|
Događaju se danas čudne stvari u klapkom svijetu. Ministarstvo za kulturu RH uviđa značaj klapa u promidžbi Hrvatske i našeg turizma kroz kulturno-zabavnu ponudu. Govori se sve više o kulturnom turizmu te integraciji kulture i turizma. Uviđa se značaj prezentacije našeg klapskog pjevanja kao novosti u k-z ponudi. No, tu nastaju i određeni problemi. Klape i klapski pjevači su amateri. Kako podržati klape institucionalno - postaje veliki problem. Kako podržati rad nevladinih neprofitnih udruga sredstvima koja nisu za to namjenjena. Kako promjeniti svijest ljudi u turističkim zajednicama i osobama zaduženim za kulturu u našim općinama i gradovima, kada te osobe imaju vječite mandate da kroje našu kulturnu i zabavnu sudbinu. Postoje osobe koje dočekaju penziju na jaslama turističkih zajednica a koje su u svom radnom vijeku uglavnom zbrajale noćenja stranih i domaćih gostiju, distribuirale promidžbene materijale te posjećivale brojne inozemne i domaće sajmove. Uzalud, jer su danas turističke zajednice onakve kakve danas jesu, zaista nepotrebne ili uteg našoj turističkoj ponudi i turizmu uopće. O toj problematici imao bi elaborirati cijeli novinski dvolist, pa vas ne bi dalje zadržavao. Na drugoj strani, naš uvaženi minister B. B., također uviđa problem – kako afirmirati i iskoristiti našu narodnu kulturu u raznim tradicionalnim oblicima od pjesme, glazbala, hrane, nošnji, suvenira i td. Što se klapa tiče napravio je veliki iskorak, ali nažalost u krivom smjeru. Priznao je klape kao budući kulturni proizvod za inozemstvo, ali nije našao načina da pomogne klapama u razvoju ovog, po meni, najvažnijeg segmenta tradicionalne kulture od Hrvata. (Dalmatinci su akođer Hrvati – za one koji ne žele priznati da je klapska pjesma tradicionalna hrvatska kultura). Umjesto da pomogne klapama u njihovom razvoju, organiziranju, selekciji pjesama, hijerarhiji klapa, u organizaciji festivala hrvatskih klapa, u obuci klapskih pjevača, u financiranju klapskih stručnjaka i td, danas naše kulturno ministrastvo pomaže jednom pojedincu u Americi koji kao promiče naše pjesme na lokalnim radio postajama nižeg ranga te u klubovima diljem Amerike. Od te prezentacije klape danas zaista nemaju nikakve opipljive koristi. Nekoliko klapa je prestalo surađivati sa g-dinom Bachom, ali on i dalje širi svoju mrežu na one klape koje još nisu pjevale za njega. Na početku cijele priče, htio sam i želio postati samo klapski pjevač. No kad sam otkrio koliko je taj svijet neorganiziran, nepomognut, nesvaćen te iskorištavan od strane pojedinaca a na štetu hrvatske kulture općenito, nisam mogao samo pjevati u klapi. Evo uktarko puta koji sam prošao od 1995. god. do danas, a da se stanje u odnosu prema klapama nije bitnije promjenilo: Osnovao sam tri kulturno-zabavne udrugeito: Kulturno zabavnu udrugu “VOLOSKO” Opatija, Kulturno zabavne udruge "Opatija" te Udrugu sjevernojadrnskih klapa «USJAK». Osnovao sam ili pomogao osnovati uz pomoć dragih mi osoba klape: mušku kl. “VOLOSKO”, žensku klapu “VOLOSKO”, m. kl. “OPATIJA” , ž. kl. "KAMELIA", a u tijeku je osnivanje m. klape "Vokalisti Liburnije". Kronološki kako slijedi:
1. Prvi nastup Klapa “Volosko” imala je 03.11.1995 godine. Koncem 1995. godine, nailazimo u Voloskom na razumjevalnje i potporu Župnika Josipu Šimcu, kada nam ispred Pastoralnog centra “Alojzije Stepinac” ustupa prostoriju za probe. Dajemo ime klapi “Volosko”, prema imenu ovog primorskog gradića. Prvi uspjeh ova klapa bilježi u Senju na festivalu sjevernojadranskih klapa, kada osvaja prvo mjesto 1999. god. Ova klapa osvaja u Senju još dva druga i jedno prvo mjesto (u nešto izmjenjenom sastavu), te god. 2002. sudjeluje u finalnoj skupini klapa na Omiškom festivalu.
2. Sve udruge klapa kao osnovni zadatak imaju (i danas djeluju – iako zenska kl. «Volosko» više nije pod mojim vodstvom) obogaćivanje kulturno-zabavne ponude te prezentacija klapskog pjevanja kao autohtonog izričaja hrvatske kulture, a osobito predstavljanje klapske pjesme stranim gostima u okviru naše turističke ponude. Na sreću, klapska pjesma je sve popularnija i u ovim krajevima pa je prilika da ju ponudimo kao poseban glazbeni, turistički i kulturni ugođaj ili nešto po čemu će nas zapamtiti naši gosti. Dosadašnji sve brojniji nastupi klapa pred stranim turistima imaju izuzetno lijep i ugodan prijem. Nadalje u tom pravcu očekujemo suradnju i potporu od strane hotelskih kuća, suvremenijih turističkih zajednica i naravno svih medija kao nezamjenjivih čimbenika u promidžbi kulturnozabavnih sadržaja.
