Kateheza o istinama katoličke vjere

< listopad, 2010  
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Komentari On/Off

Sadržaj bloga
PJESMA MARIJI - «ŽENI IZ SNOVA«
UVOĐENJE U OTAJSTVA VJERE
KRŠĆANSKA MOLITVA
1. MOLITVA U KRŠĆANSKOME ŽIVOTU
IZVOR MOLITVE
MOLITVA U ODLUČUJUĆIM TRENUTCIMA ISUSOVA ŽIVOTA
2. MOLITVA DJEVICE MARIJE I NJEZINA SINA ISUSA
3. ISUS UČI MOLITI SVOJE UČENIKE
4. MOLITVA U VRIJEME CRKVE
5. NA IZVORIMA MOLITVE
6. PUT MOLITVE OCU
7. - CRKVA U ZAJEDNIŠTVU SA MARIJOM
8. - MOLITVA GOSPODNJA: «OČE NAŠ… «
9. - «OČE NAŠ KOJI JESI NA NEBESIMA…«
10. - SEDAM PROŠNJI «MOLITVE GOSPODNJE«

SAKRAMENTI KATOLIČKE CRKVE
I. UVOD U SAKRAMENTE
1. VJERA U ISUSOVE RIJEČI I DJELA
2. BOŽJE DJELOVANJE U ZNAKOVIMA
3. BOŽJE DJELOVANJE KROZ POVIJEST KAO “SAKRAMENTALNO DOGAĐANJE“
4. CRKVA KAO UNIVERZALNI SAKRAMENT SPASENJA
II. SAKRAMENTI SU VIDLJIVI ZNAKOVI
1. KRIST JE USTANOVIO SAKRAMENTE
2. SAKRAMENTI I ŽIVOT
3. DJELOTVORNOST SAKRAMENATA
4. SLUŽITELJ I PRIMATELJ SAKRAMENATA
III. SEDAM SAKRAMENATA CRKVE
A. SAKRAMENTI KRŠĆANSKE INICIJACIJE
I. KRŠTENJE: SAKRAMENT KRSTA
1. Krštenje u naumu spasenja
2. Slavlje sakramenta Krštenja
3. Obred Krštenja
5. Tko može biti kršten?
6. Nužnost Krsta
7. Krsna milost
II. POTVRDA I SAKRAMENT POTVRDE
1. Potvrda u Božjem naumu spasenja
2. Znakovi i obred Potvrde
3.Učinci sakramenta Potvrde
4. Primatelj Potvrde
5. Služitelj Potvrde
IV. – ISPOVIJED: SAKRAMENT POKORE I POMIRENJA
1. Nevolje s grijesima i Božje milosrđe
2. Vrste grijeha: Osobni i društveni grijeh
3. Narav grijeha: Smrtni i laki grijeh
4. Kriza savjesti i gubitak osjećaja grijeha
5. Milost Božja i opravdanje čovjeka
6. Sakrament pokore i pomirenja
7. Ispovijed ili priznanje grijeha
8. Službenik sakramenta Pokore i Pomirenja
9. Učinci sakramenta Pokore
10. Slavlje sakramenta Pokore
11. Oprosti
III. EUHARISTIJA: SAKRAMENT EUHARISTIJE ILI SAKRAMENT PRESVETOGA TIJELA I KRVI KRISTOVE
1. Euharistija je izvor i vrhunac crkvenog života
2. Naziv sakramenta Euharistije
3. Euharistija u Božjem naumu spasenja ljudi
4. Liturgijsko slavljenje Euharistije
5. Euharistija kao čin zahvaljivanja i hvale Ocu
6. Euharistija kao spomen-čin žrtve Krista i njegova Tijela – Crkve
7. Kristova prisutnost u Euharistiji snagom Riječi i Duha Svetoga
8. Štovanje Euharistije
9. Vazmena Gozba
10. Euharistija je “zalog buduće slave“ vjernika

I. - SMISAO I ZNAČENJE PRIJATELJSTVA
1. Prijateljstvo je put k ostvarenju životne sreće
2. Prijateljstvo među spolovima kao izraz kršćanske ljubavi
3. Spolnost i odgovorno partnerstvo
4. Zastranjivanja na području prijateljstva i partnerstva
II. - BRAČNA LJUBAV I ZAJEDNIŠTVO ŽIVOTA
1. Ženidbena vjernost
2. Plodnost braka
3. Dar djece
4. Grijesi protiv dostojanstva ženidbe
5. Poštivanje ljudskoga života
III. - OBITELJ U BOŽJEM NAUMU
1. Narav obitelji
2. Obitelj i društvo
3. Dužnosti članova obitelji
4. Sukobi između roditelja i djece
5. Obitelj i vlast u građanskom društvu

VJEROVANJE
1. VJERUJEM U BOGA OCA
2. IME MU JE OTAC, SIN I DUH SVETI
3. BOG JE OTAC SVEMOGUĆI
4. BOG OTAC JE STVORITELJ NEBA I ZEMLJE
5. PROVIDNOST BOŽJA U OSTVARENJU OČEVA NAUMA
6. OTAC "NA SLIKU SVOJU" STVARA ČOVJEKA
7. MOLITVA GOSPODNJA "OČE NAŠ ..."
8. OČINSTVO BOGA OCA
9. ZAČET PO DUHU SVETOME I ROĐEN OD MARIJE DJEVICE
10. VJERUJEM U DUHA SVETOGA
11. TKO JE DUH SVETI? (Ime, nazivi i znakovi Božjeg Duha)
12. DUH SVETI I RIJEČ BOŽJA
13. DUH SVETI I MARIJA
14. DUH SVETI I ISUS KRIST
15. DUH SVETI I PAPA
16. DUH SVETI I CRKVA


