Moja kritika 2.knjige šestoknjižja Karla Ovea Knausgaarda "Moja borba"

četvrtak , 29.09.2016.




Na kioscima je
novi broj "Vijenca"
(samo 10 kuna)

a u njemu, između ostaloga

i moja kritika 2.knjige šestoknjižja
"Moja borba"
Karla Ovea Knausgaarda





Novi "Vijenac" još donosi:

- razgovor s pjesnikom Delimirom Rešickim
- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- tekst Mirjane Polić Bobić povodom 400.obljetnice smrti Miguela Cervantesa
- tekst Ozane Iveković o kolokviju u povodu 70.rođendana Pavla Pavličića
- tekst Strahimira Primorca o romanu "Rupa" Ivane Bodrožić
- tekst Vinka Brešića u povodu stogodišnjice "Priča iz davnine" Ivane Brlić Mažuranić
- kratka priča Mareka Šindelke
- tekst Denisa Leskovara : rock-portret Bob Marley

te još pregršt tekstova o likovnoj umjetnosti, glazbi, filmu, plesu, kazalištu, itd.



Tribina "Pisac i građanin" : Želimir Periš





01.10.2016. s početkom u 20 sati

book caffe DNEVNI BORAVAK, Ciottina 12 a Rijeka

Tribina "Pisac i građanin"

Željka Horvat Čeč
moderira razgovor sa Želimirom Perišem

Dobrodošli!

MOJU KRITIKU NJEGOVOG ROMANA "MIma i vaše kćeri" čitajte
ovdje




Španjolsko-varaždinska književna večer

srijeda , 28.09.2016.





Ogranak Matice hrvatske u Varaždinu
i Festival Varaždinske barokne večeri


pozivaju nas na

ŠPANJOLSKO-VARAŽDINSKU KNJIŽEVNU VEČER
(Pjesme Ernesta Fišera na španjolskom i hrvatskom jeziku
povodom 400. obljetnice rođenja Miguela de Cervantesa)


Sudjeluju:
dr.sc.Željka Lovrenčić, književnica i prevoditeljica
Ernest Fišer, pjesnik

Odabrane Lorcine pjesme izvodit će
Sofija Cingula, mezzosopran
Darko Rušec, gitara

četvrtak, 29.09.2016. u 18 sati
klub "Europa media" HNK u Varaždinu

Ulaz slobodan!




PREDSTAVLJANJE: Slavko Jendričko "Vozni red" (DHK, 2016.)

utorak , 27.09.2016.




DHK

nas poziva

na predstavljanje knjige
Slavka Jendrička
"Vozni red"

u utorak, 27.09.2016. s početkom u 12 sati
u prostorijama DHK-a, Zagreb
, Trg bana Jelačića 7/1

Sudjeluju:
Slavko Jendričko, autor
Darija Žilić, knjiž.kritičarka
Tin Lemac, knjiž.kritičar
Ivica Matičević, urednik knjige



Izbor iz autorove poezije interpretirat će Joško Ševo, dramski umjetnik.

Dobrodošli!




PREDSTAVLJANJE: Vera Mutafčieva "Alkibijad Veliki" + Platonov dijalog Alkibijad

ponedjeljak , 26.09.2016.




SANDORF nas poziva na predstavljanje još jednog sjajnog povijesnog romana Vere Mutafčieve, velike bugarske spisateljice 20. stoljeća, 'Alkibijad Veliki', kao i povijesnog izvornika, prvog hrvatskog prijevoda Platonovog dijaloga 'Alkibijad'.

Predstavljanje će se održati u utorak, 27.9., u 18:00 sati u Knjižnici Bogdan Ogrizović, Preradovićeva 5, Zagreb.

Vera Mutafčieva (1929-2009) započela je svoje književno djelovanje pišući stručne članke i monografije o povijesti Bugarske u Osmanskom Carstvu te o povijesti Balkana. Autorica je trideset i pet romana, a pored njezina roman 'Slučaj Džem' Sandorf je objavio i roman o fascinantnom antijunaku, autentičnom generalu antičke Atene koja je u to vrijeme bila na vrhuncu svoje političke moći i razvoja filozofske misli i umjetnosti.

Platonov dijalog 'Alkibijad' izvorno je djelo iz kojeg su mnogi, pa i Vera Mutafčieva, crpili nadahnuće za poetska, prozna, filozofska, povijesna, likovna, kazališna i druga djela o Sokratu i njegovom najmilijem učeniku - Alkibijadu.

Na predstavljanju će o knjizi govoriti prevoditeljica Vere Mutafčieve na hrvatski Ksenija Banović, prevoditelj Platonovog Alkibijada sa starogrčkog Ninoslav Zubović, urednik u Sandorfu Darko Milošić, filozof, pisac i redatelj Matko Sršen i izdavač Ivan Sršen.



Tribina "Europea u dvorištu" : Ciler Ilhan




Već četvrtu godinu zaredom, književni festival Europea u dvorištu oživljava jesensku kulturnu i književnu scenu grada Zagreba dovodeći ponajbolje europske pisce s ciljem što boljeg predstavljanja suvremene europske književnosti.

Ove godine zagrebačku književnu jesen, od rujna do prosinca, obogatit će gostovanja pet relevantnih i uspješnih europskih autorica i autora: Çiler 0lhan (Turska), Ófeigur Sigurđsson (Island), Lidija Dimkovska (Makedonija), Evie Wyld (Velika Britanija/Australija) i Ben Blushi (Albanija).

Prva autorica koja će se predstaviti zagrebačkoj publici već 26. rujna u cafeu U dvorištu s početkom u 19 sati turska je književnica Çiler 0lhan, dobitnica nagrade Europske unije za književnost, koja će predstaviti svoju zapaženu i uspješnu zbirku kratkih priča "Izgon" (Naklada Ljevak 2016., prev. Anđelko Vlašić).

O temama otuđenosti, melankolije i izgonu kao trajnom mjestu prebivališta njezinih likova i društva u cjelini, razgovarat će književnica Korana Serdarević, prevoditeljica Tatjana Rakuljić i autorica, a sam razgovor vodit će Ivana Bodrožić.

O knjizi:

Priče u "Izgonu" monolozi su raznovrsnih stvarnih i izmišljenih likova, od obespravljenih žena preko ratobornih i poraženih muškaraca do tužnih pasa lutalica. Prevladavajuća je tema zbirke osjećaj melankolije onih koji su otuđeni od svoje domovine, od svojih obitelji i društva. Dajući čitateljima priliku da se upoznaju sa živopisnim djelićima svjetova drugih ljudi i bića općenito, autorica izgrađuje kolaž priča koje opisuju živote nesretnih i izgnanih. Kao žena koja piše u modernoj Turskoj, 0lhan se ne boji govoriti o temama kao što su ubojstva iz časti, obiteljsko nasilje ili američka okupacija Iraka.

O autorici:

Çiler 0lhan (1972.) studirala je međunarodne odnose i političke znanosti na Sveučilištu Boaziçi u Turskoj, a potom hotelski menadžment u Školi za hotelijerstvo i turizam Glion u Švicarskoj. Živi u Istanbulu, a radila je kao hotelijerka, slobodna spisateljica (Boaziçi, Time Out Istanbul itd.) i kao urednica u različitim razdobljima života. Godine 1993. primila je prestižnu nagradu za mlade „Yaşar Nabi“ za kratku priču. Njezine pripovijetke, eseji, recenzije knjiga i članci o putovanju objavljivani su u raznim časopisima i novinama.

Prva knjiga "Komora trgovca snovima" (Rüya Tacirleri Odas1, 2006.) nastavlja se na poetiku magičnoga realizma. Autorica je 2011. godine primila nagradu Europske unije za književnost za zbirku kratkih priča "Izgon" (Sürgün, 2010.), a pojedine priče iz spomenute zbirke posljednjih su godina objavljene u međunarodnim zbirkama pripovijedaka zajedno s djelima brojnih drugih slavnih europskih pripovjedača. Djelo je dosad prevedeno na desetak jezika. 0lhan je članica turskoga PEN-a.



Izvor: Moderna Vremena Info



Irsko-hrvatska književna večer : Rob Doyle + Andrija Škare

nedjelja , 25.09.2016.





BOOKSA

nas poziva na

irsko-hrvatsku književnu večer

Dvostruki portret: Rob Doyle i Andrija Škare

u utorak 27. rujna u 20 sati
u Booksi
u Zagrebu, Martićeva 14d.

