Ř lirika je stara koliko i društvo
Ř Melika – starogrčko lirsko pjesništvo pjevano uz muyiku (grč. Melos –pjesma) iz koje se razvila lirika
Ř Teorije o njenom nastanku se dijeli na:
1. da je nastala samostalno iz čovjekove potreba da izrazi svoja osjećanja
2. da se razvila sinkretički – uz ostala grane umjetnosti.
Ř Motiv za lirsku pjesmu može biti bilo šta što dodiruje čovjekove osjećaje.
Ř Izražava pored autorovih želja i potreba i želje društva.
Ř Ona je subjektivna.
Ř Događaji su samo podloga.
Ř Motiviranost pjesme se dijeli na:
o emotivne ili čuvstvena i refleksivne ili misaone;
o subjektivne i objektivne.
Ř Podjela prema motivima: intimne, nacionalna, religiozne, socijalna, rodoljubive...
Ř Za lirsku pjesmu se kaže da je neposredna, jer je čitalac doživljava kao svoju i prepoznaje svoje osjećaje u njoj.
Ř Pjesnički izrazi su:
o upotreba metafora;
o upotreba epiteta i drugih stilskih sredstava i
o ritmičnost. U IX i XX st. razbija se vezani stih i uvodi se slobodni – veća sloboda, jer nema pravila.
Ř obilježja:
o može biti u stihu ili pjesma u prozi.
o izražavanje osjećaja, mišljenja, stava,
o kratkost, sažetost, jezgrovitost, konciznost,
o subjektivnost, sugestivnost, slikovitost;
Ř tematska podjela:
o intimno-refleksivna
o domoljubna
o pejzažna
o ljubavna socijalna
o duhovno-religiozna
Ř kitice:
o distih/dvostih,
o tercina/tercet,
o katren/kvartina,
o peterostih,
o sestina,
o septima,
o oktina
Ř stih i strofa – misaona, ritmička i semantička (smislena) cjelina
Ř ritam – govorna kategorija ostvarena sveukupnošću različitih jezičnih elemenata (izbor i poredak riječi, stilska sredstva, izmjena nagl. i nenagl. slogova i riječi
Ř heksametar – vrsta stiha koja se sastoji od šest stopa ili mjera
Ř daktilski heksametar – vrsta stiha kokja se sastoji od 6 stopa – 5 daktila i troheja
Ř stopa ili mjera – mala ritmička cjelina sastavljena od slogova
Ř versifikacija – znanost o stihu, grčki i latinski imaju kvantitativnu (dugi i kratki slogovi) a mi silabičku (nagl. i nenagl. slogovi) versifikaciju
Ř tema – interesno područje pisca
Ř motiv – najmanja tematska jedinica (figurativni i apstraktni)
Ř poenta – mjesto u knjiž. djelu gdje se najviše naglašava osnovna ideja
Ř pjesma u prozi – kraći prozni tekst koje ima sve osobine lirskog izraza, a izražava subjektivne osjećaje, stavove i mišljenja
Ř Tradicionalni lirski oblici – oblici koji se od davnina nisu previše mijenjali tematikom, osj. stavom i oblikom:
Ř Himna:
o svečane, posvećene nečemu što čovjek jako poštuje
o prije je bila u izvođena u čast bogova, a kasnije je prerasla u nacionalnu pjesmu
o Grčka – Pindar i Alkej
o Rim – Horacije
o himna: Antun Mihanović – Horvatska domovina
Ř oda:
o slave božanstva, ličnost, neku pojavu ili neki osjećaj
o najpoznatije je oda radost
Ř ditiramb:
o strastvena pjesma
o autor naglašeno iznosi oduševljenje i radost
o slave se životne radosti onom koji je uzdignut do zanosa
o nastala u Grčkoj u čast boga Dioniza
o Vladimir Nazor – Cvrčak
Ř elegija:
o tužno raspoloženje, bol, žalost za nedostižnim ili davno izgubljenim
o Ovidije – Ex Ponto
o prvotno su to u Rimu bile ljubavne pjesme
o elegijski distih – 1 heksametar, 1 pentametar
o Franjo Ciraki – Florentinske Elegije
Ř epitaf:
o umjetnički oblikovan natpis na nadgrobnom spomeniku
o lapidarnost – izražavanje bitnoga
o MOTO – natpis na početku književnog djela – navješćuje dalji smisao teksta
o Mak Dizdar – Zapis o zemlji
Ř epigram:
o vrlo kratka pjesma od 4 do 5 stihova
o jezgrovita
o u njoj se na humorističan način ukazuje na neki događaj u društvu
o stav, mišljenje, osjećaj
o kritički odnos autora
o Rim – Marcijal – Krivi izbor
o Grčka – Simonid
Ř Idila:
o obredna pjesma
o veliča sklad i harmoniju života
o govori o ugođaju kućnog ognjišta
o ove pjesme su se često vezivale za selo
Ř polanice – pisma:
o lirske pjesme koje su bile upićene osobi
o imala je za cilj osvijetljivanje neke teme ili pojave
o Horacije – Pismo Pizonima
< | studeni, 2007 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | |||
5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST-PIŠE PROFESORICA I MAMA
">
MOJ HRVATSKI
zaplakao sam hrvatski
progovorio hrvatski
hrvatskim govorim
šapućem hrvatski
šutim hrvatski
sanjam hrvatski
i na javi sanjam hrvatski
volim na hrvatskom
volim hrvatski
pišem hrvatski
kad ne pišem ne pišem hrvatski
sve mi je na hrvatskom
hrvatski mi je sve
Pajo Kanižaj
Molitva djeteta da bude televizor
Ti si tako dobar, Gospodine,
i štitiš svu djecu na zemlji;
za jednu te posebnu milost molim:
pretvori me u televizor
zato da bi se moji roditelji
brinuli za mene kao za njega,
kako bi s jednakim zanimanjem
gledali i mene kao i njega:
kao mama najdražu TV-priču
ili tata svoje dnevne vijesti.
Želio bih, Bože, da govorim
kao najavljivač programa:
kad on govori, cijela obitelj šuti,
svi ga žele čuti,
nitko ga ne prekida
i ne ušutkava.
Želio bih, Bože, na sebi
osjetiti onakvu brigu
kakvu moji roditelji pokazuju
kad televizor ne radi
jer hitno zovu majstora.
A ja bih želio biti televizorom
samo zato da postanem
najboljim prijateljem
svojim roditeljima
i njihovim glavnim junakom.
Molim te, Gospodine,
pretvori me u televizor
makar samo na jedan dan.