.





Na kioscima je novi broj "Vijenca"
(samo 10 kuna)
a u njemu, između ostaloga,

i moja kritika romana
"Samo dođi doma"
slovenskog pisca Andreja E.Skubica.





Novi broj "Vijenca" još donosi:

- kolumne NIves Opačić i Pavla Pavličića
- opširan razgovor s prevoditeljem i piscem Borisom Perićem
- tekst Zlatka Kramarića o knjizi Franje Komarice i Winfrieda Gbureka "Skidanje maski: ljubav, sila, domišljatost"
- tekst Jelene Gazivode o 37.Zagrebačkim književnim razgovorima
- razgovor s književnicom Julijanom Adamović
- tekst Strahimira Primorca o knjizi Natalije Miletić "Nisam"
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Božice Pažur "Kulturno animalistički aspekti suvremenoga kajkavskoga pjesništva"
- tekst Seada Begovića o knjizi Lane Derkač "Posvajanje neba"
- tekst Mate Marasa o knjizi Ive i Vinke Šoljan "The Cannon of Croatian Poetry 1450.-2000."
- tekstovi o novim brojevima časopisa Kaj, Književna Rijeka, Artikulacije i Hrvatska zora
- tema broja: Djelo Mavra Vetranovića kao izazov domaćoj povijesti književnosti

te još pregršt tekstova o kazalištu, plesu, glazbi, filmu, likovnoj umjetnosti itd.



Tribina i čitateljski maraton: 'Moja prva (još) neobjavljena knjiga'




Knjižnica Sesvete

poziva nas na tribinu i čitateljski maraton:

'Moja prva (još) neobjavljena knjiga'




Pozivaju autore
koji još nisu objavili svoju prvu knjigu
na čitanje književnih tekstova iz svojih rukopisa,

razgovor o potrebi objavljivanja prve knjige
i o svojim očekivanjima od nje
te na razmjenu iskustava stečenih pri pokušaju objavljivanja.
Njima se mogu pridružiti i svi ostali koji žele razmijeniti iskustvo na tu temu
i čitati svoje tekstove

Voditelj: Ivan Babić

Petak, 21. 10. 2016. u 18,00 sati
Čitaonica Knjižnice Sesvete, Trg D. Domjanića 6




14.Pulski dani eseja

srijeda , 12.10.2016.





Od 14. do 15. listopada
u organizaciji Istarskog ogranka DHK-a
održat će se Pulski dani eseja
na temu: "Hrvatski književni regionalizam – nekoć i danas".

Cjelovit program ovdje








Kristian Novak o svom novom romanu "Ciganin, ali najljepši"





Profesor na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Rijeci Kristian Novak nakon svoga nagrađivanog romana Črna mati zemla pripremio je za tisak i svoj drugi roman Ciganin, ali najljepši, koji će biti predstavljen na ovogodišnjem Interliberu, a izlazi u izdanju nakladničke kuće OceanMore.

O svom romanu autor piše ovdje




PROMOCIJA romana "Bog mi je svjedok" Makisa Tsitasa




13,10.2016. od 19 sati
BOOKSA, Martićeva 37 Zagreb

PROMOCIJA romana "Bog mi je svjedok" Makisa Tsitasa

"Bog mi je svjedok" (Oceanmore) roman je ovjenčan Europskom nagradom za književnost, a autor romana Makis Tsitas na ovo će predstavljanje potegnuti čak iz Atene. Osim njega, na ovoj književnoj večeri sudjeluju prevoditeljica Irena Gavranović Lukšić, književni kritičar Dragan Jurak i urednik knjige Neven Vulić. Svi koji će htjeti ovom prilikom moći će nabaviti knjigu po promotivnoj cijeni s 20% popusta.

"Bog mi je svjedok" dirljiv je i urnebesan portret grčkog društva koji vjerno prikazuje njegove brojne boljke i proturječja. Hrisovalántis, simpatičan heroj obdaren smislom za humor i apsurd, nedavno je ostao bez posla i bori se s propadajućim zdravljem. Utjehu pronalazi u obitelji, sestrama i ocu, s kojima živi otkad zna za sebe, dakle preko pedeset godina. Hrisovalántis, prototip europskog luzera 21. stoljeća, sanjari o novom zaposlenju i suosjećajnom šefu, konačnoj otplati kredita, a nadasve o poštenoj ženi.