Razgovor na engleskom jeziku vodit će Neven Svilar.

Razgovor je dio projekta “Sharing the Wor(l)d“.




PREDSTAVLJANJE knjige Gorana Gatalice "Kozmolom"





Pozvani smo na

predstavljanje nove knjige pjesama u prozi "Kozmolom"
autora Gorana Gatalice.


Predstavljanje će se održati 28.9.2016. s početkom u 12h u sklopu Tribine DHK (Zagreb, Trg bana Jelačića 7/1).

Knjigu će predstaviti Đuro Vidmarović,
urednik knjige Tin Lemac i autor.


Tekstove će interpretirati dramski umjetnik Joško Ševo.

Dobrodošli!






Natječaj za književnu nagradu „Tea Benčić Rimay“




NATJEČAJ
za književnu nagradu „Tea Benčić Rimay“


1.Natječaj raspisuje Narodna knjižnica i čitaonica Vlado Gotovac Sisak.
2.Nagrada “Tea Benčić Rimay“ dodjeljuje se u svrhu poticanja književnoga stvaralaštva te kao doprinos potpori i vrednovanju najboljih književnih ostvarenja za pjesmu u prozi.
3.Na natječaju mogu sudjelovati svi državljani Republike Hrvatske koji pišu hrvatskim književnim jezikom.
4.Na natječaj se šalje rukopis neobjavljene zbirke pjesama u prozi.
5.Natječaj je otvoren do 17. listopada 2016. godine. Rukopise koji zadovoljavaju uvjete natječaja ocijenit će prosudbeno povjerenstvo do 18. studenoga 2016. godine
6.Natječaj je anoniman, stoga sve rukopise treba poslati u 3 primjerka i na CD-u, označene šifrom.
7.Rješenje šifre i podatke o autoru (ime i prezime, adresa, broj telefona, e-mail i kratki životopis) treba priložiti u zasebnoj, zatvorenoj koverti.
8.Rukopisi poslani na natječaj ne vraćaju se.
9.Nagrada se sastoji od objavljivanja nagrađenog rukopisa i novčanog iznosa od 3.000 kn.
10.Rezultati natječaja bit će objavljeni 21. studenoga 2016. godine na internetskoj stranici Narodne knjižnice i čitaonice Vlado Gotovac Sisak (www.nkc-sisak.hr)
11.Dodjela književne nagrade „Tea Benčić Rimay“ bit će upriličena na svečanosti povodom rođenja ove ugledne sisačke i hrvatske književnice 6. prosinca 2016. godine.
12.Rukopise treba dostaviti na adresu:

Narodna knjižnica i čitaonica Vlado Gotovac Sisak
(Natječaj za književnu nagradu „Tea Benčić Rimay“)
Rimska bb
44 000 Sisak




Tribina "Stihovnica Siska" : Jasminka Domaš

subota , 24.09.2016.





24. rujna 2016. u 19:00 sati
Ogranak Matice hrvatske Sisak, Rimska 9, Sisak

Tribina "Stihovnica Siska" : JASMINKA DOMAŠ


Jasminka Domaš publici će se predstaviti s pjesmama iz svojih dosadašnjih zbirki poezije, ali i s novim pjesmama uvrštenima u zbirku pod nazivom 'Duša je nebo', čiji se izlazak iz tiska očekuje upravo ovih dana.

U nastavku, svoje pjesme će čitati za to zainteresirani prisutni autori. Prethodna najava moderatoru nije potrebna.

Iz životopisa Jasminke Domaš:

Jasminka Domaš živi u Zagrebu. Objavila je više zbirki poezije, tri romana te više stručnih knjiga s područja judaizma. Također piše i objavljuje kratke priče. Njezina priča Omnibus nalazi se u antologiji židovskih žena spisateljica iz tridesetak zemalja svijeta. Pojedina djela su joj prevedena na engleski, talijanski, njemački, češki, hebrejski, slovenski i ruski jezik. Predstavljena je publici na sajmovima knjiga od Zagreba, Pariza, do Jeruzalema. Članica je hrvatskoga PEN-a i Hrvatskog društva pisaca. Scenaristica je i autorica više dokumentarnih filmova. Bila je suradnica američke zaklade za vizualnu povijest - preživjeli svjedoci Holokausta, čiji je utemeljitelj Steven Spielberg. Jedna je od utemeljiteljica židovske vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj. U više navrata bila je predsjednica Udruge za vjersku slobodu u RH. Pred izlaskom joj je zbirka pjesama 'Duša je nebo', izdavač Litteris, kao i roman 'Izabrana' o životu Edith Stein.

Moderator tribine : Siniša Matasović

Dobrodošli!




Nova knjiga kritika i eseja Davora Šalata "Skeniranje vjetra. Eseji i kritike o hrvatskim i inozemnim književnicima"

petak , 23.09.2016.

Davor Šalat
"Skeniranje vjetra. Eseji i kritike o hrvatskim i inozemnim književnicima"

izd. DHK
330 stranica, meki uvez
Cijena: 140,00 kn

Riječ izdavača



U knjizi eseja i kritika "Skeniranje vjetra" stavlja se naglasak na sam književni tekst i njegovu interpretaciju, na osebujnost pojedinačnih poetika, ali i na njihovo mjesto u dinamičnim i često teško usustavljenim sinkronijskim i dijakronijskim književnim strukturacijama. Knjiga je podijeljena na pet ciklusa, već prema tome što pojedini tekstvi tematiziraju i kakvim diskursom. Tako su u ciklusu tekstova o domaćim pjesnicima većinom oni esjeističkog karaktera sa znatnijom usmjerenošću na pojedinu temu, a ne na neku zbirku pjesama. U ciklusima pak o zbirkama pjesama, inozemnim književnicima te o proznim i književnokritičkim knjigama riječ je uglavnom o književnokritičkom osvrtanju na pojedine knjige, objavljene u zadnjih desetak godina.

Urednik knjige: Ivica Matičević



Sažetci izlaganja s "Desničinih susreta" s temom "Hrvatsko-srpski/srpsko-hrvatski interkulturalizam danas"





U Beogradu se od 23.09. do 25. 09. 2016. održavaju "Desničini susreti" , povodom 110. obljetnice rođenja Vladana Desnice.

Tema je "HRVATSKO-SRPSKI / SRPSKO-HRVATSKI INTERKULTURALIZAM DANAS"

Sudjeluje 20-ak uglednih knjiž.teoretičara i povjesničara.

Donosim link na kojem možete pronaći program manifestacije i pročitati sažetke svih izlaganja :

http://www.hrvatskodrustvopisaca.hr/upload_data/site_files/desnicini-susreti-2016_programska-knjizica.pdf




PROMOCIJA knjige Tomislava Šakića 'Modernizam u hrvatskom igranom filmu. Nacrt tipologije' (Disput, 2016.) + PROJEKCIJA FILMA

četvrtak , 22.09.2016.




DISPUT

nas poziva na

predstavljanje knjige

Tomislava Šakića
'Modernizam u hrvatskom igranom filmu. Nacrt tipologije'


Predstavljanje će se održati u Kinu Europa, u Dvorani Müller /Zagreb, Varšavska 3/
u ponedjeljak 26. rujna 2016. u 18.00 sati



Uz autora Tomislava Šakića
knjigu će predstaviti Hrvoje Turković i Nikica Gilić

Opširnije o knjizi ovdje


U nastavku promocije bit će, s početkom u 19.15, prikazan film Vatroslava Mimice “Ponedjeljak ili utorak” (1966)
– ulaz slobodan




Novi roman Gorana Vojnovića "Smokva" (Fraktura, 2016.)

Goran Vojnović
'Smokva'

roman
izd. Fraktura
prevela sa slovenskog Anita Peti-Stantić
Broj stranica: 368
Godina izdanja: rujan 2016.
Uvez: Tvrdi s ovitkom
Cijena: 149,00 kn

Riječ izdavača


Jadran, bivši košarkaš, pokušava zajedno s Anjom vidjeti može li spasiti svoj brak, u kojem je naizgled sve idealno: dobar stan, izlasci, sin kojega vole… no ispod te površine kipti nezadovoljstvo. Kada Jadranu umre djed, on odlazi u Momjan, u djedovu kuću koja je obilježila njegovu obitelj, te pokušava povezati sve konce, sve detalje svoga nesređenog života, shvatiti oca Safeta, koji je 1992. nestao, ostavio ga i otišao u Bosnu, majku Vesnu te djeda Aleksandra i njegovu opsesiju knjigama.

