Nemo, mojneme

31.03.2010., srijeda

Mizantrop? Jok.

Postoji jedan izum koji još nisam patentirao, ali ufam se da je originalan i da će mi jednog dana donijeti grdnu lovu. Riječ je o kožnom pojasu za koji je privezana gumena ruka koja je posebnim mehanizmom vezana za petu ili nožne prste te se malim pomakom istih pomakne u položaj da se otvoreni gumeni dlan gumene ruke nalazi točno na vašem čelu (svaka je ruka "custom made"). Za sve one trenutke kada su vam ruke zauzete, ali se jarko želite lupiti po čelu iz bilokojeg razloga! Nakon što shvatite što ste kupili poželite ju odmah upotrijebiti!

Imam jednu fix ideju da čuvam sve plastične i staklene boce kroz period vremena i ostavljam ih u plastičnoj vrećici pored kontejnera. Na taj način ubijam dvije muhe jednim udarcem; smanjivam siromaštvo tako što dajem te boce ljudima koji ih skupljaju (tako da oni de facto rade nešto) i recikliram plastiku i staklo. Double combo karma points! Mislim, mogao bih ja i sam nositi te boce, ali nisam toliko zaguljen ni što se tiče okoliša niti novaca.
Neko blesavo sunce je jutros izvirilo iza brda i osušilo parkiralište iza moje zgrade. Naslonio sam se na prozor s laktovima okrenutim od tijela kako je to običavala raditi naša debela egzibicionistička susjeda. Gledao sam kako neka žena s metalnim kolicima dolazi do kontejnera, nalazi našu vrećicu sa bocama, kako joj se osmijeh razvlači od uha do uha, kako vadi boce iz vrećice i kako na kraju baca vrećicu na cestu pored kontejnera. Poželio sam u tom trenutku da sam konstruirao svoju napravu.

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.