Makis Tsitas rođen je 1971. godine u grčkom gradu Yiannitsi. Studirao je novinarstvo u Solunu i surađivao na radiju. Objavio je nekoliko zbirki kratkih priča, ilustriranu knjigu za odrasle i šesnaest knjiga za djecu. Kratke priče prevedene su mu na njemački, španjolski, engleski, hebrejski, švedski i finski. Dodijeljena mu je Europska nagrada za književnost 2014. godine za roman Bog mi je svjedok, koji je preveden na desetak jezika. Makis Tsitas živi u Ateni i vodi diastixo.gr, književni i kulturni web portal.

Svi ste pozvani - ulaz besplatan!



PROMOCIJA KNJIGE "Ovo ovdje sam ja" Ande Bukvić Pažin

utorak , 11.10.2016.




PROMOCIJA KNJIGE "Ovo ovdje sam ja" Ande Bukvić Pažin

12.10.2016. Goethe Institut u 18 sati
Ulica grada Vukovara 64, Zagreb


Ova knjiga proizašla iz doktorske disertacije bavi se dnevnikom kao literarnom formom, koju razmatra u kontekstu autobiografskih oblika i čita kroz prizmu ženskog pisma u razdoblju oko 1800. godine. Autorica analizira dijaristički opus triju profesionalnih književnica njemačkog romantizma: Sophie Mereau Brentano (1770-1806), Bettine von Arnim (1785-1859) i Rahel Levin Varnhagen von Ense (1771-1833).
Spomenute su autorice bile poznate i priznate u svoje vrijeme, ali kanon 20. i 21. stoljeća ih je zaboravio. Nisu zastupljene u školskim i fakultetskim silabusima niti su prevođene na hrvatski jezik, a na posebnim je marginama ostala njihova autobiografska proza. Zašto je tomu tako, objašnjava se kroz složenu koncepciju ženskog autorstva od kraja 18. stoljeća do danas te kroz marginalni žanr literarnog dnevnika.

Izdavač knjige je Disput.

Uz autoricu, na promociji će govoriti Tatjana Jukić, Milka Car i urednica knjige Marija Ott Franolić.



NOVO: Mikes Tsitas "Bog mi je svjedok" (OceanMore, 2016.)

MAKS TSITAS
'Bog mi je svjedok'

roman
Naklada OceanMore
Prijevod: Irena Gavranović Lukšić
10/2016.
208 str., meki uvez s klapnama
Cijena: 130.00 kn

Riječ izdavača



"Bog mi je svjedok" dirljiv je i urnebesan portret grčkog društva koji vjerno prikazuje njegove brojne boljke i proturječja. Hrisovalántis, simpatičan heroj obdaren smislom za humor i apsurd, nedavno je ostao bez posla i bori se s propadajućim zdravljem. Utjehu pronalazi u obitelji, sestrama i ocu, s kojima živi otkad zna za sebe, dakle preko pedeset godina.

Hrisovalántis, prototip europskog luzera 21. stoljeća, sanjari o novom zaposlenju i suosjećajnom šefu, konačnoj otplati kredita, a nadasve o poštenoj ženi.

"Ono što me prvenstveno zanima jest karakter i krećem od glavnoga lika. Očaran sam pokušajem uvlačenja pod kožu svojih likova, pokušajem da prenesem i prikažem njihov način razmišljanja i postupke." Makis Tsitas

Iz strane kritike:

Osjećao sam da čitam važnu knjigu i veliki roman koji će, vjerujem, postati klasičnim. A klasikom može postati ono što je pisano istinom, trudom i ljubavlju prema samoj književnosti.
- Nikos Vatopoulos, Kathimerini Newspaper

Čitanje romana Makisa Tsitasa iskustvo je istinskog užitka. Predivan monolog, sarkastičan, dramatičan, protkan nepresušnim humorom koji mislima dopušta da izvode vratolomije prebacujući se s dramatičnoga na komično, s jedinstvenom uspješnošću.
- Vasilis Moschis, Thárros Newspaper

Tsitas je u književnost unio dah iskrenosti puštajući svoga Hrisovalántisa da se izražava jezikom kojim govori velik dio grčkoga društva, nažalost, bez suzdržavanja, drugi ga dio sluša bez snebivanja, a postoji i treća vrsta koja se, kad osjeti da se prelaze granice pristojnosti, ili skanjuje ili pak smješka sa suzdržanim odobravanjem.
- Anthoúla Daniíl, Fréar Magazine

