Prvi hrvatski studentski PR blog Kairos

četvrtak, 10.12.2009.

INFORMACIJA & DEZINFORMACIJA

Svakodnevno nas ljudi zatrpavaju "informacijama". Kad ih progutamo osjetimo gorak okus i shvatimo da ih velik postotak to nije, već ih samo tako nazivaju. Sjetite se samo nekog važnog sastanka nakon kojeg niste mogli nabrojati tri suvisle informacije u obliku zaključka. Ili ste možda čitali najdraži dnevni list i očekivali ključnu informaciju, koja se dala naslutiti iz bombastičnog naslova - a kad tamo samo razvodnjeni podatak. E baš zbog takvih svakodnevnih situacija odlučila sam prikazati nekoliko istina kako bismo ih lakše prepoznali te time zaštitili sebe i svoje predragocjeno vrijeme od opasnog "virusa modernog doba", a možemo mu dati naziv legalni SPAM.

Iz literature i izvora izdvajam ova saznanja;
Od pamtivijeka pa do danas, kako pojedinci tako i društva, države, međunarodni savezi i zajednice, bilo u ratu ili u miru, privatno illi javno, koristili su informacije i dezinformacije da bi za sebe ostvarili što veću korist, a protivnike i neprijatelje naveli da rade u korist vlastite štete.

Budući da se podatak i informacija nerjetko koriste kao sinonimi, važno je napraviti distinkciju između njih.


Naime, definicija informacije glasi da su to podaci stavljeni u značenjski kontekst, dok je podatak izvan konteksta. Drugim riječima, podatak je beskorisan sve dok ne prenosi neku informaciju.

Prema sljedećoj definiciji informacija je skup znakova koji primatelju nešto znače, odnosno otkrivaju nešto novo. Jednostavno rečeno, informacija je primljena i shvaćena poruka.


Dezinformacija je namjerno poslana pogrešna obavijest s ciljem da se obmane protivnika.


Za razliku od propagande ili tehnike velike laži koje su usmjerene na emocionalnu potporu, dezinformacija je oblikovana da manipulira korisnicima na racionalnoj razini bilo da diskreditira proturječne obavijesti ili da navodi na krive zaključke.

Dezinformacija označava širenje lažnih ili obmanjujućih informacija. Ukoliko nije učinjena greškom, dezinformacija je zapravo što je manipulacija javnog mišljenja ili utjecaj na potencijalne kupce.

Dezinformacija može biti direktna (laž, prijevara), ili indirektna (suptilno prikrivanje provjerenih objektivnih činjenica ili ometanje zataškavanje istine te impliciranje krivih prosudba).

Dezinformacije mogu širiti Agencije za odnose s javnošću, političke stranke, grupe za lobiranje ili pojedinci.

Cilj dezinformacije je obmana u pučanstvu ili zbunjivanje neprijatelja. Mediji su posebno prikladni za dezinformiranje javnosti. Krivotvorenje statistika, odnosno namjerno pogrešno interpretirane statistike je često korišteno sredstvo da bi se dezinformaciji dalo znanstvenu notu.

Dezinformacija je posebice uobičajena u totalitarnim sustavima. U zemljama sa slobodnim, pluralističkim medijima puno je teže širiti dezinformacije, brže ih se može razotkriti te kroz istraživanja dokazati njezinu istinitu prirodu.

Ivana Stanković


Literatura i izvori.
Miroslav Tuđman, Informacijsko ratište i informacijska znanost, 2008, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb

http://politika.primjena.com/template/images/predavaci/PRimjena.com%20-%202009-02-12-%20Miroslav%20Tudjman%20-%20Informacije%20i%20dezinformacije%20u%20cybersvijetu.pps

http://hr.wikipedia.org/wiki/Informacija

http://wikipedia.org/wiki/Dezinformacija
- 23:43 - Komentari (1) - Isprintaj - #