Moja kritika romana Martina Amisa u novom 'Vijencu'

četvrtak , 31.05.2012.



Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10,00 kn )

a u njemu,
između ostaloga,
i
moja kritika
romana
'Strijela vremena'
Martina Amisa




Novi Vijenac još donosi:

- razgovor s urednikom i piscem Brankom Čegecom
- razgovor s Romanom Simićem Bodrožićem, kreativnim direktorom Festivala europske kratke priče
- kolumnu jezikoslovke Nives Opačić
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Šime Ešića 'Prva ljubav treći put'
- tekst Pavla Pavličića iz ciklusa 'More i voda' : Brdo i ravnica
- tekst Strahimira Primorca o knjizi Zorana Krušvara 'Zaljubljeni duhovi'
- tekst Mirjane Polić Bobić povodom smrti Carlosa Fuentesa
- tekst Gorana Galića o promociji nacionalne književnosti
- tekst Martine Petranović o knjizi kazališnih kritika Ivana Trojana 'Talijina maska'
- tekst Krešmira Šimića o knjizi Zlate Šundalić i Ivane Pepić 'O smješnicama & smješnice'
- poezija Sanje Šimić
- temat: (ne)briga o hrvatskom jeziku pred ulazak u EU, s tekstovima Lade Žigo, Ive Žanića, Nives Opačić, Ive Kalinskog i Barbare Kryżan-Stanojević

te još pregršt tekstova o teatru, filmu, likovnoj umjetnosti, plesu, arhitekturi, glazbi...




Primjer sramotnog odnosa hrv.izdavača prema autorima

srijeda , 30.05.2012.

Primjer sramotnog odnosa hrvatskih izdavača prema autorima :



Dorta Jagić još je u prosincu prošle godine objavila knjigu priča 'S tetovažom nisi sam', u izdanju zagrebačkog izdavača Jesenski & Turk ali knjigu ne samo što nije moguće kupiti (ni u jednoj riječkoj knjižari je nema) već ni slova o njoj nema niti na internetskom sajtu izdavača koji ju je objavio.

Inače, Mišo Nejašmić, vlasnik te izdavačke kuće među najglasnijim je nakladnicima koji uporno kukumavče u medijima kako im je teško.
S obzirom kako se odnosi spram svojih autora, nije ni zaslužio da mu ne bude teško.

Suizdavač knjige je Hrvatsko društvo pisaca, i treba li reći da se i oni s istom dozom ignorancije odnose spram svojih članova i spram knjiga koje su (su)objavili.

Eto, na ovom linku je stranica HDP-a s podacima o autorici i možete se uvjeriti kako tamo ta knjiga nije ni navedena u autoričinoj bibliografiji.
A prošlo je već 6 mjeseci otkako je knjiga objavljena.

Inače, vodstvo HDP-a je prepuno ljudi koji su jaaaako zabrinuti za položaj pisaca.
Mo'š mislit.
Hoće li itko iz vodstva HDP-a odgovarati zbog ovoga te priznati grešku i podnijeti ostavku?
Mo'š mislit.

Hrvatsko društvo pisaca, očito je, nimalo ne mari za poboljšanje položaja pisaca, njihovu afirmaciju i promociju njihovih djela, iako bi mu to trebao biti najvažniji zadatak.
Njihova briga tek je hinjena, deklarativna, lažna - HDP postoji isključivo radi samopromocije ljudi koji sjede u njihovom vodstvu i koji te fotelje vide kao odskočnu dasku do neke nove, lukrativnije pozicije, do uredničke stolice u nekoj od redakcija ili edicija, do neke sinekurice u ministarstvu, do plaćenog položaja u nekom od vijeća, u nekom od žirija, pa zašto ne, jednoga dana okititi se i titulom akademika.
A dotad, put pod noge, s dnevnicom u džepu, na neku od brojnih tzv. razmjena pisaca u inozemstvo...

A kakva prava imaju zakinuti pisci poput Dorte Jagić?
Da npr. sudski tuži izdavače svoje knjige zbog toga što knjigu nisu distribuirali u knjižare, što je nisu stavili niti na svoje internetske stranice - ta se pomisao čini apsurdnom.

Zakinutim autorima, nažalost, ne ostaje ništa drugo nego da čkome i nadaju se boljoj sreći sa sljedećom knjigom, kod nekog drugog, manje nepoštenog i piscu privrženijeg izdavača.
Ako im se sve ne zgadi pa ne odustanu od pisanja.

A ne želim ni zamišljati kako će se takvi zakinuti pisci osjećati kad idući put pročitaju ili čuju nekog od vodećih ljudi HDP-a kako javno u nekom intervjuu glumi zabrinutost zbog lošeg položaja pisaca.





******

U nastavku donosim tekst Jagne Pogačnik o Dortinoj knjizi (jer promotivni tekst nigdje nije dostupan) i volio bih da mi Jagna javi kako je uopće došla do te knjige :



Dorta Jagić autorica je četiri pjesničke zbirke, dobitnica nagrade Goran za mlade pjesnike i nagrade na međunarodnom festivalu u Rumunjskoj, redateljica u studentskim kazalištima, povremeno i putopiskinja i esejistica.
No, njezin transfer u kratku prozu, koji se dogodio još prije tri godine zbirkom “Kičma”, također nije prošao neopaženo - za tu je zbirku dobila nagradnu stipendiju Nezavisnih nakladnika i Austrijskog kulturnog foruma.

“S tetovažom nisi sam”, njezina je druga zbirka priča. Proza Dorte Jagić, prije svega, ne spada u “bučnu” i “stvarnosnu” prozu, niti je njezina nakana šarmiranje na prvi dojam.

Njezina je proza prije svega proza pjesnikinje koja u životnim sitnicama, detaljima običnosti, pronalazi dovoljno zanimljivih i znakovitih detalja da oko njih isplete priču, crticu, autobiografski zapis, bez presinga čvrste fabule i tendencije za dužim proznim formama. Njezine su junakinje (a o njima je prije svega riječ) usamljene i ponekad nesretne, njihovi se snovi ponavljaju, dnevnici pišu, a prinčevi se obično ne pojavljuju, već se umjesto njih povremeno susretne pokoji “najkrhkiji vozač kamiona na svijetu” ili obični gospodin Klopka. Junakinje ovih priča (od kojih neke, osobito one na početku knjige, funkcioniraju kao prepoznatljivi autobiografski zapisi), kao i priče same, ne žive u nekakvim izoliranim svjetovima, dapače.

Njihova je pozadina izgrađena na temeljima pomne socijalne osjetljivosti vremena u kojem živimo, pa njihove frustracije proizlaze i iz stanja nezaposlenosti, dugogodišnjeg podstanarstva, besparice, besmislene birokracije i konvencija, čak i aktivističkog čina pobune koji nitko ne prepoznaje. Odnos roditelja i djece osim socijalnog, unosi i tematiku generacijskog jaza koji postaje jezgrom nekih od priča.

No, sve te svakodnevne sitnice i često unaprijed izgubljene bitke da se ostane drukčiji, individualac, predočene su kroz unutarnje nemire likova i obojane “teškim bojama” vanjskog svijeta, mirisima i mijenama prirode, kulturološkim referencama i svime onime što ove kratke proze u jednom dijelu približava poeziji u prozi. U svemu tome Dorta Jagić ostavlja si slobodu da bude duhovita, a ne očajna, ironično odmaknuta i zapravo - kad je već to u svim drugim segementima gotovo nemoguće, barem u ovom književnom prostoru - posve svoja.

