Pošto kila mozga u današnje vrijeme?
Vratili se i mi sa godišnjeg odmora i sve je nekako super. Danas.
Trenutno mi je opet aktualno pričati o poslu, ali sada je sve u znaku novog posla. U 24 sata su uletile 3 prilike. Ne mogu ih nazvati bolje, jer u stomatološkom slučaju tvrditi bilo kakvu sigurnost je ravno idiotizmu.
I sada se otvara pitanje što će se konačno realizirati?! I da li će se uopće bilo što realizirati ili će sve opet ispasti neka patka?
Kak Bastard veli tko pogodi do kraja mjeseca pravi ishod poslovnih ponuda furam ga na pivu. A I. će složiti tortilje i kolač 
Evo, ja navedem svoje šanse a vi slobodno bacajte omjere 
1. privatnik s Kvatrića
Javila se na oglas na netu. Stariji lik sa fenomenalnom ordinacijm koja me oduševila, sklon pametovanju ali na onaj pozitivni a ne naporni način. Na razgovoru smo se zapričali puna 2 sata i čovjek me na kraju zamolio da mu dofuram svoj diplomski. Čekam povratnu informaciju.
2. doktorica iz Vrapča
Javila se sinoć na oglas u Plavom oglasniku (prosto da ne povjeruješ da se i tamo može naći poso). Dogovorile se večeras za razgovor oko tjedan dana probnog roka. Žena je rekla da joj radno iskustvo i nije toliko bitno koliko stav i odnos prema radu što naprosto i meni malenoj bez veza daje nadu 
3. specijalizacija iz protetike
Maloprije me nazvala tajnica s faxa zbog natječaja na koji sam se javila prije mjesec dana i dogovorila mi termin s predstojnikom katedre za petak. Pojma nemam kaj bi se tu moglo izroditi. Nemam vezu, ali sve face su već utoplili svoju pačad po faxu i kojekakvim poliklinikama pa se nikad ne zna.
4. nešto što baš i ne mogu nazvati prilikom jer mi je to nekako priča tipa obećanje ludom radovanje ali badalasta kakva jesam i naivna k tome, ne mogu da i tu ne nazrem trunčicu nade ili priliku u nastajanju 
Ajde da i to malo pobliže razjasnim. Moja mama učinila nekom tipu uslugu i on ju je pitao kako joj može uzvratiti na što ona naravno ispričala moju priču. Ispalo je da je tip nešto u politici (nemam pojma kak bi to pametnije objasnila obzirom da ni ne znam lika, a bome mi ni po prezimenu niš ne zvoni) i rekao da će se angažirati. I bome mene jutros zove mama da ju je zvao lik i da se raspitao u Bjelovaru i da postoji mogućnost raspisivanja natječaja za specijalizaciju iz kirurgije i tražio od moje mame podatke i postavio pitanje da li bi ja bila zainteresirana. Naravno da sam se raspametila u razumnim granicama 
Pa tko ne bi specku iz kirurgije?!
Tražio je i da me upozna pa da popričamo.
Eto...i to vam je ukratko to. Pa sad vi bacajte meni što je tu najizglednije.
Kako danas svijetli u vašem ćošku?
Još jedan dosadan dan na poslu. Server nam je malo otišao u vječna lovišta, pa sada hvatamo maglu Bar neko vrijeme.
Ja sam se, zapravo, tek sada malo oraspoložila. Što činjenica da je na radiju počela svirati neka vesela mjuza, što dogovor za kavu s frendicom, a nešto malo je valjda pripomogla i inercija. Pa ne možeš biti ni bezvoljan po cijeli dan. U jednom trenutku te valjda to keljavo raspoloženje samo od sebe pusti 
I sada je sve ok. Čak mi i padaju nekakve skroz optimistične stvari na pamet.
Zbilja sam zahvalna. Ovaj vikend je definitivno bio čudan. Lako što se nije ništa prepametno napravilo (osim malo peglanja), ali imala sam u 2 dana dvije noćne more. Skroz čudno. Rekli bi ljudi da te u snu muče stvari koje ne možeš razriješiti u životu. Ako ću tome vjerovati, čini mi se da ću dati otkaz bez obzira dobijem li i u skorije vrijeme posao u struci. I još ću se pri tome izvikati. Možda izvikati nije prava riječ. Možda bi bolje bilo da ću reći sve one usrene stvari i strane koje prate dotični job 
Druge se ne sjećam, ali sam se probudila u neko gluho doba noći sva u strahu i ostala tako idućih pola sata dok mi se nije opet prispavalo. Dakle, neki nepoznati demon na kojeg se čak ni u snu nisam uspjela pošteno izvikati.
Da postoji i ugao gdje svijetli ljepše i jače javila mi je frendica koja je prošli tjedan rodila zdravog dečkića 
Jedva čekam da ih vidim oboje. Nekako mi je skroz čudno da je Jelena rodila. Meni još uvijek prolazi glavom kolike smo ispite i godine mi odraubale zajedno. Red interne (patologije, patofize, farme, orofacijelne, kirurgije, infekata...hahaha, infekti su bili zakon. Kad se sjetim našeg ispita samo se počnem ceriti ), malo ručka i priča o trenutnim ljubavnim, obiteljskim i inim zbivanjima u našim životima, red interne, red cajki od bedaste susjede u kombinaciji s kolutanjem očima, dogovor za van. Bilo je i varijacija na temu
I mislim si kako je sve čudno ispalo za nas dvije. Stvari su se desile onako kako si uopće nismo mogle zamisliti.
I kako je zapravo život čudan i nepredvidiv.
Ne bi nikad rekla da ću imati tako puno, a svejedno pizditi tako puno. Dakle, što reći...?! Istina je, čovijek nikad zadovoljan 
I nagradno pitanje: kako danas svijetli u vašem ćošku? Koga se sjetite da je blisko povezan sa vašim životom i da se pitate kako? zašto? gdje?
)