BOŽIĆ - ISUS SPASITELJ SVIJETA I BOG S NAMA (MISA BDIJENJA)
BOŽIĆ 2 - ROĐENJE GOSPODINA NAŠEGA ISUSA KRISTA JE VELIKA RADOST ZA SAV SVIJET (MISA POLNOĆKA 1)
BOŽIĆ 3 - BOG JE S NAMA I ON NAS NEĆE OSTAVITI (MISA POLNOĆKA 2)
BOŽIĆ 4 - RODIO NAM SE EMANUEL: S NAMA BOG (MISA ZORNICA)
BOŽIĆ 5 - ROĐENJE ISUSOVO SVE OBNAVLJA, POMLAĐUJE I SPAŠAVA (MISA ZORNICA 2)
BOŽIĆ 6 - VELEBLAGDAN UZDIGNUĆA ČOVJEKA NA DOSTOJANSTVO BOŽJEG SINA (DANJA MISA)
BOŽIĆ 7 - BOG POSTAJE ČOVJEKOM ZA NAS (DANJA MISA)
BOŽIĆ 8 - ROĐENDAN ISUSA KRISTA I NAŠ ISUS JE NAŠ ŽIVOT, MIR I SPASENJE (DANJA MISA)
DRUGA NEDJELJA PO BOŽIĆU - ISUS KRIST JE UTJELOVLJENA MUDROST BOŽJA
DRUGA NEDJELJA PO BOŽIĆU - ISUS KRIST VIDLJIVO LICE BOGA NEVIDLJIVOGA

BOGOJAVLJENJE - ISUS SE OBJAVLJUJE SVIM NARODIMA KAO SPASITELJ SVIJETA (Godina A)
BOGOJAVLJENJE - U CRKVI KRIST SE OTKRIVA SVIM NARODIMA (Godina B)
BOGOJAVLJENJE - USTAJ, ZASINI, JERUZALEME (Godina C)
BOGOJAVLJENJE - BOG SE U ISUSU KRISTU OBJAVLJUJE SVIM LJUDIMA KAO SPASITELJ SVIJETA (Godina C)

KRŠTENJE GOSPODINOVO - KRŠTENJE NAS ČINI SINOVIMA I MILJENICIMA BOŽJIM (Godina A)
KRŠTENJE GOSPODINOVO - OTAC OBJAVLJUJE SVOJEGA LJUBLJENOGA SINA (Godina B)
KRŠTENJE GOSPODINOVO - TI SI SIN MOJ, LJUBLJENI! U TEBI MI SVA MILINA. (Godina C)
KRŠTENJE GOSPODINOVO - ISUSOVO I NAŠE KRŠTENJE (Godina C)

PRIKAZANJE GOSPODINOVO - SVIJEĆNICA

TIJELOVO 1 - BLAGDAN PRESVETOG TIJELA I KRVI KRISTOVE (Godina A)
TIJELOVO 2 - BLAGDAN PRESVETOG TIJELA I KRVI KRISTOVE (Godina B 1) Žrtva Novoga Saveza
TIJELOVO 3 - BLAGDAN PRESVETOG TIJELA I KRVI KRISTOVE (Godina B 2) EUHARISTIJA: NOVI I VJEČNI SAVEZ LJUBAVI IZMEĐU BOGA I ČOVJEKA
TIJELOVO 4 - BLAGDAN PRESVETOG TIJELA I KRVI KRISTOVE (Godina C)

Posveta crkve Presvetoga Trojstva

PEPELNICA
VELIKI ČETVRTAK - MISA VEČERE GOSPODNJE
VELIKI PETAK - PUT KRIŽA
VAZMENO BDIJENJE
USKRS: Početak Novoga Svijeta (Godina A)
USKRS: Uskrsnuće Isusa Krista budi nadu u bolji život (Godina B)
USKRS: Uskrs Gospodnji – Novo Stvaranje i Novi Izlazak (Godina C)
USKRSNI PONEDJELJAK
UZAŠAŠĆE (Godina A)
UZAŠAŠĆE (Godina B)
UZAŠAŠĆE (Godina C)
DUHOVI: Duh Sveti i Crkva (Godina A)
DUHOVI: Nedjelja Pedesetnice Crkva živi u Duhu Kristovu (Godina C)
PREOBRAŽENJE GOSPODINA NAŠEGA ISUSA KRISTA ILI BOŽJE LICE (Godina C)
PRESVETO IME ISUSOVO (Godina A)
UZVIŠENJE SVETOG KRIŽA