Jagna Pogačnik, Jutarnji list, 29.02.2012.





HTV-ovo zanemarivanje kulture




Ne samo što je HTV kulturu sveo na samo dvije ne pretjerano kvalitetne emisije (Pola ure kulture i Drugi format) nego je potonju škartirao u vampirski termin, a niti jedna od te dvije emisije nije dostupna na njihovim internetskim stranicama u rubrici 'Televizija na zahtjev' , koja omogućuje naknadno gledanje pojedinih sadržaja.


Pitam se, pitam, zašto je tomu tako i hoće li se to promijeniti?


P.S.
U 'Petom danu' , inače jednoj od rijetkih HTV-ovih emisija gdje se s vremena na vrijeme nešto pametno i suvislo može čuti (unatoč često nesuvislim i neartikuliranim zamuckivanjima tzv. voditeljice) sve sam kulturnjak do kulturnjaka, ali od kulture u toj emisiji, najčešće ni k , već svi oni, iz emisije u emisiju, uporno mudrijaju o ekonomskim temama, o kojima mogu pričati tek kao laici, jer to nije njihov 'fah'.





INTERVJU: Neven Ušumović





U razgovoru za tportal pisac Neven Ušumović predstavlja svoju novu zbirku priča 'Rajske ptice', objašnjava zašto ga privlači forma kratke priče i promovira ljepote života izvan zagrebačke književne scene i vreve...

Razgovor čitajte ovdje







Tribina 'Dekonstrukcija' : Denis Kuljiš

utorak , 29.05.2012.



U srijedu 30. 05. 2012. u 19 sati,
u Hrvatskom društvu pisaca
, Basaričekova 24
Zagreb
održat će se:

Razgovor s Denisom Kuljišem

novinarom i publicistom, i autoorm više knjiga : Majmuni, gangsteri, heroji, geniji, lupeži & papci: satirične biografije poznatih Hrvata (2005.), Ad hominem (2006), Wahrheit macht frei (2011.), Hrvatski bog Merkur.

O Kuljiševu radu govorit će urednik i književni kritičar Velimir Visković i publicist i esejist Marko Grčić.

Voditeljica Tribine Dekonstrukcija : Darija Žilić


Ministarstvo nagrađuje autore najboljih romana u 2011.

ponedjeljak , 28.05.2012.



Ministarstvo kulture objavilo je Javni poziv za dodjelu stimulacija za najbolja ostvarenja na području romanesknog stvaralaštva za 2011. godinu.

Stimulacija se sastoji od novčanog iznosa od 15.000,00 kn (neto) po romanu koji se dodjeljuje autoru odabranog romana. Dodjeljuje se deset stimulacija.

Prijavljene romane ocijenit će posebno formirano Stručno povjerenstvo za dodjelu stimulacija za najbolja ostvarenja na području romanesknog stvaralaštva za 2011. godinu, u sastavu: Ljiljana Avirović, Katarina Luketić, Slaven Jurić.

Opširnije ovdje



Dakako, ne smije se stati na ovome, već idućih dana treba objaviti i natječaje za najbolje knjige eseja/kritika, poezije, kratke proze i književnosti za djecu (kod zadnje dvije kategorije, zbog malobrojnije produkcije, stimulacije treba ograničiti na 5 autora/naslova).


11. Festival europske kratke priče

nedjelja , 27.05.2012.




11. Festival europske kratke priče održat će se od 27. svibnja do 1. lipnja u Zagrebu i Pazinu, a u domaćem štimungu i ležernoj atmosferi ovogodišnji će festival ugostiti i domaćoj publici predstaviti preko 20 odabranih vrsnih europskih književnika.

Program Festivala dostupan je ovdje





Razgovor s dobitnicima nagrade Prozak

subota , 26.05.2012.



Dvije godine za redom nagrada "Prozak", koja se dodjeljuje za najbolji prozni rukopis autora starosti do trideset i pet godina, dolazi u Rijeku. Najprije ju je prošle godine osvojila Tea Tulić, predsjednica udruge "Katapult", da bi ove godine taj uspjeh ponovio njen kolega iz iste udruge - Enver Krivac.

Razgovor s dobitnicima nagrade pogledajte i poslušajte ovdje







KRITIKA: Živjeti s genijem

petak , 25.05.2012.




Moju kritiku romana o
slavnom američkom arhitektu
Franku Lloydu Wrightu
'Žene'
čitajte
ovdje












INTERVJU: Krešimir Vogrinc




O riječkim knjiškim sajmovima
govori jedan od njihovih organizatora
Krešimir Vogrinc
na
ovome linku





Književni petak : Putopisna proza - Jasen Boko + Davor Rastuhar

četvrtak , 24.05.2012.



Putopisna proza jedan od vademekuma ljetnog odmora pa je tako i posljednji Književni petak u ovoj zimsko-proljetnoj shemi posvećen upravo putovanjima i pisanju o njima. Stupanje putopisa u središte zanimanja književne teorije i društvenih i humanističkih znanosti relativno je
nedavnog datuma: u posljednjih nekoliko desetljeća on se proučava ne samo kao književni tekst, već i kao tekst kulture. U tom smislu putopisna književnost ima dugu i nestalnu povijest koju je, do prije nekoliko desetljeća, s osvitom postmoderne, uglavnom živjela na rubu
zanimanja književnopovijesnog i književnoteorijskog proučavanja. Prvi opisi "odiljanja" pojavljuju se još u egipatskim i tibetanskim knjigama mrtvih u obliku simboličkih putovanja duša nakon smrti, potom u Starom zavjetu kao opis Mojsijeva putovanja u Obećanu zemlju, a također i u drevnim epovima kao što je Homerova "Odiseja", koja je zapravo
jedan golemi putopis Odisejeva povratka na rodnu Itaku.
Na tribini će biti govora o različitim iskustvima i motivima putovanja te o "putopisanju" koje odlikuje široka skala žanrovskih mogućnosti, ili, kako je rekao je poznati hrvatski putopisac Josip Horvat, "putopisac je često u svojim spisima i etnograf i geograf, političar i sociolog, historičar i muzičar, ponajčešće pak i novinar". A da je glasoviti A.G. Matoš,
definiravši putovanje kao "poeziju moderne civilizacije", bio u pravu,
argumentiraju i suvremeni hrvatski (puto)pisci te njihova djela, čiji je niz podugačak...

Gosti Književnog petka su Jasen Boko i Davor Rostuhar.
Urednik i voditelj je Gordan Nuhanović.
Tribina će se održati 25. svibnja u 20 sati u Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, 3. kat.



Tribina HDP-a : Što intendant može promijeniti ili ispravno je pobuniti se protiv konzervativizma



U subotu, 26. svibnja 2012, u 11 sati
u HDP-
u, Basaričekova 24, Zagreb

Hrvatsko društvo pisaca organizira Tribinu:

Što intendant može promijeniti?
ili
ispravno je pobuniti se protiv konzervativizma


Poziv HDP-a OTVOREN je članovima Društva i svim djelatnicima u kulturi
koji o tome imaju što reći.

