podravina

PodSesvete Picassa biografija GoogleKarta mail

Tradicijski obrti Podravine - Etnografska zbirka Josipa Cugovčana - Blog.hr

srijeda, 31.10.2007.

Tradicijski obrti Podravine

iža


Podravina, kao i neke druge hrvatske pokrajine, ima svoju osobnost, posebnost u običajima, načinu življenja, pa i u tradicijskim obrtima. Mnogi obrti još su živi, dakako, modernizirani, prilagođeni današnjem vremenu, ali u većini slučajeva svjedoci smo izumiranja starih tradicijskih obrta.

kovačnica
Većina predmeta iz tih starih radionica koje su izradile vrijedne ruke majstora, a mogli bismo ih nazvati i umjetnicima, možemo naći još samo u muzejima i privatnim zbirkama. Podravci, stoljećima živeći između obronaka Bilogore i rijeke Drave, znali su daleko bolje živjeti u skladu s prirodom i svojim okruženjem nego što to današnji čovjek zna. Oni su sirovine za svoje proizvode pronalazili u bliskom okolišu, te su od njih izrađivali uporabne predmete. Privrednu važnost Koprivnica, ekonomsko kulturno i prometno središte cijeloga kraja, osim na obrtništvu i trgovini zasniva i na ciglanama, rudniku ugljena, a posebno na prometnom značaju, kao željeznička raskrsnica pruga Budimpešta-Koprivnica-Zagreb-Rijeka i Varaždin-Koprivnica-Osijek.
kolovrat
Prvi zabilježeni tragovi grada sežu u srednji vijek kada se na mjestu današnje Koprivnice nalazio kastrum Kapronza. Uz utvrdu se stalo razvijati trgovište, a zatim i gradić koji je u dokumentima zabilježen 1308. godine, da bi već 1356. godine stekao status slobodnog i kraljevskog grada, sa pripadajućim privilegijama. U feudalnom sukobu između Janosa Hunyadija i grofova Celjskih, koji su tada bili vlasnici kastruma, utvrda je 1446. godine razorena, a cjelokupni se život nastavio u gradu, koji postaje i sjedište vlastelinstva.
Križevci su već od XIII stoljeća sjedište županije, a od 1252. godine općina s kraljevskim privilegijem. Križevačka županija spojena je krajem XIX stoljeća s bjelovarskom, a u cijeloj županiji razvijena je mesna industrija, industrija građevnog materijala i čeličnih konstrukcija.
korpe i košare
Obrte koji prevladavaju u Podravini možemo podijeliti prema materijalima od kojih se izrađuju i tehnici kojom se rade. Tako srećemo: ciglare, zidare, tesare, kolare, draksare ili drvotokare, tišljare ili stolare, bačvare, kotlare, drvorezbare, užare, remenare, kovače, postolare, mlinare, licitare, krojače, tkalje, vezilje, te majstore za izradbu glazbenih instrumenata i pletače košara.

podravska kuća
Stara podravska iža
U samoj gradnji kuća, koje su se gradile između dva svjetska rata, koristili su se materijali iz starih ciglana koje još i danas postoje u mnogim mjestima od Koprivnice do Virovitice, gdje su majstori uz pomoć radnika najamnika izrađivali i pekli ciglu. I danas su primjetne prekrasne štukature u mnogim mjestima, koje na žalost današnji arhitekti i zidari nisu znali ili htjeli iskoristiti na nekim novim građevinama. Nezamislivo je bilo da u nekom mjestu nema barem nekoliko zidara koji su naučili zanat od starijih zidara, jer obično se nauk prenosio s koljena na koljeno. U novije vrijeme zidari moraju imati školsku izobrazbu. Svaka kuća trebala je imati i podrum, a budući da prije nije bilo betona niti armature, moralo se dobro znati zidati bolta, pa je čak u nekim gospodarskim kućama bio i boltani strop.
ormar
Budući da je Podravina obilovala u glavnini kvalitetnom hrastovom šumom, jasenom, johom i sada već vrlo rijetkim brijestom i jagnjedom, a obronci Bilogore kvalitetnom bukvom, bilo je mnogo obrta vezanih uz obradu drveta. Nekad je u vrbicima uz rijeku Dravu bilo prekrasnih stabala jagnjeda od kojih su se radili vrlo kvalitetni ormari i kreveti. Tesari ili cimermani morali su dobro znati odabrati vrstu i kvalitetu drveta da bi ga mogli tesanjem obraditi, te od istog napraviti grede i rogove za krovove kuća. Sve se to radilo ručno, tesarskim sjekirama. Dolaskom traktora kao pogonskog stroja, ručno obradu drveta sve više potiskuju pilane. Dobro osušene daske hrasta, a ponajviše brijesta koristili su stolari, u Podravini zvani tišljari, za izradu škrinja, kreveta, stolaca, stolova, ormara i drugog namještaja. Ni jedna djevojka nije se udavala, a da joj roditelji nisu dali napraviti škrinju ili ormar i krevet.
podravska Bilogora
Bačvari sa vinorodnih obronaka Bilogore
Na obroncima Bilogore uspijeva i vinova loza. Poznato je vinorodno područje Aršanj iznad Pitomače. Rijetka su domaćinstva u Podravini koja nemaju svoj vinograd i klijet: stoga je bilo i puno bačvara. Za izradu kvalitetnih bačvi koristilo se drvo hrasta, jasena, i duda. Dudove bačve najviše su se upotrebljavale za čuvanje šljivovice i jabukovače, dok su bačve od hrasta i jasena bile namijenjene za čuvanje kvalitetnih vina. Uz bačvare bili su prisutni i kotlari koji su od bakra pravili kotlove za pečenje rakije, te kotlove za iskuhavanje rublja.
stara drvena kola
Podravski kolari
Drvena kola pravili su kolari. U Podravini su poznata dva tipa kola i to kola s kratkim punim lojtrama ili stranicama, te sa dvojim šaragljama. Kratka kola bila su okovana kovanim ukrasima, a radili su ih kovači koji su imali i nekoliko šegrta. Djevojkama je bila velika čast udaja za kovača. Prije položenog majstorskog ispita, budući mladi kovači morali su znati potkovati jaje. Ako bi u tome uspjeli, smatrali su se sposobnima i za potkivanje konja. Svaki kovač je sam kovao potkove za konje, a najviše su se kovali plugovi i motike. Bilo je i darovitih umjetnika kovača koji su prekrasno iskovali željezne ograde ili velike crkvene lustere, koji i danas vise u crkvama. Danas se u Podravini teško može naći kolar, a vrlo su rijetki i kovači.
Preslice kao znak ljubavi
Draksari ili drvotokari, te drvorezbari nekad su imali pune ruke posla, jer svaka domaćica morala je znati presti. Za taj posao bilo joj je potrebno vreteno, kolovrat, nared ili tkalački stan za tkanje, te stupa i ostali pribor za obradu konoplje.
preslice preslice preslice
Preslice, prekrasni proizvod drvorezbara danas se mogu sresti samo u muzejima i zbirkama. U Podravini su preslice najvrijedniji predmet narodne umjetnosti. Obično su izdužena oblika, vrlo bogato ukrašene ornamentikom. Poznate su preslice u dva dijela koje su se spajale navojem, a rezbareni ornament bio je punjen pečatom. Na pojedinim preslicama znao je biti ispisan ljubavni tekst, urezana godina i ugrađeno malo zrcalo. Preslice su poklanjali mladići djevojkama i to je bio poseban znak ljubavi. Ako je mladić bio vješt, preslicu namijenjenu svojoj dragoj izradio bi sam, ili bi je naručio u drvorezbara ako nije bio siguran u svoje umijeće. Osim preslica bili su ukrašeni i neki uporabni predmeti za izradu i tkanje platna: spone, vitlenice i dr.