Roman Bog mi je svjedok ne impresionira samo originalnošću tematike, načinom razvoja radnje i oblikovanja središnjega lika, već ponajviše literarnošću samoga djela.
- Filippos Filippou, Odós Panós Magazine

Makis Tsitas rođen je 1971. godine u grčkom gradu Yiannitsi. Studirao je novinarstvo u Solunu i surađivao na radiju. Objavio je nekoliko zbirki kratkih priča, ilustriranu knjigu za odrasle i šesnaest knjiga za djecu. Kratke priče prevedene su mu na njemački, španjolski, engleski, hebrejski, švedski i finski. Dodijeljena mu je Europska nagrada za književnost 2014. godine za roman "Bog mi je svjedok", koji je preveden na desetak jezika. Makis Tsitas živi u Ateni i vodi diastixo.gr, književni i kulturni portal.



Izvor: Moderna Vremena Info


10. međunarodni festival suvremene poezije BRUTAL

ponedjeljak , 10.10.2016.




10. međunarodni festival suvremene poezije BRUTAL održat će se od 12. do 14. listopada u Zagrebu.

Ove godine festival predstavlja šest mladih i priznatih autora iz: Švedske (Sanna Hartnor), Nizozemske (Ester Naomi Perquin), Finske (Sanna Tahvanainen), Islanda (Sigurbjörg Ţrastardóttir) te iz Italije (Laura Accerboni i Sara Ventroni).

10. međunarodni festival suvremene poezije službeno će se otvoriti 12. listopada u 20 sati, nastupom svih šest autora u Cafeu U Dvorištu (Jurja Žerjavića 7/2). Voditelj programa je Silvestar Vrljić.

13. listopada u Talijanskom institutu za kulturu u Zagrebu (Preobraženska 4) u 19 sati nastupaju talijanske pjesnikinje Laura Accerboni i Sara Ventroni. Voditeljica programa je Serena Todesco.

14. listopada u 19 sati u klubu Booksa (Martićeva 14d) festival će zatvoriti nastupi Sanne Hartnor, Ester Naomi Perquin, Sanne Tahvanainen i Sigurbjörg Ţrastardóttir. Voditelj programa je Silvestar Vrljić.

U sklopu festivala, Brutal je objavio magazin u kojemu se nalazi poezija svih sudionika u orginalu i prijevodu na hrvatski i engleski jezik.

Organizator 10. međunarodnog festivala suvremene poezije je Brutal – udruga za promicanje kulture i umjetnosti.

Pokrovitelji festivala su Grad Zagreb, Arts Council of Finland, Dutch foundation for literature, Kulturrĺdet i Svenska kulturfonden.



Tribina "Krnja književnost" : o prevođenju

nedjelja , 09.10.2016.




U Književnom budoaru, u sklopu serije tribina Krnja književnost ovoga će puta biti riječi o prevođenju i prevoditeljima kao osobama kroz čije ruke prođe ogroman postotak objavljenih naslova, a koje su gotovo potpuno nevidljive. Bilo da se radi o tzv. velikim, ili tzv. malim jezicima, bilo da se radi o prozi, poeziji, publicistici, možete li zamisliti koliko bi nam toga kao čitateljima bilo nedostupno da nije ovih vrijednih i pametnih ljudi?

O prevođenju, svim njegovim ljepotama i zamkama, o ulozi koju prevoditelji/ce imaju u plasiranju tzv. malih književnosti na tržište, o trendovima u prevođenju, nagradama i svemu onome što se u ovome polju popravilo, kao i o onome što još čeka popravak razgovarat će voditelj tribine Tomislav Augustinčić i Ksenija Banović, prevoditeljica s bugarskog, ovogodišnja dobitnica nagrade "Pero" bugarskog Nacionalnog centra za knjigu. Ksenija je nagradu dobila za tri knjige: dva povijesna romana velike bugarske autorice Vere Mutafčieve - "Alkibijad Veliki" i "Slučaj Džem", te prijevod romana "18% sivo" suvremenog pisca Zaharija Karabašlieva.

Svi ste pozvani/e da sudjelujete pitanjima i komentarima - dođite!

BOOKSA, 11.10.2016. u 18 sati



Novi roman Mislava Pasinija "Urghove kronike" (Studio Tim, Rijeka, 2016.)

subota , 08.10.2016.



