podravina

PodSesvete Picassa biografija GoogleKarta mail

Kakvu poruku krije tajanstvena glinena pločica pronađena pokraj Drave? - Etnografska zbirka Josipa Cugovčana - Blog.hr

utorak, 09.10.2007.

Kakvu poruku krije tajanstvena glinena pločica pronađena pokraj Drave?

Predio Podravskih Sesveta, sela četrdesetak kilometara od Koprivnice, smještenog nadomak Dravi, godinama je eldorado lokalnih «arheologa», koji ondje skupljaju ostatke posuđa, nakita oruđa, pa i oružja kojim su se služili prastanovnici tih krajeva prije otprilike tri tisuće godina. Najrevnosniji sakupljači danas su umirovljeni nastavnik i skupljač etnografskog blaga podravskoga kraja Željko Kovačić i poznati slikar naivac Josip Cugovčan, koji neumorno tragaju po oranicama i pašnjacima ne bi li još štogod pronašli, iako i ono što imaju uvelike nadmašuje funduse mnogih muzeja. Upravo ta traženja prošle su nedjelje dovela Josipa Cugovčana do predmeta podrijetlo kojega nitko ne može odgonetnuti!
plocica1
Riječ je o glinenoj pločici nepravilna oblika, veličine sedam i pol sa šest centimetara i debljine više od centimetra. Očito je ona samo dio znatno većeg predmeta, koji ima obostrano otisnuto znamenje. S jedne je strane dosta duboko utisnut križ s istovjetnim krakovima, a u blizini toga su četiri obilježja ornamentičnog oblika. Stranica je presječena crtom, a ima i jedno veće udubljenje. Na poleđini je minijaturni krater u čijem je dnu pravilno oblikovano izbočenje, a s unutrašnje strane pri vrhu je deset pravilno raspoređenih rupica. Inače na toj su stranici utisnute i četiri crtice.

Umalo nagazio na pločicu
- Bio sam na uobičajenu obilasku terena nedaleko od Drave, na već poznatu arheološkom nalazištu Crleniki, na kojem se, inače, poslije svake kiše keramika bere kao gljive. Tako je bilo i u nedjelju kada sam gotovo nagazio na ovu pločicu. Tek je dijelom virila iz zemlje, a prvo sam zapazio križ koji je doista njen najupečatljiviji dio- priča Josip Cugovčan. Preostali dio dana , kaže, pretraživao je svaki dio pločice ne bi li odgonetnuo sadržaj, ali je sve bilo uzaludno. Stoga je već drugo jutro zatražio pomoć dr. Zorka Markovića, kustosa koprivničkog muzeja i jednog od najpoznatijih naših arheologa, kojemu su također dobro znana nalazišta uz Podravske Sesvete. Međutim, ni to mu nije bilo od neke pomoči, jer se i taj stručnjak suočio s brojnim nepoznanicama za koje također nije imao objašnjenja. Željko Kovačić se bez sumnje može svrstati među ponajbolje poznavatelje prošlosti podravskoga kraja, jer i sam godinama skuplja predmete i druge starine te objašnjava različite događaje i legende.
- Pločica se ne može vezati ni uza što, što je dosad otkriveno na ovim prostorima. Sastav gline i način njena pečenja drukčiji su nego u dosad prikupljenih predmeta. Šteta što je djelomično oštećena, vjerojatno od pluga, jer bi cijela poruka sigurno bila sadržajnija i jasnija- ističe taj pučki arheolog.
Po njegovu mišljenju u zemlji se nalazila cijela ili bar znatno veći dio ploče koju je morao zahvatiti neki orač i polomio je plugom. Stoga je velika vjerojatnost da bi se pomnom pretragom terena moglo pronaći još sličnih predmeta, koji bi arheologe mogli dovesti na pravi trag. Inače, po riječima Željke Kovačića, mogla bi biti riječ o nekoj vrsti karte, na kojoj skupina ornamentnih obilježja označava dio naselja, a crte putove ili vodotokove.
Jesu li znakovi na pločici neka vrsta zemljovida, ili neka tajanstvena poruka izvanzemaljaca, ili pak nešto treće, teško je još i pretpostaviti. Znakovlje bi svakako valjalo odgonetnuti jer slična dosad nije bilo ma tim prostorima, a možda je čak riječ i o epohalnoj poruci koju zasad, na žalost, nitko ne razumije!
plocica1

