NENAD BACH – hrvatski kulturni proizvod za inozemstvo
«Volim hrvatsku, uistinu je volim. Odgovara mi klima, obožavam Jadran, ali volim otići i u planine. Hrvatska ima sve, prekrasna je. Primjerice hrvatska obala, to je nešto prekrasno, to je bajka, ali vi njezine ljepote skrivate kao najveću tajnu na svijetu, ne popularizirati ih dovoljno, ne iskorištavate u dovoljnoj mjeri ono što samo vi imate. Trebali bi više poticati razvoj turizma, promicati prirodno i kulturno nacionalno bogatstvo i znati da jedino pravom reklamom svijet može doći u Hrvatsku, ali i da Hrvatska najprije mora pokazati svijetu što ima» - ovo je novinski citat izjave jednog dobronamjernog stranog gosta.
Kako prepoznati domaću izvornu kulturu, koko istu zaštititi od globalizacije, kako osigurati očuvanje specifičnosti pojedinih kultura, kako ostvariti međukulturalni dijalog te do suživota različitosti, teme su sa konferencije 100 ministara kulture i državnih tajnika, koja je održana u Opatiji od 15. do 22. listopada 2003. godine. Hrvatsku je predstavljao i u svom nastupu prezentirao ex ministar kulture Antun Vujić.
U to vrijeme ministru Vujiću, pismeno se najavila delegacija Udruge sjevernojadranskih klapa, sa svojim programima o prepoznavanju i razvoju hrvatskog kulturnog identiteta te promidžbe klapskog pjevanja kao izrazito značajnog oblika tradicionalne kulture. No na žalost nije nas primio. A kako saznajemo svojim nastupom prezentirao je različitost ali ne i segmente koji čine tu različitost tako da klape u 7 dana nisu nigdje niti u pisanim materijalima pominjane.
Kako je jedan od osnovnih ciljeva i zadataka čimbenika hrvatskog turizma – produžiti turističku sezonu, nužno se došlo do spoznaje da to neće ići bez tzv. «kulturnog turizma». Kako su ispitivanja sa terena pokazala da zapravo nema (čast iznimkama) suradnje između sektora kulture i turizma, došlo se na spoznaju da je uspostava te suradnje jedan od prioriteta oba ministarstva i kulture i turizma. Kako se klape i folklor odavno nameću kao dio turističke ponude, nekim usijanim glavama u ova dva ministarstva je to vrlo teško priznati. Kulturni profesionalizam u koji se ulaže golem novac osobito preko kazališta, ovdje nije pozvan na masovniju suradnju. Traže se amateri – klape, folklor, narodni običaji, nošnje, suveniri, glazbala, maske itr -tko bi pak to podržao, razvijao a bome i financirao pa onda promicao i prezentirao svijetu? Ali, nema se kuda, kisela jabuka se marala zagrist.
Eto, naš novi ministar Božo Biškopić, još na početku svog mandata, čuo je za njujorško-hrvatskog glazbenika Nenada Bacha, koji u Americi pokušava promovirati hrvatsku tradicionalnu glazbu. Da prezentira svoje ideje Bach je pozvan u Zagreb. Na sastanak su još pozvani pomoćnik ministra turizma, predstavnik klape Sinj, Tamara Obrovac, Radojka Šverko, Mojmir Čačija, te Ivan i Ante Dabo. Prema tome, kultuna politika nove Vlade ipak je odlučila podržati našu tradicionalnu glazbu.
Donesen je zaključak da se ide na «proboj» tradicijske glazbe uz potporu države. Naglasak idejnog projekta je da se na «proboj» prvenstveno krene etno glazbom što treba popratiti na sustavan način uz pomoć ova dva ministarstva tj. Kulture i Turizma. Međutim, nažalost, cijeli pothvat sa Bahom miriše na još jednu političko/kulturnu prijevaru širih razmjera, evo zašto:
1. Klapski/etno ili folklorni svijet je nesređen, amatertski, spontano organiziran, živi od mrvica lokalnih zajednica i svrstan je u nevladine udruge koje jedva vežu kraj sa krajem. Vlada ga ne pomaže ne nadzire, ne razvija niti to želi. Pomoć omiškom festivalu ne znači i pomoć klapama, dapače to im je alibi. Sve ove probleme vlada preskače pronalaskom osobe - jednog profesionalca kao što je Nenad Bach.
