Prvi hrvatski studentski PR blog Kairos

srijeda, 12.05.2010.

ANKETA

Smatrate li da cete nakon zavrsetka studija za OSJ odmah naci posao u struci?
Da, smatram da cu se odmah zaposliti u struci.
Ne, smatram da to zanimanje nije dovoljno prepoznato ili ga obavlja needucirani kadar
Mozda, vjerojatno cu raditi neke slicne poslove u okviru marketinga i prodaje
Ne, morat cu nastaviti sa skolovanjem i dodatnom specijalizacijom
Nista od navedenog
  
pollcode.com free polls
- 22:47 - Komentari (12) - Isprintaj - #

petak, 07.05.2010.

Kreativno pisanje u odnosima s javnošću

„Fleksibilno razmišljanje najmoćniji je alat koji imate za stvaranje i upravljanje svojom budućnošću. Zapravo, to je jedini alat.“


Fleksibilnim razmišljanjem otvaramo vrata jednom potpuno drugačijem svijetu i spoznaji - stvaramo priliku za razvijanje kreativnosti. Jednom kada osvijestimo kreativnost, kada je naučimo koristiti te shvatimo njezinu široku primjenu, započet ćemo put bez kraja, beskonačnost mogućnosti, pogrešaka i ispravaka. Znat ćemo da je svaki pokušaj vrijedan i da nije uzalud.

Kreativnost u odnosima s javnošću jest onaj nevidljivi začin koji našim pisanim jelima daje egzotičnu notu i poseban okus. Bez kreativnosti, naši radovi su samo suhoparna rekla-kazala prepričavanja. Uz kreativnost, svaka objava ili priopćenje može biti drugačije. Ta kreativnost može ih spasiti da ne završe u uredničkom košu!

Kreativnost je sposobnost koju svatko od nas ima i kojom može stvoriti nešto novo, spajajući dva ili više elemenata u novom kontekstu kako bi se zadatku osigurala dodana vrijednost.
Kreativni čin sastoji se ne samo od osmišljavanja nego i vrednovanja dodane vrijednosti koju stvara. On sam po sebi nije novost, no mora proizvesti neki oblik vrijednosti koji će treća strana moći prepoznati.

Ukratko, pojam kreativnosti možemo shvatiti kao fleksibilno razmišljanje o korisnim pitanjima u potrazi za dodanom vrijednošću.

S obzirom da djelatnici OSJ u najvećnoj mjeri ovise o novinarima, moraju poznavati njihove osnovne oblike izražavanja kako bi svoje materijale mogli kreativno prilagoditi onom pisanom obliku koji će prenijeti ono što bismo mi htjeli.

Novinarstvo ima svoje jasne oblike izražavanja. Tih se žanrova moraju pridržavati i djelatnici odnosa s javnošću ako žele bitno smanjiti lead time i osigurati svojim tekstovima konkurentnost i prolaznost. Kod pisanja za medije valja voditi računa o još nekim načelima koja su preuzeta iz poslovne komunikacije. Važno je upamtiti: Nije neoprostivo što nešto ne znate; teško je oprostivo što niste pogledali u pravopis, gramatiku, jezični priručnik ili rječnik. Jezični priručnici upozoravaju nas na banalne fraze i stereotipe koji su najčešće u sukobu s gramatikom i stilistikom, pa tako, u onom smislu gramatiku i stilistiku ovdje shvaćamo, u sukobu sa zdravim razumom. U jednom novijem, vrlo korisnom priručniku za pisanje poslovnih pisama stoji doslovce:

Ako ne činite ništa drugo osim što ste izbacili dosadne, stereotipne riječi i fraze koje pune uobičajenu poslovnu konverzaciju – ako pišete sa svježinom i iskrenošću – vrlo ste blizu da napišete uspješno poslovno pismo.

Ovaj koristan savjet nije ograničen samo na poslovna pisma, već ga djelatnici OSJ objeručke trebaju prigrliti. Sljedeća stavka na koju treba obratiti posebnu pozornost jest STIL.

Vaš stil to ste vi! Ako ćete pisati na vlastiti način, postupno ćete izgraditi osobni stil bez svjesnog napora. Vaš konkretan pristup može biti jezgrovit i oštar ili ležeran i elegantan; u potrazi za stilom nikad ne biste smjeli izgubiti iz vida prirodnu sklonost. U pisanju uvijek budite dosljedni. Možda se čini da će prepravljanje, obavezno za početnike, ukloniti sve tragove osobnosti iz vašeg rada, ostavljajući samo skelet početne zamisli koja vas je toliko uzbudila. Nemojte se obeshrabriti; jedan od najvećih problema koje mora svladati pisac jest očuvanje spontanosti i odstranjivanje nevažnosti, ponavljanja i nezgrapnih izričaja. To se može i mora činiti. Samo si dajte vremena.

Neprijatelji dobrog stila su: nepravilna gramatika i interpunkcija, klišei, sentimentalnost, nezgrapni izričaji, pretjerana uporaba pridjeva i slično.

Biti kreativan ne znači samo stvarati ideje iz gotovo ničega. Kreativne pojedince čini uspješnima njihova sposobnost da tuđe kreativne proizvode nadograde, korištenjem dobrih prilika i prikupljanjem vrijednosti. Ljudi koji briljiraju u zamjećivanju dobrih prilika prakticiraju sedam ključnih navika. Stephen Covey napisao je svjetsku uspješnicu „The Seven Habits of Highly Effective People“. Upute nam mogu pomoći i u kreativnom pisanju.

1. Budite principijelni
2. Vjerujte u postojanje dobrih prilika- uživite se
3. Trudite se više i češće
4. Sagledajte širu sliku
5. Upotrijebite sva poznastva i veze
6. Pretvorite negativno u pozitivno
7. Činite više

Važno je razlučiti da kreativnost nije samo talent, dar s neba ili neko čudo. Da bismo bili kreativni treba ispuniti neke preduvjete za to. Na prvom mjestu, trebamo poznavati temu o kojoj pišemo.

Kemija kreativnosti daje nam formulu koja to potvrđuje:
99% znoj + 1% inspiracije = KREATVNOST.

Radi se o vještini koja se vježba i razvija. Trebamo osvijestiti da će iza nas biti mnogo neuspješnih pokušaja koji nas ne smiju obeshrabriti. Važno je nikada ne odustati, treba izbrusiti taj kreativni dijamant, a rezultati naše kreativnosti će se (proporcionalno našem trudu) nizati jedan za drugim. Najbitnije je ne prepustiti se rutini, jer ona dovodi do kreativnog bankrota. Vježba, vježba i samo vježba će od nas stvoriti profesionalce. Nakon mnogo ponovljenih pogrešaka, uočavat ćemo ih, prije nego ih napišemo i već ćemo u mislima moći napraviti eventualnu predkorekciju. Samo na takav način sva naša buduća izvješća, najave i ostali pisani materijali biti će konkurenti, vrijedni i poželjni.


Ivana Stanković

Literatura:
SAPUNAR, Marko: Osnove znanosti o novinarstu, Naprijed, Zagreb, 2004.
GREEN, Andy: Kreativnost u odnosima s javnošću, Print, Zagreb, HUOJ 2007.
TOMIĆ, Zoran: Odnosi s javnošću teorija i praksa, Zagreb-Sarajevo, Synopsis, 2008.
DOUBTFIRE, Dianne: Kreativno pisanje, Zagreb, Kosinj, 1991.
BAUER, Ludwig-DUJIĆ, Lidija: Hrvatski jezik u poslovnoj komunikaciji, Zagreb, 2006.
- 02:18 - Komentari (20) - Isprintaj - #