SV. LEOPOLD B. MANDIĆ

PRESVETO SRCE ISUSOVO (Godina A)
PRESVETO SRCE ISUSOVO (Godina B 1)
PRESVETO SRCE ISUSOVO (Godina B 2)
PRESVETO SRCE ISUSOVO (Godina C)
PRVA PRIČEST
POKORNIČKO BOGOSLUŽJE:Ispovijed: priznanje grijeha
BLAGDAN PRESVETOG TROJSTVA (Godina A)PRESVETO TROJSTVO: Jedan Bog u zajedništvu ljubavi triju osoba (Godina A)
BLAGDAN PRESVETOG TROJSTVA (Godina B1)SVETKOVINA PRESVETOG TROJSTVA - SVETA TROJICA: JEDAN BOG U TRIMA OSOBAMA (Godina B)
BLAGDAN PRESVETOG TROJSTVA (Godina B2)
BLAGDAN PRESVETOG TROJSTVA (Godina C) Blagoslovljen budi Bog Otac, i jedinorođeni Božji Sin, i Sveti Duh za milosrđe koje nam je iskazao
BLAGDAN KRISTA KRALJA34. nedjelja kroz godinu (Godina A 1)
BLAGDAN KRISTA KRALJA 34. NEDJELJA KROZ GODINU ISUS KRIST: KRALJ SVEGA STVORENJA (Godina A) Pastir i Kralj
BLAGDAN KRISTA KRALJA SVETKOVINA KRISTA KRALJA Isus Krist je Kralj svega Stvorenja (Godina B 1)
BLAGDAN KRISTA KRALJA 34. NEDJELJA KROZ GODINU BLAGDAN KRISTA KRALJA Isus Krist Kralj svega Stvorenja (Godina B)
BLAGDAN KRISTA KRALJA BLAGDAN GOSPODINA NAŠEGA ISUSA KRISTA KRALJA SVEGA STVORENJA (Godina C)

MALA GOSPA 1 ROĐENJE BLAŽENE DJEVICE MARIJE - MALA GOSPA (8. rujna)
MALA GOSPA 2 ROĐENJE BLAŽENE DJEVICE MARIJE - MALA GOSPA (8. rujna)
PORCIJUNKULA - 1 BLAŽENA DJEVICA MARIJA ANĐEOSKA - PORCIJUNKULA (2. kolovoza)
PORCIJUNKULA - 2 GOSPA OD ANĐELA - PORCIJUNKULA Marija - Majka milosti
PORCIJUNKULA - 3 MARIJA JE MAJKA MILOSTI (GOSPA OD ANĐELA) 2. kolovoza
TRODNEVNICA U ČAST BEZGREŠNOG ZAČEĆA BDM - 1. dan
TRODNEVNICA U ČAST BEZGREŠNOG ZAČEĆA BDM - 3. dan
BLAGDAN BEZGREŠNOG ZAČEĆA BDM 1
BLAGDAN BEZGREŠNOG ZAČEĆA BDM 2
SVIBANJSKE POBOŽNOSTI
BEZGREŠNO SRCE MARIJINO Bezgrješno Srce Blažene Djevice Marije boravište je Riječi Božje i svetište Duha Svetoga
DEVETNICA PRED VELIKU GOSPU Eva, majka živih koji umiru; Marija, majka otkupljenih koji žive i nakon smrti
DEVETNICA PRED VELIKU GOSPU 2 Marijina prisutnost u povijesti spasenja
VELIKA GOSPA - MISA BDIJENJA Marija na nebo uznesena nagovještaj je vječnog blaženstva svima onima koji slušaju riječ Božju i čuvaju je u srcu
VELIKA GOSPA - 1 UZNESENJE BLAŽENE DJEVICE MARIJE: ZNAK BUDUĆE SLAVE VJERNIKA
VELIKA GOSPA - 2 UZNESENJE BLAŽENE DJEVICE MARIJE ILI VELIKA GOSPA Marija je početak i slika budućeg savršenstva Crkve
MARIJA MAJKA CRKVE»Ženo! Evo ti sina!« »Evo ti majke!«
BLAGOVIJEST 1 BLAGOVIJEST: NAVJEŠTENJE GOSPODINOVO (Godina A)
BLAGOVIJEST 2 NAVJEŠTENJE GOSPODINOVO ILI BLAGOVIJEST »Zdravo, milosti puna! Gospodin s tobom!«
BLAŽENA DJEVICA MARIJA LURDSKA
UTOČIŠTE GREŠNIKA Marija majka milosrđa
BLAŽENA DJEVICA MARIJA ŽALOSNA
NOVA GODINA Blagdan Majke Božje Marije i njezine djece
NOVA GODINA Blagdan Svete Bogorodice Marije, Nova Godina i Dan Mira
NOVA GODINA Blagdan Svete Bogorodice Marije i Dan Mira
MARIJA MAJKA
MARIJA KRALJICA
SVIBANJSKE POBOŽNOSTI 1 Kraljica apostola
SVIBANJSKE POBOŽNOSTI 2 Ljubav
SVIBANJSKE POBOŽNOSTI 3 Majka ujedinjenih kršćana
SVIBANJSKE POBOŽNOSTI 4 Sveta Krunica
SVIBANJSKE POBOŽNOSTI 5 Kraljica Hrvata
GOSPA FATIMSKA
MARIALIS CULTUS O štovanju Marije
SV. JAOKIM I ANA
SVETA OBITELJ ISUSA, MARIJE I JOSIPA 1 Godina A
SVETA OBITELJ ISUSA, MARIJE I JOSIPA 2 Godina B
SVETA OBITELJ ISUSA, MARIJE I JOSIPA 3 Godina C
SVETA OBITELJ ISUSA, MARIJE I JOSIPA 4 Godina C

