- rođen 1821., a umro 1867.
Iz životopisa:
- rođen u Parizu, u imućnoj građanskoj obitelji
- nakon očeve smrti odgaja ga strogi i autoratativni očuh
- osjetljiv i osjećajan dječak se teško snalazi u obitelji
- ne završava vojnu školu
- bježi s broda na kojem je putovao u Indiju
- upoznaje mulatkinju, glumicu koja utječe na njegov život, nakon povratka u Pariz živi kao bohem i dandy
- razboljeva se i umire gotovo bez svijesti o samom sebi
- djela: Cvjetovi zla (1857), Male pjesme u prozi - Spleen Pariza(1869)
Književni rad:
- "Cvjetovi zla"
- zbog te zbirke mora platiti globu i izbaciti 6 pjesama
- zbirka je izraz unutarnje pobune hipokrizije (a to znači pretvaranja licimjerja) besmislene konvencionalnosti (uobičajenosti, ustaljenosti), doživljaja nesavršenosti te osjačaja praznine
- zbirka ima šest djelova
1) Sleen i ideal - kontrast između uzleta ideala i pada
2) Pariške ulice -pokušaj bijega u izvanjski svijet velegrada
3) Vino - bijeg u umjetne rajeve - ni tu ne nalazi smirenje
4) Cvjetovi zla (oksimoron spajanje ne spojivog) pokušaj pronalaženja ljepote u zlu
5) Prosvjet pobuna protiv Boga
6) Smrt - smirenje se tek nalazi u njemu
- Baudelaire veliča u svojim djelima tjelesnu ljubav, strast, priroda u svojoj ljepoti nije presudna
- prepoznajemo jake osjećaje (očaj, mržnju, prezir, oduševljenje) - sve osim ravnodušnosti
- traži ljepotu u zlu, truleži, laži, krvi, ali to uzdiže do idealne ljepote
- sadržajno Baudelaire predstavlja odmak od tradicionalnog poimanja tema i motiva – formalno - koristi tradicionalne oblike pazi na "građu" i pojedinačnih pjesama i zbirki
Albatros
Simbolika pjesme
- albatros - pjesnik
- mornari - društvo koje ga ne razumije
- brod -
- nebo - sloboda
- pjesma je simbolički prikaz sudbine pjesnika
- odnos pjesnika i svijeta izražena kroz suprotnost između mornara i albatrosa
- pjesnik teži višim duhovnim vrijednostima idealima
- u stvarnosti, među ljudima je neshvaćen, ružen i drugačiji
- motiv odbačenosti i neshvačenosti prikazanje simbolički - odtklon od tradicionlanog pjesništva, ali u gradi pjesme poštuje tradicionalne oblike: katreni, dvanaesterci, unakrsna rima.
Suglasja
- programatska pjesma; sonet, dvanaesterac
- priroda (život) je svetište prepuno simbola koje čovijek treba odgonetnuti
- boje, mirisi, zvukovi i oblici u suglasju, pjesnik te raznorazne asocijacije (obojeni mirisi i zvukovi) nastoji udružiti kroz poeziju - SINESTEZIJA
- mirisi imaju dvojnost
a) nježni, slatki, zeleni i svježi
b) jaki, teški, bujni, razbludni
- dvojnost mirisa je dvojnost u čovijeku razapetom između razuma i nagona
- između tih dviju krajnosti Bodlerje razapet kao čovijeka i kao pjesnika
< | studeni, 2007 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | |||
5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST-PIŠE PROFESORICA I MAMA
">
MOJ HRVATSKI
zaplakao sam hrvatski
progovorio hrvatski
hrvatskim govorim
šapućem hrvatski
šutim hrvatski
sanjam hrvatski
i na javi sanjam hrvatski
volim na hrvatskom
volim hrvatski
pišem hrvatski
kad ne pišem ne pišem hrvatski
sve mi je na hrvatskom
hrvatski mi je sve
Pajo Kanižaj
Molitva djeteta da bude televizor
Ti si tako dobar, Gospodine,
i štitiš svu djecu na zemlji;
za jednu te posebnu milost molim:
pretvori me u televizor
zato da bi se moji roditelji
brinuli za mene kao za njega,
kako bi s jednakim zanimanjem
gledali i mene kao i njega:
kao mama najdražu TV-priču
ili tata svoje dnevne vijesti.
Želio bih, Bože, da govorim
kao najavljivač programa:
kad on govori, cijela obitelj šuti,
svi ga žele čuti,
nitko ga ne prekida
i ne ušutkava.
Želio bih, Bože, na sebi
osjetiti onakvu brigu
kakvu moji roditelji pokazuju
kad televizor ne radi
jer hitno zovu majstora.
A ja bih želio biti televizorom
samo zato da postanem
najboljim prijateljem
svojim roditeljima
i njihovim glavnim junakom.
Molim te, Gospodine,
pretvori me u televizor
makar samo na jedan dan.