Od Ljubljane do Momjana u Istri i Bosanske Otoke, glavni lik Jadran pronalazi dijelove svoje obiteljske povijesti, ali još i više uspijeva razumjeti samoga sebe. Pričajući o tri generacije jedne obitelji, Goran Vojnović, jedan od najomiljenijih suvremenih slovenskih pisaca, priča veličanstvenu priču o tri velike ljubavi u tri ipak nesretna braka. 'Smokva' je roman o potrazi za granicama vlastite slobode, o odricanju radi drugoga, o odustajanju od sebičnosti, ali i velikim trenucima koji nam se događaju kada ih nismo svjesni. Smokva vrvi od jakih, ali zatomljenih emocija, a iz sočnoga mediteranskog, prezrelog ploda koji puca po šavovima curi obiteljska saga koja može biti bilo čija povijest u kojoj se pretapaju sudbine, ljubavi, neostvarene želje i surove realnosti naših života.

Goran Vojnović, rođen 1980. u Ljubljani, redatelj je i scenarist, autor više kratkih filmova i dugometražnog filma Piran – Pirano. U regiji je poznat kao autor romana Čefuri raus! (2008.), koji je u Sloveniji privukao pozornost čitatelja, kritičara i policije, 2009. osvojio nagradu Prešernove zaklade i nagradu Kresnik te doživio i vrlo uspješnu kazališnu adaptaciju. Krajem 2011. izašao je Vojnovićev drugi roman Jugoslavija, moja domovina, čija je prva naklada rasprodana u svega nekoliko dana. Goran Vojnović kolumnist je slovenskog časopisa Dnevnik, a izbor svojih kolumni objavio je u knjizi Kada Džimi Ču sretne Fidela Kastra (2010.).




Večer poezije s Delimirom Rešickim

srijeda , 21.09.2016.




KNJIŽARA NOVA OSIJEK

poziva nas

na večer poezije s Delimirom Rešickim

i predstavljanje njegove pjesničke zbirke Lovci u snijegu

u četvrtak 22. rujna 2016. u 19 sati
u knjižari Nova
,Trg Ante Starčevića 4, Osijek.

Uz autora o zbirci će govoriti
Kristina Peternai, Zlatko Kramarić, Dario Grgić.


Ulaz besplatan,
knjige s autorovim potpisom uz popust.




O ZAPREPAŠĆUJUĆIM RAZMJERIMA UTAJE POREZA U TURIZMU DALMACIJE + RAZLOZI ZBOG KOJIH TO VLAST TOLERIRA

utorak , 20.09.2016.



O ZAPREPAŠĆUJUĆIM RAZMJERIMA UTAJE POREZA U TURIZMU DALMACIJE + RAZLOZI ZBOG KOJIH TO VLAST TOLERIRA


Ako poput mene živiš na Kvarneru, i naviknuo si da npr. na plaži u Ičićima za apsolutno svaku uslugu dobiješ račun (pravi, isprintan, "fiskalizacijski", a ne lažni, rukom ispisan: i za kavu, i za sladoled, i za ležaljku, i za trampolin, i za krafnu itd.) i onda sredinom kolovoza dođeš na nekoliko dana u BIOGRAD N/M, ne možeš a da ne ostaneš ZAPREPAŠTEN NAD RAZMJERIMA UTAJE POREZA u tamošnjem ugostiteljstvu!!!
Od svega prethodno navedenog, u Biogradu dobit ćeš račun samo za kavu na terasi, a sve drugo, i ležaljka ili suncobran, krafna s pekarskog štanda uz plažu, hot-dog ili kuglica sladoleda, apsolutno sve bit će ti ležerno isporučeno bez računa!!! Štoviše, čak i navečer, na terasi, doživjet ćeš da naručiš za dijete ice-tea + dvaput po dec' bijelog vina za ženu i sebe a što će ti naplatiti, bez računa naravno, 10 kuna više nego što stoji u cjeniku! (Cjenik: Ice-tea 15 kuna, tri vrste bijelog vina nabrojane u cjeniku = 1 l = 100 kuna.) Dakle, to bi ukupno trebalo iznositi 35 kuna, ali ti ćeš to platiti 45 kuna, jer će te konobar izvjestiti ovako : "ponestalo nam je onih vina iz cjenika pa smo vam donijeli drugo, a to je malo skuplje!" I naravno da ti neće dati račun za to!. I naravno da ti nećeš zbog razlike od 10 kuna inzistirati na računu i riskirati da te još i premlate.

Ili drugi primjer : danima ti na plaži naplaćuju ležaljke bez da ti izdaju račun, mladac koji to radi ne čini ti se ratobornim pa zadnjeg dana skupiš hrabrosti i upitaš ga za račun. Evo što ćeš čuti kao odgovor: "Ma ako vam baš treba, mogu vam ga donijeti, ali ja vam pišem račune na kraju dana, sve odjednom, ne da mi se pisat svaki posebno." Nakon toga, tebi je na vrh jezika da mu kažeš : "Da, naplatiš dnevno 400 ležaljki a na kraju dana ispišeš račune za njih 250, a lovu od preostalih 150 podijeliš s pajdašima, a država na tome svakodnevno izgubi debeli porez!".

S obzirom na nevjerojatne razmjere te pojave, i s obzirom na ležernost i nedostatak straha prilikom takvog poslovanja u tamošnjih obrtnika, nameće se zaključak DA ONI ZNAJU DA NEĆE BITI KAŽNJENI! Čovjek ne može a da ne zaključi da vlast to prešutno tolerira zbog kupovanja socijalnog mira (i iz istog razloga mediji šute o tome, ali je moguć i strah novinara da ih nakon teksta o tome netko od tamošnjih ugostitelja ne bi potražio...) - vlasti je jasno da tamošnje stanovništvo nema apsolutno nikakve druge mogućnosti za zaposlenje i da jedan turistički radnik ostatak godine izdržava još bar 3-4 osobe od love koju zaradi u tih nekoliko ljetnih mjeseci.

Osim toga, npr. ovaj iznajmljivač ležaljki je monopolist na toj plaži, i ako ga porezna inspekcija ulovi u neizdavanju računa, moraju mu i zabraniti poslovanje na bar nekoliko dana, a to bi izazvalo medijsku buru ali i nezadovoljstvo turista jer nekoliko dana ne bi bilo ležaljki i suncobrana za unajmiti. Također, kazna koju bi on morao platiti vjerojatno je niža od love koju država inkasira od poreza i na tu bitno smanjenu količinu iznajmljenih ležaljki od one stvarne količine iznajmljenih ležaljki.

Ali, nemojte misliti da na Kvarneru ili u Istri u turizmu nema utaje poreza! Ima, itekako ima, ali je manje vidljiv od nabrojanih primjera - npr. dođe grupa od 50-ak turista autobusom u Opatiju ili u Istru u posezoni ili predsezoni (a takvih grupa dolazi na tisuće), i svaki dan idu na izlete, pa tako odu npr. na vinsku probu u kakvu konobu ili na brodsku vožnju. Domaći vodič, u kešu, bez pojedinačnih računa za svakog od njih, od turista naplati npr. 10 eura po osobi za vinsku probu ili brodsku vožnju, taj keš isporuči na ruke vlasniku konobe ili broda, a ovaj njemu izda račun na kojem ne stoji da je u grupi bilo 50 turista nego 20. Razliku podijele, a porez plate državi, ali ga ne plate za grupu od 50 turista, koliko ih je stvarno bilo, nego plate porez za 20 turista, koliko su naveli na računu.

I tako iz dana u dan, diljem naše obale, od broda do broda, od konobe do konobe, od restorana do restorana...

Red bi bio ipak da završimo u šaljivom tonu : s obzirom na nimalo idilične odnose SJEVER-JUG, točnije ZAGREB-DALMACIJA, za svakog domaćeg gosta u Dalmaciji vjerojatno misle da dolazi iz Zagreba, i njihova je lokalpatriotska dužnost da ga bar malo oderu! sretan


Moja malenkost + Lea, 17.08.2016. Biograd n/m




Predstavljanje knjige Željke Matijašević "STOLJEĆE KRHKOG SEBSTVA. Psihoanaliza, društvo, kultura" (Disput, 2016.)

ponedjeljak , 19.09.2016.