TRODNEVNICA U ČAST SV. JOSIPA
BLAGDAN SV. JOSIPA 1
BLAGDAN SV. JOSIPA 2
SVETI JOSIP, RADNIK

GODINA A I. Nedjelja Došašća
GODINA A II. Nedjelja Došašća
GODINA A III. Nedjelja Došašća
GODINA A IV. Nedjelja Došašća
GODINA A II. Nedjelja kr. god.
GODINA A III. Nedjelja kr. god.
GODINA A IV. Nedjelja kr. god.
GODINA A V. Nedjelja kr. god.
GODINA A 1. Korizmena Nedjelja
GODINA A 2. Korizmena Nedjelja
GODINA A 3. Korizmena Nedjelja
GODINA A 4. Korizmena Nedjelja
GODINA A 5. Korizmena Nedjelja
GODINA A 2. Vazmena Nedjelja
GODINA A 3. Vazmena Nedjelja
GODINA A 4. Vazmena Nedjelja
GODINA A Petak 4. Vazmene Nedjelje
GODINA A 5. Vazmena Nedjelja
GODINA A Srijeda 5. Vazmene Nedjelje
GODINA A 6. Vazmena Nedjelja
GODINA A 7. Vazmena Nedjelja
GODINA A Utorak 4. Nedjelja kr. god
GODINA A Petak 6. Nedjelja kr. god
GODINA A Ponedjeljak 7. Vazmena nedjelja
GODINA A Srijeda 7. Vazmena nedjelja
GODINA A Nedjelja kr. god
GODINA A 7. Nedjelja kr. god
GODINA A 8. Nedjelja kr. god
GODINA A 9. Nedjelja kr. god
GODINA A 10. Nedjelja kr. god
GODINA A 11. Nedjelja kr. god
GODINA A 12. Nedjelja kr. god
GODINA A 13. Nedjelja kr. god
GODINA A 14. Nedjelja kr. god
GODINA A 15. Nedjelja kr. god
GODINA A 16. Nedjelja kr. god
GODINA A 17. Nedjelja kr. god
GODINA A 18. Nedjelja kr. god
GODINA A 19. Nedjelja kr. god
GODINA A 20. Nedjelja kr. god
GODINA A 21. Nedjelja kr. god
GODINA A 22. Nedjelja kr. god
GODINA A 23. Nedjelja kr. god
GODINA A Utorak 23. Nedjelja kr. god
GODINA A 24. Nedjelja kr. god
GODINA A 25. Nedjelja kr. god
GODINA A 26. Nedjelja kr. god
GODINA A 27. Nedjelja kr. god
GODINA A 28. Nedjelja kr. god
GODINA A 29. Nedjelja kr. god
GODINA A 30. Nedjelja kr. god
GODINA A 31. Nedjelja kr. god
GODINA A 32. Nedjelja kr. god
GODINA A 32. Nedjelja kr. god (b)
GODINA A 33. Nedjelja kr. god

GODINA B 1. Nedjelja Došašća a
GODINA B 1. Nedjelja Došašća b
GODINA B 2. Nedjelja Došašća a
GODINA B 2. Nedjelja Došašća b
GODINA B 3. Nedjelja Došašća a
GODINA B 3. Nedjelja Došašća b
GODINA B 4. Nedjelja Došašća a
GODINA B 4. Nedjelja Došašća b
GODINA B 1. Korizmena ned. 1
GODINA B 1. Korizmena ned. 2
GODINA B 2. Korizmena ned. 1
GODINA B 2. Korizmena ned. 2
GODINA B 2. Korizmena ned. - Petak
GODINA B 3. Korizmena ned. 1
GODINA B 3. Korizmena ned. 2
GODINA B 4. Korizmena ned. 1
GODINA B 4. Korizmena ned. 2
GODINA B 5. Korizmena ned.1
GODINA B 5. Korizmena ned. 2
GODINA B 2. Vazmena Nedjelja
GODINA B 3. Vazmena Nedjelja
GODINA B 4. Vazmena Nedjelja
GODINA B 5. Vazmena Nedjelja
GODINA B 6. Vazmena Nedjelja
GODINA B 7. Vazmena Nedjelja
GODINA B 2. nedjelja kr. god.
GODINA B 3. nedjelja kr. god.
GODINA B 4. nedjelja kr. god.
GODINA B 5. nedjelja kr. god.
GODINA B 6. nedjelja kr. god.
GODINA B 7. nedjelja kr. god.
GODINA B 8. nedjelja kr. god.
GODINA B 9. nedjelja kr. god.
GODINA B 10. nedjelja kr. god.
GODINA B 11. nedjelja kr. god.
GODINA B 12. nedjelja kr. god.
GODINA B 13. nedjelja kr. god.
GODINA B 14. nedjelja kr. god.
GODINA B 15. nedjelja kr. god.
GODINA B 16. nedjelja kr. god.
GODINA B 17. nedjelja kr. god.
GODINA B 18. nedjelja kr. god.