Za sada sudjeluju:
Nikola Petković (predsjednik Društva), Snježana Banović, Ivica Buljan, Mani Gotovac, Vitomira Lončar, Predrag Lucić, Trpimir Matasović, Robert Perišić, Igor Ružić, Srđan Sandić, Borut Šeparović, Mladen Tarbuk, Slaven Tolj, Gordana Vnuk, Staša Zurovac







Dodijeljene nagrade Jutarnjeg lista

srijeda , 23.05.2012.




U Muzeju za umjetnost i obrt održana je dodjela nagrade Jutarnjeg lista za najbolju prozu i publicistiku u 2011. godini.
Nagradu za najbolje prozno djelo dobio je Zoran Ferić za knjigu "Kalendar Maja", dok je najboljim publicističkim djelom proglašena knjiga "Arhitekt Ignjat Fischer" autorice Marine Bagarić.

Opširnije ovdje





Predstavljanje knjige "ANTIČKA I NOVOVJEKOVNA EPISTEMOLOGIJA" Snježane Prijić-Samardžija i Ane Gavran Miloš



Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta u Rijeci
i Hrvatsko društvo za analitičku filozofiju
pozivaju Vas
na predstavljanje knjige:
"ANTIČKA I NOVOVJEKOVNA EPISTEMOLOGIJA"
Autorice: Snježana Prijić-Samardžija i Ana Gavran Miloš

Naklada: Jesenski i Turk (2011), Zagreb

O knjizi će govoriti:
Marko Luka Zubčić (student na Odsjeku za filozofiju)
Iva Magaš (studentica na Odsjeku za filozofiju)
Marin Ćuk Vurnek (student na Odsjeku za kulturologiju)
Ognjen Strpić (urednik, Naklada Jesenski i Turk)

Predstavljanje knjige održat će se u četvrtak, 24. 5. 2012. u 19.00 sati u knjižari Ribook (Janeza Trdine 9a, Rijeka).



Predstavljanje 10.broja časopisa The Split Mind



Uredništvo splitskog studentskog časopisa za književnost i kulturu The Split Mind
nas poziva na

predstavljanje
10. slavljeničkog broja
,

u četvrtak, 24. svibnja 2012., u 21:00h,
u splitskom klubu Quasimodo.

Gostuju prof. dr. sc. Brian Daniel Willems i nagrađivani mladi splitski pjesnik Marijo Glavaš, obojica dugogodišnji suradnici časopisa




Književna večer sa Stijepom Mijovićem Kočanom i Mirjanom Smažil Pejaković Kočan




Pozvani smo
u četvrtak, 24. svibnja u 18 sati
u Klub hrvatskih književnika u Pulu
,
gdje će se održati razgovor
s pjesnicima i supružnicima
Stijepom Mijovićem Kočanom i Mirjanom Smažil Pejaković Kočan

gostima književnog svratišta ZVONA i NARI u Ližnjanu.


Stijepo Mijović Kočan, ugledni hrvatski pjesnik, zastupljen u antologijama i prevođen na mnoge jezike predstavit će nam svoje najnovije zbirke pjesama „Ode himne ne“ te „Samo ljubav slavi“, dok će Mirjana Smažil Pejaković Kočan govoriti stihove iz zbirke „Brodolom sretna svijeta“ te nas upoznati sa svojim aforizmima okupljenima u knjizi „Neozbiljan život ozbiljna je stvar“.



PROMOCIJA knjige izabranih pjesama Marine Cvjetajeve



Marina Ivanovna Cvjetajeva (1892-1941) ubraja se danas među najznačajnije pjesničke stvaraoce dvadesetog stoljeća. Počela je pisati kao dijete pa je prema nekim podacima prvu pjesmu napisala kao šestogodišnja djevojčica. Kao iznimno senzibilna i samosvojna osamnaestogodišnjakinja objavljivala je već zrelu poeziju uokvirenu poetikom i stilskim razdobljem simbolizma. I kvantiteta i kvaliteta tih pjesama jasno ukazuje na originalan stvaralački duh koji će u poeziji naći svoj životni izraz..."

Više o knjizi ovdje

Za biblioteku „Mala zvona“ pjesme Marine Cvjetajeve izabrao je, preveo i pogovorom popratio Ludwig Bauer.


Zagrebačka promocija ove knjige održat će se u četvrtak, 24. 5. u 18 i 30, u knjižnici Augusta Cesarca (Šubićeva 40/II).

O knjizi će govoriti Ludwig Bauer, Lidija Dujić i Sanja Lovrenčić.




David Vann gostuje u Zagrebu

utorak , 22.05.2012.




Američki pisac David Vann gostuje u Zagrebu, u srijedu 23. svibnja 2012. u 20.00 sati u Knjižnici Bogdana Ogrizovića, gdje će predstaviti svoju knjigu "Legenda o samoubojstvu", koju je nedavno objavila Naklada OceanMore. Riječ je autobiografskoj zbirci priča koju je međunarodna kritika, po objavljivanju 2008. godine, proglasila remek djelom a Davida Vanna novim velikim američkim romanopiscem.

Razgovor s piscem vodi Robert Perišić.

Više o knjizi i autoru ovdje


Natječaj za dodjelu književne nagrade ALBATROS 2012.



PUČKO OTVORENO UČILIŠTE VELIKA GORICA
Nakladnička djelatnost

objavljuje

Natječaj za dodjelu književne nagrade ALBATROS 2012.

Književna nagrada Albatros utemeljena je sa svrhom afirmacije novih djela i novih imena u hrvatskoj književnosti, a sastoji se od novčane nagrade u iznosu od 5.000,00 kn, diplome i tiskanja nagrađene knjige.

U obzir za nagradu dolaze rukopisi:
1. roman, dramski tekst ili zbirka kratkih priča,
2. priče ili pjesme za djecu,
3. pjesme, priče ili roman zavičajne tematike s područja Grada Velike Gorice ili Zagrebačke županije.


Uvjeti natječaja

Pravo sudjelovanja na natječaju imaju građani Republike Hrvatske i dijaspore koji pišu na hrvatskom jeziku.
Natječaj je namijenjen mladim ili neafirmiranim piscima koji još nisu članovi strukovnih književnih udruga (Društva hrvatskih književnika i sl.).
U obzir za natječaj dolaze vlastiti rukopisi neobjavljenih kratkih priča, romana ili pjesama za djecu pisanih hrvatskim jezikom ili njegovim narječjima, koji se dostavljaju na natječaj u tri (3) isprintana primjerka.
Rukopisi koji se šalju na natječaj trebaju sadržavati najmanje 50, a najviše 150 kartica.
Uz rukopis treba dostaviti kratki životopis s temeljnim podacima o autoru (adresa – prebivalište, telefon, faks, e-mail).
O dodjeli nagrade odlučuje prosudbeni odbor koji imenuje organizator natječaja.
Rukopise prispjele na natječaj ne vraćamo.
Rezultati natječaja bit će objavljeni do 15. listopada 2012.
Nagrađena knjiga izaći će iz tiska u prosincu 2012.
Rukopise treba slati na adresu: Pučko otvoreno učilište Velika Gorica (za Književni natječaj Albatros)
Zagrebačka 37, 10410 Velika Gorica.

Za dodatne informacije obratite se na telefon 01/ 6259-810.
Rok za predaju rukopisa je 30. lipnja 2012.



Propozicije su malo nejasne - npr. mlad pisac je rastezljiv pojam - trebalo je navesti dobnu granicu.
Također mislim da je trebalo ustanoviti nagradu za svaku pojedinu kategoriju.