DISPUT

nas poziva
na predstavljanje knjige

Željke Matijašević
"STOLJEĆE KRHKOG SEBSTVA
Psihoanaliza, društvo, kultura"


Gdje?

U Multimedijalnoj dvorani na 2. katu knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Kad?

U utorak 20. rujna 2016. u 18.30 sati

Uz autoricu prof. dr. Željku Matijašević knjigu će predstaviti prof. dr. Dean Duda, dr. Goran Babić, psihijatar-psihoanalitičar i Josip Pandurić, izdavač

Dobrodošli!







Tribina "Dekonstrukcije" : knjiga Tina Lemca "Autorsko, povijesno, mitsko (poetički diskurz Vesne Parun - teorija i interpretacija)"




Pozvani smo na tribinu Dekonstrukcije koja će se održati u utorak 20.09. 2016. u 19 sati u Hrvatskom društvu pisaca (Basaričekova 24).
Povod tribini je knjiga "Autorsko, povijesno, mitsko (poetički diskurz Vesne Parun - teorija i interpretacija)" autora Tina Lemca.
Studija književnog znanstvenika Tina Lemca predstavlja vrijedan doprinos sistematizaciji, interpretaciji i pomnom čitanju Vesne Parun, postavljajući autoričin opus u nove interpretacijske okvire i otkrivajući ga kao slojevit i kompleksan diskurs koji nudi raznorodna čitanja u okvirima različitih suvremenih diskursnih teorija (iz recenzije Danijele Marot Kiš).
U razgovoru će biti riječi posebno o autoričinoj knjizi "Zore i vihori" koju autor interpretira vodeći se spoznajama iz studije Mircea Eliadea „Mit o vječnom povratku“, a otvorit ćemo i pitanje ne- usustavljenosti kritičke građe o bogatom literanom opusu Vesne Parun

U razgovoru, osim autora Tina Lemca, sudjeluje i urednica knjige i spisateljica Zorka Jeki.

Voditeljica Tribine Dekonstrukcije: Darija Žilić




Tribina "Tragom prijevoda" : Philip Roth + George Orwell

subota , 17.09.2016.




Društvo hrvatskih književnih prevodilaca svojim temeljnim zadatkom shvaća promicanje prevodilačke struke na hrvatskoj kulturnoj sceni. S tim ciljem Društvo je pokrenulo tribinu na kojoj se u nekoliko termina tijekom godine predstavljaju po dva zaslužna prijevoda koji u javnosti nisu dobili primjeren i zaslužen prostor. Svim je tim prijevodima zajednička golema predanost njihovih prevoditelja koji su im pristupili oboružani strpljenjem i nadahnućem, istodobno pedantni i kreativni. U vremenu kada mediji zaboravljaju čak i navesti prevoditeljevo ime, nužno je usmjeriti reflektorski snop i na tog vječnog „stvaraoca iz sjene“, kako zaslužni prijevodi ne bi bili tek mala kap koja će nečujno kapnuti u more tiskanih knjiga.

Treća ovogodišnja tribina iz ciklusa “Tragom prijevoda” održat će se u ponedjeljak 19. rujna u 18 sati, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu (Preradovićeva 5), a bit će predstavljeni sljedeći naslovi:

- Philip Roth, 'Tragovi na duši'
, prevela s engleskoga: Ivana Ostojčić, Algoritam, 2015.

- George Orwell, 'Predah', prevela s engleskog: Mia Pervan, Šareni dućan, 2015.

Tribinu moderira Anda Bukvić.



Razgovor s knjiž.kritičarem Teofilom Pančićem

petak , 16.09.2016.





Klub knjižare Nova & Regionalni ured zaklade za slobodu „Friedrich Naumann“

pozivaju Vas na razgovor s književnim kritičarem

TEOFILOM PANČIĆEM


Moderator tribine: Borislav Ristić, kolumnist „Večernjeg lista“


Razgovor će se održati u ispred knjižare Nova
Trg A. Starčevića 4, Osijek
( u slučaju kiše u prostorijama GISKO-a)

u petak, 16. rujna 2016. u 19,00 sati


Dobrodošli!





Moj tekst o knjizi "Preko granica" Saadata Hasana Manta u "Vijencu"

četvrtak , 15.09.2016.




Nakon ljetne stanke
na kioske je stigao
novi dvobroj "Vijenca"
(samo 10 kuna),
a u njemu je, između ostaloga

i moja kritika knjige priča
"Preko granica"
Saadata Hasana Manta.





Novi "Vijenac" još donosi:

- razgovor s kazališnim redateljem Georgijem Parom
- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Branke Arh " Z "
- tekst Zlatka Kramaruića o knjizi Ivice Đikića "Beara. Dokumnetrani roman o genocidu u Srebrenici"
- tekst Sanje Ivić In memoriam Elie Wiesel
- tekst Lade Žigo Španić o knjizi Marine Šur Puhlovski "Književnost me iznevjerila (eseji s margine)"
- razgovor s piscem Stefanom Hertmansom
- tekst Tonka Maroevića : Sjećanja na Slobodana Novaka
- tekst Seada Begovića, u spomen na Nikicu Petraka
- nove pjesme Slavka Jendrička
- tekst Martine Lončar o novome broju časopisa "Riječi"
- tekst Darija Radovića o 20.pjesničkim susretima "Dobro jutro more" u Podstrani

te još pregršt tekstova o kazalištu, plesu, glazbi, likovnoj umjetnosti, filmu itd.



RAZGOVOR (+ promocija knjige Dine Ivan) "Roman (čitanje i pisanje) kao proces promjene"



Razgovor na temu Roman (čitanje i pisanje) kao proces promjene održat će se povodom izlaska knjige "Prolazak kroz Zid" autorice Dine Ivan, u petak 16. rujna u 19 sati u Književnom klubu Booksa (Martićeva 14d).

Sudjeluju: Branko Čegec (urednik i izdavač), Miloš Đurđević (pjesnik, kritičar, esejist i prevoditelj) i Dina Ivan, autorica.

Dijelove iz knjige čita Tomislav Bundić (glumac).

Nakon predstavljanja nastupaju: Maja Rivić (vokal), Mak Murtić (gitara) i Ines Mjerzva (vokal).

O romanu Dine Ivan "Prolazak kroz Zid" (Meandarmedia, 2016.) opširnije ovdje




NOVO: Claudio Magris "Obustaviti postupak" (Fraktura, 2016.)

srijeda , 14.09.2016.


Claudio Magris
'Obustaviti postupak'

Beletristika
Fraktura
Prijevod s talijanskoga: Europski institut za književno prevođenje: Ljiljana Avirović, Antonio Giudici, Elena Dotto, Carla Rotta
Broj stranica: 336
Godina izdanja: rujan 2016.
Uvez: tvrdi s ovitkom
Visina: 225 mm
Cijena: 149,00 kn

Riječ izdavača



Duboko u čovjekovu biću postoji nerazjašnjiva potreba za razaranjem, ubijanjem, ratom, zlom... a da bi to razumio i spriječio, junak novog romana Claudija Magrisa čitav je svoj život sakupljao oružje – podmornice, haubice, oklopna vozila, bajunete i drugo te knjige o ratovanju, koje je želio smjestiti u Totalni muzej Rata za došašće Mira i za onesposobljenje Povijesti. Grad za taj muzej može biti samo onaj koji se nalazi na granici svjetova, u kojem se isprepleću povijest i budućnost, u kojem se trguje i ratuje, u kojem je postojao i logor smrti, grad nama blizak i dalek, grad autora romana – Trst.
'Obustaviti postupak', posljednji roman književnog majstora i jednog od najvažnijih suvremenih svjetskih pisaca Claudija Magrisa, knjiga je od koje zastaje dah. Na jedinstven način u njoj Magris spaja sudbine svojih junaka s ratnim i pogibeljnim opsesijama, a istinska je junakinja romana Luisa – višestruki Drugi, Tršćanka i građanka svijeta, koja nakon iznenadne smrti idejnoga tvorca Muzeja pred sebe stavlja zadatak da njegovu ideju oživi i osmisli postav Muzeja svih bitaka.
Moćno, vizionarski ispripovijedan, Obustaviti postupak roman je u kojem se na jedinstven, čudesan način spajaju tragedija rata i tišina ljubavi, epska širina i najdublja intima, erudicija i liričnost, roman koji kao rijetko koji u povijesti književnosti zaziva mir, toliko potreban svijetu napaćenom ratovima.

