02.04.2007., ponedjeljak

Kako ćemo proslaviti 50-i rođendan EU?

Ove gdine EU slavi svoj 50-i rođendan. U svim zemjama članicqama EU će se na svečani način proslaviti ovaj jubilarni 50-i rođendan.
Hrvatska je zemlja koja čeka pristup u EU. Prema geografskom položaju, povijesti, kulturi i običajima ona je odavna članica EU.
Što vi mislite kako bi se u Hrvatskoj trebao obilježiti 50-i rođendan EU?
U nekoliko rečenica opišite kako biste vi htjeli proslaviti rođendan EU.

Europa

EUROPA – PODRIJETLO IMENA

Poslije 1000. godina pr. KR. Grci su počeli istraživati Egejsko more i njegove obale; zaplovivši prema sjeveru, otkrili su da dva obalna pojasa sprječavaju prolaz brodovima u druga mora. Nazvali su Europom kopno koje se pružalo prema zapadu, a Azijom ono prema istoku. S etimološkoga gledišta, na osnovi nekih teorija, naziv Europa potječe od asirske riječi „ereb“ (koja znači „zemlja zalazećeg Sunca“ ili zapad) i otuda ime Europi a riječ suprotna značenja je „asu“ „zemlja izlazećeg Sunca“ ili istok) koja je postala ime za istočno kopno, tj. za Aziju.


EUROPA DANAS

Europa, smještena usred sjeverne polutke Zemlje, zauzima površinu od 10,5 milijuna km 2; sa zemljopisna gledišta, na zapadu joj je Atlantski ocean, na sjeveru Sjeverno ledeno more, NA JUGU SREDOZEMNO MORE, A NA ISTOKU ULANČANO GORJE Ural. Sveukupan broj stanovnika veći je od 700 milijuna. S političkoga gledišta, u posljednja dva stoljeća, Europa je mnogo puta mijenjala izgled. Već od prvih godina nakon završetka II. Svjetskog rata u Europi postoji težnja za udruživanjem koje će se vjerojatno ostvariti u ovom tisućljeću, barem što se tiče gospodarske integracije. Zato će europski kontinent u budućnosti biti golema mnogoljudna zajednica država, koja će obuhvaćati sva europska područja.

29.03.2007., četvrtak

Europski parlament mladih

24.03.2007., subota

50 godina Europske unije

50 godina EU-a: što smo naučili za budućnost’
21. ožujka 2007

EU slavi 50 godina od potpisivanja Rimskog ugovora 25. ožujka. Kako bi proslavila pedesetogodišnjicu EU-a, Delegacija EK-a u Hrvatskoj u suradnji s drugim partnerima (Ured gradonačelnika Zagreba, njemačko predsjedanje EU-om i neke države članice akreditirane u Hrvatskoj, Europski pokret Zagreb i Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija) organizira od 23. do 25. ožujka niz događanja u Zagrebu.

U petak, 23. ožujka u 11.00 sati održat će okrugli stol pod nazivom ’50 godina EU-a: što smo naučili za budućnost’, u Info Centru EU-a u Zagrebu, Trg žrtava fašizma 6. Događanje će pružiti priliku za promišljanje o evoluciji europske integracije od Rimskog ugovora i za razmjenu pogleda na budućnost Europske unije. Govornici za okruglim stolom bit će Nj.E. g. Vincent Degert, šef Delegacije EK-a u Hrvatskoj., Nj.E. g. Hans Jochen Peters, veleposlanik Savezne Republike Njemačke u Hrvatskoj i gđa. Kolinda Grabar-Kitarović, hrvatska ministrica vanjskih poslova i europskih integracija. Nakon okruglog stola slijedi svečanost dodjele nagrada pobjednicima natjecanja u amaterskoj fotografiji ’Ujedinjeni u raznolikosti’, organiziranog istom prigodom a bit će svečano otvorena i izložba najboljih odabranih radova.