PROMOCIJA romana Borisa Viana




MEANDARMEDIA

PREDSTAVLJA

ROMANE BORISA VIANA


SUDJELUJU:
Ingrid Šafranek • Vanda Mikšić • Branko Čegec

GDJE I KADA?
Café u dvorištu, J. Žerjavića 7/II, Zagreb
u srijedu, 23. svibnja 2012. u 19 sati






13. Međunarodni pogranični susreti FORUM TOMIZZA + rezultati natječaja za kratku priču

ponedjeljak , 21.05.2012.



13. Međunarodni pogranični susreti FORUM TOMIZZA odvijat će se u Umagu, Trstu i Kopru od 23. do 26. svibnja 2012. Umaški dio Foruma organizira Gradska knjižnica Umag – Biblioteca civica Umago.

Tema simpozija i crvena nit svih događanja je pravda, u ovom trenutku aktualan i kontraverzan pojam!

Više informacija o temi: www.forumtomizza.com

****

Na 7. Međunarodni književni natječaj za kratku priču Lapis Histriae 2012 s temom Sveci ili smutljivci? pristiglo je ove godine 128 radova na hrvatskom, srpskom, slovenskom, bosanskom i talijanskom jeziku.
U utorak 15. svibnja, u uredništvu riječke nakladničke kuće EDIT – Ente giornalistico editoriale, žiri u sastavu: Daša Drndić, Elis Deghenghi Olujić i Marcello Potocco, izabrao je 6 kratkih priča za finale natječaja.

To su priče Radmile Ercegovac (Novi Sad), Bojana Krivokapića (Sarajevo), Miljana Milanovića (Niš), Želimira Periša (Zadar), Srđana Srdića (Kikinda) i Tanje Vamberger (Domžale).

Pobjednik će biti proglašen u petak 25. 5. na Forumu Tomizza u Umagu.

Nagrađeni autor dobiva 1.000 eura (donira umaška tvrtka SIPRO) i artefakt kipara Ljube de Karine.

Osim ovih tekstova, za knjigu Lapis Histriae 2012 koja će biti objavljena krajem godine u izdanju Gradske knjižnice Umag odabrano je još sljedećih osam priča: Kuća predaka Rudolfa Lokasa (Zagreb), Bionova priča Elisa Bektaša (Sarajevo), Cosmin ali praznovanje vrnitve Andreja Tomažina (Grosuplje), Hrepenjene po angelu Mihe Mazzinija (Ljubljana), Marta i kurve Miloša Jovovića (Beograd), Carnevale a Venezia, quaresima a Trieste Corrada Premude (Trst), Crni kosac Zlatka Tomića (Split) i Ad verta Marije Labak (Osijek).



Finalisti nagrade 'Jutarnjeg lista'



Finalisti nagrade Jutarnjeg lista za najbolju proznu knjigu :

- Zoran Ferić: Kalendar Maja (Profil, Zagreb)
- Goran Ferčec: Ovdje neće biti čuda (Fraktura, Zagreb)
- Zoran Pilić: Đavli od papira (Profil, Zagreb)
- Ivica Đikić: Sanjao sam slonove (Naklada Ljevak, Zagreb)
- Luka Bekavac: Drenje (Profil, Zagreb)


Finalisti nagrade Jutarnjeg lista za najbolju publicističku knjigu:

- Anić, Jadranka Rebeka: Kako razumjeti rod?; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb 2011.
- Bagarić, Marina: Arhitekt Ignjat Fischer; Meandarmedia i Muzej za umjetnost i obrt (MUO), Zagreb 2011.
- Gavrović, Milan: Čovjek iz Krležine mape - Život i smrt dr. Đure Vranešića; Novi liber, Zagreb 2011.
- Gotovac, Mani: Fališ mi - Druga knjiga: jesen/ljeto; Profil, Zagreb
- Sidran, Abdulah: Otkup sirove kože, Naklada Ljevak, Zagreb 2011.



Književni susret : Kruno Lokotar + Antonija Novaković

nedjelja , 20.05.2012.



S knjigom na ti!
književni susret

Birali ste broj koji se ne koristi

gosti: Kruno Lokotar, urednik u nakladničkoj kući Algoritam
Antonija Novaković, književnica
moderatorica susreta: Darija Žilić

u ponedjeljak, 21. svibnja 2012. u 19.00 sati
Središnji odjel za odrasle
, Zagrebačka 37

U ponedjeljak 21. svibnja 2012. u 19.00 sati u sklopu niza tribina S knjigom na ti! u Središnjem odjelu za odrasle, pozivamo vas na književno druženje s Krunom Lokotarom, urednikom u nakladničkoj kući Algoritam i Antonijom Novaković, mladim kvalitetnim glasom hrvatske proze, autoricom „s više književnih nagrada, nego objavljenih knjiga“. O književnim natječajima, objavljivanju knjiga, o izborima pred kojima stoje nakladnici i nedoumicama s kojima se mladi autori suočavaju kada promišljaju za koga i kako danas pisati – ima li s druge strane linije ikoga tko će ih shvatiti ozbiljno ili uporno okreću broj koji se ne koristi – pokušat će saznati moderatorica susreta Darija Žilić.




Predrag Lucić gostuje u 'Nedjeljom u dva'

subota , 19.05.2012.



U sutrašnjoj emisiji
'Nedjeljom u dva'
Aleksandar Stanković
ugostit će
jednog od osnivača Ferala
koji sad piše za Novi list,
Predraga Lucića.



Ne propustite!!!




Krađa identiteta i imena od strane organizatora Prvog hrvatskog festivala knjiga

petak , 18.05.2012.



U Zagrebu postoji knjižara i izdavačka kuća koja se zove Što čitaš?

Ovih dana krenuo je književni festival s istim nazivom.

Kako su organizatori festivala (Profil i Mozaik knjiga) odlučili ne reagirati na njihov e-mail s upozorenjem na tu činjenicu, voditelji izdavačke kuće i knjižare Što čitaš iznose svoj stav:


Što čitaš?