VJENČANJE 1
VJENČANJE 2
VJENČANJE 3
VJENČANJE 4
VJENČANJE 5

GODINA B 19. nedjelja kr. god.
GODINA B 20. nedjelja kr. god.
GODINA B 21. nedjelja kr. god.
GODINA B 22. nedjelja kr. god.
GODINA B 23. nedjelja kr. god.
GODINA B 24. nedjelja kr. god.
GODINA B 25. nedjelja kr. god.
GODINA B 26. nedjelja kr. god.
GODINA B 27. nedjelja kr. god.
GODINA B 28. nedjelja kr. god.
GODINA B 29. nedjelja kr. god.
GODINA B 30. nedjelja kr. god.
GODINA B 31. nedjelja kr. god.
GODINA B 32. nedjelja kr. god.
GODINA B 33. nedjelja kr. god.

GODINA C 1. Nedjelja Došašća a
GODINA C 1. Nedjelja Došašća b
GODINA C 2. Nedjelja Došašća a
GODINA C 2. Nedjelja Došašća b
GODINA C 3. Nedjelja Došašća a
GODINA C 3. Nedjelja Došašća b
GODINA C 4. Nedjelja Došašća a
GODINA C 4. Nedjelja Došašća b

GODINA C 1. Korizmena ned. 1
GODINA C 1. Korizmena ned. 2
GODINA C 2. Korizmena ned. 1
GODINA C 2. Korizmena ned. 2
GODINA C 3. Korizmena ned. 1
GODINA C 3. Korizmena ned. 2
GODINA C 4. Korizmena ned. 1
GODINA C 4. Korizmena ned. 2
GODINA C 5. Korizmena ned. 1
GODINA C 5. Korizmena ned. 2
GODINA C SUBOTA 1. Vazmena Nedjelja
GODINA C 2. Vazmena Nedjelja 1
GODINA C 2. Vazmena Nedjelja 2
GODINA C ČETVRTAK 2. Vazmena Nedjelja
GODINA C SUBOTA 2. Vazmena Nedjelja
GODINA C 3. Vazmena Nedjelja 1
GODINA C 3. Vazmena Nedjelja 2
GODINA C PETAK 3. Vazmena Nedjelja
GODINA C 4. Vazmena Nedjelja
GODINA C 4. Vazmena Nedjelja UTORAK
GODINA C 4. Vazmena Nedjelja SUBOTA
GODINA C 5. Vazmena Nedjelja
GODINA C 6. Vazmena Nedjelja
GODINA C 7. Vazmena Nedjelja
GODINA C 2. Nedjelja kr. god. 1
GODINA C 2. Nedjelja kr. god. 2
GODINA C 3. Nedjelja kr. god. 1
GODINA C 3. Nedjelja kr. god. 2
GODINA C 4. Nedjelja kr. god. 1
GODINA C 4. Nedjelja kr. god. 2
GODINA C 5. Nedjelja kr. god. 1
GODINA C 5. Nedjelja kr. god. 2
GODINA C 6. Nedjelja kr. god. 1
GODINA C 6. Nedjelja kr. god. 2
GODINA C 7. Nedjelja kr. god. 1
GODINA C 7. Nedjelja kr. god. 2
GODINA C 8. Nedjelja kr. god. 1
GODINA C 8. Nedjelja kr. god. 2
GODINA C 9. Nedjelja kr. god.
GODINA C UTORAK 9. Nedjelja kr. god.
GODINA C 10. Nedjelja kr. god.
GODINA C PETAK 10. Nedjelja kr. god.
GODINA C 11. Nedjelja kr. god.
GODINA C 12. Nedjelja kr. god.
GODINA C 12. Nedjelja kr. god. 2
GODINA C 13. Nedjelja kr. god. 1
GODINA C 13. Nedjelja kr. god. 2
GODINA C 14. Nedjelja kr. god. 1
GODINA C 14. Nedjelja kr. god. 2
GODINA C 15. Nedjelja kr. god. 1
GODINA C 15. Nedjelja kr. god. 2
GODINA C 16. Nedjelja kr. god. 1
GODINA C 16. Nedjelja kr. god. 2
GODINA C 17. Nedjelja kr. god. 1
GODINA C 17. Nedjelja kr. god. 2
GODINA C 18. Nedjelja kr. god. 1
GODINA C 18. Nedjelja kr. god. 2
GODINA C 19. Nedjelja kr. god. 1
GODINA C 19. Nedjelja kr. god. 2
GODINA C 20. Nedjelja kr. god.
GODINA C 21. Nedjelja kr. god.
GODINA C 22. Nedjelja kr. god.
GODINA C UTORAK 22. Ned. kr. god.
GODINA C 23. Nedjelja kr. god.
GODINA C 24. Nedjelja kr. god.
GODINA C 25. Nedjelja kr. god.
GODINA C 26. Nedjelja kr. god.
GODINA C 27. Nedjelja kr. god.
GODINA C UTORAK 27. Ned. kr. god.
GODINA C 28. Nedjelja kr. god.
GODINA C 29. Nedjelja kr. god.
GODINA C 30. Nedjelja kr. god.
GODINA C 31. Nedjelja kr. god.
GODINA C 32. Nedjelja kr. god.
GODINA C 33. Nedjelja kr. god.