Kalup za ukrase ili zavjetni predmet
Dr. Zorko Marković, kustos koprivničkoga muzeja, i te kako poznaje lokalitete Podravskih Sesveta. Smatra ih izuzetno vrijednim nalazištima na kojima ima čak ostataka pretpovijesti, a koja, na žalost, dosad nisu dovoljno istražena.
- Za tu pločicu ne mogu ništa konkretno reći. Svakako, riječ je o vrijednu i zanimljivu predmetu- kratko je procijenio dr. Marković. Po njegovu mišljenju mogli bi to biti kalupi za ukrase, ali i zavjetni predmet vezan uz rano kršćanstvo. No, ne otklanja mogućnost da je čak iz pretpovijesnog doba, a to se svakako može utvrditi najsuvremenijim metodama, koje se , na žalost, još ne primjenjuju u našoj zemlji. Dr. Marković smatra da sve ne bi trebalo pustiti zaboravu, jer je doista riječ o povijesnoj enigmi koju bi trebalo do kraja odgonetnuti.

Pločica pripada Zemljanima
Odgovor na pitanje sadržava li tajanstvane pločica možda poruke izvanzemaljaca potražili smo i poznatog «ufologa» prof. Franju Friedla u Bjelovaru, koji tvrdi da je do sada imao bliske susrete s bićima s drugog planeta, a i autor je nekoliko knjiga o toj temi.
- Pločica je vrlo zanimljiva, ali držim da isključivo pripada Zemljanima. Šteta što nije bolje sačuvana već je oštećena nekoliko puta, pa je cijelu poruku teško shvatiti. No, mislim da je riječ o planu nekog naselja, u kojem je ovaj križ najvažniji- bio je prvi komentar prof. Friedla.
Skrenuli smo mu pozornost na udubljenje s druge strane pločice koje podsjeća na neku vrstu svemirskog broda. No, on kategorički odbija da je riječ o bilo kakvoj poruci Gina, inteligentnih svemirskih bića, ili bilo kojih drugih. Oni, smatra on, šalju drukčije poruke i na drukčijim predmetima, u pravilu metalnim.
izvor:Večernji list 29, 30 i 31.3.1997. god. tekst:Jovo Rojčević


TAJANSTVENA PLOČICA NAĐENA POKRAJ DRAVE ZAGONETKA I STRUČNJACIMA

Ni uz najbolju volju naših najpoznatijih stručnjaka još nije posve razjašnjena zagonetka pločice koju je pronašao Josip Cugovčan pokraj podravskih Sesveta. Međutim , ne samo čto nije razjašnjena njena poruka i značenje sada je dvojben i njen sastav, što nije nevažno pri daljnjem istraživanju porijekla tog zasad još tajanstvenog predmeta. Pločica je među profesorima i njihovim suradnicima na Odsjeku za arheologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta pobudila veliko zanimanja i interes, čak i iznad očekivanja. Prelazila je iz ruke u ruku, uspoređivali su je sa sličnim predmetima iz njihovih zbirki, ali i s do sada objavljenim u raznim znanstvenim publikacijama. No, pravog odgovora nije bilo.
- Takvo nešto još nismo susreli, a ni približno slično. Očito je riječ o nečem što još treba izučavati, a svakako bi bilo dragocjeno obići nalazište na kojem očito još ima sličnih ostataka. Tek potom moglo bi se nešto zaključiti – istakao je dr. Aleksandar Durman, voditelj Katedre za arheometriju i metodologiju Odjela za arheologiju Filozofskog fakulteta.
plocica
Glineni ili kameni predmet?