Zamislite situaciju u kojoj jednog dana saznate da netko drugi koristi vaš identitet, vaše ime pa to onda čini javno, izazivajući zbunjenost, kako kod onih koji znaju o čemu je riječ, tako i kod onih koji prije nisu čuli za vas. Upravo to se dogodilo izdavačkoj kući i knjižari Što čitaš?, nakon što je u medijima objavljena vijest da dvije, zapravo, sad jedna udružena knjiška korporacija organizira festival pod nazivom (zapravo temom) Što čitaš? i tako ga oglašava na sve strane, izazivajući pomutnju i to nečime što bi se moglo nazvati krađom identiteta. Naime, izdavačka kuća Što čitaš? postoji već više od 10 godina i djeluje pod tim imenom, već godinu dana ima knjižaru u Gundulićevoj 11 u Zagrebu, do danas je objavila tridesetak tiskanih izdanja, preko 300 besplatnih elektroničkih knjiga i tekstova, sudjeluje u nizu javnih manifestacija, a što je možda najapsurdnije u cijeloj situaciji, ima svoja izdanja na policama knjižara organizatora festivala. Dakle riječ je o projektu koji nije samozatajan, da ne kažemo anoniman. U suprotnom bi ovakvu situaciju mogli pripisati neznanju pa bi stvar bila jasna, no ovdje je očito u pitanju nešto drugo. Međutim, netko će pomisliti kako je ovo pitanje spora oko zaštite imena, registriranog branda ili nekog sličnog kapitalističkog „izuma“. Ne, nije stvar u tome, Što čitaš? ne polaže pravo na to pitanje, niti ga želi „ukrasti“ svijetu, već je ovdje riječ o elementarnoj pristojnosti i uvažavanju činjenice da se već više od desetljeća pod tim imenom odvija nešto što je vrlo specifično, sadržajno je određeno i svatko tko poznaje knjišku scenu (i nešto šire od toga) znati će što očekivati pod imenom Što čitaš?. Ipak je riječ o jednoj o rijetkih izdavačkih kuća koje objavljuju naslove, nazovimo to općenito, društveno-angažirane tematike, od anarhizma do permakulture, od književnosti do filozofije. Zbog svega ovoga, uzeti ime nečeg tako specifičnog i koristiti ga u drugom kontekstu, bez ikakve konzulatacije sa izdavačkom kućom Što čitaš?, u najmanju ruku je neprimjereno. Istovremeno, pokazuje odnos „velikih“ prema „malima“, gdje je financijska moć (i svaka druga) sve, a korektan odnos tek sredstvo dodvoravanja nekom većem i moćnijem. Tome, vjerojatno, možemo pripisati i činjenicu da se nitko nije javio na upućeni e-mail u kojem se ne traži ništa već jednostavno očitovanje o svemu. Kako god bilo, izdavačka kuća Što čitaš? nastavlja svoj projekt koji je usmjeren na to da nestanu takvi odnosi moći, na suradnju i solidarnost, a ova situacija je samo jedan od niza primjera onoga što ne valja u društvu i zbog čega je nužno promjeniti postojeće društvene odnose iz temelja.




Više informacija potražite na www.stocitas.org


Moja kritika romana 'Krvavi meridijan' Cormaca McCarthyja u 'Vijencu'



Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10,00 kn )

a u njemu,
između ostaloga,
i
moja kritika
romana
'Krvavi meridijan'
Cormaca McCarthyja





Novi Vijenac još donosi:

- razgovor s književnom povjesničarkom Helenom Peričić
- razgovor s teatrologom i novim akademikom Borisom Senkerom
- tekst Jasena Boke o pobuni hrvartskih dramskih pisaca protiv obrazloženja žirija za dodjelu nagrade Marin Držić
- kolumnu jezikoslovke Nives Opačić
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Željke Cvitanović 'Životna feniksoljublja'
- tekst Pavla Pavličića iz ciklusa 'More i voda' : Beč i Londra
- tekst Strahimira Primorca o knjizi 'Bog neće pomoći' Marka Pogačara
- tekst Ane Kapraljević o knjizi Branimira Donata 'Prakseologija hrvatske književnosti'
- tekst Darije Žilić o knjizi 'Svemir u prahu' Romane Brolih
- tekst Davora Šalata o knjizi 'Krijumčari' Aleša Debeljaka
- kratka priča Zorana Malkoča 'Ubio si babu'

te još pregršt tekstova o teatru, filmu, likovnoj umjetnosti, plesu, arhitekturi, glazbi...




Prvi hrvatski festival knjiga u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu

četvrtak , 17.05.2012.



Zagrebački sajam knjiga, koji se proteklih osam godina održavao u knjižari Profil Megastore u Zagrebu, metamorfozirao je u Prvi hrvatski festival knjiga i ove će se godine od 18. do 27. svibnja, u organizaciji tvrtke Profil Mozaik, održati u četiri hrvatska grada, u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu.

Na Festivalu će se održati više od 80 promocija u kojima sudjeluje preko stotinu hrvatskih pisaca, kritičara i zaljubljenika u knjige.

Opširnije o programu ovdje







NOVO: Tom McCarthy : ' K ' (OceanMore, 2012.)

McCarthy:
' K '

Preveo s engleskog Dean Trdak
izd. OceanMore
tvrdi uvez s ovitkom, 344 str.
cijena: 189,00kn



Riječ izdavača



“Pokušao sam spojiti razne priče, onu o telekomunikacijama, književnosti, duševnom i obiteljskom životu, povijesti Carstva, tako da svaka objašnjava ove druge i time proizvede nova značenja. Ali to nije tek puka intelektualna vježba, već ljubavna priča, i to ona Sergeova. Cijelo vrijeme on traga za nemogućim. Naposljetku ženi svoju mrtvu sestru, što je zapravo, kad dobro razmislimo, radnja Orkanskih visova pomiješana s Freudom. Ljubav, smrt i incest isprepleću se tako u jednoj priči.” (Tom McCarthy)

K je na prvi pogled napeti Bildungsroman odijeljen na četiri velike cjeline. Košuljica – na pastoralnom imanju u Engleskoj, na samom kraju 19. stoljeća rađa se Serge Carrefax i čini se da ga čeka iznimna budućnost. Odrastajući u neobičnoj obitelji, s ocem istraživačem i voditeljem škole za gluhe, majkom umjetnicom i ovisnicom te iznimno nadarenom sestrom Sophie njegov će život doista postati utjelovljenje svih čuda vremena koje je upravo započelo otkrićem komunikacije: oduševljen novom radijskom tehnologijom, Serge provodi noći tražeći signale u eteru. Početkom Prvoga svjetskog rata biva unovačen kao radiotelegrafist pa on pod utjecajem kokaina i citirajući Hölderlina s užitkom leti iznad ratom poharane zemlje. Po povratku iz ratnog zarobljeništva započinje studij arhitekture u Londonu kao dio poslijeratne izgubljene generacije ogrezle u seksu, narkoticima i paranormalnom....


Kao i u prethodnim knjigama, McCarthy je u romanu K pokušao probleme kojima se bavila avangarda uobličiti u pripovijest – a rezultat je vrtoglava, hipnotička i prekrasno napisana knjiga koja zaslužuje više čitanja. Tom McCarthy napisao je roman za naše vrijeme: osvježavajuće različit, intelektualno oštrouman i izrazito uzbudljiv.
THE TELEGRAPH


McCarthyjeva strategija u romanu K nije daleko od Sergeovih priviđenja pod utjecajem droge – sastoji se, naime, od slaganja nepovezanih asocijacija u tkanje u kojem se ponavlja mnoštvo slika: analogije između ljudskog tijela, zemlje i strojeva, šumovi i zujanje električnih signala, filmski zasloni, crijeva i tuneli, strujni krugovi, košuljica kojom je novorođenče obavijeno pri porodu i druge svilene opne. Ta ponavljanja naposljetku ostavljaju dojam kao da se njima želi uputiti na neki kôd – kao da bi čitatelji, ravnajući se prema točnom položaju tih slika u romanu, trebali otkriti njihovu skrivenu poruku. (...) I, uistinu, rasplet romana snažno potvrđuje njegovu smionu strukturu.
JENNIFER EGAN, THE NEW YORK TIMES BOOK REVIEW


U romanu se govori o kukcima, incestu, geometriji, spiritizmu, zemljovidima, koordinatama, izumu i razvoju radija, zrakoplovima, kodovima, oružju i sustavima za otkrivanje predmeta. Ako je Kafka, po Žižeku, erotizirao birokraciju, onda za McCarthyja možemo reći da erotizira tehnologiju.
BOOKMUNCH

Istinski impresivno.
THE GUARDIAN

Unatoč svojem pripovjedačkom naboju, ovaj roman ne psihologizira niti moralizira. Prije bi se moglo reći da je posrijedi povijest jednog slučaja poput onog Freudova ‘čovjeka vuka’ i arheološko prebiranje po ljudskim ključnim osobinama. Sjajna panorama moderne!
DEUTSCHLANDRADIO

Oštrouman i napet roman prepun simbola… K je vatromet ideja, pršti znanjem, filozofskim promišljanjima i studijama slučaja ŕ la Freud.
FOCUS ONLINE





'Književni petak' : Marko Pogačar

srijeda , 16.05.2012.