Studio TiM iz Rijeke upravo je objavio roaman splitskog autora Mislava Pasinija, naslova 'Urghove kronike'.

Radi se o velikom romanu hibridnog fantasy žanra, ili kako recenzentca romana Lada Žigo napominje - romanu koji se odvija na način stripa. Ipak, ovo nimalo ne otežava čitanje romana, štoviše, radi se o naslovu koji je primjeren kako za ljubitelje i pratitelje žanra, tako i za mlađe čitatelje kao vrlo dobar primjer ovakvog oblika domaće književnosti.

Mislav Pasini plodan je splitski autor te mu je ovo, uz prethodne romane objavljene kod više različitih izdavača (navedimo "Blackout", "Mrtva straža", "Sumrak razbijenog uma", "Točka dezorijentacije" i "Baba mi je Maur") šesta objavljena knjiga.

"Piscu Krameru, glavnom junaku romana, vlastiti tekst se otima kontroli, mašta iz njegove knjige oživljava i priča se ozbiljuje, krećući novim tokovima. Glavni junak Urgh, koji prkosno oživljava iz piščeva pera, prelazi s pomoćnicima različite dimenzije kako bi u zemlji Taurus, koju je osvojila zla Scanneronova vojska, ponovno povezao raspolovljena godišnja doba i kako bi u njoj ponovno uspostavio mir. Svi junaci u ovoj izuzetno maštovitoj knjizi nalikuju na stripovske junake – neuništivi mišićavi, okretni ratnici, konjanici, zmajevi, zvijeri..."
(iz recenzije Lade Žigo)

Junak Urgh uvijek odabire pravi put, koliko god on značio nevolju. Jer, što li je moguće učiniti kada je na kocki sudbina cijelog jednog svijeta, do pogledati strahu u oči i obračunati se s njime, oslonivši se o svoje najjače tajno oružje – hrabrost. Plavokosi Urgh čak i ne zna tko je zaista. No, osvjetljujući vlastitu prošlost, on otkriva povijest naroda koji nastanjuje Taurus, a koji je suočen s neviđenom prijetnjom iz mraka. Naime, ili će postati bezlični vojni zombiji scanneri ili će nastaviti živjeti u prirodnoj ravnoteži koja je omogućila eone i eone održivoga svijeta. Urghove kronike stoga nisu samo književno-stripovska priča sa stotinama junaka koje susrećemo putem – bradati ratnik Zelin koji podsjeća na patuljka iz Tolkienova Gospodara prstenova, Slamnati Čovjek, Čovjek Kornjača, leteći Mikah, kraljevi Nak'tur i Sek'hur pa sve do Indijanaca i kauboja – već epopeja koja nam odašilje iskonsku poruku o dobru i zlu, o tami i svjetlu. Kronike nam govore o potrebi da se suprotstavimo unatoč opasnosti od moguće propasti, a sve u ime jednog održivog i prirodnog svijeta s kojim smo, upravo kao i Urgh, zapravo izgubili vezu te ostali osamljeni i izgubljeni.



Novi roman Mihaele Gašpar "O čajnicima i ženama" (Disput, 2016.)

petak , 07.10.2016.

MIHAELA GAŠPAR
'O čajnicima i ženama'

roman
Disput
10/2016.
176 str., tvrdi uvez
Cijena: 100.00 kn

Riječ izdavača



Kao i njezin prethodni roman, "Mitohondrijska Eva", "O čajnicima i ženama" od prve stranice uvlači čitatelja u literarni svijet koji gradi nevjerojatno gustim i na trenutke poetskim rečenicama kojima pripovijeda priču o jednoj obitelji, s posebnim naglaskom na njezinim ženskim članicama. Obitelj je bila u središtu interesa i u njezinoj zbirci priča "Slatkiš, duhan, britva" i općenito je primjetno kako Mihaela Gašpar ne mijenja svoj kurs pripovijedanja, ali kako se istovremeno nikada ne ponavlja, samo nadograđuje.

U trenutku kada priča započinje, a naknadno ćemo saznati kako taj prvi dio pripovijeda Barbara, jedna od sestara, jedna od kćeri, majki, supruga i nećakinja u ovome romanu, sve kao da se već dogodilo. Stanje u kojem se nalazi jedan od četiri ravnopravna pripovjedača ovoga romana rezultat je onoga što se dogodilo u prošlosti, što će se djelomično i fragmentarno rekonstruirati, a što nam govori o propasti jedne obitelji, koja krije svoje male i velike tajne, nesporazume i negativne emocije. Obitelji koja je – nesretna na svoj način!