Ako je riječ o glinenoj masi, po mišljenju dr. Durmana, sve su figure bile utisnute prije pečenja pločice, iako, dodao je dr. Durman, može biti riječ o kamenom predmetu kakvih se inače podosta susreće na našim lokalitetima. Toj pretpostavci priklonila se i prof. Marija Šmalcelj, stručnjakinja za srednji vijek na istoj katedri, dobra poznavateljica podravskih arheoloških nalazišta. Prema njenim riječima slični kameni predmeti nalazili su se već na Zagrebačkoj gori te nije isključeno, kaže, da se ne bi zatekli i sjevernije od nje.
- Sličan nalaz još nisam vidjela, barem ne u tom obliku. Po svemu sudeći, riječ je o kalupima za izradu ukrasa koje je nosio na našem području srednji stalež u 13. i 14. stoljeću – ističe prof. Marija Šmalcelj. To potkrepljuje slikama nakita iz tog vremena, ali pronađenog na drugim lokalitetima. Čak je otisnula plastelin u «kalupe» i dobila oblike koji su najbliži dosad pronađenu i objavljenu ukrasu. Doduše, kako ističe, riječ je o manje poznatoj metodi izrade, jer se na istoj ploči nalaze kalupi s obje njene strane. To nije bila rijetkost, ali se nikada za takvo nešto nisu koristile pločice ovih oblika kakvu je pronašao Josip Cugovčan. U pravilu se nakit izlijevao iz plemenitih metala kao što su , primjerice, srebro i zlato, a i bakar. Dr. Aleksandar Durman smatra da je bez obzira na sve to riječ o predmetu izuzetno važnom za izučavanje čak i nacionalne povijesti, te stoga ništa ne bi trebalo prepustiti slučaju, smatra da bi se nešto više moglo ustanoviti metodom termoluminiscencije, ali je problem u tome što se ona u nas ne primjenjuje. K tomu, na pločicu bi je teško bilo primijeniti i negdje u inozemstvu, primjerice u jednom milanskom institutu, jer je do sada prošla kroz mnogo ruku te su izgubljena svojstva po kojima se može ustanoviti njena starost. Sličan stav čuli smo i u Arheološkomu muzeju gdje je kustos dr. Željko Demo također bio veoma zainteresiran za pločicu smatrajući da je to izuzetno vrijedan nalaz. Međutim, njegovo mišljenje donekle se razlikuje od onog kolege s Filozofskog fakulteta.
- Mislim da je pločica od pečene gline, što se može i dokazati. No, pitanje je može li se to obaviti u nas ili negdje vani. Osim sastava može se ustanoviti i starost pločice, što je bez sumnje vrlo bitno i za utvrđivanje njenog sadržaja – ističe dr. Demo.

Nije iz rimskog doba

Njemu se čini da je teško kategorički govoriti o kalupima. Oni su se, doduše, susretali na sličnim predmetima, ali rijetko su bili na obje strane pločice kao što je na ovoj nađenoj kod Podravskih Sesveta. Tog vrsnog poznavatelja naše povijesti zbunjuje i križ koji, barem u takvu obliku i na takvim mjestima još nije susretao.
- Svakako, pločica se ne može vezati uz rimsko doba. Treba je smjestiti negdje uz srednji vijek , a bila bi pogreška da se ostane samo na pretpostavkama – smatra dr. Demo, koji je najavio i skori dolazak u Podravinu kako bi i sam obišao njihova nalazišta.
U daljem traganju za identitetom pločice potražili smo i pomoč na Geološkom odjelu zagrebačkog Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta. Međutim, bez velikog uspjeha, jer tamošnji stručnjaci ne mogu ustanoviti njenu starost. Mogli bi, kako ističe prof. Branko Crnković, svojim metodama doznati sastav, točnije potvrditi pretpostavku da je riječ o pečenoj glini. Stoga nalaz poznatog podravskog slikara Josipa Cugovčana i dalje ostaje obavijen tajnom. Je li doista riječ o kalupima koji su služili nižem plemstvu, kako pripominje prof. Marija Šmalcelj, za izradu nakita, ili je pak riječ o nekoj vrsti zemljovida kako to tumači sam Josip Cugovčan? On to povezuje s legendama o zakopanom blagu u okolici Podravskih Sesveta, koje do današnjeg dana podgrijava nadu nekih «istraživača» da će ga otkriti.
izvor:Večernji list 6.4.1997 god. tekst:Jovo Rojčević

- 15:58 - Komentari (4) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se