Magrisova knjiga, jedinstvene strukture bez uzora, čita se s neodoljivom željom da se na kraju svake stranice sazna što se događa na sljedećoj.
– Corriere della Sera

Poput mora, ova knjiga – zapanjujuće snaž­­na i strastvena – dočekuje, prihvaća i obujmljuje, pa opet odbacuje, guši i sapleće.
– Il Piccolo

Dok čitamo Magrisov roman, preplavljuje nas osjećaj iznimne izražajne moći. Mnogo­glasna i originalna, razvedena struktura.
– La Stampa

Claudio Magris jedan je od najvećih pisaca današnjice.
Mario Vargas Llosa

Djelo i postojanje Claudija Magrisa neprocjenjivi su u našoj epohi barbarske povijesti.
George Steiner



Nova knjiga Gorana Gatalice "Kozmolom" (Biakova, 2016.)

utorak , 13.09.2016.

Goran Gatalica
"Kozmolom"

pjesme u prozi
izd.Biakova
Jezik izdanja: Hrvatski
Broj stranica: 80
Uvez: Meki uvez
Mjesec i godina izdanja: kolovoz 2016.
ISBN: 978-953-8136-02-3
Cijena knjige: 99,75 kn

Riječ izdavača



Oblikovana kao koherentan rukopis s trima tematskim cjelinama (stvarnosna, općeljudska i duhovna problematika) i jedinstvenim manirističkim stilom kojim dominira fizikalna metaforika otvorila je mjesto tematizacijama u novoj zbirci. Kozmolom je prije svega duboko misaona, ljudska knjiga univerzalnih traženja. Traženje je usmjereno na svemir kao prostor najteže dosezljivosti, čovjeku najdalje suponirana objekta beskonačnih mogućnosti. Poetički gledano, to bi značilo da se u njezino značenjsko središte postavlja dihotomija subjekt – svijet pri čemu se entitet svijeta penje na kozmičku razinu i preispituje subjekt na njegovoj duhovnoj i metafizičkoj razini. Tom se poetičkom činjenicom ova knjiga nevidljivo povezala s prethodnom na planu produbljenja duhovne tematike. U prvoj je knjizi duhovna tematika bila usmjerena na vlastiti odnos prema Bogu i duhovnosti koji se prostirao i interpretirao u ispovjednom ključu, a u drugoj značenjski se fokus pomiče prema univerzalnosti duhovnih snatrenja, pitanju suodnosa duhovnih i kozmičkih silnica. Time sam poetski iskaz bitno sazrijeva i prelazi u polje snažnije filozofizacije i estetizacije što bitno bogati njegov sadržaj.....
(iz predgovora Tina Lemca)


Svemirska lirika Gorana Gatalice (a takvu liriku svakako treba razlikovati od pejzažne ili pak od naturfilozofske lirike) dobro se nadovezuje na svemirsku liriku Nikole Šopa (mada Gatalica i Šop, kako se čini, grade bitno različite poetike), isto tako i na svemirsko-lirske ugođaje poezije Silvija Strahimira Kranjčevića, Tina Ujevića ili Antuna-Branka Šimića. To znači da će ova poezija zasigurno naći svoj prostor u (mikro)svemiru hrvatskoga pjesništva...
(iz pogovora Josipa Užarevića)

Goran Gatalica rođen je 2.9.1982. godine u Virovitici. U Zagrebu je završio Prirodoslovno-matematički fakultet, studij za prof. fizike i kemije (2009.) i dipl. ing. kemije (2011.), nakon čega upisuje doktorski studij. Piše poeziju i prozu na kajkavskom dijalektu i hrvatskom standardu. Objavljuje poeziju i haiku u zajedničkim zbirkama i zbornicima, u časopisima: Forum, Književna Rijeka, Hrvatski kajkavski kolendar, Riječi, Hrvatsko slovo, Vrela, Autsajderski fragmenti, Vijenac, Republika, Nova Istra, Kolo, Hrvatska revija, Most, Poezija, The Split Mind, Zadarska smotra; u međunarodnim časopisima: World Haiku Review, A Hundred Gourds, Chrisanthemum, Liliput review, Atlas Poetica, The Asahi Shimbun, Brass Bell, Failed Haiku, Nature Writing, Wild Plum, Creatrix; u međunarodnoj dvojezičnoj (rumunjsko-engleskoj) antologiji The light singing koju potpisuju Olimpia Iacob i Jim Kacian, antologiji Haiku e Orchidee spontanei all'Elba i Beyond the Grave: Contemporary Afterlife Haiku. Za svoj književni rad višekratno je nagrađivan u Hrvatskoj i inozemstvu. Do sada je objavio dvije knjige poezije : 'Krucijalni test' (2014., Ogranak Matice hrvatske Daruvar) i 'Kozmolom' (2016., Biakova). Za knjigu 'Krucijalni test' je 2015. nagrađen nagradom Dana hrvatske knjige – Slavić za najbolji objavljeni prvijenac u 2014. god. Član je Društva hrvatskih književnika i Matice hrvatske.



NOVO: Pero Kvesić "Dum spiro spero" (Naklada Factum, 2016.)

PERO KVESIĆ
'Dum spiro spero'

Nakladnik: Factum
04/2016.
112 str., meki uvez
ISBN 9789535558866
Cijena: 90.00 kn

Riječ izdavača


Prihvativši se rada na dokumentarnom filmu ("Dum spiro spero"), autor je bio svjestan da u njemu neće moći iznijeti sve što misli o temi koja ga je okupirala. To ne bi bilo ni potrebno, a ni primjereno mediju. U filmu se prvenstveno usredotočio na pokretanje razgovora i razmišljanje o tome kako razgovarati. Budući da mu je nakon filma ipak preostalo mnogo toga za reći, okrenuo se sredstvu u kojem je najiskusniji – pismu.

Knjiga istoimenog naslova osnova je na kojoj je izniknuo film, ali i nadopuna i objašnjenje nedorečenog. Ona pokazuje kako se ista tematika prelama u različitim medijima; da je sredstvo, put, ujedno sastavni dio cilja. Isti sadržaj drugačije djeluje na filmskom platnu, a drugačije kao crna slova na bijelom papiru. Drugačije djeluje na gledatelja, kojem nameće ritam izlaganja, a drugačije kada se ritam usvajanja prepušta čitatelju.

Naposljetku, suština je umjetnosti da netko ima što reći, da zna što želi te da ima hrabrosti i zna kako to izvesti. Dohvativši se teme koja se smatra teškom pa je stoga mnogi izbjegavaju, a koja ujedno malokoga ostavlja ravnodušnim pa je mnogi zlorabe, autor je pokušao naći delikatnu ravnotežu s kojom dolazi do odgovora koji je tražio.

Pero Kvesić



Izvor: Moderna Vremena Info


Međunarodni festival književnosti i umjetnosti 'KaLibar bestival'

ponedjeljak , 12.09.2016.




Međunarodni festival književnosti i umjetnosti 'KaLibar bestival'

Zadar 15.09. do 17.09.2016.

15. rujna – četvrtak

18:30 Otvaranje izložbe Gabrijele Jonjić, kustosi: Daniela Cikatić Javorčić i Koraljka Alavanja
19:30 Predstavljanje knjige 'Kako si?' Barbare Matejčić i panel diskusija, sudjeluju: Krešimir Krolo i Ivica Nevešćanin
20:45 Književni program: Katja Grcić, Stanislava Nikolić Aras, moderira Adrijana Vidić
21:40 Književni program: Bojan Marjanović, Irena Delonga Nešić, moderira Bojan Krivokapić
22:30 Koncert Semafor i sat & Paperblast


16. rujna – petak

18:00 Predstavljanje
Post scriptum književne nagrade i dodjela prvom pobjedniku
19:45 Književni program: Ružica Aščić, Alen Brlek i Natalija Miletić; moderira Stanislava Nikolić Aras
21:00 Književni program: Nenad Veličković, moderira Kruno Lokotar
22:30 Pisci biraju © afterparty


17. rujna – subota
'
18:30 Predstavljanje knjige
'1202' Frane Herende; sudjeluju: Adriana Piteša, Mirisa Katić i Mirko Jamnicki Dolmi
19:30 Književni program: Pero Kvesić
20:00 Projekcija filma 'Dum Spiro Spero' Pere Kvesića



FSK, 11.09.2016.

nedjelja , 11.09.2016.



Program Festivala svjetske književnosti

nedjelja, 11.09.2016.


