Jagodarije http://blog.dnevnik.hr/jagoda-radojcic

ponedjeljak, 19.12.2011.

Na putu prema dolje

Piše: Jagoda Radojčić
Kada je prije dva dana na konferenciji za novinare u Hrvatskoj narodnoj banci guverner Željko Rohatinski predstavio Projekciju monetarne politike za 2012. godinu, osim što je javno izgovorio nešto što većina koliko-toliko upućenih u hrvatsku privrednu situaciju dobro zna, iskazao je odličan osjećaj za tajming. Rohatinski je progovorio o dva moguća scenarija: prvi, da nova Vlada krene u fiskalnu konsolidaciju prema ranije donesenom Zakonu o fiskalnoj odgovornosti, koji predviđa smanjenje rashoda za 1 posto BDP-a, za oko šest milijardi kuna, i drugi, koji predlaže HNB, a kojim bi se rashodi smanjili za 9 milijardi kuna. S obzirom na rapidno pogoršanje državnih financija od 2008. do 2011, dug opće države povećao se s 29,2 posto na 45,1 posto BDP-a (ako se pridoda i dug HAC-a državni dug povećao se s 33,9 posto na 51,2 posto BDP-a). Iz toga proizlazi nešto notorno: fiskalna konsolidacija koji predviđa zakon ne bi bila efikasna jer bi javni dug nastavio rasti i povećao bi se sa 51 posto BDP-a s kraja 2011. na 59 posto u 2012., a što se u Evropskoj uniji smatra granicom za održivi javni dug neke zemlje. Ili, kako je to efektno sažeo guverner Rohatinski: ili će se rashodi smanjiti za 9 milijardi, sa 122 na 115 milijardi, ili će Hrvatska završiti kao Grčka.

Hrvatska će ove godine ostvariti privredni rast od 0,6 posto. Malo je vjerojatno da će u bliskoj budućnosti doći čak i do umjerenog rasta: sljedeće godine privreda bi trebala porasti za 0,8 posto, a 2013. godine 1,2 posto. U međuvremenu su snižene prognoze o privrednom rastu Hrvatske u odnosu na proljeće ove godine. (Evropska komisije je, primjerice, još u maju 2011. prognozirala ovogodišnji rast na 1,1 posto, a sljedeće godine 2 posto). Iako se činilo da su privredne aktivnosti dotakle dno u prvoj polovici 2011, kada je pad BDP-a iznosio osam posto u odnosu na predrecesijsko razdoblje, nije vjerojatno da će doći čak i do umjerenog rasta privrede u bliskoj budućnosti.

Hrvatska privreda je u prvom kvartalu ove godine bila u recesiji, dok je u drugom i trećem kvartalu porasla za 0,8 posto. Kapitalne investicije su daleko od oporavka, a građevinski sektor ne pokazuje nikakve znakove obrata od negativnog trenda. Industrijska proizvodnja je smanjena 4,4 posto u odnosu na prošlu godinu i trend se nastavlja. Turizam je, s druge strane, dao znatan doprinos privredi, budući da je broj dolazaka stranih turista povećan za 7,6 posto. Povjerenje investitora doživjelo je snažan udarac tokom recesije i trebat će neko vrijeme za oporavak. Kao pozitivna strana, očekivani ulazak u EU sredinom 2013. godine, trebao bi osigurati poticaj za investicijske aktivnosti tokom narednog razdoblja. Inflacija bi sljedeće godine trebala pasti na 1,5 posto s 2,2 posto koliko je zabilježeno u rujnu, a 2013. trebala bi se povećati na 1,7 posto. Proračunski deficit ove bi godine trebao porasti na 5,5 posto s 4,9 posto prošle godine. Sljedeće godine trebao bi pasti na 5,4 posto te na 5,2 posto 2013. godine. Predviđa se da će dug opće države porasti s 41,2 posto s kraja 2010. godine na 53,8 posto krajem 2013. godine.

Nezaposlenost se ove godine predviđa na 13,6 posto, dok bi se sljedeće godine trebala lagano smanjivati na 13,2 posto i 12,4 posto 2013. godine. Tokom ove i sljedeće dvije godine domaća potražnja postupno zamjenjuje izvoz kao instrument rasta BDP-a. Izvoz roba i usluga će se, prema prognozama, povećati 0,9 posto u 2011. godini, sljedeće godine izvoz bi trebao porasti 2,5 posto, a 2013. godine 4,5 posto. Uvoz će se ove godine smanjiti za 2 posto, sljedeće godine će porasti za 1 posto, a 2013. godine predviđa se porast od 5 posto. Manjak u bilanci tekućih plaćanja ove će godine biti 1,2 posto BDP-a, sljedeće godine predviđa se smanjenje na 0, 6 posto, a u 2013. novi rast na deficita na minus 1,4 posto. Iako je bankarski sektor pokazao otpornost tokom otežanih uvjeta proteklih godina, najnovije turbulencije na međunarodnim financijskim tržištima mogle bi postati izazovom za hrvatske banke u stranom vlasništvu, a očuvanje financijske stabilnosti će biti ključno za oporavak realne privrede. Pogoršanje financijskih uvjeta za strane banke koje su vlasnice glavnih hrvatskih banaka vjerojatno će također rezultirati manje povoljnim kreditnim uvjetima za kućanstva i privredu.

Što bi se dogodilo da vlast ne posluša Rohatinskog, nije teško predvidjeti: fiskalni deficit bi s 6 posto skočio na preko 7 posto, a javni dug bi 2014. došao na 75 posto BDP-a, a to već sliči na grčki scenarij ali na nešto nižim razinama. „Ako ne učinimo ništa, stvari će biti još gore. Imamo šansu promijeniti negativnu praksu koja traje godinama“, zaključio je Rohatinski. Da veselje bude kompletno pobrinula se Svjetska banka svojom prognozom po kojoj će Hrvatska opet ući u recesiju, s padom BDP-a za jedan posto.




19.12.2011. u 14:46 • 2 KomentaraPrint#^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se