3. Ženska klapa “Volosko”, osnovana je 05. listopada 1999. godine, a svoj prvi nastup imala je zajedno sa muškom kl. “Volosko” i mandolinskim orkestrom “Fratelanac” iz Rijeke, već za Božić nakon nepuna dva mjeseca postojanja. U tom roku članice ove klape uspjele su pronaći sponzore te sašiti odore. dr. Ova klapa i m. klapa "Volosko" kao udruga dijele se koncem 1999. g. na još dvije klape ito kl. "Opatija" i ž. kl. "Kamelia" kojima se pridružuje i m. klapa "Luka-Opatija" djelujući nadalje u novoj udruzi KZU "Opatija"s sve do konca 2004. godine kada se gasi radi odlaska I tenora Marka Fortunata u Zagreb.
4. Klapa “OPATIJA”, počima sa radom 01.09.2000. godine. Od ukupno 10 članova danas ju čine 4 člana bivše klape “Volosko”. Klapa “Opatija” imala je svoj prvi nastup zajedno sa ženskom klapom “Volosko” dana 28.06.2001. godine u hotelu “Marina” M. Draga. Ova klapa nastavlja sa nastupima u turističkoj sezoni 2001. do 2004. god., održavajući i redovite probe i bez potpore Grada. Vremenom je ostvarila specifičan izraz klapskog pjevanja uz pratnju akustičnih instrumenata (gitara i mandolina).
5. Koristeći dostignutu kvalitetu klapa predlažem te organiziram proslavu 3. obljetnice klape Volosko u hotelu “Mozart” Opatija. Traže se sponzori, glazbeni suradnici i dr. u čemu svi članovi klape daju svoj doprinos. Uspješna obljetnica klape pred uvaženim čelnicima Grada, kako sam pretpostavio, dala je plodne rezultate u financijskom praćenju Udruge u narednim godinama. Prve odore šivaju se 1997. a druge 1999. i jakne 2000. godine. Kupljena je ak. gitara, sintisaizer i harmoneta. Osigurane su dvije prostorije za probe. Dobivamo sponzorstva puta za odlazak dva puta u Italiju, dva puta u Omiš, više puta u Senj i dr. Klapa Volosko prestaje sa radom od svibnja 2003. do studenog 2004. godine. Koncem 2004. godine ponovo je otpo
eo rad m klape "Volosko" ato je okrunjeno pobjedom na festivalu Istarskih klapa u Buzetu-travanj 2005. godine. Rad ove klape nadalje se prilagoava opatijskom ambijentu i turistikoj potraznji.
6. Dana 01.07.2000. god. sazivam sve županjske klape i ispred ove Udruge, u suradnji sa S.K., osnivamo Udrugu sjevernojadranskih klapa - USJAK, koja danas ima aktivnih 20 članica. Ispred USJAK-a kontaktirao sam g-dina Prpić Ivana (direktora festivala), te predlažio da “Smotra klapa u Senju” promjeni ime u “Festival sjevernojadrnskih klapa - Senj” što je Festivalski odbor i prihvatio. Koncem 2000. godine posebno mi je bila čast organizirati jubilarni Božićni koncert klapa - za 2000. Kristov rođendan. Zajedno sa suradnicom S. K. na ovom projektu radimo mjesec i pol dana, što je potvrđeno uspješnim koncertom dana 23.12.2000. god.. Bnožićni koncert je pohvaljen u medijima što je značajno za afirmaciju ove Udruge i naših klapa. Božićni koncert smo ponovili na isti datum i 2001. te 2002. godine. Sudjelovali su i popularni solisti: Radojka Šverko, Mirela Toić i Lidija Percan.
7. Za 2001. godinu izradio sam i predložio više projekata kao što su: “Vološćansko ljeto - 2001.” na trgu Braijdica, “Škola amaterskog pjevanja u Opatiji”, “Seminari voditeljima klapa”, Smotre klapa u tijeku ljeta”, “Koncerti Rijeka Opatiji i Opatija Rijeci”, Organizacija smotre klapa “Bašćinski glasi”, “Hrvatski festival klapa u Rijeci i Opatiji” idr.
8. Nakon visegodianjeg uloženog truda rada i entuzijazma - pomažući razvoju klapa u ovom dijelu Hrvatske, možemo i danas zaključiti da klape životare na marginama hrvatske kulture te je izgleda daleko dan kada će klape predstavljati Hrvatsku u Europi, iako to već danas zaslužuju. Otišlo se ipak korak dalje, kada je min. kulture sugeriralo hrvatskoj turističkoj zajednici integralni nastup kulture i turizma (kulturnog turizma), gdje se podrazumjeva i promidžba tradicionalne kulture kroz turizam. Poslije toga nema naznaka napretka u klapskom svijetu. Stari festivali idu dalje. Nove ideje ne nailaze na potporu starih kadrova i starih odnosa u kulturi i turizmu. Mene se javno napada za nove ideje i članke koje možete pročitati na ovomj stranici. No, neću posustati sve do relizacije 1. hrvatskog festivala klapa. Klape i Hrvatska danas zaslužuju svoj hrvatski festival...
|