Kroz četiri unutarnja monologa (sestre Barbara i Irma, njihova teta Agata i Barbarin prijatelj Jasen), vješto uklopljena jedan u drugi, tako da tek zajedno čine zaokruženu i smislenu cjelinu, spoznat ćemo međusobne odnose i uzroke propasti jedne ni po čemu posebne, a opet vrlo indikativne obitelji. "Sjećaš se kako smo nekada imale normalne živote?" reći će u jednom trenutku jedna sestra drugoj, premda čitatelj već sluti i zna kako je to samo privid, idealizirana perspektiva kakva je dopuštena djeci. Jer, njihova obitelj uvijek je bila pomalo zakinuta za tu željenu normalnost, mogla je održavati samo njezin privid, iako toga nitko od njih nije bio svjestan.

Mihaela Gašpar, vješto i pripovjedački zavodljivo, razotkriva sve ono što je obično tako znalački kamuflirano spuštenim roletama i navučenim zavjesama obiteljskih kuća i stanova, što se odvija u četiri zida iza kojih jedna od primarnih životnih zajednica, obitelj, postaje uzrokom frustracija, boli i propasti njezinih članova. [...]

"O čajnicima i ženama", tako, još je jedan sjajan spoj emotivnog i racionalnog iz radionice Mihaele Gašpar, priča o frustracijama i krivnjama, jednoj obitelji i ženama koje su se istovremeno silno trudile pripadati joj i od nje pobjeći. Divljenja je vrijedno kako ova autorica uspijeva jednostavne priče ubaciti u motor umjetničke transformacije i od njih stvoriti divnu literaturu koja u sebi sadrži samu esenciju života, život sam, često ne onakav kakav bismo priželjkivali.

Iz pogovora Jagne Pogačnik

***

Mihaela Gašpar rođena je u Zagrebu 1973. godine. Po zanimanju je kiparica.
Objavila je romane "Bez iznenadnih radosti molim" (Aora, Zagreb, 2010) i "Mitohondrijska Eva" (Matica hrvatska Osijek, Osijek, 2013; drugo izdanje: Disput, Zagreb, 2015) te zbirku kratkih priča "Slatkiš, duhan, britva" (Disput, Zagreb, 2013). Prozni tekstovi su joj objavljivani u Vijencu, Večernjem listu, književnom časopisu Re, Balkanskom književnom glasniku, na književnim portalima kao što su Književnost.org i Prozaonline. Kratke priče su joj čitane na Trećem programu Hrvatskog radija.

Godine 2010. osvojila je 2. nagradu na natječaju kratke priče Književnog kruga Karlovac “Zlatko Tomičić”.
Godine 2011. s jednom je kratkom pričom ušla u uži izbor za nagradu na natječaju Pričigin, a na crnogorskom natječaju "Vranac" za najbolje priče regije uvrštena je u zbirku "Izvan koridora, najbolje priče 2011."
Rukopis romana "Mitohondrijska Eva" proglašen je najboljim proznim rukopisom na 7. anonimnom natječaju osječkog ogranka Matice hrvatske 2012. godine. Zbirka kratkih priča "Slatkiš, duhan, britva" bila je u užem izboru za Nagradu Ksaver Šandor Gjalski 2013. godine.



Izvor: Moderna Vremena Info


PROMOCIJA knjige : Andrija Škare "Slušaj me!" (Durieux, 2016.)




Andrija Škare poznati je televizijski voditelj, književnik, novinar i književni kritičar koji je u deset godina javnog djelovanja napisao više od tisuću stranica pripovijedaka, kritika, književnih i glazbenih osvrta te eseja u kojima govori o povezanosti pop-glazbe i književnosti, te je eseje ove godine napokon i ukoričio pod naslovom Slušaj me!
Knjiga je izišla u nakladi Durieuxa i doživjela trenutan uspjeh, što zbog kvalitetnog sadržaja, što zbog sjajne likovne opreme koju je izradio slikar Stipan Tadić.

Durieux vas poziva na promociju Škarine knjige u kojoj autor na ingeniozan način dolazi ne samo do vrijednih spoznaja o određenim glazbenim i književnim djelima, nego o umjetnosti uopće.

