Epsko kazalište
* utemeljitelj je Bertolt Brecht – njem. pjesnik, dramatičar i redatelj
* Brecht smatra da drama ima funkciju prodgajanja društvene svijesti; naglašava socijalnu detrminiranost likova; drama treba više djelovati na razum gledatelja nego na njihove osjećaje.
* umjesto iluzije i uživljavanja u lik, od glumca se zahtijeva prikazivanje ljudi i njihovih odnosa, a od gledatelja razmišljanje i prosuđivanje
* smatra da svijet treba mijenjati
1. trebamo ga razumjeti
2. moramo se čuditi stvarima koje nas okružuju i gledati ih kao nepoznate
3. to dovodi do novog, punijeg razumijevanja, do spoznaje
4. spoznaja je radost, zabava
* bitan je efekt začudnosti – omogućuje da nam se prividno poznato prikaže kao iznenađujuće i novo
* Brecht voli svoje kazalište nazivati filozofskim zato što se u njemu priča, razmišlja, prepire i istovremeno uživa u tom »prepirućem razmišljanju«
* Scene se u epskom kazalištu samo nižu, puno se priča, sadržaj je povezan pjesmama (songovima) koje izvodi jedan pjevač ili zbog (ima ulogu komentatora)
* Od gledatelja se traži aktivna misaona suradnja i zauzimanje stava prema pitanjima koje komad postavlja
* Gledatelj je promatrač koji treba odlučiti. Za Brechta kazalište priča, a gledatelj sudi.
* Svaki prizor je samostalan, spojen principom montaže i napetošću u krivuljama za svaki prizor
* Na pozornici se projeciraju filmovi ili dijapozitivi, pozornica se pomoću složenih strojeva brzo preobražava, radnja se prekida komentatorskim zborovima, pjesmama, spuštanjem ploča s natpisima ili statičkim podacima
* Epsko kazalište Brecht uspoređuje s uličnim prizorom u kojem očevidac okupljenim ljudima prikazuje kako se odigrava nezgoda
* Kod Brechta postoji otklon od tradicije time što unosi elemente romana u dramu. Brechtovo kazalište tako nije »čisto kazalište« kao što je to npr. kazalište apsurda, nego ono nastoji uspostaviti nešto poput sasvim nove umjetnosti
30. Kazalište apsurda
* nastaje 50-ih god 20.st. u Francuskoj
* predstavnici su trojica pisaca koji podrijetlom nisu Francuzi, ali žive i stvaraju na francuskom jeziku
Eugene Ionesco (ežen jonesko) – Rumunj – Vedri očajnik; Samuel Beckett – Irac, Arthur Adamov – Armenac
* Oni stvaraju tzv. antidrame – grč. drama – radnja, antidrama = radnje nema
* Termin teatra apsurda stvorio je kritičar Martin Esslin, a porijeklo toga termina svoje korjene vuče iz eseja Alberta Camusa – Mit o Sizifu
* Pisci tzv. antidrama dijele mišljenje da je suvremeni čovjek smješten u svijetu koji nema značenja ni konačnog smisla. Taj svijet je kaos u kojem se pojedinac mora osjećati osamljenim i preplašenim. U svome stvaranju polaze od nekih teza:
1. ljudski je život apsurdan jer nije ništa drugo nego polagano umiranje koje počinje u trenutku rođenja
2. čovjeka određuju samo njegovi postupci koji ne podliježu nikakvoj logici
3. jezik nije sredstvo komunikacije već sredstvo koje razdvaja ljude. Govor je samo kvantitativno nizanje glasova, klišeja i fraza.
Zaključak: Čovjek je neprestano i zauvijek sam!!!
* neki teoretičari nalaze korjene tetra apsurda u grotesknoj farsi ˝Kralj Ubu˝ (ibi) franc. pisca Alfreda Jarryja (žarija) – kralj Ubu je povampireni građanin, hedonist, lijenčina, glupan i nezasitni gramzljivac. Radnja se odvija u Poljskoj. Kralj je spreman uništiti sve svoje podanike: bogate – da se dokopa njihova bogatstva; siromašne: da se ne polakome na njegovo bogatstvo
* to je satira koja pokazuje kakve apsurdne forme poprima vlast kad se nađe u rukama diktatora
* Jarryja je smatrao da ne treba iznositi tzv. razumljive teme i sadržaje jer od toga otupljuje um.
* SAMO APSURD ČISTI PAMET I OŠTRI UM!
< | studeni, 2007 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | |||
5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST-PIŠE PROFESORICA I MAMA
">
MOJ HRVATSKI
zaplakao sam hrvatski
progovorio hrvatski
hrvatskim govorim
šapućem hrvatski
šutim hrvatski
sanjam hrvatski
i na javi sanjam hrvatski
volim na hrvatskom
volim hrvatski
pišem hrvatski
kad ne pišem ne pišem hrvatski
sve mi je na hrvatskom
hrvatski mi je sve
Pajo Kanižaj
Molitva djeteta da bude televizor
Ti si tako dobar, Gospodine,
i štitiš svu djecu na zemlji;
za jednu te posebnu milost molim:
pretvori me u televizor
zato da bi se moji roditelji
brinuli za mene kao za njega,
kako bi s jednakim zanimanjem
gledali i mene kao i njega:
kao mama najdražu TV-priču
ili tata svoje dnevne vijesti.
Želio bih, Bože, da govorim
kao najavljivač programa:
kad on govori, cijela obitelj šuti,
svi ga žele čuti,
nitko ga ne prekida
i ne ušutkava.
Želio bih, Bože, na sebi
osjetiti onakvu brigu
kakvu moji roditelji pokazuju
kad televizor ne radi
jer hitno zovu majstora.
A ja bih želio biti televizorom
samo zato da postanem
najboljim prijateljem
svojim roditeljima
i njihovim glavnim junakom.
Molim te, Gospodine,
pretvori me u televizor
makar samo na jedan dan.