OVDJE

Pobjednik prve Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama je Hrvoje Marko Peruzoviću

subota , 10.09.2016.





Žiri u sastavu Adrijana Vidić, Staša Nikolić Aras, Želimir Periš i Kruno Lokotar odlučio je da se prva Nagrada Post scriptum za književnost na društvenim mrežama, koju je pokrenula udruga Kultipraktik, dodijeli Hrvoju Marku Peruzoviću.

Kao dobitnik, zaslužio je objavu knjige u izdanju nakladničke kuće Jesenski i Turk sa svim pripadnim pravima, novi alat – smartphone i pravo nastupa na KaLibar bestivalu u Zadru u petak, 16. rujna!

Na ovome linku možete pročitati radove dobitnika.


FSK, 10.09.2016.



Program Festivala svjetske književnosti

subota, 10.09.2016.


OVDJE

Lana Derkač dobitnica je Nagrade Risto Ratković

petak , 09.09.2016.




Hrvatska pjesnikinja Lana Derkač dobitnica je Nagrade Risto Ratković koja se dodjeljuje za najbolju zbirku poezije u regiji. Lana Derkač priznanje dijeli s bosanskohercegovačkom pjesnikinjom Tatjanom Bijelić, a dodijeljeno joj je za knjigu "Posvajanje neba", objavljenoj u nakladi Hrvatskog društva pisaca.

Međunarodna manifestacija Ratkovićeve večeri poezije dodjeljuje Nagradu Risto Ratković za najbolju zbirku poezije u Crnoj Gori, Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini. O nagradi je odlučivalo međunarodno povjerenstvo u kojemu su bili Mladen Lompar (predsjednik, Crna Gora), Zuvdija Hodžić (Crna Gora), Hadžem Hajdarević (Bosna i Hercegovina), Petar V. Arbutina (Srbija) i Branko Čegec (Hrvatska), a članovi su dali isti broj bodova Lani Derkač i Tatjani Bijelić.

Večeri poezije, kojima je ove godine zemlja-partner Austrija, održane su u Bijelom Polju 46. put, a sudjelovali su i pjesnici iz drugih zemalja.

Lana Derkač (Požega, 1969.) diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Piše poeziju, prozu, drame i eseje. Nagrađivana je, uvrštavana u antologije, panorame i zbornike u zemlji i inozemstvu. Sudjelovala je na brojnim međunarodnim pjesničkim festivalima i književnim događanjima poput Međunarodnoga pjesničkog festivala (Hrvatska), Struških večeri poezije (Makedonija), Curtea de Arges Poetry Nights (Rumunjska), Kuala Lumpur World Poetry Reading (Malezija), Kritya (Indija), Sajma knjiga u Guadalajari (Meksiko), Lirikonfest (Slovenija), International Poetry Meeting (Cipar), Festival international et Marche de Poesie Wallonie – Bruxelles (Belgija) i Festival Internacional de Poesia u Granadi (Nikaragva). Tekstovi su joj prevođeni na 15 jezika.




FSK, 09.09.2016.



Program Festivala svjetske književnosti

petak, 09.09.2016.


OVDJE

Tribina "Jutro poezije" : Ivica Prtenjača

četvrtak , 08.09.2016.





Subota, 10.09.2016. u 12 sati

u Basaričekovoj 9, Zagreb, u krčmi Pod starim krovovima,

tribina "Jutro poezije"

Gost : IVICA PRTENJAČA

Voditelj : Robert Roklicer

Ulaz besplatan!




FSK, 08.09.2016.



Program Festivala svjetske književnosti

četvrtak, 08.09.2016.


OVDJE

Četvrti Festival alternative i ljevice "FALIŠ" u Šibeniku

srijeda , 07.09.2016.



Četvrti Festival alternative i ljevice u Šibeniku ove će se godine održati od 7. do 10. rujna, na već provjerenim lokacijama: Trgu Ivana Pavla II (Mala loža) i u Studiju Galerije Krševan/ex. Galeriji Matija. Nakon što je prošle godine obilježeno 70 godina od velike, ali po svemu sudeći privremene pobjede na fašizmom, četvrti FALIŠ posvećen je vremenu koje dolazi, točnije budućnosti i mogućim pravcima promjena.

Program

Srijeda, 7. rujna:

18:00: Fališ All Star
(izložba likovnih radova Boba Dylana, Patti Smith & Jerry Garcie; Vojo Šindolić, Kruno Lokotar; Studio Galerije sv. Krševana/ ex. Galerija Matija)
20:00: Labrotorijska pretraga i službeno otvaranje Festivala
(performans Siniše Labrovića; Mala loža)
20:30: Slana zemlja
(promocija romana Jasmina Imamovića; Jasmin Imamović, Emir Imamović; Mala loža)
21:30: Yes Man
(hrvatska premijera dokumentarnog filma)


Četvrtak, 8. rujna:

20:00: Radnici i seljaci

(promocija knjige Viktora Ivančića; Viktor Ivančić, Emir Imamović; Mala loža)
21:00 Eurijeka!: Rijeka, euro prijestolnica kulture 2020.
(okrugli stol; Ivan Šarar, Slaven Tolj, Kruno Lokotar; Mala loža)
22:00: Demokracija
(hrvatska premijera kazališne predstave Zijaha A. Sokolovića; Zijah A. Sokolović, Dražen Šivak; Mala loža)


Petak, 9. rujna:

20:00: Čuvari sjećanja: Muzej oslobođenja Dalmacije u Drugom svjetskom ratu
(predstavljanje projekta i okrugli stol; Zoran Restović, Josip Jagić, Davorka Blažević; Mala loža)
21:00: Marx nije mrtav
(promocija knjige Damira Pilića; Damir Pilić, Kruno Lokotar; Mala loža)
22:00: Postkapitalizam: vodič za našu budućnost
(predavanje Paula Masona i razgovor s publikom; Paul Mason, Srećko Horvat; Mala loža)


Subota, 10. rujna:

20:00: Arbeit nicht frei: Rad & BRID
(okrugli stol o radnim pravima i radničkim inicijativama; Mario Kikaš, Vedrana Bibić, Igor Lasić; Mala loža)
21:00: Privatizacija budućnosti: tko nam je želi oteti?
(javni intervju sa Sarah Harrison; Sarah Harrison, Srećko Horvat; Mala loža)


Opširnije ovdje


Poezija Darije Žilić prevedena na albanski jezik




Jedna od najsvestranijih mladih umjetnica, poznata pjesnikinja, esejistica, književna kritičarka, dobitnica brojnih nagrada među kojim se ističe i prestižna nagrada „ Kiklop“ za zbirku pjesama „ Pleši Modesti, pleši“, Darija Žilić ovih je dana ovjenčana još jednim priznanjem.

Naime, poezija Darije Žilić prevedena je na albanski jezik i objavljena u posljednjem broju časopisa Nacional. Prevoditeljica je ugledna novinarka i pjesnikinja iz Prištine, Ilire Zajmi Rugova. Tjednik “Nacional” ( dnevno online na: www.gazeta-nacional.net) je magazin samo za albansko medijsko tržište, posvećen kulturi, književnosti, umjetnosti, znanstvenim istraživanjima i nacionalnom pitanju.

Kao dio medijske grupe “Nacionalne grupe” je nastao u Tirani, prije 8 godina, od strane grupe priznatih pisaca, publicista i prevoditelja.. Ubrzo je Nacional posto značajan časopis koji se distribuira u 10 tisuća primjeraka u Albaniji, Kosovu, Makedoniji i Crnoj Gori.

Časopis uređuje istraživač, prevoditelj, izdavač i pjesnik, poznat i međunarodno priznat Muje Buçpapaj, uz pomoć osoblja stručnjaka u Tirani, Prištini, Skopju, SAD, Rimu, Ateni, Baselu i Ulcinju. Akademski časopis “Nacional” je otvoren za istraživanje i međunarodnu suradnju na visokoj razini, akademskoj, ali i književnoj i umjetničkoj..

Uz ovo priznanje Darija je i dobitnica jednomjesečne stipendije.

Intervju s Darijom Žilić iz svibnja 2015. čitajte ovdje



FSK 07.09.2016.



Program Festivala svjetske književnosti

srijeda, 07.09.2016.


OVDJE

ODGOJ DJETETA U KAPITALIZMU

ponedjeljak , 05.09.2016.



ODGOJ DJETETA U KAPITALIZMU

Ove godine prvi razred osnovne škole upisuje 1375 prvašića manje nego lani.