Promocija će se održati u zagrebačkom Caféu u dvorištu, Žerjavićeva 7/2 u 20 sati.

O knjizi će, osim autora, govoriti glazbeni kritičar i veliki glazbeni znalac Goran Pavlov i urednica knjige Ivana Rogar.

Razgovor će moderirati književnik i književni kritičar Sven Popović.

Ulaz besplatan!



Riječka promocija novog romana Vedrane Rudan “Muškarac u grlu”

četvrtak , 06.10.2016.




OCEANMORE

nas poziva

u riječki antikvarijat Ex Libris (Ul. Riva Boduli 3b)
gdje će u četvrtak, 6. listopada, s početkom u 19:00h

Kruno Lokotar
s Vedranom Rudan

predstaviti njezin novi roman
"Muškarac u grlu"
(izd. OceanMore, 2016.)

Ulaz besplatan!





4.GORNJOGRADSKI KNJIŽEVNI FESTIVAL





Festival kojeg organiziraju pisci za pisce ove godine događa se po četvrti put.

Na festivalu sudjeluje više od sedamdeset autora iz Zagreba, Hrvatske i regije.

Gornji grad revitalizira se time u bitnom esencijalnom smislu, ne samo kao mjesto susreta i druženja, već i kao prostor na kojem su uvijek jedni uz druge živjeli ljudi (i pisci) različitih vjera, nacionalnosti, narodnosti, tradicija i kultura tijekom niza minulih stoljeća.

Ove godine prvi puta će se dodijeliti Književna nagrada Zvonimir Milčec za urbanu književnost koju je ustanovio upravo Gornjogradski književni festival i obitelj našeg najzagrebačkijega književnika i pisca. Ona je važna kao poticaj urbanoj pismenosti i književnoj kronici grda, također i kao spomen na Zvonimira Milčeca koji je uticao na čitavu generaciju pisaca i novinara s kojima se desetljećima družio i radio.
Nagradu je dobio Pero Kvesić, autor koji je umnogome obilježio svoju generaciju i poneku poslije, književnost i kulturu grada i, dakako, medija.


RASPORED DOGAĐANJA
Petak 7.10.2016.
U 17. 00. Didov san, Mletačka 11
.
80 godina Balada Petrice Kerempuha Miroslava Krleže i njihov prvi kompletan prijevod na njemački jezik. Govore prevoditelj Boris Perić i dr. Tomislav Pletenac. (Zbog ograničenog broja mjesta pozvani: Jadranka Pintarić, Marko Pavlovski, Fikret Cacan, Marijan Grakalić, Ana Nikvul, Dragomir Bokan, Pero Kvesić, Ana Milčec, Lili Koci).
U 19.00 Cinkuš, Mletačka 9.
SVEČANO OTVORENJE FESTIVALA

Festival otvaraju Marijan Grakalić, Dragomir Bokan, Boris Perić i Pero Kvesić
Kumrovečke plave kmice - Nastup kumrovečkih i zagorskih pjesnika na kajkavskom jeziku inspiriranih istoimenom zbirkom stihova pokojnog pjesnika Dragutina Ulame. Govore: Srečko Blažičko, Mladen Lovrenčić, Rajko Fureš i Ivica Glogoški.
Pjesnički potpuri: Ivek Milčec, Lea Brezar, Fikret Cacan, Diana Burazer, Neven Dužević, Lili Koci, Jurij Lisenko, Zvonko Jurčević, Luka Katančić, Josip Čekolj, Robert Janeš, Vesna Havlaček, Ljiljana Lipovac, Žarko Jovanovski, Danijel Kovačić, Miro Matijaš, Miroslav Tičar, Ladislav Babić, Franjo Matanović, Slaven Slišković, Milan Novak, Livija Reškovac, David Pölhe, Ljubica Ribić, Franko Burolo, Josip Luković, Zlatko Martinko, Vedran "Wade" Derežić i Dražen Zetić.
U 20.30 Gornjogradski tamburaši. Zagorske popjevke pjeva Srečko Blažičko