Sveci:
Trodnevnica sv. Antunu Pustinjaku
Sv. Antun Pustinjak
Franjo Asiški
Trodnevnica sv. Antunu Padovanskom 1
Trodnevnica sv. Antunu Padovanskom 2
Sv. Antun Padovanski
Sv. Stanislav
Sv. Leopold Mandić
Sv. Petar i Pavao 1
Sv. Petar i Pavao 2
Svi Sveti 1
Svi Sveti 2
Dušni dan
Sv. Filip i Jakov
Sv. Justin
Rođenje sv. Ivana Krstitelja
Sv. Mihael, Gabriel i Rafael
Bl. Ozana Kotorska
Sv. Nikola Tavelić
Sv. Atanazije
Sv. Anđeli čuvari
Sv. Toma apostol
Sv. Ivan apostol
Sv. Marko evanđelist
Sv. Jakov apostol
Sv. Bartol apostol
Sv. Matej apostol
Sv. Andrija apostol
Sv. Nikola biskup
Nevina dječica
Sv. Katarina
Nadgrobna riječ
Pobudnica "Pomirenje i pokora"

Linkovi
Župa Sv. Antuna Padovanskog Bjelovar
Glas Koncila
Hrvatski kršćanski radio
Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda
Katolici na internetu
Studentski katolički centar Palma
Svakodnevna molitva online
Raskrižje - Hrvatski katolički portal

23.10.2010., subota

8. OČINSTVO BOGA OCA

I danas ljudi često imaju pogrešnu sliku o Bogu. Mnogi ga zamišljaju kao neku bezličnu svemirsku silu i vjeruju u njega bez ikakvog osobnog odnosa prema Bogu. Oni priznaju da Bog postoji, ali On nije njihov Bog. Između njih i Boga nema osobnog poznanstva.

Vjera u nepoznatog Boga uopće nije vjera. Prava vjera vezuje čovjeka za jednog stvarnog i osobnog Boga, koji je stvorio vidljivi i nevidljivi svijet. Tako za apostola Pavla bog nije predstavljao filozofski pojam, nego je bio „Bog, Otac, Gospodina našega Isusa Krista” (Ef 1,3). Za apostola Pavla Bog je bio osoba kao što je i Krist osoba. Za Pavla Bog je stvorio svemir i On je iznad svemira kao osobni Bog, a svijet je njegovo djelo: „Jer On reče – i sve postade, naredi – i sve se stvori” (Ps 33,9).



Na Aeropagu, tradicionalnom zborištu atenskih filozofa, pravnika i govornika, Pavao je održao veličanstven govor o Bogu „Stvoritelju svijeta i svega što je u njemu”, koji „svima daje životni dah i sve ostalo” (Djela apostolska 17,24-25). Starim Atenjanima Pavao je otkrio Boga kao biće s najvišim sposobnostima volje, ljubavi i mudrosti. Samo osoba može voljeti. Ljubav je najviši izraz Božje ličnosti i karaktera. Bog je pokazao svoju duboku ljubav prema ljudima „svojim dobročinstvima, dajući vam s neba kišna i plodonosna vremena i zasićujući srca vaša jelom i veseljem” (Dj 14,17).

Nepoznavanje Boga kao osobe stvara u čovjeku osjećaj vlastite bijede i usamljenosti. Izjednačavanje Božje osobe s nekim bezličnim prvotnim uzrokom ne može nikoga ohrabriti. Bog je ličnost koja nadmašuje moć našeg shvaćanja. Da bi se pokazao kao osoba, sam Bog je postao tijelom (čovjekom) i nastanio se među ljudima. To se dogodilo kad je Isus rođen kao Božji jedinorođeni Sin.

Svijetu koji misli da može uspostaviti „bratstvo bez oca”, Biblija otkriva da je Bog bitno Otac. Stari Zavjet polazi od iskustva zemaljskih očeva i muževa, kojima obiteljski život omogućuje da više svoj autoritet i nađu svoje ispunjenje u ljubavi, te, u jakoj opreci s poganstvom koje je svoje ljudske stvarnosti prenosilo na bogove, objavljuje ljubav i vlast Boga živoga u slici oca i Zaručnika. Novi Zavjet preuzima obje te slike, ali „dopunjuje” sliku Oca objavljujući jedincato sinovstvo pribavlja Bogu: njegovo očinstvo nad svim ljudima.

1. Oci tjelesnoga potomstva: Na planu koji bismo mogli nazvati horizontalnim, otac je neosporni glavar obitelji. Žena ga priznaje svojim vlasnikom (Post 20,3) i gospodarom (Post 18,12), od njega zavisi i odgoj djece (Sir 30,113), sklapanje ženidbi (Post 24,2; 28,1 i sl.), čak (u starini) i život djece (Post 38,24; 42,37). On je utjelovljenje cijele obitelji i temelj njezina jedinstva (Post 32,11), koja se zato zove „očev dom” („bęt-b” Post 34,19). S pojavom monarhije, kralj postaje „ocem” svega naroda (Iz 9,15). Naziv oca primjenjuje se i na svećenike (Suci 17,10; 18,19), kraljevske savjetnike (Post 45,8; Est 3,13; 8,12 sl.), proroke (2 Kr 2,12) i mudrace (Izr 1,8 itd.) zbog njihova odgojiteljskog ugleda. Svojim horizontalnim značenjem „oci” ove zemlje pripravljaju Izrael da kao jedini narod primi Božji spas i u Bogu spozna svoga Oca.

