Kairos
Kao prva generacija studenata Visoke škole za odnose s javnošću i studij medija Kairos, pozdravljamo sve one koji će posjećivati naš blog, čitati postove i družiti se s nama. Studenti Kairosa sa zadovoljstvom će podijeliti svoje stavove i promišljanja u duhu struke, i vjerujemo svojim sinergijskim radom činiti korist svima koji su spremni prihvaćati nove poruke i djelovati u svoju korist. Za početak neka to bude...
Kairos
Prema grčkoj mitologiji Kairos je kvalitativno vrijeme, ono koje predstavlja baš taj određeni trenutak, koji odabiremo prema vlastitoj intuiciji suprotno kronosu koji predstavlja kvantitativno, mjerljivo vrijeme. Kairos ili Caerus predstavlja grčko božanstvo sretnog trenutka ili prigode u kojoj sve postaje moguće. Smatra ga se najmlađim Zeusovim sinom, a personificiran je u liku nagog mladića s krilima, bujne kose koja mu pada niz vijeđe na obraze, a (gologlava tjemena) na tjemenu je kratko podrezana. Stoji na kugli s britvom u jednoj i tezuljom u drugoj ruci i pozorno promatra čekajući da zdjelice vage dođu u uravnotežen položaj. Položaj ravnoteže je kratak, čak jedva primjetan, tek onome tko budno pazi taj trenutak postaje uhvatljivim. Kao utjelovljenje tog trenutka u ljudskom životu, nošen vjetrom kretao se brzo i nečujno među ljudima i nudio tešku, ali ipak uhvatljivu prigodu na dar, gotovo svakome barem jednom u životu, ali kad vas je jednom prošao nemate se više za uhvatiti.
Izradio ga je Lizip, u drugoj polovici 4. st. pr. Kr., a jedan od najcjenjenijih primjeraka s kraja 3. ili poč. 2. st pr. Kr. je i Trogirski mramorni reljef Kairosa čuvan u istoimenoj zbirci u benediktinskom samostanu sv. Nikole u Trogiru, koji je 1928. godine pronađen u potkrovlju kuće koja je nekoć bila u vlasništvu obitelji Statilić (Statileo).
Uzimajući ga kao zaštitnika njegovim se imenom koriste mnoge organizacije i šire svoju jedinstvenu poruku razumljivu na svim jezicima.
Neki od njih zaista i djeluju oportunistički poput samoga Kairosa pa svojim ciljnim javnostima pružaju mogućnosti i dobre prilike u vremenu kad je stvorena potreba za pravim odabirima. Danas kada je tempus puno brži, kad svi vapimo za nekom rukom koja nam pokazuje put, sve je veća potražnja za informacijama o kojima ovise sve naše daljnje akcije, a time i mi sami. Samo o nama ovisi da li ćemo to saznanje koristiti mi ili netko drugi. Da li je samo informacija dovoljna za iskorak iz gomile? Odgovor nam daje upravo naš glavni lik. Bez pravog trenutka, bez brzine i pravovremenosti, bez suočavanja s tom istom informacijom na “Kairos” način, s britvom u jednoj i vagom u drugoj ruci, ali i utemeljenosti onoga o čemu govorimo nema kvalitetnog rješavanja zadanih ciljeva. Dakle bez dobre komunikacije ništa ne možemo iskomunicirati, a ne možemo ne komunicirati jer i kada ništa ne činimo, mi komuniciramo.
Prof. dr. sc. Marko Sapunar navodi kako njegov udžbenik ''Osnove znanosti o novinarstvu'' polazi od Hermesova zavjeta da se svakome može omogućiti i najviša spoznaja, ali samo ako ga se nauči kako se dobivaju i stvaraju informacije i kako se djelotvorno komunicira.”
Prof. dr. sc. Zoran Tomić u svojoj knjizi '' Odnosi s javnošću'' također navodi Aristotela koji zagovara Kairosa (i ostavlja poveznicu sa ovom visokom školom), naglašavajući važnost stvaranja pozitivnog ozračja i dobrog kontakta s publikom u kojem je presudan baš taj moment u kojem govornik budi pažnju.
Taj je trenutak nezamjenjiv, upravo ''kairotičan''. Za mene je, kao i za mnoge, neprocjenjiv, jer pronalskom Kairosa, uhvativši se za njegov čuperak dobivamo kartu za putovanje koje nikada ne mora završiti, a svi vi koji spavate, razbudite se i ugrabite svoj trenutak, ma gdje god se on skrivao, jer ako proleti pokraj Vas jedino što ostaje je dugi pogled u njegov ćelavi zatiljak.
Manuela Javor
Izvori i literatura korišteni u tekstu:
- Prof. dr. sc. Marko Sapunar: Osnove znanosti o novinarstvu
- Prof. dr. sc. Zoran Tomić: Odnosi s javnošću
- Vojtech Zamarovský: Bogovi i junaci antičkih mitova
- H. W. Janson, A. F. Janson: Povijest umjetnosti; dopunjeno izdanje
- Aesop: Fables – Greek Fables C6th B.C.
- Pausanius: Descrition of Greece – Greek Travelogue C2nd A.D.
- Callistratus: Descriptions – Greek Rhetoric C4th A.D.
- Daliborka Kiković: Časopis ''Nova Akropola'' br. 3
|