Nakon tri zapažene i prevođene knjige pjesama, zbirke eseja i publicističke knjige,
mladi pjesnik, esejist i književni kritičar Marko Pogačar nedavno je objavio i
prvu zbirku priča pod nazivom "Bog neće pomoći". U razgovoru s autorom,
zatim izdavačem Krunom Lokotarom te publicistom Radom Dragojevićem na tribini 'Književni petak' će biti riječi o svojevrsnoj "postapokaliptičnoj" atmosferi koja prevladava knjigom, o literaturi iz koje je "nestao Bog" ili postoji, ali nam samo "može odmoći", o zgusnutom i simbolički nabijenom pripovijedanju i o vremenu u kojem nema mjesta za spas jer nema ni Boga koji bi nam pomogao.

Urednik i voditelj je Tonči Valentić.
Književni petak održat će se 18. svibnja u 20 sati u Gradskoj knjižnici, Starčevićev
trg 6, Galerija Kupola, 3. kat.



Predstavljanje 16. broja 'Europskog glasnika'



Izdavač Hrvatsko društvo pisaca i
organizator Festival subverzivnog filma
pozivaju nas na

predstavljanje 16. broja
časopisa 'Europski glasnik'


u kinu Europa, Zagreb, Varšavska 3,
u četvrtak, 17. svibnja, u 18 h.

Sudjeluju
Dražen Katunarić, urednik
Jasna Babić
Alan Uzelac
Žarko Paić


Ulaz besplatan

O sadržaju 16.broja 'Europskog glasnika' ovdje



Novi broj časopisa 'Kolo'

utorak , 15.05.2012.




Objavljen je novi broj časopisa 'Kolo'
(br. 5-6/2011., izd. Matica hrvatska, gl.ur. Ernest Fišer).



Između ostaloga, novo 'Kolo' sadrži i temat posvećen
književnom povjesniku Miroslavu Šicelu (1926.-2011.).


Tekstove o radu Miroslava Šicela napisali su
Dragutin Rosandić, Cvjetko Milanja, Joža Skok, Ernest Fišwer i Eduard Vargović
a čitati ih možete
na ovome linku.









Bavarsko-hrvatski književni dijalozi



Hrvatsko društvo pisaca
poziva nas na književni događaj u okviru suradnje
Stalne hrvatsko-bavarske komisije

BAVARSKO-HRVATSKI KNJIŽEVNI DIJALOZI

U srijedu 16. svibnja 2012. u 19 sati,
Hrvatski državni arhiv
, Trg Marka Marulića 21, Zagreb

Sudjeluju:
BAVARSKI I HRVATSKI AUTORI:
Werner Fritsch i Ivana Sajko
Heike Geißler i Ivana Simić Bodrožić
Thomas Lang i Zoran Ferić


U četvrtak 17. svibnja 2012. u 19 sati,
Knjižara Nova
, Trg Ante Starčevića 4, Osijek

Sudjeluju:
BAVARSKI I HRVATSKI AUTORI:
Petra Morsbach i Ludwig Bauer
Dagmar Leupold i Ivana Šojat Kuči
Georg M. Oswald i Edo Popović


UVODNA RIJEČ: Pozdravni govor ministrice kulture prof. dr. sc. Andree Zlatar Violić MODERATORI: Ana Brnardić i Verena Nolte
PREVODITELJICA:Vesna Ivančević Ježek



Nezavisna kulturna scena na umoru

ponedjeljak , 14.05.2012.




O stanju
domaće nezavisne kulturne scene
piše
Ivan Kralj,
(urednik portala Kupus.net
te ravnatelj Festivala novog cirkusa)
na ovome linku









Predstavljanje knjige Hasa Künga 'Sporna istina : Sjećanja'

nedjelja , 13.05.2012.



Predstavljanje knjige "Sporna istina : Sjećanja", drugog sveska sjećanja jednog od najznačajnijih katoličkih teologa današnjice Hasa Künga, održat će se u utorak 15. svibnja 2012. godine, u 19 sati, u antikvarijatu Ex libris u Rijeci (Riva boduli 3b).

O knjizi i autoru govorit će:
prof. dr. fra Ivan Šarčević, Franjevačka teologija Sarajevo
Antun Šuljić, prof, zamjenik ravnatelja Kršćanske sadašnjosti
Željko Ivanković, književnik
Zoran Grozdanov, urednik knjige

Hans Küng (r. 1928.) jedan je od najznačajnijih mislilaca današnjice. Kao katoličkom teologu, 1980. godine oduzeto mu je pravo poučavanje teologije zbog knjige o nepogrešivosti pape.

Ex libris je objavio i prvi svezak njegovih sjećanja 2009. godine, pod naslovom "Izborena sloboda : Sjećanja".

Izvor: Moderna Vremena Info



Pročitajte što je Miljenko Jergović pisao o Hansu Küngu ovdje


Tribina : Latinoamerički politički grafiti




Hrvatsko društvo pisaca, Hrvatski PEN centar i Hrvatsko-hispansko društvo

organiziraju tribinu

Latinoamerički politički grafiti


Predavačica je Dr. Mari­a Auxiliadora Alvarez, sveučilišna profesorica iz Venezuele, a voditelj Tomica Bajsić

u ponedjeljak, 14. svibnja, u 19 sati,
u vili Arko
(Gornji grad), Basaričekova 24, Zagreb





Natječaj za kratku priču MasterCard Broda knjižare

subota , 12.05.2012.




Poznati kulturno-turistički projekt MasterCard Brod knjižara – Brod kulture raspisuje treći po redu natječaj za najbolju kratku priču. Na natječaj se pozivaju svi zainteresirani da pošalju svoje dosad neobjavljene kratke priče. Glavna nagrada autoru/ici pobjedničke priče bit će sudjelovanje na ovogodišnjoj turneji i plovidba „MasterCard Brodom knjižarom – Brodom kulture“.

Propozicije natječaja dostupne su ovdje





Nova knjiga pjesama Branka Čegeca 'Pun mjesec u Istanbulu'

petak , 11.05.2012.



Branko Čegec
'Pun mjesec u Istanbulu'

poezija
izd. MeandarMedia
Broj stranica: 128
Uvez: meki
Cijena: 120,00 kn



Riječ izdavača


Za onoga koji propituje prostor nepoznatog, nesavladivog, knjiga pjesama Branka Čegeca Pun mjesec u Istanbulu specifična je vrsta "tamnog mjesta". Susret s drugim, naš putujući rasuti teret, odricanje i pristajanje, neuhvatljiva magma grada (ljudskih lica, u prvom redu) dotiče se, ili je u središtu, njegove nove knjige. Uznemirujući okoliš, prisutnost drukčijeg svijeta, istodobnost različitog, spušta se u hiroviti prostor pjesme s jednakom i neizvjesnošću i strašću. Poezija u svojoj procesualnosti i krhkosti, golosti i ranjivosti, paradoksalno, jedini mu je pouzdan znak: u kretanju gradom, u njegovim različitim mjerama, razmjerima, aršinima, ona se nadaje kao mjesto s kojeg se govori o strahu, radosti i žudnji, piše o događaju i slučaju. Onkraj svjetla, ili iza onoga što nam predstavlja, prikazuje – mrmor glasova, tajna pozornica grada, bitka i mir, ljubav i smrt, prisutnost i odsutnost – Pun mjesec u Istanbulu za čitatelja postaje put prema gore, fotografiranje uličnih predstava, sintaksa nepoznanica, orbita bizarnih likova i parola prodavača.