Na vertikalnom planu, otac je začetnik potomstva i karika u rodovskom nizu. Rađajući potomstvo, on sebe ovjekovječuje (Post 21,12; 48,16), pridonosi održanju svoga plemena, stječe sigurnost da će obiteljski imetak pripasti baštinicima koji su od njega potekli (Post 15,2 sl.), ako umre bez djece, smatra se da ga je Bog kaznio (Br 3,4; 27,3 sl.).

Preci koji se nalaze na vrhu loze jesu očevi u najvišem smislu riječi, u njima je budućnost plemena unaprijed oblikovana. Tako je i veličina Izraela unaprijed sadržana u izabranju i blagoslovu Abrahamovu (Post 9,20-27; 12,2). Razdoblja Abrahamova, Izakova i Jakovljeva života naglašena su obećanjem nebrojena potomstva i bogate zemlje; povijest Izraela utkana je, naime u njihovu povijest. Tako i svako pleme pripisuje svoj položaj u okviru čitavoga naroda pretku čije ime nosi (Post 49,4).

2. Oci duhovnog potomstva: Patrijarsi su u najvišem smislu riječi oci izabranog naroda, ali ne uslijed svog fizičkog očinstva, već zbog obećanja koja idu dalje od krvne veze i koja će najzad obuhvatiti sve koji budu nasljedovali vjeru praotaca. Njihovo „očinstvo po tijelu” (Rim 4,1) bilo je samo privremeni uvjet duhovnog i sveobuhvatnog očinstva, zasnovanog na stalnosti i suvislosti spasiteljskog plana jednoga Boga koji neprestano djeluje, od Abrahamova izabranja do Isusova proslavljenja (Izl 3,15; Dj 3,13).

Ivan Krstitelj i sam Isus potvrđuju da se blagotvorno očinstvo Abrahama i velikih predaka ostvaruje po vjeri, a ne više po krvnoj vezi. „Bog može od ovih stijena podići Abrahamovu djecu“ (Mt 3,9) – tvrdi Ivan.
Jednako govori i Isus: ako je za spasenje nužno biti sin Abrahamova, to sinovstvo ne tvori više krvna pripadnost, već pokora (Lk 19,9), nasljedovanje Praočevih djela, tj. Njegove vjere (Iv 8,33, 39 sl.). Krist ukazuje na to da će Bog ocima podići duhovno potomstvo vjernika time što će pozvati i pogane na spasenje (Mt 8,11).

Na krštenju rađa se novo, duhovno potomstvo djece Abrahamove po obećanju (Gal 3,27 sl.), potomstvo čije će pripadnike sv. Pismo ubrzo i same nazvati očevima (2 Pt 3,4).

3. Očinstvo Boga otaca: Postupno produhovljivanje ideje čovjekova očinstva omogućilo je objavu očinstva Božjega. Prema apostolu Pavlu, Bog je vrhovni Otac komu svaka patriá (skupina koja potječe od istoga pretka) duguje opstojnost i svoju vrijednost (Ef 3,14 sl.).

Prema tome, između ljudskih očeva i Boga ima neka sličnost koja omogućuje da Boga imenujemo Ocem; još više: samo to Božje očinstvo daje ljudskim očinstvima njihov puni smisao u planu spasenja.

Pred nastup kršćanske ere Izrael je potpuno svjestan da je Bog otac njegova naroda i svakog vjernika. Ako je Jahve poroditelj (Pnz 32,6), On je to očito u moralnom smislu. On je istovremeno (dakle u slikovitom smislu) otac i zaručnik (Hoš, Jr) svoga naroda.

4. Isus objavljuje Oca: Isus dopunjuje ono što je najbolje u židovskom razmišljanju o Božjem očinstvu. Tako nam Krist govori i zajednici (nalaže nam da kažemo „Oče naš”, a ne „Oče moj”) što je sačinjavaju „maleni” (Mt 11,25) kojima Otac objavljuje svoje tajne i od kojih je svaki osobno sin Božji (Mt 6,4;6;18). Prema Isusovu shvaćanju, zajednica „malenih”, koja je u stvari još ograničena samo na Židove koji se kaju i vrše Očevu volju (Mt 21,31 sl.), obuhvatit će i pogane (Mt 25,32 sl.), koji će uzeti mjesto „sinova Kraljevstva” (Mt 8,12). Otac obilno snabdijeva potrebnim dobrima taj „novi Izrael” (Mt 6,26;32; 7,11), a prije svega mu daje Duha Svetoga (usp. Lk 11,13) i očituje mu neizmjernost svoje milosrdne nježnosti (Lk 15,11-32). Potrebno je samo ponizno priznati to jedincato očinstvo (Mt 23,9) i živjeti poput djece koja mole svoga oca (Mt 7,7-11), u nj se pouzdaju (Mt 6,25-34), podvrgavaju mu se nasljedujući njegovu sveobuhvatnu ljubav (Mt 5,44 sl.), njegovu spremnost na opraštanje (Mt 18,33; 6,14 sl.), njegovo milosrđe (Lk 6,36), pa i samo njegovo savršenstvo (Mt 5,48). Bog nije nikada toliko naš Otac, koliko kad ljubi i oprašta, a mi nikad nismo toliko njegovi sinovi koliko kad to isto činimo prema našoj braći.