rijeka Drava
Mlinovi na rijeci Dravi
Bogatstvo podravske ravnice, raznovrsno žito, prerađivalo se u mnogobrojnim mlinovima uz rijeku Dravu. U svakom mjestu kroz koje je protjecala rijeka bilo je i po nekoliko vodenica. Mlinar je imao konja i kola te bi prolazio ulicama i kupio vreće sa pšenicom, ječmom i kukuruzom i vozio ih u mlin. U mlinu bi se žito vagalo, uzimao bi se ušur- naknada za mljevenje, i ponovo bi se brašno vračalo svakom domaćinstvu. Izumom električne struje i mlinova čekićara, ova vrsta obrta skoro se sasvim ugasila. Iz kvalitetnog brašna mogu se ispeći fini kolači, a Podravina je poznata po izvrsnim kolačima. Nekad je u svakom mjestu bio licitar koji je najviše posla imao za nadolazeća seoska proštenja.

Podravski žičani instrumenti
Seosko proštenje uvijek je pratila i dobra zabava uz podravsku tamburu. Za dobar zvuk tambure mora biti izabrano i kvalitetno drvo, no najvažnije su spretne ruke majstora. U Pitomači je žičane instrumente radio još davne 1934.godine Tomo Kos, a naslijedio ga je sin Željko Kos, koji i danas radi sve žičane instrumente.
Željko Kos:Izrada tambure-1.dio
Drugi dio filma izrade tambure.Film FVK"Mirko Lauš"
Za izradu instrumenata koristi se kvalitetno drvo javora koje raste na obroncima Bilogore, te smreka koju nabavlja iz drugih krajeva. U poljodjelstvu se koristila stoka za obradu zemlje, najčešće krave, a poslije konji. Za njihovu vuču bilo je potrebno različito remenje i užad. Tako su remenari imali jako puno posla, jer je za vuču svaki konj morao imati ham, koji se izrađivao od kožnog remenja. Izrađivalo se remenje i za mlinove i ostale pogonske kotače na nekim strojevima.


narodna nošnja
Seoski «modni kreatori»
Uz preslice, od narodnog rukotvorstva u Podravini izuzetno su vrijedni i prekrasno otkani stolnjaci, ručnici, stolnice, ukrasne ponjave…Vrlo vješte ruke tkalja znale su utkati ljubav i strpljenje u svaki cvjetić i listić ornamenta na natkanom platnu.
šivaći stroj
Skoro je svaka žena znala tkati, ali su se rijetke isticale svojim umijećem. Mnoga mjesta danas imaju samouke švelje koje rade na šivaćim strojevima. One su nekad bile «kreatori mode» u svom mjestu, pa svako mjesto ima svoju nošnju. Jedno od najdulje očuvanog rukotvorstva u Podravini je narodni vez.
Susreće se u narodnoj nošnji, na jastucima, a u novije vrijeme na pregačama i vezenim stolnjacima. Iako primjećujemo da su mnogi tradicionalni obrti u Podravini nestali, vjerujemo da će se kroz određeno vrijeme poneki i obnoviti. Možda ne u onom prijašnjem obliku, već u nekom modernijem.

tekst:Josip Cugovčan

- 17:36 - Komentari (1) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se