Hoćemo li takvim čitanjem (svijeta) doći do temeljnog znaka: prispjeti u vrijeme punog mjeseca u Istanbulu? Miješaju se imena i činjenice, kalendar dolaska i odlaska, ali ono što se uistinu upisuje, poezija i drama teksta, trag egzistencije i sudbine, otkriva se na drugom polu značenja, na drugoj (mračnoj) strani "punog mjeseca u Istanbulu".
(Miroslav Mićanović)



17. 'Dani Antuna Šoljana'



PUČKO OTVORENO UČILIŠTE GRADA ROVINJA
i
DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA

priređuju 17. književno-znanstveni skup
'Dani Antuna Šoljana'


u Rovinju
11 - 12. svibnja 2012

U sklopu Dana Antuna Šoljana održat će se kolokvij posvećen književnom opusu Krste Špoljara.

Program je dostupan ovdje




Književni petak : 11. Festival europske kratke priče



Nakon deset godina Festival europske kratke priče statistički izgleda ovako: 100 pisaca, 17 europskih zemalja, 7 hrvatskih gradova domaćina, 17 antologija kratke priče. A događanjima i atmosferom ovako: ležerna sinergija gostiju, domaćih pisaca i publike kroz promocije,
razgovore, okrugle stolove, večernja zajednička čitanja, spisateljska kuhanja...
Tijekom svojih "deset godina u nesistematiziranim bljeskovima" na festivalskoj pozornici
pojavila su se mnoga ugledna imena europske i svjetske književnosti, a ovogodišnji Festival,
jedanaesti u nizu, ugostit će, među ostalima, poznatog nizozemskog književnika Ceesa Nootebooma, čije se ime u kuloarima često povezuje s Nobelovom nagradom za književnost.
Na tribini će biti govora o Festivalu i njegovim odbljescima – prošlim, sadašnjim i budućim, o tome kako je "ostao malen i postao velik", propulzivnosti za strane i domaće pisce, zatim po čemu
se razlikuje od većine drugih hrvatskih festivala, o ljudima i tekstovima, o žanru kratke
priče u kontekstu suvremene književne produkcije i recepcije...

Gosti su Zoran Ferić, Snježana Husić, Karla Pudar i Roman Simić Bodrožić.
Urednik i voditelj je Gordan Nuhanović.
Tribina će se odžati 11. svibnja u 20 sati u Gradskoj knjižnici,
Starčevićev trg 6, Zagreb, Galerija Kupola, 3. kat.




Predstavljanje romana 'Priča o 1002. noći' Josepha Rotha

četvrtak , 10.05.2012.



DHK
i
Austrijski kulturni forum


pozivaju nas na predstavljanje romana
Josepha Rotha „Priča o 1002. noći“

(izd. Alfa)

u zagrebačke prostorije
DHK-a
u četvrtak, 10. svibnja 2012. u 19 sati!



Sudjelovat će:
Prof. emeritus Viktor Žmegač
Božidar Petrač, urednik
i
Dr. sc. Vlado Vladić, prevodilac



Ulomke iz romana čitat će
dramski umjetnik Dubravko Sidor.



Književno-poetska večer s Lidijom Vukčević




U četvrtak, 10. svibnja 2012. u 19 sati
u prostoru
Hrvatskog društva pisaca

održat će se razgovor s Lidijom Vukčević
o njezinoj poeziji.

Povod za susret je prošle godine objavljena
knjiga pjesama "Zagrljaj jezika“
(izdavač CDNK, Cetinje, Crna Gora, 2011.).

O knjizi će uz autoricu govoriti pjesnikinja i kritičarka
Ana Brnardić i akademik Zvonimir Mrkonjić.





NOVO: Lara Černicki i Stašo Forenbaher - 'Starim cestama do mora' (Libricon, 2012.)

srijeda , 09.05.2012.

Lara Černicki i Stašo Forenbaher
STARIM CESTAMA DO MORA

Urednik: Željko Žarak
Izdavač: Libricon d.o.o.
Tvrdi uvez, format 15,5 x 23,5 cm
208 stranica, 150 ilustracija u boji
Cijena: 180,00 kn



Riječ izdavača


Tijekom 18. i 19. stoljeća kroz šumovite predjele Gorskog kotara sagrađene su četiri ceste koje su povezale Panonsku nizinu s Hrvatskim primorjem. Izgradnju Karoline, Jozefine, Lujzijane i Rudolfine pokrenuli su austrijski vladari po kojima su one dobile svoja imena, no projektirali su ih većinom hrvatski inženjeri i gradile ruke domaćih majstora i težaka te pripadaju hrvatskoj graditeljskoj i kulturnoj baštini. Iako je donedavno sav promet prema moru tekao ovim starim prometnicama, mnogi ne znaju ni njihova imena. Knjiga Starim cestama do mora upoznat će čitatelja s vrijednostima i osobitostima starih cesta te s prirodnim znamenitostima i kulturnim i povijesnim spomenicima koji se nalaze u predjelima kojima ceste prolaze.

Ova knjiga stvarana je nekoliko godina, postupno i vrlo detaljno. Autori su prevalili tisuće kilometara autom, biciklima i pješice, snimili desetak tisuća fotografija, prelistali brojne stare knjige i dokumente, provlačili se kroz gustiše u potrazi za odbačenim miljokazima i u mahovinu zaraslim natpisima i u svako slovo knjige unijeli puno ljubavi i entuzijazma. Posebnu vrijednost knjige predstavljaju prikazi nekih građevinskih spomenika koji se sada po prvi puta predstavljaju javnosti, kao i detaljni opisi dionica koje su već dugo izvan upotrebe i kojima se može proći samo pješice ili brdskim biciklom.

Na starim cestama više nema puno prometa. Ova knjiga poziva vas da se njima provezete opušteno, uživajući u krajolicima, građevinskom umijeću i smislu za lijepo kojima su ih obilježili njihovi graditelji. Možda ćete barem nakratko osjetiti duh davnih vremena kada se putovalo kočijom i zaprežnim kolima, a udaljenost, brzina i vrijeme imali su posve drugačije, danas već zaboravljeno značenje.



Jergović o uvredljivoj mantri 'Hrvati ništa ne čitaju'

utorak , 08.05.2012.




O uvredljivoj mantri :
'Hrvati ništa ne čitaju'
te o
urednici kulture
na HTV-u
Vlatki Kolarević,
Miljenko Jergović
piše ovdje









Najveći tikvani hrvatske više klase

ponedjeljak , 07.05.2012.