5 Isusov Otac: Bog se po Isusu objavio kao Otac jedinorođenog Sina. Bog Isusa Krista jest njegov Otac; stoga mu se Isus obraća s prisnošću i poletom djeteta: „Abba, Oče” (Mk 14,36). Ali to je njegov Bog, jer Otac posjeduje božanstvo a da ga nj od koga drugoga nije primio, i On to božanstvo u potpunosti daje Sinu, koga rađa odvijeka, i Duhu Svetomu u kojemu se Otac i Sin sjedinjuju. Tako nam Isus objavljuje istovjetnost Oca i Boga, istovjetnost misterija Boga i misterija Trojstva. Apostol Pavao triput ponavlja obrazac kojim je ta objava izražena: „boga, Oca Gospodina našega Isusa Krista” (Rim 15,6; 2 Kor 11,31; Ef 1,3).
Krist nam objavljuje sveto Trojstvo na način koji nam je, ako tako smijemo reći, jedini dostupan, za koji nas je Bog predodredio stvorivši nas na svoju sliku: to jest o sinovskoj ovisnosti o sebi.

Isus pred svojim Ocem jest savršen uzorak stvorenja pred Bogom, i zato nama u Ocu objavljuje savršeni lik Boga koji daje da ga spozna prava mudrost i koji se objavio Izraelu. Bog Isusa Krista posjeduje obilježja što ih je o sebi objavio u Starom Zavjetu, u punini i izvornosti o kakvoj čovjek ne može ni sanjati.

On je za Isusa, više nego za ikoga od nas, „Prvi i Posljednji”, Onaj od kojega Krist dolazi o kojemu se vraća, onaj koji sve razjašnjava i od kojega sve potječe, Onaj čije se volja mora pod svaku cijenu vršiti i Onaj koji svima dostaje. On je Sveti, jedini Dobri, jedini Gospodin. On je Jedini, pored njega ništa nije važno; a Isus, htijući pokazati koliko On vrijedi, odrekao se svega sjaja Bogočovjeka i suočio se s moću Sotone, sa strahotom križa, da bi svijet „upoznao” da Isus „ljubi Oca” (Iv 14,31). On je Bog živi, uvijek djelatan, pažljiv prema svim svojim stvorenjima, žarko odan svojoj djeci; i upravo taj njegov žar progoni Isusa, sve dok svome Ocu ne vrati Kraljevstvo (Lk 12,50).

Isus je svojim sinovskim dostojanstvom jednak Bogu.
Bog je doista vlastiti Isusov Otac, jer je Isus postojao već prije Abrahama (Iv 8,57 sl.) u „krilu Očevu” (Iv 1,18; 1 Iv 1,1 sl.).
Otac je Onaj koji šalje Sina na svijet (Gal 4,4; Rim 8,3), predaje ga (Rim 8,32), povjerava mu djelo što ga treba izvršiti (Iv 17,4), riječi što ih treba reći (Iv 12,49), ljude koje treba spasiti (Iv 6,38 sl.). Otac je početak i kraj svega (1 Kor 8,6); zato će mu se i Sin, koji djeluje samo u zavisnosti od njega (Iv 5,19; 14,10; 15,10), podložiti (1 kor 15,28) kao svome vođi (11,3) na svršetku vremena.

6. Otac kršćana: da ljudi mogu postati Božji sinovi (Iv 1,12), razlog je taj što je Isus po naravi Sin Božji. A Krist sam se poistovjećuje sa svojima (Mt 18,5; 25,40) kad kaže da im je brat (Mt 28,10), a jednom se čak s njima združuje pod zajedničkim nazivom „sinovi” (Mt 17,26) Božji.
Prema nauku apostola Pavla, Bog nas oslobađa iz ropstva i uzima nas za sinove (Gal 4,5 sl; Rim 8,14-17; Ef 1,5) po krsnoj vjeri, vjeri koja nas sjedinjuje u jedno biće u Kristu (Gal 3,26 sl) a Krista čini starijim Sinom, koji sa svojim „braćom” dijeli očinsku „baštinu” (Rim 8,17,29; Kol 1,18)...

Budući da je Duh Sveti nutarnji činilac toga posinjenja, On je i njegov svjedok, a Duh to posvjedočuje nadahnjujući nam molitvu samoga Krista kojemu nas On upriličuje: Abba – Oče (Gal 4,6; Rim 8,14; sl. 29). Od Uskrsa nadalje Crkva moleći „Oče naš”, izražava svijest da je ljubljena istom ljubavlju kojom Bog objavljuje istom ljubavlju kojom bog objavljuje svoga Jedinorođenca (usp. 1 Iv 3,1); a to i jest ono što Evanđelje jamačno sugerira kad kaže da govorimo samo „Oče!” (Lk 11,2), kao i Krist.

Naš sinovski život, koji se očituje u molitvi, izražava se i u bratskoj ljubavi; jer ako ljubimo Oca, ne možemo a da ne ljubimo i svu njegovu djecu, našu braću: „Tko god ljubi Roditelja, ljubi i od njega rođena” (1 Iv 5,1). Bog je, dakle, Otac svih ljudi, a ljudi su braća po Isusu Kristu, Sinu Božjem, i našemu Gospodinu.

- 19:50 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se