Za širu javnost hrvatskog glavnog grada, na trgu bana Jelačića održat će se velika rođendanska proslava EU-a u subotu, 24. ožujka u 11.00 sati. Nj.E. g. Degert, zagrebački gradonačelnik, g. Bandić i njemački veleposlanik u Hrvatskoj, g. Peters zajedno će rezati ogromnu rođendansku tortu i nuditi je građanima Zagreba. U nedjelju, 25. ožujka, u 12.00 je finale EU kviza – državno natjecanje za učenike srednjih škola organizirano zajedno s Ministarstvom vanjskih poslova i europskih integracija – održat će se u prostorima HRT-a, (HRT Studio 10), Prisavlje 3. Učenici srednjih škola pokazat će svoje znanje o EU-u, institucijama i odnosima između Hrvatske i EU-a.


21.03.2007., srijeda

Hrvatska u EU

Najveća želja većine građana Hrvatske je vidjeti Hrvatsku u Europskoj uniji. U "Europi bez granica". Pošto je ulazak Hrvatske u Europsku uniju već dugo aktualna tema i sve smo bliže toj jedinstvenoj Europi, i naša škola, OŠ grofa Janka Draškovića, odlučila je sudjelovati u ulasku Hrvatske u Europsku uniju. Naime Ministarstvo za europske integracije Republike Hrvatske (Mei) održava jedno lijepo natjecanje u izradi Internet stranica osnovnih i srednjih škola (Login Europa), a tema im je Europska unija. Da, Europska unija, točnije život Europske unije. Pa i mi tako želimo sudjelovati u tom projektu s željom pobijediti, ali postoji i ono olimpijsko geslo "Nije važno pobijediti, važno je sudjelovati". Prema tome nama je iznimno drago što ćemo, nadamo se, barem malo pomoći Hrvatskoj do njezinog cilja. Ovdje možete saznati nešto više o Europskoj uniji, točnije o njenoj "ne baš dugoj" povijesti te naučiti nešto korisno. Svaki prijašnji dan ulazi u povijest, tako ćete ovdje moći naći i neke svježe informacije. Također nadamo se da će jednog dana, uskoro, Hrvatska ući u punopravno članstvo Europske unije i da će taj dan ostati zapisan u povijesti. Ovdje ćete moći saznati nešto i o našim idejama vezanim za ovu temu. Nadamo se da će vam ove Internet stranice biti korisne.


Pisao: Tomislav Crnković

27.02.2007., utorak

Pregovori o ulasku Hrvatske u Europsku Uniju

Temeljem zahtjeva za članstvo u Europskoj uniji kojeg je Republika Hrvatska podnijela 21. veljače 2003. godine, Europska komisija je u travnju 2004. godine donijela pozitivno Mišljenje o zahtjevu Republike Hrvatske za punopravnim članstvom u Europskoj uniji (avis) te je 18. lipnja iste godine Republika Hrvatska dobila status kandidata za članstvo u Europskoj uniji. U ožujku 2005. godine, usvojen je i Pregovarački okvir za pregovore s Republikom Hrvatskom od strane Vijeća Europske unije.



Nakon političke odluke Europskoga vijeća iz lipnja i prosinca 2004. godine o otvaranju pregovora i sazivanju bilateralne međuvladine konferencije o pristupanju, pregovori su formalno započeli 3. listopada 2005. godine održavanjem prve sjednice međuvladine konferencije.



Dobivanjem, prvo pozitivnog Mišljenja Europske komisije, a zatim i pozitivnih Odluka Vijeća ministara i Europskog vijeća, Republika Hrvatska postigla je veliki napredak u ostvarivanju svog strateškog cilja u odnosima s EU, o čemu u zemlji postoji široki politički konsenzus.



Pregovori o pristupanju u znatnoj će mjeri odrediti ukupni politički i gospodarski razvoj Republike Hrvatske u idućem srednjoročnom razdoblju i od izuzetne su važnosti za sve njene građane te je stoga potrebno pružiti i odgovore na najčešće postavljana pitanja građana o pregovorima

23.02.2007., petak

Europska unija i mladi

U državama EU živi približno 50 milijuna mladih u dobi od 15 do 25 godina. Stoga je i Europska unija razvila citav niz programa za razmjenu srednjoškolaca i studenata te njihovih profesora. Srednjoškolske i fakultetske diplome priznaju se jednako u svim državama clanicama.