Subota 8.10. 2016.
DODJELA KNJIŽEVNE NAGRADE ZVONIMIR MILČEC

U 12.00 KuK, Jurišićeva 5. Dodjela Književne nagrade Zvonimir Milčec ua urbanu književnost Peri Kvesiću.
Pero Kvesić: UPUTE ZA POKOP (Pjesma)
U 13.00 Pjesnički potpuri: Sanja Pilić, Ana Nikvul, Naime Beqiraj, Sonja Zubović, Jelena Galijašević, Andrea Grgić Marasović, Daria Lisenko, Anka Dorić, Romana Brolih, Domagoj Marrgetić, Boris Kvaternik, Vojislav Mataga, Silvija Šesto, Lana Derkač, Nina Novak Oiseau, Marko Pavlovski, Dino Porović, Ninoslav Žagar, Mirjana Mrkela, Helena Berden, Tamara Čapelj, Marijan Grakalić i Živko Prodanović.
U 17.00 ŠRC Jarun, Gornjogradski piknik - Pero Kvesić, dobitnik Književne nagrade Zvonimir Milčec, i njegova generacija: Okupljanje pisaca, pjesnika i novinara generacije Poleta, Studenskog lista,Pitanja i drugih simbola urbane civilizacije osamdesetih. Poetski i glazbeni nastup uz manifestaciju Kajakašog maratona Brežice – Zagreb. Program funkcionira po sistemu Mikrofon je vaš uz vremensko ograničenje od tri minute. (Bonove za učesnike i goste dijeli Dragomir Bokan)

Nedjelja, 9. 10.2016.
U 15. 00 Škrabatorij, Katarinin trg 3, Prozno i poetsko popodne

Prozu govore: Pero Kvesić, Romana Brolih, Diana Burazer, Lana Derkač, Tonči Majica, Eduard Pranger, Izet Medošević, Vladimira Mascarell, Ksenija Kušec, Sven Popović, Jelena Osvaldić, Doris Pandžić, Jadranka Pintarić, Sanja Pilić, Nataša Skazlić, Silvija Šesto, Marija Aleksandra Štrajh, Sanja Matovinović Zec, Marko Pavlovski i Josip Luković
U 18.00 Škrabatorij: Promocija zbirke pjesama Lee Brezar ''Da, i'' uz glazbenu pratnju Zrinke Posavec.



3.Dani Mirka Kovača

srijeda , 05.10.2016.





Treći Dani Mirka Kovača održat će se u Rovinju od 6. do 9. listopada 2016. godine.

program obuhvaća projekciju filma "Ti mene nosiš" Ivone Juke, okrugle stolove u Multimedijalnom centru grada Rovinja i večernje programe u Kazalištu Antonio Gandusio

Sudjeluju: Borka Pavičević, Teofil Pančić, Milan Rakovac, Srđan V. Tešin, Slobodan Šnajder, Gábor Csordás, Katarina Luketić, Enver Kazaz, Vladimir Tabašević, Mića Vujičić, Slavenka Drakulić, Ivan Lovrenović, Aleš Črnič, Balša Brković, Branko Kukić, Milan Soklić...

Program dostupan ovdje




37. Zagrebački književni razgovori




Od 6. do 9. listopada 2016. godine Zagreb će biti domaćin 37. Zagrebačkih književnih razgovora koje organizira Društvo hrvatskih književnika. Tijekom svoje višegodišnje tradicije (prvi razgovori organizirani su još davnih šezdesetih godina prošloga stoljeća), razgovori su ugostili više od 1000 sudionika (književnika, prevoditelja, lingvista, književnih kritičara, kulturologa itd.) koji su održali zapažena predavanja na brojne teme.

U okviru središnje teme „Jezik, književnost i nacionalni identitet“ razmotrit će se neki od sljedećih aspekata: današnje razumijevanje odnosa jezika, književnosti i nacionalnog identiteta; nacionalno i inter-nacionalno u svjetlu komparativne lingvistike i filologije; određenost identiteta književnika i(li) opusa jezikom, djelima i kulturnim pripadništvom; raskidaju li moderniji pristupi, stilovi i ukusi veze s tradicijom i baštinjeni identitet?; koliko suvremena književnost izražava i njeguje različitosti tradicija, identiteta, kultura i regija, a koliko ih podvrgava ideji (hipotetske) globalne književnosti (Weltliteratur)?; imaju li iseljeni odnosno pisci dviju ili više domovina, tradicija i jezika podijeljeni identitet?; kriza multikulturnog društva.