Tekst Petra Glodića koji prenosim iz tjednika Novosti ne odmiče se puno od književnosti. Naime, bavi se humorom.
U prvom slučaju Ivan Vidaković pokušao je biti duhovit a ispao je neandertalac (neuspješno maskiran skupim odijelom) , a u drugom je Božo Prka pokušao biti kritičan a ispao je licemjer :



Kao zemlja koja, po brojnim tvrdnjama liberalnih mislilaca, tek izlazi iz zlokobnog samoupravnog socijalizma, Hrvatska se upravo upoznaje s čarima klasnog humora. To je onaj vid zabave kad viši sloj nakon obilne večere zapali kubanske cigare, pa se stane grohotati na račun gubitnika, siromašnih i onemoćalih. Ovakve vrckave društvene igre ovjekovječene su u klasičnom Monty Pythonovom skeču “Godišnja utrka za najvećeg tikvana više klase”, ali i mi šmokljane za ovu trku imamo.
Tako je na menadžerskoj konferenciji WinDays u Rovinju direktor Microsofta Ivan Vidaković odlučio zabaviti prisutne našalivši se podatkom da na jednog umirovljenika dolazi 1,19 zaposlenih. Vidaković je ustanovio kako bi “bilo bolje da svaki zaposlenik usvoji jednoj umirovljenika”.
Poslije završetka povijesnog skupa u Rovinju i nakon što su se slegle salve smijeha nazočnih gospodarstvenika, ostala je, međutim, visjeti u zraku nejasna pojedinost. Nije jasno zašto je Vidaković u prijedlogu reforme adoptivnog sustava spominjao radnike, kad je kao neprijeporni humanist i pripadnik tvrtke velikog dobrotvora Billa Gatesa mogao jednostavno predložiti da svaki menadžer usvoji desetak umirovljenika i tri nezaposlena. Tako bi kapitalistička filantropija pomalo izašla iz svojih skučenih i šablonskih okvira dijeljenja milostinje te bi se usmjerila na njezino pojačano dijeljenje.
Od ostalih grandioznih nastupa u Rovinju ističemo uobičajeno briljantnog direktora Privredne banke Zagreb Božu Prku. On je posve nepredvidljivo izjavio da u zemlji još uvijek vlada samoupravni socijalizam i oštro se zauzeo protiv partitokracije, odnosno postavljanja podobnih kadrova na direktorska mjesta (zaboravljajući nekim divnim čudom pritom sebe - HDZ ga je naime svojedobno instalirao za direktora PBZ-a, op. K.moljac).

Petar Glodić




PROMOCIJA knjige poezije Dražena Katunarića 'Kronos'

nedjelja , 06.05.2012.



LITTERIS
nas poziva na
promociju knjige poezije

DRAŽENA KATUNARIĆA
'K R O N O S'

u izdanju Litterisa, 2011.



u utorak, 8. svibnja 2012. u 19 sati
Knjižnica Marije Jurić Zagorke

Krvavi most 2, Zagreb

Sudjeluju
Tonko MAROEVIĆ,
Darija ŽILIĆ,
Sead BEGOVIĆ
i autor Dražen KATUNARIĆ
,
a stihove čita Goran MATOVIĆ



Kritiku knjige 'Kronos' Dražena Katunarića pročitajte ovdje (autor kritike je Nikola Petković)

Moja nova kritika u 'Vijencu'

petak , 04.05.2012.



Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10,00 kn )

a u njemu,
između ostaloga,
i
moja kritika
romana
'Čišćenje'
Sofi Oksanen





Novi Vijenac još donosi:

- kolumnu jezikoslovke Nives Opačić
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi sabranih pjesama Berislava Nikpalja
- tekst Pavla Pavličića iz ciklusa 'More i voda' : Lešada i cušpajz
- tekst Gojka Sušca o knjizi putopisa Tome Podruga 'Putovanja'
- tekst Strahimira Primorca o knjizi 'Terevenka u Majdanu' Dragana Pavelića
- tekst Vanje Kulaš o knjizi Ajle Terzić 'Mogla je biti prosta priča'
- tekst Dolores Grmače o kritičkom izdanju pretiska pjesmarice Atanazija Jurjevića iz 17. stoljeća
- poezija Nenada Piskača


te još pregršt tekstova o teatru, filmu, likovnoj umjetnosti, plesu, arhitekturi, glazbi...




NOVO: Antal Szerb - 'Putnik i mjesečina' (OceanMore, 2012.)

četvrtak , 03.05.2012.



Antal Szerb:
'Putnik i mjesečina'

roman
izd.OceanMore
meki uvez s klapnama, 278 str.
cijena: 140 kn



Riječ izdavača


Mihaly i Erzsi bili su ljubavnici. Želeći pobjeći od svojih malograđanskih sudbina, Erzsi od muža – bogatoga bankara, a Mihaly od dobrostojeće i opresivne obitelji, vjenčaju se i odlaze na bračno putovanje u Italiju. Već u Veneciji Mihaly shvaća da ga brak ne spašava od opsesivne nostalgije za mladošću, naprasno napušta mladenku i odlazi na putovanje koje će mu osvijetliti njegov dotadašnji život i sudbinu.

Riječ je o pametnom i čarobnom romanu, neprestano zabavnom i punom aforizama za pamćenje. Szerb je bio vrlo nadaren pisac, a najoštriji u predviđanju nesreće koja ga je naposljetku stajala života. Na našu sreću, uspomena na njega živi i dalje.
T. Lichtig, TLS, siječanj 2010.

Najljepši su kod ove knjige njezin ton i nepokolebljiv karakter. [...] Posjeduje nešto gotovo božansko – što dolazi do izražaja tim više što Szerba njegova silna inteligencija nije nagnala da napiše suhoparno perfekcionističko djelo.
The Guardian

Putnik i mjesečina ima elemenata prave paranoidne vizije, žestoka nadrealizma, putopisnog vodiča, priče strave i užasa, čestertonske fantazije, intelektualne debate i nelagodne društvene satire. [...] to je knjiga koja žari, koja ima važnost...
Times Literary Supplement

Szerb se ubraja među majstore beletristike 20. stoljeća.
Daily Telegraph

Neka Szerbov ulazak u naš književni panteon bude konačan.
Financial Times



Književna večer s Ludwigom Bauerom i Lidijom Dujić

srijeda , 02.05.2012.



U srijedu, 2. svibnja, u 18 sati
u Klubu hrvatskih književnika Istarskog ogranka DHK u Puli

održat će se
druženje s
Ludwigom Bauerom i Lidijom Dujić


U razgovoru s jednim od najuspješnijih domaćih književnih parova bit će govora o njihovoj suradnji na prijevodima, biografskim projektima i još neobjavljenim pričama, te će se pokušati osebujnosti tog odnosa staviti u kontekst njihovih naizgled zasebnih karijera.

Izravan povod druženju bit će Knjiga o Sunčani i Severu, Ludwigov i Lidijin hommage Josipu Severu i Sunčani Škrinjarić. Također, Bauer i Dujić govorit će o uzajamnim tekstualnim doprinosima u do sada objavljenim romanima i zbirkama poezije.

Lidija Dujić i Ludwig Bauer gosti su ližnjanskog književnog svratišta ZVONA i NARI, a druženje se organizira u suradnji između Udruge ZVONA i NARI i Ist arskog ogranka Društva hrvatskih književnika.



Poklon za PRAZNIK RADA!

utorak , 01.05.2012.




Svim
zaposlenim sretnicima
darujem
mali poklon

kojega je moguće
konzumirati
na ovome linku










<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>