Programi EU za mlade


Europska komisija razvila je poseban Program za mlade (Youth Programme) o kojem se informacije mogu naci na Internet stranici Opce uprave za obrazovanje i mlade.
Cilj je programa promicanje mobilnosti, medukulturalnog ucenja i solidarnosti medu mladim ljudima u cijeloj Europi, a i šire. Program ukljucuje dvije komponente koje su otvorene prema trecim zemljama: Europska volonterska služba (European Voluntary Service) i program Mladi za Europu (Youth for Europe).

Europska volonterska služba omogucuje mladima da provedu do 12 mjeseci u inozemstvu kao volonteri na razlicitim projektima.

Program Mladi za Europu nudi mogucnost susreta izmedu grupa mladih te nastoji na taj nacin pridonijeti njihovu neformalnom obrazovanju.

Što radi MEI za mlade

Mladi su jedna od glavnih ciljanih skupina u aktivnostima Ministarstva za europske integracije , stoga MEI cijeli niz aktivnosti usmjerava k mladima i njihovu ukljucivanju u proces europske integracije RH.

To su, primjerice, ove aktivnosti:
• stipendije za poslijediplomske europske studije u inozemstvu,
• potpora udrugama mladih koje se bave EU,
• zimska škola o europskim integracijama za studente hrvatskih sveucilišta.


Udruge mladih koje se bave EU u Hrvatskoj

Euroyouth klub - EYC je organizacija mladih unutar s ciljem suradnje naše mladeži s mladima Europe. Jurišiceva 1, 1000 Zagreb
Europski parlament mladih Hrvatske , Aleja Zinke Kunc 3, 10000 Zagreb
Europska udruga studenata prava -ELSA Trg Maršala Tita 3, 10000 Zagreb
Europska udruga studenata prava - ELSA Osijek, Radiceva 13, 31000 Osijek
Europska udruga studenata prava ELSA Rijeka, Hahlic 6, 51 000 Rijeka
Europska udruga studenata prava ELSA Split, Ulica domovinskog rata 8, 21 000 Split
Europski dom Dubrovnik , Frana Supila 6, 20000 Dubrovnik
Europski dom , Slavonski Brod, A. Barca 30, 35000 Slavonski Brod
Europski dom Vukovar , Školska 63, 33227 Borovo
Europski dom Zagreb Jurišiceva 1, 1000 Zagreb
Europski pokret Hrvatska , Jurišiceva 1, 10000 Zagreb
Europski pokret Rijeka , Vukovarska 58, 51000 Rijeka
Europski pokret Varaždin , A. Cesarca 1, 42000 Varaždin


12.02.2007., ponedjeljak

Članice

Image and video hosting by TinyPic

Nešto o Europskoj Uniji

Što je Europska unija?

Europska unija je regionalna organizacija europskih država kroz koju članice ostvaruju zajedničke ciljeve kao što su uravnotežen gospodarski i društveni razvoj, visoka razina zaposlenosti, te zaštita prava i interesa građana.

Današnja Europska unija rezultat je polustoljetne evolucije koja je počela u okvirima Europskih zajednica pedesetih godina 20. stoljeća. Proces europske integracije započeo je kao sektorsko udruživanje država članica u sklopu Europske zajednice za ugljen i čelik (osnovane 1952. Pariškim ugovorom), a nekoliko godina poslije proširio se i na druga područja: nuklearnu energiju u okviru Europske zajednice za atomsku energiju (Euratom) i na druga, široko definirana područja gospodarske suradnje u sklopu Europske ekonomske zajednice (EEZ).

EEZ i Euratom osnovane su Rimskim ugovorima 1958. godine. Iako je isprva integracija bila gospodarska u temelju joj je na oduvijek bila politička ideja približavanja europskih država. Gospodarska integracija doista je dovela do širenja suradnje i na druga područja. Današnja je Europska unija, osim za uspostavu i regulaciju unutarnjeg tržišta nadograđenog monetarnom unijom sa zajedničkom valutom eurom, nadležna i za brojne druge politike, uključujući i kulturu, obrazovanje ili zaštitu zdravlja. Uz to, države članice u institucionalnom okviru Europske unije danas surađuju i u područjima koja se smatraju važnim dijelom nacionalnog suvereniteta, kao što su vanjska politika, unutarnji poslovi i pitanja pravosuđa.

Europske su zajednice prerasle u Europsku uniju 1993. godine kada je stupio na snagu Ugovor iz Maastrichta. Ugovorom uspostavljena EU sastoji se od tri tzv. Stupa, koji se razlikuju po naravi suradnje u njihovom okviru među državama članicama.