Sudionici ovogodišnjih razgovora dolaze iz
Austrije, Francuske, Grčke, Mađarske, Nizozemske, Njemačke, Poljske, Portugala i Hrvatske.


Program 37. Zagrebačkih književnih razgovora dostupan je ovdje




ODLIČAN ROMAN AMIRA ALAGIĆA "OSVETINJE"!!!

utorak , 04.10.2016.



Baš kao što je poglavlje "Il silenzio" iz romana "Kalendar Maja" Zorana Ferića
bila jedna od najboljih domaćih proznih dionica objavljenih 2011.
tako je poglavlje "Treće lice"
iz romana "Osvetinje" Amira Alagića

(izd. Durieux, 2016., ur. Boris Beck)
najdojmljiviji prozni tekst hrvatske književnosti
objavljen u prvih 9 mjeseci 2016.


A i knjiga u cjelini je odlična, svakako među najboljih 5 dosadašnjih ovogodišnjih naslova hrv.prozne književnosti!

Po mom skromnom mišljenju...







Za sve ljubitelje stripa : recenzije strip-albuma




ZA SVE LJUBITELJE STRIPA:

bogata kolekcija recenzija strip-albuma iz pera Miroslava Cmuka dostupna je na web-stranicama Magazina Gradske knjižnice Rijeka (koje vrijedno uređuje, ako se ne varam, Kristian Benić).

Klikajte po ovome : http://gkr.hr/Magazin/Prikazi


4. Knjigopsija : javno seciranje romana B.Radakovića i A.Bremer

ponedjeljak , 03.10.2016.





Utorak, 04.10.206. s početkom u 19 sati
knjižara RIbook, Rijeka
, Janeza Trdine 9a

4. KNJIGOPSIJA

Tj.

Tamara Crnko, kulturologinja
Saša Stanić, kroatist i asistent na riječkom FF-u
i Zoran Krušvar, psiholog, pisac i još svašta nešto

javno će kritički secirati romane

Borivoj Radaković "Što će biti s nama"
i Alida Bremer "Olivino nasljeđe"

Ulaz besplatan!




Milko Valent dobitnik još jedne književne nagrade!



Milko Valent dobitnik je novoutemeljene Književne nagrade Stipana Bilića-Prcića koju dodjeljuje Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Milko Valent nagradu je zaslužio svojim romanom "Umjetne suze".

Inače, to je već druga nagrada tom romanu, nakon nagrade Vladimir Nazor za 2014.godinu.

Svečana dodjela nagrade održat će se u srijedu 5. listopada u 12 sati u palači Akademije na zagrebačkom Zrinjevcu.

Uvodna rijač : akademik Zvonko Kusić, predsjednik HAZU i akademik Velimir Neidhardt, predsjednik Upravnog odbora Zaklade HAZU

Predstavljanje Milka Valenta, dobitnika Književne nagrade Stipana Bilića-Prcića : akademik Krešimir Nemec

Svi ste pozvani!











Proza "Fragmenti života" Irene Lukšić premijerno na radiju

subota , 01.10.2016.




Hrvatski radio 3.program
03.10.2016. 22:03 - 22:30

emisija : Hrvatska proza


U večerašnjoj emisiji premijerno će biti objavljena proza "Fragmenti života" suvremene hrvatske književnice Irene Lukšić.
Autorica je rođena 10. ožujka 1953. godine u Dugoj Resi. Diplomirala je i doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Piše prozu, drame, eseje, TV i radio drame, filmske scenarije, stručne i znanstvene radove, te prevodi s ruskog. Proza joj je prevođena na engleski, makedonski, njemački, slovenski i turski jezik. Zastupljena u antologijama. Urednica je Biblioteke Književna smotra i Na tragu klasika, članica redakcija nekoliko domaćih i stranih časopisa, te suradnica više međunarodnih znanstvenih projekata. Suradnica je američke Encyclopedia of World Literature in the 20th Century i Dictionary of Literary Biography, te najvažnijih domaćih enciklopedijskih izdanja. Od 1981. do danas objavila je dvadesetak knjiga, ponajviše romana, pripovijedaka i eseja, ali i znanstvenih radova.

"Fragmenti života", duhovita i nenametljivo satirična proza organizirana je u minijature, od kojih je svaka na različit način dojmljiva sličica iz albuma svakodnevice.

Tekst Irene Lukšić interpretira Dunja Sepčić.
Urednik: Boris B. Hrovat.



<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>