I ove godine sam navratio na tradicionalnu Belu nedeju, koja ustvari traje tri dana, gdje se spaja tradicija, kultura, zabava, gastronomija, enologija i turizam. Naravno, kuša se i mlado vino. Ovim povijesnim stihovima se pozivalo na Belu nedeju “Bela nedeja, beli dan, homo doma na samanj, na samanj va Kastav…" , a ovaj sajam se spominje i u Kastafskom statutu iz 1400. g., pisan hrvatskim jezikom i glagoljskim pismom. Kažu kako kroz Kastav za vrijeme ove manifestacije prođe i do 80.000 ljudi, i treba biti strpljiv za proći kroz uske kastavske ulice. U nekim ulicama je velika gužva i hoda se mic po mic, a neke druge gdje nema štandova i kafića su puste. Ovdje na trgu Lokvina sluša se klapa Kastav, a bilo je i drugih izvođača. Na stranici turistinfo Kastav ovako piše: Srce Kastva je Lokvina, glavni gradski trg. Od početka se XV. st. na tome mjestu nalazi stari Kaštel, u kojemu su prebivali kapitani - namjesnici koji su u ime vlasnika upravljali Kastvom i cijelom gospoštijom. Pokraj kaštela je i pripadajuća crkvica Sv. Trojice. Trg je dobio ime po lokvi u kojoj se skupljala kišnica za potrebe grada. U toj su lokvi Kastavci 1666. godine utopili kapitana Morellija koji im je nametao više dažbina i poreza nego što je to Statutom bilo propisano. Složni Kastavci nikada nisu odali imena krivaca. Krajem je XVII. st. odlučeno da se lokva nadsvodi i postavi šterna (cisterna za vodu), koja i danas ukrašava trg. O tom događaju svjedoči i uklesani natpis na grlu šterne. U Kaštelu je 1770. godine počela raditi prva javna pučka škola na području Kastavštine. Bila je i izložba vina Kastavštine u "Kuli" koju organizira udruga "Belica". Pogledao sam i izložbu speleološke udruge "Estavela". Popeo sam se i na kulu Žudiku odakle je lijep pogled na okolicu, a ispod nje sam pronašao ove zvončiće. Na fotkama za povećati pogled sa kule Žudike na planinu Obruč u Grobniščini i na krovove Kastva, i izložba vina i kula Žudika. U bačvariji uvijek veselo. Boje i okusi jeseni. Dodatak gratis Kartolina sa Crekvinom u Kastvu iz 1911 g. sa markom iz 1908. g. na kojoj je car Franz Joseph. (Pronašao sam na stranici od lokalpatrioti-rijeka). Moja fotka Crekvine sa Bele nedeje preko šatora, nisam se htio dalje probijati kroz gužvu. |