PROFESORICA I MAMA

četvrtak, 08.03.2007.

Moliere: "Škrtac"

Bilješka o piscu


Molier, pravim imenom Jean-Baptiste Poquelin, rođen je u Parizu, u imućnoj trgovačkoj obitelji. Završio je gimnaziju kod isusovaca u Clermontu, a pravo je studirao u Orleansu. U Pariz se vraća kada je već imao trideset šest godina. 1643.utemeljuje s obitelji Bejart “ Illustre Theatre “ (“ Čuveno kazalište “).To kazalište dijeluje u glavnom u Lyonu, Avignonu, Grenobleu i Rouenu. Njegova kazališna družina 1658.ima deset članova i dolazi u Pariz. Pod zaštitom kraljevstve obitelji brzo je stjecala veliku slavu. U kraljevskoj palači družina ostaje sve do Moliereove smrti. Razbolio se za vrijeme izvedbe svoje komedije Umišljeni bolesnik. Nakon njegove smrti pravnicima je trebalo tjedan dana da popišu njegovo bogatstvo. Nasljedio je od oca dobar dio toga bogatstva, ali je svojim radom uvećao bogatstvo.
U početku svog stvaralaštva pisao je farse. Prve su mu komedije u stihovima: Lakomislenik i Ljubavna srdžba. Ukupno je napisao trideset tri kazališna djela. Njegove komedije nasmijavale su i ismijavale, ali su izazivale i prusvjede. Nije se dao primiti i rijetko je činio ustupke. Gledateljstvo je štovao kao jednog suca. Zanimala ga je prirodnost, istinitost, psihološka raščlamba: slikao je “ ljudsku prirodu “. Ostvario je dramske sukobe s dobro razrađenom psihološkom motivacijom. Izvanredan je slikar karakteristika.



Molier i Klasicizam


Klasicizam je razdoblje od sredine 17 od pocetka 18 st. Glavna težnja čovjeka u tom razdoblju je uporaba razuma i zanemarenje osijećaja. Tadašnjim društvom vladala su mnoga pravila, koja uz razum nalazimo u Molierovom Škrtcu. Ta pravila su značila sve od odnosa u društvu do odnosa u obitelji. U to doba njegovala se tragedija kao uzvišena dramska forma, ali se Molier odabrao za komediju u kojoj dovodi svoje likove u smiješne situacije u kojima kritizira neke profesije, društvo i ljudske mane. U Molierovo doba glumci nisu bili poštovani ljudi sa crkvene strane jer su ( kako je tvrdila crkva ) kvarili mladež.



Molierovo književno pravilo


Suprostavljajući se svojim neprijateljima, Moliere je iznio razmišljenja o komediji u predgovorima “ Kaćiperki “, “ Tartuffa “ i još nekih djela. Iz tih polemičkih tekstova možemo izdvojiti jedno pravilo koje raznjašava Molijerovu umjetnost. “ Pravilo svih pravila “… Za njega, pravila nisu tajnoviti zakoni: to su jednostavna razmatranja zdravog razuma od kojih svatko može doći. Zapravo, “ pravilo svih pravila “ je svidjeti se. To je pravilo velikih pisaca klasicizma.


Komika


Moliere se u svojim djelima često koristi metodom quiproquo, bit u toj metodi je ta da se dva lika svađaju, ali svaki od njih misli da govori o njegovom problemu. Poznatija scena u kojoj se upotrebljava tehnika quiproquo, je ona u kojoj Valere moli Elisinu ruku a Harpagon ga optužuje da mu je ukrao zlato. Mnoge mu komične situacije služe da bi naglasio neku bitnu karakteristiku nekog lika, kao u ovom slučaju Harpagonovu škrtost. Harpagonovu škrtost je pokazato još nizom primjera kao npr. pregledava svakoga tko izlazi iz njegove kuće, govori djeci da se raskošno oblače, za hranu troši najmanje moguće tj. Žive sa minimalnim potrebama.




Zaključak


Molierov “ Škrtac “ nas upoznaje sa jednom opasnom ljudskom “ bolesti “ koja se zove škrtost. Ta škrtost koju molijer opisuje u dijelu može čovjeka dovesti u propast. Čitajući Škrtca mi se upoznajemo sa stvarnošći te “ bolesti “ koja je takoreći katastrofalna i radi tog razloga mi čemo se boriti protiv nje da nas ne dovede u propast.

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

">

MOJ HRVATSKI
zaplakao sam hrvatski
progovorio hrvatski
hrvatskim govorim
šapućem hrvatski
šutim hrvatski
sanjam hrvatski
i na javi sanjam hrvatski
volim na hrvatskom
volim hrvatski
pišem hrvatski
kad ne pišem ne pišem hrvatski
sve mi je na hrvatskom
hrvatski mi je sve
Pajo Kanižaj

free image hosting

Naučio sam... da ti je, bez obzira koliko ozbiljnosti život zahtijeva od tebe, uvijek potreban prijatelj s kojim se možeš glupirati.

Naučio sam... da je biti ljubazan važnije nego biti u pravu.

Naučio sam... da ljubav, a ne vrijeme, liječi sve rane.

Naučio sam... da svatko koga sretneš, zaslužuje da ga pozdraviš s osmjehom.

Naučio sam... da dobre prilike nikada nisu izgubljene; netko će se uvijek poslužiti onima koje ti propustiš.

Naučio sam... kada se naučiš živjeti u luci gorčine, sreća će se uvijek sidriti negdje drugdje.

Naučio sam... da treba dijeliti riječi koje su nježne i mekane, jer češ ih sutra možda morati pojesti.

Naučio sam... da je osmjeh jedan jeftin način da popraviš svoj izgled.

Naučio sam... da ne mogu odabrati kako se osjećam, ali da mogu odabrati što ću napraviti u vezi toga.

Naučio sam... da svi žele živjeti na planini, ali da se sva sreća i rast događaju dok se uspinješ.

Naučio sam... da je dobro davati savjet samo u dva slučaja: kada ga netko traži ili kada je pitanje života i smrti.

Naučio sam... kada planiraš osvetiti se nekome, time samo dozvoljavaš sebi da te ta osoba nastavi vrijeđati.

Naučio sam... što imam manje vremena, više stvari mogu napraviti.
Andy Rooney

image hosting for myspace

Sve što treba znati o tome kako valja živjeti, što činiti i kakav biti, naučio sam u vrtiću. Mudrost me nije čekala na vrhu planine, na kraju dugog uspona školovanja, nego se krila u pješčaniku dječjeg igrališta.
Evo što sam ondje naučio:
Sve podijeli s drugima.
Igraj pošteno.
Ne tuci ljude.
Svaku stvar vrati gdje si je našao.
Počisti za sobom.
Ne uzimaj što nije tvoje.
Kad nekog povrijediš, ispričaj se.
Peri ruke prije jela.
Pusti vodu u zahod.
Topli keksi i hladno mlijeko su zdravi.
Živi uravnoteženo: malo uči, malo razmišljaj, crtaj, slikaj, pjevaj i pleši, igraj se i radi - svaki dan od svega pomalo.
Svakog poslijepodneva odspavaj.
Kad izađeš u svijet, budi oprezan u prometu, drži se za ruke i ne udaljavaj od svog prijatelja.
Ne zaboravi da čudo postoji. Robert Fulghum