2. Ime N. Bacha dobro je došlo i iskorišteno za promidžbu novih djelatnika ova dva ministarstva u afirmaciji novih ideja i projekata nakon ustoličenja.
3. G-din Bah se «brani» tvrdnjom da on nije menadžer koji je u stanju organizirati nastupe i logistiku našim klapama u inozemstvo jer je to vrlo zahtjevan posao. Ali on može nešto drugo: može našu etno glazbu puštati na lokalnim radijima američkih radio postaja (nižeg ranga), može organizirati prezentacije klapskih i dr. albuma u pojedinim njujorškim kulturnim kućama, može snimati i prodavati tonske zapise naših klapa i istaknutih umjetnika u inozemstvu.
4. Tu je i g-din bah došao na svoje. Uzima besplatno gotove klapske proizvode (pjesme), naš višegodišnji trud, trud naših djedova, oblikuje i prezentira u svijetu. Prvenstveno svoju osobu za svoj džep. Koliko nam je poznato za CD-e klapa: Novalja, Sinj, Fortonal, Luka, dubrovačkog Linđa, koje je Bah snimio, umnožio i odaslao svijetom, u Hrvatsku još nije pristigla ni jedna kuna. (molim da me se demantira, možda nemam sve podatke). Osobito obećani nastupi klapama diljem Amarike, za klape ostaju pusta nadanja.
5. No led je probijen. Hrvaska turistička zajednica osniva Ured za razvoj kulturnog turizma. U javnosti još nije objašnjeno što će raditi taj ured. Forma je zadovoljena, Bah će cijeli posao obaviti u svijetu, ovdje se raspravlja o kulturnom turizmu ili produženju sezone te se ostaje i dalje na početnim pozicijama. Nitko ne mora niti truda, niti kune uložiti u razvoj kvalitete pa tek onda promidžbe naše tradicionalne kulture.
6. Jedan Bach u odnosu na svijet je kap u moru koja će brzo ishlapiti osoboto bez potpore gornjih interesenata «proboja» naše etno kulture. No logika je jasna. Bolje pomoći Bahu nego dati potporu na terenu za oko 3.000 klapskih pjevača te isto toliko plesača u folklornim skupinama, i drugig nositelja tradicionalnih obilježja, kako bi razvijali i prezentirali svoju kulturu stranim gostima.
7. Zašto educirati cijeli svijet preko ili putem Bacha, zar je to moguće. Zar nije pametnije pozvati cijeli svijet neka dođe u Hrvatsku vidjeti njene ljepote, krasne plesače u narodnim nošnjama, čuti nezaboravne klapske pjesme koje jedino Hrvatska ima, vidjeti i kupovati naše suvenir, okusiti zdravu domaću hranu, probati rijetka vina, itd. itd....
8. Zašto ne podržati profesionalne klape u hrvatskim kazalištima pored postojećih zborova ili u kombinaciji sa njima. Zašto ne profesionalne folklorne skupine pored postojećih plesača u kazalištima. Zašto ne festival hrvatskih klapa gospodo ministri Kulture i Turizma, koji će objediniti i unaprijediti ovaj oblik izvorne hrvatske kulturne baštine.
9. Čekati i uzimati proizvode našeg truda, te snimati i promicati iste u svijetu radi kako rekoste «proboja» naše etno glazbe, najmanje je potpora tradicionalnoj kulturi u zemlji. Zato dok nije prekasno za hrvatski kulturni turizam, poglavito u funkciji produženja turističke sezone, molimo da smislite način kako se predstaviti svijetu – ali svijetu koji će te dovesti ovdje u Hrvatsku. To želi cijenjeni gost citiran na početku ovog članka...
Naravno da je idejne projekte teško sprovesti, osobito ako se radi o kulturnom amaterizmu koji treba razvijati pa tek onda promicati kao kulturnu vrijednost. Bolje podržati jednog Bacha, pa i on je donekle naš. Gospoda je svjesna da treba odriješiti kesu za razvoj i organizacijun kulture u turizmu. Međutim, u proračunima nema baš puno novaca, jedva za financiranje profesionalaca koje, nažalost, turisti baš ne traže. Tko im je kriv.
ID s razlogom
|