Ako je tako, zašto se onda svim prvašićima čiji roditellji imaju potrebu za tim, ne osigura mjesto u produženom boravku u školi?

Što da radi roditelj čijem prvašiću nastava svakodnevno završava u 10:30?
Da da otkaz na poslu?
Ili da cijelu svoju plaću izdvaja za plaćanje nekog tko će mu čuvati dijete?

A ako je roditelj nezaposlen a ima prvašića, posao ni ne može tražiti, jer ako ga nekim nevjerojatnim čudom i nađe, tko će mu čuvati dijete nakon 10:30 kad mu nastava završava?
"Baka-servis" kažete?
Pa i bake rade, u današnje vrijeme, najkraće do svoje 65. a uskoro i do 67.
A ako je baka u mirovini, to ne znači da ne radi, jer od penzije ne može preživjet pa čisti staračke guzice u Italiji ili čisti kuću kakvog liječnika ili odvjetnika u susjedstvu, kako bi preživjela. Ili pak skuplja boce po kontejnerima.
Ili ima starog i onemoćalog muža o kojem mora brinuti.
Osim toga, ne žive sve bake blizu svojih unuka pa da ih mogu čuvati.
A i na koji način da roditelj udomi djetetovu baku u svom stančiću od 50-ak kvadrata?

A s druge strane, kako je tek djetetu koje je, ako ima sreću da dobije mjesto u produženom boravku, već od prvog osnovne osuđeno da u školi čami od 8 do 16:30?

A da ne govorimo o tome da kapitalistički poslodavac svom radniku grdno zamjera što s posla odlazi točno u 16 h (kako bi mogao pokupiti dijete iz škole do 16:30 h). Jer, kakav je to radnik koji na poslu ne ostaje dragovoljno i neplaćeno duže, bar do 17 h?

Lako (i uskoro) zamjenjiv radnik, eto kakav!

P.S.
Da, vjerojatno pogađate da moja Lea danas kreće u prvi razred osnovne, a mi još ne znamo je li dobila mjesto u produženom boravku ili nije...





Strani pisci na Festivalu svjetske književnosti





O brojnim uglednim
stranim piscima koji
sudjeluju na Festivalu svjetske književnosti
u Zagrebu i Splitu
od 04.09. do 11.09.2016.
informirajte se ovdje




NOVO: Ivan Babić "Pogledi" (DHK, Zagreb, 2016.)

Ivan Babić
'Pogledi'

poezija
izd. DHK, Zagreb
Opseg: 79 str.
Uvez: Meki
Format: 11,5x18 cm
Godina: Rujan, 2016.
Cijena: 119,00 kn
Biblioteka: Mala knjižnica

Riječ izdavača


Knjiga pjesama Ivana Babića "Pogledi" sadrži 60-ak pjesama u prozi.
Na tragu svoje prethodne knjige "Koncepcija vrta", kojom je autor prekinuo dotadašnju praksu autorove stilske i tematske šarolikosti, u knjizi "Pogledi" ponovno dolazi do izražaja tematska zaokruženost i stilska ujednačenost. Autor ponovno ispisuje svoju sve prepoznatljiviju inačicu pjesme u prozi, teksta što „na malom prostoru“ pokušava sagledati i istaknuti i detalj i cjelinu poetskoga tkiva i svijeta, pa je pojedinačne tekstove moguće čitati kao fragmente veće cjeline, ali i samostalno.
Dok je u prethodnoj knjizi "Koncepcija vrta" pripovjedački subjekt promatrao svijet očima slikara (ili konceptualnog umjetnika), u novoj knjizi "Pogledi" on to čini očima književnika i to "konceptualnog", gdje sada istražuje ili propituje jedan drugi vrt, onaj „knjiški“ vrt, svijet u kojemu sve živi i buja "knjiškim" životom i prepušta se "književnim zakonitostima". Umjesto propitkivanja i činjenja slikarskog poteza sada dominira meditacija i „pogled“, umjesto boje kao materijaliziranog svjetlosnog spektra, sada su upravo riječ i svjetlost osnovni materijali od kojih se svijet gradi i razgrađuje. Sve to rezultira s mnogo unutarnjih i vanjskih, (pri)gradskih i "seoskih" pejsaža, duhovnih i duševnih pasaža, istrgnutih slika, istrgnutih misli, povezanih tkivom kojim je povezana svaka radnja u svim proznim djelima, tkivom koje je potpuno ili gotovo nevidljivo pored uvijek dominantne radnje, sadržaja, događanja, tkivom koje ovaj literarni konceptualist pokušava osvijestiti, pokazati ga i razotkriti u svoj njegovoj "dosadnosti" i samo(ne)dostatnosti, dovesti ga u poziciju da govori samo za sebe, da se čak nametne kao svojevrsna radnja ili nositelj tobožnje radnje, kao sam literarni subjekt. Tako se poetika prostora iz prethodne knjige postupno preobražava i isprepliće s prostorom poetike, poetskoga. Budući da se može reći kako se autor koristi sredstvima karakterističnim za prozu s poetskom poantom, kao da se nameće pitanje - što je bilo prije - kokoš (npr. proza) ili jaje (npr. poezija)?; što je poetskije - poezija ili proza? Ali, isto tako se progovara i o njihovoj neodvojivosti, njihovoj koheziji i singularnosti. I sve se to odvija pred POGLEDOM tog subjekta ili subjekata, ali i zamišljenog čitatelja, koji ipak u svakoj od tih sličica želi (iz navike, ali i bijega od dosade) vidjeti, naslutiti, prepoznati cjelinu, neku radnju koja nešto suvislo želi i može iskazati i zainteresirati ga.
U ovim pejsažima i često škrtim poetskim slikama ili scenama provlači se i poznaja o suptilnosti i dramatizmu odnosa između lirskoga subjekta i tajanstvenog i sveobuhvatnog svijeta, skrivenog od pogleda ili u pogledu promatrača.

Urednik knjige: Antun Pavešković



Zagrebačke književne tribine : Marijan Grakalić

nedjelja , 04.09.2016.






U kafiću k&k kojeg je u Jurišićevoj ulici broj 5 prvog maja 1995. otvorio znameniti zagrebački kroničar, novinar i pisac Zvonimir Milčec, počinju Zagrebačke književne tribine koje predstavljaju književnost posvećenu Zagrebu.

Na prvom događaju književnik Marijan Grakalić čitati će ulomke fragmentarnog romana Bivši čovjek u kojem je bitan lik upravo grad Zagreb, a na saksofonu nastupa Hajro Pašalić.

Dakle, 05.09.2016., kafić 'k&k' (Jurišićeva 5, Zg) od 20 sati.




Novi roman Nihada Hasanovića "Laki pogon"

subota , 03.09.2016.




Krajem jula 2016. u Buybookovoj biblioteci Savremena bh. književnost, u izdanju Sarajevo – Zagreb, objavljen je novi roman Nihada Hasanovića 'Laki pogon'. Nakon što je 2013. u istoj biblioteci objavljen njegov roman Čovjek iz podruma, koji je dobio brojne pozitvine kritike i privukao pažnju bh. javnosti, a i regiona, izdavačka kuća Buybook s ponosom predstavlja Hasnovićev novi roman.

O KNJIZI:

Mensur Halilović je izniman: magistar mašinstva pred penzijom, ali u dobroj kondiciji, adaptabilan i samopouzdan čovjek koji se osobno dobro nosi s kapitalizmom. Već i po takvom bi portretiranju bio rijedak lik naših književnosti, ali ne bi bio čitatelju blizak, jer je savršen i uspješan. Ne bi ni Nihad Hasanović bio izniman pisac da nije u Mensura zakopao tajnu koja ga muči i time mu dao ljudsku dimenziju i dubinu. Mensuru se, naime, u Uni utopio sin Fuad, kajakaš, no možda je gore od toga što ga nikako otac nije uspijevao razumjeti za njegova života. Svaki roditelj se nužno osjeća sudionikom u sudbinama svoje djece.

Kolikogod Mensur neumoran i aktivan bio, ipak se splet okolnosti, koji smijemo zvati Sudbinom, pobrine da upozna molekularnog biologa Luku iz Bordeauxa, pa u posjeti njemu staricu Chantal koja mu pripovijeda priču o nestalom bratu, i – eto Mensura u potrazi za Nestalim, možda utopljenim sinom, na jugu Meksika. Ili on traži nešto drugo, nešto što će i njega zaokružiti i smiriti? Možda Mensurovu menzuru za mjerenje života?