Prvi stup čine dotadašnje Europske zajednice, koje zadržavaju pravnu osobnost i koje imaju nadnacionalni karakter kako u pitanjima odlučivanja o zajedničkim politikama, tako i u pitanjima odnosa prava nastalog na europskoj razini s internim pravnim porecima članica. Drugi stup čini suradnja država u vanjskoj i sigurnosnoj politici. U sklopu trećega stupa, surađuju državne policije i pravosudni organi. Dva nova stupa nisu nadnacionalna, odnosno način suradnje među državama u novim nadležnostima Unije sličan je klasičnoj suradnji na razini međunarodnih odnosa - odlučuje se jednoglasno, a provedba usvojenih odluka ovisi o članicama.

Trojaka se struktura EU zadržala do danas, usprkos kasnijim izmjenama Ugovora iz Maastrichta: Ugovorom iz Amsterdama 1999., i Ugovorom iz Nice 2003. Novu etapu u razvoju europske integracije obilježit će Ustavni ugovor, o usvajanju kojeg je u tijeku međuvladina konferencija. Bude li usvojen, EU će izgubiti trojaku strukturu, no zadržat će različitu narav ovlasti koje su joj države dodijelile.

Osim širenja ovlasti, s vremenom se širilo i članstvo Europske unije. Integraciju je započelo šest europskih država: Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska i Njemačka koje su najprije osnovale Europsku zajednicu za ugljen i čelik, a zatim Euratom i Europsku ekonomsku zajednicu. Godine 1973. pridružile su im se Danska, Irska i Velika Britanija. Grčka postaje članicom 1981., a Portugal i Španjolska 1986. Do četvrtog proširenja došlo je 1995. kada su članicama EU postale Austrija, Finska i Švedska.

Najveće, i uistinu povijesno, proširenje ostvareno je 2004. godine. U Uniju je ušlo čak deset novih država, među njima osam bivših komunističkih država. Članicama su postali: Cipar, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija. Širenje članstva EU time nije završeno. Kandidaturu su za sada predale i Hrvatska i Makedonija, a budući da je EU otvorena za članstvo svim europskim državama koje poštuju europske vrijednosti - slobodu, demokraciju, poštivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda, te vladavinu prava - mogu se očekivati i nove prijave za članstvo.

Članstvo Europske unije širilo se upravo zbog toga što je Unija uspješno ostvarivala zadane ciljeve integracije, i pri tome, kako to jamči Osnivački ugovor, poštovala zasebne identitete članica.

Za uspjeh europske integracije uvelike su zaslužne institucije osnovane na europskoj razini. Političku funkciju, od osmišljavanja politika do njihovog pretakanja u pravno obvezujuće norme, imaju tri institucije: Europska komisija, Vijeće ministara i Europski parlament. Uz njih, sve važniji politički pokretač integracije postaje Europsko vijeće, tijelo sastavljeno od predstavnika država članica na najvišoj razini, tj. u sastavu čelnika država i vlada.

Provedbu prava i ujednačenost njegove primjene nadzire Europski sud, institucija koja je uvelike zaslužna i za pretvaranje Europske unije iz međunarodne organizacije klasičnog tipa u nadnacionalnu zajednicu država. Institucije EU obavljaju svoju regulatornu funkciju u sklopu ovlasti što su ih dodijelili Uniji Osnivačkim ugovorom. Ovlasti, dakle, pripadaju državama članicama, a prenose se na zajedničku razinu temeljnim aktom kojim se Unija osniva. U područjima prenesenih ovlasti države članice svoju suverenost više ne ostvaruju samostalno, već zajednički s drugim sudionicama europske integracije. Upravo se iz tog razloga, u današnjem sve povezanijem svijetu model suradnje koji se razvio u sklopu Europske unije, pokazao idealnim sredstvom postizanja mira, stabilnosti i gospodarskog napretka.



OŠ Đuro Ester o EU

Na ovome će blogu škola Đure Ester pisati sve što zna o EU. Ovo je projekt za informatičko natjecanje. INFORMIRAJTE SE O EU UZ ĐURO ESTER!!!

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se

design by: Luciferia