'Laki pogon' Nihada Hasanovića čita se lako, s guštom, plijene pažnju njegove fine i duhovite rečenice, ocrtavaju složenu psihologiju Mensurovu, u 3D printaju i sporedne likove – usput i skiciraju devastirano lokalno društvo, komentiraju globalne svinjarije – ali ispod sve te zavodljive lakoće valja se težina jedne egzistencije. Aktivan i hrabar odnos prema vlastitoj traumi, netipičan za muške likove, Mensura će sigurnom autorovom rukom odvesti daleko, a čitatelja do tužnog kraja ipak optimističnog romana. Naime, tuga dolazi od toga što je roman završio.

Tekst o knjizi: Kruno Lokotar


O AUTORU:

Nihad Hasanović
je rođen 1974. godine u Bihaću. Završio studij francuskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Objavio drame Podigni visoko baklju (1996) i Zaista? (2000), zbirku kratkih priča Kad su narodi nestali (2003), te romane O roštilju i raznim smetnjama (2008), Čovjek iz podruma (2013) i Laki pogon (2016). Objavljivao takođe pjesme, priče, eseje i prijevode (uglavnom s francuskog, a ponešto i s engleskog i španskog) po književnim časopisima, štampanim i on-line. Preveo roman Kenizé Mourad Vrt u Badalpuru (2001), dnevničke zapise E. M. Ciorana Sveska iz Talamanke, kao i Duh terorizma Jeana Baudrillarda. Živi u Sarajevu.




NOVO: Amir Alagić "Osvetinje" (Durieux, 2016.)

petak , 02.09.2016.

Amir Alagić
"Osvetinje"

roman
ISBN : 978-953-188-434-1
Broj stranica : 270
Uvez : meki, 13 x 20 cm
Izdavač : Durieux, Zagreb 2016.
Cijena s PDV–om : 126,00

Riječ izdavača



„Osvetinje“ su Amiru Alagiću prvi roman, što se ne bi reklo po težini teme, staloženosti izlaganja i umijeću pisanja. Spletovi Alagićevih rečenica podižu vještinu pripovijedanja na iznimnu razinu, približavajući čitatelje likovima toliko da svaki od njih prerasta roman – jer za autora ne postoji ništa toliko sitno da u tome ne bi mogao otkriti beskonačno. Nažalost, ljudi iz tog primorskog gradića u svojoj su unutarnjoj neizmjernosti posvećeni jedino osveti, oni su poput kuća koje dugo propadaju i naglo se uruše, poput zemlje koja se oko njih urušila u rat. Svjesni da srljaju u užasnu vječnost, odlučili su sve paklene muke isprobati za života.
(Boris Beck)


Amir Alagić rođen je 1977. godine u Banjaluci. Objavio zbirku međusobno povezanih priča „Pod istim nebom“ (2010). Priče i pjesme objavljivao u brojnim književnim časopisima i zbornicima. Scenarist i redatelj kratkog igranog filma „Poigravanja ili Pokvareni bojler“ (2012). Živi u Puli.

4. Festival svjetske književnosti






4. FESTIVAL SVJETSKE KNJIŽEVNOSTI

4. 9. - 11. 9. 2016.

ZAGREB i SPLIT

Program festivala
dostupan ovdje










"Poetsko pripetavanje"

četvrtak , 01.09.2016.





Tribina "Jutra poezije" poziva nas
na "Pjesničko pripetavanje"
u subotu (03.09.2016.) s početkom u 12 sati u Basaričekovoj 9, Zagreb, u krčmi Pod starim krovovima,
gdje će poetske snage odmjeriti
SINIŠA MATASOVIĆ i ROBERT JANEŠ,
pjesnici koji su se već poodavno afirmirali u domaćim poetskim krugovima!

Voditelj tribine je Robert Roklicer.




NOVO: Karin Fossum: 'Kad vrag drži svijeću' (Edicije Božičević, 2016.)

Karin Fossum: 'Kad vrag drži svijeću'
roman
Izdavač: Edicije Božičević
Godina izdanja: 2016.
Prevoditeljica: Anja Majnarić
Urednik: Josip Ivanović
Dizajn naslovnice: Iva Mandić
Cijena: 149,00 kn
Broj stranica: 256

Riječ izdavača




U potrazi za uzbuđenjem, tinejdžeri Andreas i Zipp ukradu torbicu iz kolica, te pokrenu nesretni niz događaja koji završi smrću novorođenčeta. Nesvjesni počinjenog zločina, Andreas i Zipp slijede staricu, slučajnu prolaznicu, do ulaznih vrata, i Andreas ulazi u njezinu kuću s nožem. Zipp čeka prijatelja, ali Andreas se ne pojavljuje…
Inspektor Sejer i njegov suradnik Jacob Skarre ne mogu povezati smrt djeteta s prijavljenim nestankom lokalnog delinkventa. I dok se u gradiću stvara sve veća pomutnja oko misterioznih događaja, nevjerojatna istina skrivena je u staričinom podrumu.

“Ova priča nevjerojatna je zbog toga što su likovi toliko uvjerljivi. Ovo nije priča o ludom serijskom ubojici, nema osvete stare 40 godina, ili ubojice koji naprosto uživa u ubijanju. Ovo nije tipičan krimić u kojemu tražimo počinitelja, nego o tome koje su točno stvari dovele do zločina. Ovo je knjiga o tome kako životi običnih ljudi izmaknu kontroli, kako dođe do tragedije – bilo to pukim slučajem ili čak zbog letargije i neaktivnosti društva. Ova knjiga govori o tome koliko je većina nas zapravo blizu rubu, a da to ni ne shvaćamo. Imate osjećaj da bi se ovakve stvari mogle dogoditi svakome. Svatko od nas mogao bi postati ubojica, ili žrtva, ili čak oboje u isto vrijeme… Ova će vas knjiga također natjerati da posumnjate u vlastiti razum, i u razum ljudi koji vas okružuju.”
Edmund Loew, Goodreads

„Apsolutna kraljica psihološke jeze, Norvežanka Karin Fossum izbliza proučava tri smrti u ovom romanu u kojemu zlo dotiče i obitelj samoga inspektora Sejera... Dok Fossum istražuje različite teme i živopisno ih oslikava kroz vješto napisane likove, knjiga postaje moćna istraga o zlu i moći koje ono posjeduje, moći da mijenja živote ljudi. Nitko, koliko god njegov ili njezin zločin bio strašan, nije zao u ovoj knjizi, ali zakon, nažalost, funkcionira prema jednostavnijem, crno-bijelom principu. Ponekad uzbudljiva, ponekad kontemplativna, knjiga Kad vrag drži svijeću sjajan je roman koji se na nov način dotiče nekih od najvažnijih tema suvremenog društva.“
Mary Whipple, Amazon

O AUTORICI

Karin Fossum (Sandefjord, Norveška 1954.) s dvadeset je godina objavila zbirku poezije Kanskje i morgen, za koju je iste godine dobila nagradu Tarjei Vesaas za debitante. Neko je vrijeme radila u bolnicama, lječilištima i centrima za odvikavanje od droge. Nakon toga seli u okolicu Osla i započinje vrlo uspješnu književnu karijeru, obilježenu serijalom knjiga o inspektoru Sejeru, koji joj je u Norveškoj priskrbio nadimak „kraljica krimića“. Njezina djela prevedena su na tridesetak jezika, a za knjige iz serije o karizmatičnom inspektoru Sejeru i njegovom pomoćniku Skarreu nagrađena je nizomknjiževnih nagrada u Norveškoj, a i izvan nje, iz kojih se mogu izdvojiti Brageprisen (2000. za roman Elskede Poona), jedna od najprestižnijih norveških nagrada za beletristiku, Rivertonprisen (1996. za roman Se deg ikke tilbake), nagrada za najbolji norveški krimić, gdje se našla u društvu Joa Nesbřa, Frodea Gryttena, i Kjella Ole Dahla, Glassnřkkelen nagrada za najbolji skandinavski krimić (za Se deg ikke tilbake) te nagrade Silver Dagger za Elskede Poona i Los Angeles Times Award za istu knjigu. Zasad je ekranizirano šest romana o inspektoru Sejeru. Za knjigu Kad vrag drži svijeću osvojila je Gumshoe nagradu za najbolji europski krimić 2006. godine.



<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>